336. sjednica Vlade FBiH

Izmjene i dopune Uredbe o raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Izmjene se odnose na opće kriterije za finansiranje projekata i programa, a među kojima su broj kalendarskih godina poslovanja korisnika sredstava, broj realizovanih programa i projekata koji su finansirali drugi organi uprave, te preporuke stručnjaka ili nadležne institucije koji su imali učešća u izradi predmetnog projekta. Kriteriji su, također, učešće vlastitih sredstava u finansiranju projekta, kao i broj pozitivnih izvještaja iz ranijeg perioda za dodijeljena sredstva u skladu sa ovom uredbom.

Prema novom rješenju, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike pripada 20 posto (umjesto dosadašnjih 50 posto) ukupno raspodijeljenih sredstava, Federalnom ministarstvu kulture i sporta 40 posto (dosad se radilo o 15 posto), Federalnom ministarstvu  razvoja, poduzetništva i obrta 10 posto (dosad se radilo o 5 posto), dok za federalna ministarstva obrazovanja i nauke, te zdravstva ostaje dosadašnji nivo od 15 posto. Nadležna ministarstva će, u roku od 30 dana od početka primjene  Uredbe, donijeti i objaviti na svojim web stranicama upute o podnošenju prijava na javni konkurs i dostaviti ih Federalnom ministarstvu finansija 

Prema obrazloženju izmjena i dopuna, od početka primjene Uredbe, do kraja prošle godine, izvršena je raspodjela sredstva u iznosu većem od 21,7 miliona KM za programe i projekte, a u toku je raspodjela još 3,8 miliona KM za ovu godinu, što ukupno iznosi više od 25,5 miliona KM. Od ukupno raspodijeljenih sredstava u ovom periodu najveći iznos je dodijeljen za programe Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, i to 13,4 miliona KM, kojem je, prema odredbama dosadašnje uredbe, pripadalo 50 posto sredstava za programe iz oblasti socijalne politike.

S druge strane, Federalnom ministarstvu kulture i sporta, pripadalo je 15 posto sredstava, te je za programe iz ove oblasti do sada doznačeno oko četiri miliona KM, a što godišnje iznosi između 400 i 500 hiljada KM.

Pored toga, u posljednje dvije godine na prijedlog Vlade FBiH usvojeno je više sistemskih propisa koji uređuju socijalnu politiku u domenu mjesečnih primanja osobama slabijeg imovinskog stanja, te drugih naknada socijalnog karaktera, kao što su Zakon o roditeljima njegovateljima u FBiH, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom i druga zakonska rješenja. Cilj tih zakona jeste pružanje efikasnije finansijske podrške u oblasti socijalne zaštite i socijalne politike. Preuzimanjem određenih novčanih izdataka na federalni nivo, rasterećeni su kantonalni budžeti, te se očekuje da i oni svoje aktivnosti usmjere na dalju novčanu podršku ovim osobama.

S obzirom na te činjenice, izmjenom ove uredbe, Vlada je iskazala opredjeljenje da preraspodjelom prikupljenih prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, poveća njihovo učešće u svrhu podrške razvoju sporta i kulture, poduzetništva i obrta, obrazovanja i nauke, kao i veće podrške mladima, te djelatnostima koje su od javnog interesa.

Inače, prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije, Ministarstvo finansija je Nacrt ove uredbe o dostavilo i radnim tijelima Parlamenta FBiH.

Za projekte iz oblasti zdravstva 410.573 KM od naknada za priređivanje igara na sreću

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva Vlada FBiH danas je donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću. Na ovaj način je odobrila raspodjelu 410.573 KM uplaćenih po ovoj osnovi u Budžet FBiH u 2021. godini, a ostvarenih po osnovu prikupljenih naknada za priređivanje igara na sreću.

