346. sjednica Vlade FBiH

Cijena prirodnog gasa smanjena od 1.1.2023. godine

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, a na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, dala saglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije BiH, počevši od 1.1.2023. godine, koja iznosi 990 KM/1.000 Sm3 odnosno 0,990 KM/Sm3. 

U ovu cijenu nije uračunat porez na dodanu vrijednost.

Za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Danom početka primjene ove odluke, koja stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama FBiH, prestaje da važi dosadašnja Odluka o davanju saglasnosti na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa iz 2022. godine.

U obrazloženju Odluke je navedeno da je Energoinvest d.d. Sarajevo Federalnom ministarstvu trgovine uputio zahtjev za promjenu veleprodajne cijene prirodnog gasa prema distributivnim kompanijama u FBiH, te mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Uz zahtjev je priložena Odluka direktora Energoinvesta o utvrđivanju prodajne cijene gasa za distributivne kompanije (povlaštene tarifne kupce) od 9.1.2023. godine.

Energoinvest je u zahtjevu naveo da bi nova veleprodajna cijena trebala biti smanjena za 9,6 posto, tj. sa dosadašnjih 1.095 na 990 KM/1.000 Sm3 (0,990 KM/Sm3), bez uračunatog PDV-a, a bila bi u primjeni od 1.1.2023. godine i jedinstvena je za sve distributivne kompanije na području FBiH.

Energoinvest je naveo kako je na sniženje cijene gasa uticalo nekoliko faktora, kao što je pad cijena nafte na svjetskom tržištu, smanjenje potrošnje gasa u Evropi i relativno blaga zima.

Naime, obrazloženo je da je u posljenjih mjesec dana došlo do osjetnog pada cijene barela nafte na tržištu sa 99 na oko 82-85-90 dolara. Obzirom da je upravo cijana barela nafte jedan od osnovnih kalkulativnih elemenata za obračun cijene gasa, došlo je do njenog sniženja. Nadalje, temperatura je u većini evropskih zemalja za ovo doba godine iznad prosjeka. To je uveliko umanjilo potrošnju prirodnog gasa te dovelo do opadanja potražnje što je, u konačnici, rezultiralo snižavanjem cijena. To je dovelo i do smanjenja povlačenja gasa iz podzemnih skladišta.

Najniža plata u Federaciji povećana za 9,85 posto

Vlada FBiH danas je donijela Odluku kojom se utvrđuje najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu platu utvrđenu za 2022. godinu. 

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plate, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Prema ovoj uredbi usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji za period januar - septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Na osnovu dostavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7 posto. Shodno navedenom, najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine utvrđena je u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu.

Usvojena informacija o epidemiološkoj situaciji u FBiH

Federalna vlada je usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u FBiH na dan 9.1.2023. godine s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 30 dana, računajući od 12.1.2023. godine.

Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva naređeno je da kontinuirano prate epidemiološku situaciju na području kantona, te u slučaju pogoršanja pravovremeno djeluju i donose mjere, te o tome redovno izvještavaju Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva.

Ovaj štab zadužen je da kontinuirano prati epidemiološku situaciju COVID-19 na području FBiH i da, u slučaju pogoršanja, odmah preporuči Vladi Federacije BiH nove mjere.

Krizni štab FMZ-a će današnje zaključke s prilozima dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, te kantonalnim upravama policija. 

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada FBiH će obavijestiti Parlament o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika od širenje virusa.

Kada je riječ o naredbama, i dalje je obavezno nošenje respiratorne zaštitne maske u svim zdravstvenim ustanovama (uposlenici, pacijenti i svi posjetitelji). Naložena je redukcija posjeta u zdravstvenim ustanovama u skladu s kriznim planom pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19.

Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i zdravstvene ustanove s područja kantona, dužne su da redovno revidiraju krizne planove pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa, prema promjeni epidemiološke situacije na području kantona ili lokalne zajednice.