Od ovog iznosa, 315.483 KM raspodjeljuje se za kategoriju programa i projekata „Liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Federalnog fonda solidarnosti“. Na listi ovih korisnika je 18 udruženja/udruga iz Federacije BiH, za koje se iznosi dodijeljenih sredstava kreću u rasponu od 5.000 do 30.000 KM.

Druga kategorija za koju se dodjeljuje 95.090 KM odnosi se na finansiranje programa i projekata „Organiziranje akcije dobrovoljnog darivanja krvi, odnosno promocija dobrovoljnog davalaštva krvi“.  Na toj listi je 12 kolektivnih korisnika, kojima pripadaju iznosi između 4.680 i 10.000 KM.

Prema obrazloženju Odluke, dobitnici ovih sredstava izabrani su nakon provedene procedure putem Javnog konkursa objavljenog 26.5.2022. godine.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a Federalno ministarstvo zdravstva će, najkasnije u roku od 30 dana iza toga, zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava sa svim korisnicima.

Ugovori će sadržavati odredbu o obavezi korisnika da najkasnije do 31.12.2022. godine, Federalnom ministarstvu zdravstva dostave izvještaje o namjenskom utrošku ovih sredstava. Federalno ministarstvo zdravstva će najkasnije do 1. marta 2023. godine dostaviti Vladi FBiH sveobuhvatnu informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima.

Prihvaćena Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027.

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prihvatila Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027. godina, te utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog odluke o njenom usvajanju.

Strategija je osnovni srednjoročni strateško-razvojni dokument kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja poljoprivrede i ruralnih područja u Federaciji BiH u periodu usklađenom s trajanjem aktuelne Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije do 2027. godine, kao i način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za provedbu, monitoring, evaluacija i izvještavanje. 

Strategijom je predviđeno stvaranje sigurnijeg i predvidljivijeg ambijenta za poljoprivredne proizvođače, organizatore otkupa i prerađivače, u kojem mogu jasno vidjeti koje mjere će se provoditi i na koji način. Ovo bi trebalo olakšati planiranje proizvodnje, prodaje i investiranja, a u konačnici rezultirati zdravim i održivim razvojem poljoprivrednog sektora u cjelini.

Ovaj dokument stavlja naglasak na podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Kao prioritet navodi se i razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružnih organizacija. Također, direktna plaćanja se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstven sistem plaćanja po hektaru i grlu. Ovo ostavlja prostor kantonalnim ministarstvima da svoje specifične proizvodnje dodatno podrže iz svojih budžeta, a da svi proizvođači na prostoru Federacije imaju što ujednačenije uslove za proizvodnju s obzirom na stepen podrške.

U obrazloženju je navedeno da je, u skladu s propisima, resorno federalno ministarstvo pribavilo mišljenje Federalnog zavoda za programiranje razvoja o provjeri usklađenosti teksta ove strategije sa Strategijom razvoja Federacije BiH 2021-2027. Konstatovano je da postoji međusobna usklađenost ova dva razvojna dokumenta, odnosno da se u procesu pripreme ove strategije vodilo računa o razvojnim pravcima i prioritetima na nivou Federacije BiH, uključujući i Okvir za implementaciju ciljeva održivog razvoja u BiH.

Također, osigurano je provođenje nezavisne prethodne (ex-ante) evaluacije nacrta strategije s ciljem utvrđivanja kvaliteta, relevantnosti i koherentnosti strateškog dokumenta, ali i mogućnosti provedbe strateških dokumenta i osiguravanje njihove usklađenosti s pravnim okvirom u FBiH.

Strategija nastoji preuzeti nova rješenja iz relevantnih uredbi Evropske unije, što znači da se pojavljuju nove ili drugačije mjere poljoprivredne politike za koje je potrebno stvoriti preduslove za njihovu provedbu. Navedeno je i da će usvajanjem strategije biti potrebno donijeti nove zakone o poljoprivredi i o novčanim podsticajima u ovoj oblasti.

Inače, na izradi strategije radilo je osam radnih grupa u kojima su bili angažirani profesori s poljoprivrednih fakulteta i zavoda. Ove radne grupe su prema prethodno definiranim temama (Voćarstvo i vinogradarstvo, Ratarstvo i povrtlarstvo, Animalna proizvodnja, Prehrambena industrija, Prirodni resursi, Poslovno okruženje, Ruralni razvoj i Ribarstvo) sačinile nacrt teksta u skladu s projektnim zadatkom i predlošcima koje je kao osnovu rada definirao centralni tim za izradu strategije.

U fazi izrade ove strategije obavljene su i sve potrebne propisane konsultacije sa zainteresiranom javnošću.

Strategija podrazumijeva povećanja izdvajanja budžetskih sredstava za poljoprivredu. Tako je planirano da se svake godine budžet za ove namjene uvećava, a u narednoj godini planirano je budžetsko izdvajanje od 128 miliona KM, dok je u 2024. godini plan da to bude iznos od 143 miliona KM.

Prihvaćen grant Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 1,15 miliona dolara za FBiH

Federalna vlada donijela je odluku kojom je dala saglasnost za prihvatanje granta Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), namijenjenog za finansiranje projekta modernizacije vodnog i sanitarnog sektora u Bosni i Hercegovini.

Prema donesenoj odluci, Federacija BiH prihvata grant namijenjen za finansiranje ovog projekta prema Sporazumu o grantu koji je zaključen između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u ulozi administratora Trust fonda jednog donatora, u iznosu od 1.150.000 dolara, od ukupno 2.300.000 dolara grant sredstava odobrenih za BiH. Svaki naknadni iznos koji odobri donator, neće prelaziti ukupno 3.500.000 dolara.

Sredstva granta koristit će se za finansiranje Projekta modernizacije vodnih i sanitarnih usluga i to za podršku komunalnim preduzećima u jačanju institucionalnog, finansijskog i pravnog okvira i kapaciteta u sektoru voda i komunalne djelatnosti, a radi osiguranja održivosti investicija u infrastrukturu.

Vlada FBiH je potvrdila da je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno Ugovor o grantu između BiH i IBRD-a.

Za realizaciju ove odluke i izvještavanje zaduženi su Federalno ministarstvo finansija, te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Jedinica za implementaciju projekta ovog ministarstva.

Odlukom je data saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i FBiH, a za njegovo potpisivanje ovlaštena je federalna ministrica finansija Jelka Milićević.

Ograničeno povećanje cijena snabdijevanja električnom energijom tokom 2023. godine

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom ograničava tokom 2023. godine povećanje cijena snabdijevanja električnom energijom za kvalifikovanog kupca do 20 posto maksimalno u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se to odnosi za ugovore sa godišnjim trajanjem ili duže.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je zaduženo da tri mjeseca od stupanja na snagu ove odluke napravi analizu efekata njene primjene, te eventualno predloži neke korekcije i dostavi Federalnoj vladi, a kako bi to bilo upućeno Parlamentu FBiH na raspravu i izjašnjavanje ili, po potrebi, i ranije.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim  novinama Federacije BiH.

Kako je navedeno u obrazloženju, ova odluka je donesena u skladu sa Zakonom o dopunama Zakona o električnoj energiji koji je usvojio Parlament FBiH, a koji je na snagu stupio 6.1.2022. godine.

Shodno tom zakonskom rješenju, Vlada FBiH je 7.1.2022. godine donijela isto ograničenje povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom za kvalifikovanog kupca u FBiH tokom ove godine, zbog enormnog povećanja tržišnih cijena na berzama električne energije. Odluka je usaglašena i sa Zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 30.12.2021. godine, da se nakon tri mjeseca od primjene Odluke napravi analiza njenih efekata.