Naloženo je kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva da u svim zdravstvenim ustanovama na području kantona, bez obzira na oblik vlasništva, kao i kliničkim centrima u FBiH, osiguraju u kontinuitetu rad bolničkih komisija i timova s ciljem sprječavanja širenja COVID-19 infekcije u zdravstvenim ustanovama.

U informaciji Kriznog štaba FMZ-a je navedeno da na nivou FBiH sedmodnevna incidenca iznosi 1,6 slučaja na 100.000 stanovnika.

U Federaciji BiH su na bolničkom liječenju (bez podataka iz Zapadnohercegovačkog kantona) trenutno 33 osobe zbog COVID-19, od kojih su dvije (6,1 posto) na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Prema dostavljenim podacima, od 22 hospitalizirane osobe, njih 18 (81,8 posto) je nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih.

Također, u informaciji je navedeno i da se u Federaciji BiH u proteklom izvještajnom periodu bilježi nizak nivo prijenosa ovog virusa u zajednici. 

Predloženo smanjenje stope doprinosa i izmjena zakona radi rasterećenja obaveza poslodavaca

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima i uputila ga po skraćenom postupku na usvajanje u parlamentarnu proceduru. 

Predloženom izmjenom mijenja se propisani uslov za primjenu preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih, starih, zanata. Kako je obrazloženo, ovim se ostavlja mogućnost isplate većeg iznosa plaća ovim radnicima (sa sadašnjeg iznosa u visini najniže plaće na iznos od 85 posto prosječne neto plaće). Također, vrši se usklađivanje iznosa preferencijalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove radnike, kako bi se zadržao približno isti postotak povlastice (predloženom izmjenom ovaj postotak neznatno je veći).

Razlozi za donošenje ove izmjene su jačanje konkurentnosti na inostranom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće kao pretežno izvozno orijentiranoj djelatnosti kroz utvrđivanje plaćanja doprinosa na nižu povlaštenu osnovicu ukoliko se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 85 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Na ovaj način postiže se cjenovna konkurentnost proizvoda iz BiH koji su namijenjeni izvozu te se samim tim osiguravaju pretpostavke za značajnija investicijska ulaganja u ovaj sektor. Ovaj zakon po usvajanju bi stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH.

Također, Vlada je danas utvrdila amandmane na tekst Prijedloga zakona o doprinosima koji je ranije uputila u parlamentarnu proceduru, čime oni postaju sastavni dio ovog prijedloga zakona.

Amandmanima se, između ostalog, s ciljem dodatnog rasterećenja obaveza poslodavca i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje za jedan dodatni indeksni poen, odnosno sa 17,50 posto na 16,50 posto. To predstavlja ukupnu stopu doprinosa od 31,5 posto, odnosno smanjenje za cijelih 10 posto u odnosu na trenutno važeću stopu.

Proširuje se i definicija prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji, a u cilju lakšeg razumijevanja i njene primjene. Definira se i pojam roditelja njegovatelja, kao nove kategorije osiguranika u skladu sa posebnim propisima koji su regulirali ovu oblast. Propisuje se obaveza doprinosa za ovu novu kategoriju obveznika u skladu sa Zakonom o roditeljima njegovateljima.

Utvrđenim amandmanima se propisuje i da su lica zaposlena u inostranstvu, ako nisu obavezno osigurana po propisima te države, obveznici doprinosa na osnovicu. Utvrđuje se i dodatno stimuliranje ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove na način da se primanja od penzijskog doprinosa, na koja se ne plaćaju doprinosi, povećavaju sa 80 KM na 100 KM mjesečno i vrši usklađivanje sa neoporezivim iznosom iz Prijedloga zakona o porezu na dohodak. 

Također, predviđeno je i propisivanje obaveze plaćanja posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za lica na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i volontere, samo ukoliko nisu osigurana na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.

Prema jednom od utvrđenih amandmana, ovaj zakon primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine.

Utvrđeni amandmani na Prijedlog zakona o porezu na dohodak: Bez oporezivanja do 1.000 KM 

Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak. Danas utvrđeni amandmani postaju sastavni dio Prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku.

Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan. Ovim amandmanom  na prijedlog Vladinog zakona u Parlamentu vrši se izmjena ličnog odbitka na mjesečnom nivou s predloženih 800 KM na 1.000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka. Naime, intencija ličnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jeste zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektuje kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1.000 KM. Uvećanje ličnog odbitka sa 800 KM na 1.000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno-sposobnom stanovništvu.

Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse, te obrazovanja i volontiranja, izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa kakav je bio, na procentualni iznos u odnosu na prosječnu platu. Prijedlog za ovom izmjenom potakli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će ovi izuzeti iznosi rasti s rastom prosječne plaće.

Pored toga prijedlog je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća. Prijedlog za ovom izmjenom također su potakli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih penzionera.

Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uvedeno je da se troškovi ovog liječenja priznaju na teret budžeta Federacije BiH, te se ova vrsta dohotka inkorporira u kategorije izuzetog prihoda od oporezivanja.

Pored toga, predloženo je da se u izuzete prihode inkorporira i prihod iz isplaćenih osiguranih suma iz životnog osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao poticaj stanovnišvu da se iskoristi potencijal sektora osiguranja, a rastereti obavezno zdravstveno osiguranje.

Također, amandmanom je utvrđeno da početak primjene zakona bude 1.1.2024. godine.

 Aktivnosti u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Široka Draga 

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, usvojila informaciju o aktivnostima i dala prethodnu saglasnost ovom ministarstvu u postupku izdavanja Energetske dozvole privrednom društvu Imres d.o.o. Livno, za izgradnju vjetroelektrane Široka Draga na planinskom području brda Kamešnica, na području općina Livno i Tomislavgrad.

U informaciji je, između ostalog, navedeno da je projektom predviđeno pozicioniranje 19 vjetroagregata jedinične snage 6,6 MW, ukupno instalisane snage 125,4 MW (19x6,6 MW), te planiranom godišnjom proizvodnjom električne energije od 403 GWh.

Projekt vjetroparka Široka Draga započet je 2009. godine kontinuiranim praćenjem brzine i smjera vjetra. Na osnovu dobivenih podataka, zaključeno je da navedena lokacija nudi ogroman resursni potencijal.

Informacija sadrži i hronologiju aktivnosti i status projekta izgradnje VE Široka Draga.

U skladu sa važećim propisima iz oblasti energije, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, čija je instalisana snaga veća od 30 MW, energetsku dozvolu izdaje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uz prethodnu saglasnost Vlade i Parlamenta FBiH.

Premijer Federacije BiH zadužen je da današnju informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole privrednom društvu Imres d.o.o. Livno, sa zaključkom uputi Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Naime, kada je u pitanju gradnja vjetroelektrana u skladu sa strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH, istaknuto je u informaciji, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije do sada je izdalo sedam prethodnih saglasnosti za priključak na prenosnu mrežu i to za VE Podveležje, VE Mesihovina, VE Jelovača, VE Baljci, VE Oštrc, Ivovik i Suzlon Wind Energy u ukupnom iznosu od 321,4 MW instalisanih kapaciteta vjetroelektrana u FBiH.

Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima

 dale dobre rezultate  

Vlada FBiH se upoznala sa izvještajem o efektima finansijske pomoći u iznosu od 30.000.000 KM, a koja je bila namijenjena za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima. Riječ je o Programu utroška sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2021. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Izvještaj je sačinila Privredna/Gospodarska komora FBiH na osnovu provedene analize, te prikupljenih evaulacijskih upitnika koje su dostavila privredna društva. Na osnovu prikupljenih podataka, mišljenja predstavnika privrednih društava, korisnika finansijske pomoći, kao i uvida u trenutno stanje broja zaposlenih unutar kompanija, može se zaključiti da su dodijeljena sredstva dala dobre rezultate. Ona su doprinijela održavanju broja zaposlenih, stabilizaciji i povećanju finansijskog rezultata, kao i izvoza kod privrednih društava koja su koristila sredstva iz ovog programa.