Tako je Vlada FBiH već ranije razmatrala i prihvatila Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o efektima primjene Odluke o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom od 7.1.2022. godine. Kako se situacija u odnosu na period kada je donesena ova odluka nije promjenila, bilo je neophodno njeno donošenje i za 2023. godinu.   

Produženi rokovi za realizaciju vladine uredbe u dijeu koji se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenim

Federalna vlada danas je izmijenila član 18c. Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, a u dijelu koji se odnosi na pomoć nezaposlenima.

Time su kantonalne službe za zapošljavanje obavezane da najkasnije do 21. novembra 2022. godine, Vladi FBiH dostave zahtjeve za isplatu jednokratne novčane naknade, uz konačni spisak njenih korisnika za koje imaju valjan podatak o transakcijskom računu. Na osnovu zahtjeva, Vlada će utvrditi konačan iznos sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade koji će biti uplaćen svakoj od kantonalnih službi za zapošljavanje.

Nadležna kantonalna služba za zapošljavanje će, najkasnije do 20. decembra 2022. godine, isplatiti jednokratnu naknadu uplatom na transakcijske račune korisnika.

Ukoliko kantonalna služba za zapošljavanje ne posjeduje podatak o transakcijskom računu ili taj podatak nije valjan (npr. naveden je pogrešan broj računa ili je on u međuvremenu zatvoren), osoba koje polaže pravo na naknadu je dužna, najkasnije do 4. novembra 2022. godine, dostaviti nadležnoj kantonalnoj službi valjan podatak o svom transakcijskom računu. Ukoliko to ne učini u navedenom roku, gubi pravo na jednokratnu novčanu naknadu.

Kantonalna služba za zapošljavanje je obavezna, najkasnije do 15. januara 2023. godine, vratiti sredstva koja ne budu utrošena za isplate naknada.

Izmijenjena Uredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a ukupna sredstva za isplatu jednokratne novčane naknade bit će osigurana u Budžetu FBiH za 2022. godinu.

U obrazloženju izmjena je navedeno da je, nakon usvajanja paketa pomoći nezaposlenim osobama (Uredba o dopunama Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena), iako su predviđeni duži rokovi za prikupljanje informacija o bankovnim računima nezaposlenih osoba, uočeno da kantonalne službe za zapošljavanje nisu u mogućnosti na vrijeme prikupiti potrebne informacije, odnosno da postoji veći broj nezaposlenih osoba koji u predviđenim rokovima neće uspjeti dostaviti tražene podatke.

Upravo zato je cilj izmjena Uredbe omogućavanje više vremena nezaposlenim osobama za pribavljanje neophodnih podataka.

Pozitivni efekti korištenja Revolving fonda kod Union banke

Vlada Federacije BiH danas je usvojila izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o kontroli namjenskog utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod UNION BANKE d.d. Sarajevo za 2021. godinu. Riječ je o programu za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita, a koji je namijenjen privrednim društvima s ciljem da se privrednici potaknu na ulaganja u materijalnu imovinu radi modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i na osnivanje novih poslovnih pogona i jedinica uz uslov zadržavanja i povećanja broja zaposlenih.

U skladu sa Programom utroška sredstava, a na osnovu dostavljenih aplikacija, u 2021. godini su finansirani projekti šest privrednih društava u ukupnom iznosu od 3.960.000 KM.

Kako je istaknuto u izvještaju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije glavni efekti dodijeljenih sredstava su izgradnja proizvodnih, poslovno-proizvodnih i poslovno-skladišnih objekata, zatim adaptacija poslovnih objekata, kupovina poslovnih prostora, kao i zemljišta za izgradnju novih proizvodnih objekata. Nabavljene su i mašine za obradu metala, kontejneri za skladištenje materijala i alati za proizvodnju plastičnih elemenata.

Također, u privrednim društvima koja su korisnici ovog programa u prošloj godini je povećan broj zaposlenih za 28 novih radnika, a očekuje se i povećanje ukupnog prihoda za deset posto u odnosu na prošlu godinu.

Finansijska konsolidacija Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela odluke o finansijskoj konsolidaciji i/ili restruktuiranju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar (SKB Mostar), te Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kao i odluke o usvajanju programa finansijske konsolidacije i/ili restruktuiranja za ove dvije javne zdravstvene ustanove.

Odluke o finansijskoj konsolidaciji ovih zdravstvenih ustanova donesene su na usaglašen prijedlog federalnih ministara zdravstva i finansija, te na osnovu Zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH. U Budžetu FBiH za 2022. godinu predviđena sredstva za ove namjene u prvoj fiskalnoj godini iznose 75 miliona KM. Inače, za provođenje ovog zakona planirano je ukupno 225 miliona KM u tri fiskalne godine za kliničke centre, kao i za opće i kantonalne bolnice u FBiH.

Odluke o finansijskoj konsolidaciji i/ili restruktuiranju SKB Mostar i KCUS-a donesene su nakon procjene podnijetih dokumentiranih zahtjeva za pokretanje postupaka finansijske konsolidacije dugovanja i restrukturiranja, kao i odluka upravnih odbora ovih zdravstvenih ustanova.

U ovoj fiskalnoj godini za SKB Mostar predviđeno je 20 miliona KM.

Kako je, između ostalog, navedeno u Programu, SKB Mostar je dugi niz godina u stanju nelikvidnosti. Pored ostalog, ukupne obaveze za poreze i doprinose su na dan 31.12.2021. godine iznosile oko 59,2 miliona KM i odnose se na dugovanja od 2008. do 2021. godine, a značajna su i dugovanja prema dobavljačima lijekova i medicinskog i ostalog materijala. SKB Mostar treba provesti finansijsku konsolidaciju i zbog neadekvatnosti kapitala. Naime, akumulirani gubici su premašili ne samo polovicu već i ukupan iznos osnovnog kapitala i na dan 31.12.2021. godine su iznosili oko 86,3 miliona KM iznad visine kapitala.

Za KCUS je, na osnovu današnje Odluke, predviđeno 10 miliona KM u ovoj fiskalnoj godini.

Prema Programu, prioritet KCUS-a je nastavak izgradnje Centralnog medicinskog objekta (CMB), posljednjeg iz Programa izgradnje novog Kliničkog centra na lokaciji Koševo. Izgradnja CMB-a započela je 1989. godine, ali zbog ratnih dešavanja i nedostatka finansijskih sredstava još nije završena. Ulaganje u izgradnju objekta za potrebe zdravstvene zaštite primarno se smatra društveno opravdanim ulaganjem. U tom smislu, ulaganja u nastavak izgradnje CMB-a opravdana su završetkom već započetog projekta, koji će građanima Kantona Sarajevo, Federacije BiH i cijele Bosne i Hercegovine pružiti kvalitetnije zdravstvene usluge. Ova zdravstvena ustanova nema dugovanja zaključno sa 2021. godinom.

Kako ocjenjuju u Programu, završetak ovog projekta, kupovina visoko sofisticirane medicinske opreme i kvalitetno obrazovanje i stručno usavršavanje osoblja značajno će smanjiti potrebu naših građana da traže medicinski tretman u inostranstvu. To će predstavljati značajan finansijski efekat za KCUS i našu zemlju.

Inače, finansijska konsolidacija i/ili restrukturiranje SKB-a Mostar i KCUS-a obavit će se u periodu od deset godina, računajući od dana usvajanja ovih odluka i programa finansijske konsolidacije i/ili restrukturiranja.

Za program liječenja srčanih oboljenja nastalih od posljedica koronavirusa odobreno milion KM

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, usvojila Program utroška sredstava sa kriterijima raspodjele "Tekući transfer drugim nivoima vlasti i fondovima - Poduzimanje mjera za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 iz nadležnosti FBiH", utvrđenih u Budžetu FBiH za 2022. godinu, u iznosu od 1.000.000 KM.