Privredna društva ovu mjeru su ocijenila pozitivno, naglašavajući da je proces proveden transparentno i korektno.

Naime, 82 posto privrednih društava korisnika pomoći je zabilježilo rast poslovanja u prvih šest mjeseci 2021. u odnosu na pandemijsku 2020. godinu. Najveći rast zabilježen je u sektorima metalne, elektro i automobilske industrije. Također, 42 posto ovih društava je zabilježilo rast izvoza.

Inače, broj privrednih društava koja su ispunjavala kriterije za dodjelu sredstava bio je 241.

S ciljem očuvanja postojećih i stvaranja novih radnih mjesta, te jačanja konkurentnosti, razvoja i održivosti investicija Vlada je konstatovala da preporuke iz ovog izvještaja treba uzeti u obzir pri izradi budućih programa podrške privredi Federacije BiH. To se odnosi na preporuke o subvencijama, poticajima za investicije i nova zapošljavanja, te povoljnim kreditnim linijama i podršci sajamskim manifestacijama.

 Nastavak finansijske podrške obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici

Federalna vlada je usvojila izvještaj o poduzetim aktivnostima i finansijskoj podršci pruženoj od institucija iz Federacije BiH u 2022. godini, koji je dostavio Organizacioni odbor za obilježavanje 11. jula 1995. godine godišnjice genocida nad Bošnjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica.

Vlada je danas zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da se stavi na raspolaganje sa svojim ljudstvom, opremom i materijalno-tehničkim sredstvima za organizovanje i obilježavanje 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima i realizacije Marša mira u 2023. godini.

Od Organizacionog odbora zatražila je da joj, po završetku obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, dostavi objedinjeni izvještaj o poduzetim aktivnostima i finansijskoj podršci pruženoj od  institucija iz FBiH.

Kako je danas zaključeno, Vlada FBiH će iz Budžeta za 2023. godinu obezbijediti dodatna sredstva od 50.000 KM za direktnu podršku Organizacionom odboru za programske aktivnosti koje se finansiraju preko budžeta općine Srebrenica.

Napomenimo, isti iznos budžetskih sredstava Vlada FBiH je i u protekloj godini obezbijedila za direktnu podršku Organizacionom odboru za programske aktivnosti koje se finansiraju preko budžeta općine Srebrenica.

U izvještaju Organizacionog odbora navedene su aktivnosti na realizaciji marševa mira u 2022. godini Nezuk (Općina Sapna) - Potočari (Općina Srebrenica) i  Marša mira u 2022. godini na relaciji Žepa - Potočari.

Izvještajem su obuhvaćena i materijalno-tehnička sredstva stavljena na raspolaganje za potrebe realizacije izvršenih aktivnosti.

Ovogodišnji planovi i programi rada

Vlada FBiH danas je usvojila ili dala saglasnosti na ovogodišnje planove i programe rada više federalnih institucija.

Vlada se upoznala s Godišnjim planom rada Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2023. godinu, koji je Upravni odbor ovog zavoda donio 16.12.2022. godine.

Usvojen je i Plan rada Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2023. godinu.

Prihvaćena je informacija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o Planu rada i Finansijskom planu Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju za 2023. godinu.

Danas su prihvaćeni i Program rada i Finansijski plan Odbora za javni nadzor za 2023. godinu, a Federalno ministarstvo finansija Vlada je zadužila da ove dokumente objavi na svojoj internet stranici.

Također je prihvaćen Plan i program rada i Plan prihoda i rashoda, s planom javnih nabavki Agencije za nadzor osiguranja FBiH, te usvojeni programi rada Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i Federalnog zavoda za agropedologiju za 2023. godinu.

Usvojeni su godišnji planovi rada Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH i Agencije za reviziju privatizacije u Federaciji BiH. Također, usvojen je i plan rada Federalnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, te utvrđen Plan provođenja statističkih istraživanja od interesa za FBiH za 2023. godinu koji će biti provođen na teritoriji Federacije BiH.