Odlukom se odobrava raspodjela sredstava za finansiranje usluga invazivne i interventne kardiologije i kardiohirurgije kod pacijenata koje su nastale kao posljedica COVID-19. Svrha ovog programa je liječenje oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja.  Ovom odlukom su precizirane usluge iz oblasti invazivne i interventne kardiologije i kardiohirurgije kod pacijenata koje su nastale kao posljedica COVID-19, koje će se finansirati programom.

Kriteriji za raspodjelu sredstava utvrđeni su Uputstvom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH o kriterijima i načinu kontrole utroška namjenskih sredstava programa invazivne i interventne kardiologije i kardiohirurgije kod pacijenata koje su nastale kao posljedica COVID-19.

Korisnici sredstava su zdravstvene ustanove u Federaciji BiH sa kojima je ovaj zavod zaključio ugovor za 2022. godinu.

Federalno ministarstvo zdravstva će najkasnije 15 dana od stupanja na snagu ove odluke, sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH potpisati ugovor o međusobnim pravima i obavezama, a koji će sadržavati sve bitne elemente doznačavanja sredstava ovog transfera. Federalno ministarstvo zdravstva će imenovati posebnu komisiju koja će pratiti namjenski utrošak sredstava.

U obrazloženju odluke Federalnog ministarstva zdravstva navedeno je da se Zavod obratio zahtjevom za dodatno finansiranje ovih usluga. Naime, navedeno je, da je 2019. godine, prije pandemije, iz federalnog fonda solidarnosti za program kardiologije i kardiohirurgije izdvojeno 42,08 miliona KM i ukupno liječeno 6.389 pacijenata, te da je broj oboljelih bio u stalnom rastu.

U prvih šest mjeseci ove godine liječeno je 4.058 pacijenata za koje je izdvojeno 22,19 miliona KM. Finansijskim planom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH sredstva za program kardiologije i kardiohirurgije iznose 39 miliona KM. Kako bi se našlo rješenje i smanjile liste čekanja, Zavod se obratio zahtjevom Federalnom ministarstvu zdravstva za dodatno finansiranje usluga interventne kardiologije i kardiohirurgije koje su proizašle kao posljedica COVID-19.

O majmunskim boginjama i mjerama za zaštitu stanovništva za Federaciju BiH

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva i uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici donijela odluku o proglašenju majmunskih boginja zaraznom bolesti od interesa za Federaciju BiH i mjerama za zaštitu stanovništva FBiH.

S ciljem sprječavanja i suzbijanja zarazne bolesti majmunskih boginja poduzimaju se mjere zaštite stanovništva od zaraznih bolesti utvrđene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. To su predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zarazne bolesti, rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika, prijavijivanje, te vakcinacija - preventivna i poslijeekspozicijsko sprječavanje razvoja i širenja majmunskih boginja prema indikacijama nadležnih tijela u FBiH.

Federalni budžet, u skladu s mogućnostima u fiskalnoj godini, finansira mjeru zaštite od ove zarazne bolesti koja obuhvata osiguranje potrebnih rezervi vakcina, u skladu s dostupnošću, a u smislu preventivnog i poslijeekspozicijskog sprječavanja razvoja i širenja majmunskih boginja prema indikacijama nadležnih tijela u Federaciji BiH.

U obrazloženju je, uz ostalo, navedeno da je od maja 2022. godine nekoliko neendemskih zemalja u četiri regiona Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prijavilo slučajeve majmunskih boginja, od kojih većina nema historiju putovanja u endemske zemlje, stoga su trenutne epidemije neobične i različite od prethodnih epidemija povezanih s putovanjima. Od početka izbijanja majmunskih boginja do 28.9.2022. zemlje zapadnog Balkana prijavile su potvrđene slučajeve, i to Srbija (40), Hrvatska (29), BiH (5) i Crna Gora (2). Pet slučajeva koje je prijavila BiH registrirano je u Federaciji BiH.

Nakon procjene rizika prema utvrđenim kriterijima, SZO ukupni rizik na globalnom nivou procjenjuje kao umjeren. Na regionalnom nivou, rizik se smatra visokim u jednom regionu (EURO) i umjerenim u pet drugih regiona SZO-a. U skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i svojim nadležnostima Zavod za javno zdravstvo FBiH dao je stručno mišljenje 25.8.2022. godine i 4.10.2022. godine, u kojem je navedeno da se majmunske boginje imaju smatrati zaraznom bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH. Također, predlažu se i mjere zaštite koje se imaju primjenjivati kod pojave majmunskih boginja. Identičan stav imalo je i Stručno savjetodavno tijelo za zarazne bolesti Federalnog ministarstva zdravstva koje je razvilo Smjernice za zbrinjavanje i tretman oboljelih s majmunskim boginjama. Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju ovog ministarstva dalo je stručni stav u vezi vakcinacije - da na osnovu trenutno procijenjenih rizika masovna vakcinacija protiv majmunskih boginja nije potrebna, niti se preporučuje u ovom trenutku. Širenje majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka može se kontrolirati javnozdravstvenim mjerama. U upravljanju odgovorom, vakcinaciju treba smatrati dodatnom mjerom za upotpunjavanje javnozdravstvenih intervencija.

Vlada je usvojila i Informaciju o pojavi zarazne bolesti iz grupe zoonoza-majmunske boginje, te poduzimanju mjera za zaštitu stanovništva FBiH od zaraznih bolesti. Obavezala se nabaviti vakcinu protiv majmunskih boginja - Ankara Bavarian Nordic (MVA-BN) ponuđenu kroz Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera za BiH, u količini od 1.000 doza vakcina za potrebe stanovništva FBiH. Sredstva za nabavku ovih vakcina će se osigurati iz tekuće rezerve Budžeta FBiH za ovu godinu.

Program javnih investicija FBiH 2023-2025 

Vlada FBiH je donijela Program javnih investicija (PJI) Federacije BiH za period od 2023. do 2025. godine, te zadužila Federalno ministarstvo finansija, kao predlagača, da ovaj dokument objavni na svojoj web stranici.Program sadrži 135 projekata s ukupnom vrijednosti od 17.398,23 miliona KM.

Od ovog iznosa se 8.604,88 miliona KM ili 49,5 posto odnosi na 71 kandidirani projekt. Od ukupnog broja, najveći broj kandidovanih projekata su podnijeli JP Elektroprivreda BH d.d. Sarajevo (16), zatim JP Autoceste FBiH (11), Ministarstvo okoliša i turizma (10), JP Međunarodni aerodrom Sarajevo (6), Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (6 + 1 posredstvom Ureda za koordinaciju projekata u poljoprivredi), JP Željeznice Federacije BiH, dok ostali podnositelji imaju manje od tri projekta.

Iznos od 6.691,88 miliona KM ili 38,5 posto odnosi se na 57 projekata u implementaciji. Od njihove ukupne vrijednosti su za periodu 2023-2025. godina planirana ulaganja od 2.256,71 miliona KM. Od toga je u 2023. godini planirano ulaganje od 754,84 miliona KM, te u 2024. godini ulaganje od 789,5 miliona KM i u 2025. godini 712,37 miliona KM. Od ukupno 754,84 miliona KM u 2023. godini najviše ulaganja  planirano je za projekte iz sektora transporta (375,13 miliona KM) i proizvodnja i opskrbe energiijom (321,24 miliona KM).

Kroz PJI je planirano i 2.101,47 miliona KM ili 12 posto na sedam odobrenih projekata, a to su oni za čije finаnsiranje je, nakon zaključka Vlade FBiH, pokrenuta inicijativa za osiguranje potrebnih sredstava.