Vlada je prihvatila Plan rada i razvoja Javne ustanove Federalna novinska agencija, te dala saglasnost na ovogodišnji Plan rada Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

Odluke, rješenja I izvještaji

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, donijela Odluku o visini troškova osnovne policijske obuke kandidata na Policijskoj akademiji FMUP-a.

JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar je, danas donesenim Rješenjem, dozvoljen ulazak u posjed nekretnina potpuno eksproprisanih Rješenjem Službe za geodetske poslove, katastar nekretnina, imovinsko-pravne poslove i urbanizam Općine Usora od 28.10.2022. godine, prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji. Postupak eksproprijacije vođen je radi izgradnje autoceste na trasi Koridora Vc, dionica Putnikovo brdo - Medakovo, na područje općine Usora, nakon što je odlukom Vlade FBiH od 23.12.2019. godine utvrđen javni interes za izgradnju ove dionice autoceste u dužini od 8,5 km.

Federalna vlada je usvojila informacija Federalne uprave za inspekcijske poslove u vezi s realizacijom projektnog zadatka u okviru “Brzog savjetodavnog odgovora u Paketu solidarnosti“ Evropske banke za obnovu i razvoj. 

Općini Bosanski Petrovac Vlada je dala saglasnosti za izdavanje u zakup dijela zemljišta na lokaciji Vrščić, JP Radio-televiziji Unsko-sanskog kantona, na period od pet godina, te Kantonalnoj upravi civilne zaštite USK, bez naknade, na period od jedne godine.

Usvojeni su Kvartalni izvještaj o napretku Projekta „Hitni projekat za COVID-19 za FBiH“ za period od 1.7. do 30.9.2022. godine, kao i izvještaj o radu Federalnog zavoda za agropedologiju za 2022. godinu.

Danas je prihvaćena informacija Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Evropske unije u vezi sa Uredbom o postupku usklađivanja zakonodavstva FBiH s pravnom stečevinom EU. Ovaj ured Vlada je zadužila da izradi Priručnik o postupku usklađivanja zakonodavstva FBiH s pravnom stečevinom EU, koji će biti u skladu sa Uredbom o ovom postupku.

Kadrovska rješenja

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru privrednog društva Zrak d.d. Sarajevo za donošenje Odluke o imenovanju Edina Čane za vršioca dužnosti direktora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže na period do dvanaest mjeseci. Također, data je prethodna saglasnost ovom nadzornom odboru za donošenje Odluke o imenovanju Muhameda Suljagića za vršioca dužnosti izvršnog direkora Sektora za tehničke poslove i proizvodnju, te Lejle Hodžić za vršioca dužnosti izvršnog direktora Sektora za ekonomsko-pravne i finansijske poslove privrednog društva Zrak d.d. Prije toga su date prethodne saglasnosti ovom nadzornom odboru za razrješenje vršilaca ovih dužnosti radi isteka perioda na koji su bili imenovani.

Prethodna saglasnost data je i Nadzornom odboru privrednog društva BH-Gas d.o.o. Sarajevo za donošenje odluke o imenovanju Mirele Šutrović-Hadžiomerović za vršioca dužnosti izvršnog direktora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže na period do dvanaest mjeseci. Prije toga je data prethodna saglasnosti ovom nadzornom odboru za razrješenje vršiloca ove dužnosti radi isteka perioda na koji je bio imenovan.

Danas je izmijenjeno i dopunjeno Rješenje o imenovanju Radne grupe za izradu Prednacrta zakona o zaštiti kritične infrastrukture u Federaciji BiH, te su u ovu radnu grupu imenovani Ilijas Karamehmedović i Haris Delić.

Za učešće u radu i odlučivanje na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Amadeo Mandić (JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo), Halko Balavac (Energopetrol d.d. Sarajevo) i Adnan Frljak (Zrak d.d. Sarajevo).