Vlada FBiH se na današnjoj sjednici upoznala i s kantonalnim programima javnih investicija za period 2023-2025. godina, i to Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog, Unsko-sanskog, Sarajevskog, Tuzlanskog i Kantona 10.

Inače, Program javnih investicija Federacije BiH se priprema u svrhu podrške Vladi i institucijama Federacije BiH prilikom planiranja ulaganja i donošenja kvalitetnih investicijskih odluka. Usvaja ga svake godine Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstvo finansija nakon procesa prikupljanja podataka od učesnika u procesu planiranja investiranja.

PJI se priprema se u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH i Uredbom o načinu i kriterijima za pripremu, izradu i praćenje realiziranja programa javnih investicija. 

Odluke, rješenja, zaključci

Federalna vlada je usvojila godišnji izvještaj o realizaciji Strategije reforme upravljanja javnim finansijama u FBiH 2021-2025. godina (GIR) za period od 1.1.2021. do 31.12.2021. godine. Federalno ministarstvo finansija zaduženo ja da ovaj izvještaj objavi na svojoj web stranici, a Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ga proslijedi Parlamentu FBiH radi informisanja.

Vlada je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, kao korisniku eksproprijacije, dozvolila ulazak u posjed nekretnina prije isplate naknade za nekretnine potpuno eksproprisane rješenjem Službe za imovinsko-pravne poslove, katastar i urbanizam Općine Vitez, a za potrebe izgradnje brze ceste Lašva - Nević polje ( dionica izlaz iz Poslovne zone Vitez - petlja Nević polje).

Doneseno je i Rješenje kojim je korisniku eksproprijacije, RMU Banovići d.d. Banovići, dozvoljen ulazak u posjed nekretnina prije isplate naknade za nekretnine potpuno eksproprisane Rješenjem Službe za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove Općine Banovići. Postupak eksproprijacije vođen je u svrhu izvođenja predviđenih radova za  proširenje Površinskog kopa Grivice, a s ciljem neometanog obavljanja rudarskih radova, odnosno eksploatacije mineralne sirovine i odlaganja jalovine.

Na prijedlog Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Vlada se danas upoznala sa informacijom ovog ministarstva, kao i izvještajem o radu Interresorne radne grupe za analizu propisa u okviru kojih istospolni parovi iz životne zajednice mogu ostvariti svoja prava koja proizilaze iz Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, s prijedlogom propisa koje je potrebno donijeti na području Federacije BiH.

Vlada je prihvatila sedmi tromjesečni izvještaj o provedbi projekta Dodatno finansiranje za Projekt registracije nekretnina u FBiH, za period od 1.7. do 30.9.2022. godine.

Donesena je Odluka o izdvajanju sredstava u skladu sa Uredbom o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena i isplati jednokratne pomoći.

 Vlada FBiH je na privremeno korištenje bez naknade, na period od pet godina, Planinarskom savezu FBiH dala poslovni prostor u Sarajevu, a prethodno je donijela Odluku o prestanku korištenja drugog poslovnog prostora ranije dodijeljenog ovom savezu. Također, Općini Travnik je data saglasnost da u kasarni „Slimena“ može ustupiti na korištenje dva objekta za potrebe JKP „Bašbunar“ Travnik.

Vlada FBiH je današnjom izmijenom zaključka od 25.8.2022. godine, a koji se odnosi na provedbu Odluke o raspodjeli sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – kantoni“, precizirala oblasti za projekte/reforme koje predstavljaju strukturalne reforme od značaja za FBiH.

Vlada se upoznala i sa informacijom o realizaciji svojih zaključaka za period januar - septembar 2022. godine.

Kadrovska rješenja

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava su, uime Vlade FBiH, opunomoćeni Ernest Đonko (JP BH pošta d.o.o. Sarajevo), Jakub Mušinbegović (Pretis d.d. Vogošća) i Zlatan Bilanović (Binas d.d. Bugojno).