330. sjednica Vlade FBiH

Usvojena informacija o epidemiološkoj situaciji

Vlada Federaije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu kojom je, po ovlaštenju premijera FBiH, predsjedavala zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u FBiH na dan 5.9.2022. godine s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje se primjenjuju od 8.9.2022. godine.

Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva naređeno je da kontinuirano prate epidemiološku situaciju na području kantona, te u slučaju pogoršanja pravovremeno djeluju i donose mjere, te o tome redovno izvještavaju Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva.

Ovaj štab zadužen je da kontinuirano prati epidemiološku situaciju COVID-19 na području FBiH i da, u slučaju pogoršanja, odmah preporuči Vladi Federacije BiH nove mjere.

Krizni štab FMZ-a će današnje zaključke s prilozima dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, te kantonalnim upravama policija.

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada FBiH će obavijestiti Parlament o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika od širenje virusa.

Kada je riječ o naredbama, i dalje je obavezno nošenje respiratorne zaštitne maske u svim zdravstvenim ustanovama (uposlenici, pacijenti i svi posjetitelji). Naložena je redukcija posjeta u zdravstvenim ustanovama u skladu s kriznim planom pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19.

Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i zdravstvene ustanove s područja kantona, dužne su da redovno revidiraju krizne planove pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa, prema promjeni epidemiološke situacije na području kantona ili lokalne zajednice.

Naloženo je kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva da u svim zdravstvenim ustanovama na području kantona, bez obzira na oblik vlasništva, kao i kliničkim centrima u FBiH, osiguraju u kontinuitetu rad bolničkih komisija i timova s ciljem sprječavanja širenja COVID-19 infekcije u zdravstvenim ustanovama.

Jedna od preporuka građanima je da u slučaju pojave nekih od respiratornih simptoma kao što su curenje nosa, bol u grlu, povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, ostanu kući te se telefonski jave nadležnom ljekaru kako bi dobili dalje upute.

Inače, u informaciji Kriznog štaba FMZ-a je navedeno da na nivou FBiH sedmodnevna incidenca iznosi 29,5 slučajeva na 100.000 stanovnika. U posljednjih sedam dana su incidence više od prosječne zabilježene u Posavskom (77,4), Tuzlanskom (54,47), Hercegovačko-neretvanskom (39,18) i Unsko-sanskom kantonu (30,98).

U proteklih sedam dana u FBiH je na bolničkom liječenju bilo 87 osoba zbog COVID-19, od kojih pet na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. U istom periodu zabilježeno je 17 smrtnih slučajeva.

Izmjene i dopune Uredbe o pogonima i postrojenjima koja moraju imati okolinsku dozvolu

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, izmijenila i dopunila Uredbu kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koji moraju imati okolinsku dozvolu.

Dopuna je da uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosilac mora dostaviti i ovjerenu kopiju pravomoćnog rješenja o odobrenju za građenje.

Promijenjen je i prilog ove uredbe kojim je obuhvaćena Lista pogona i postrojenja za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu, a prema djelatnostima ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, hemijsku industriju,   upravljanje otpadom i druge djelatnosti.

Također izmijenjen je i prilog Uredbe koji se odnosi na Listu pogodna i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu, te ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, upravljanje otpadom i druge aktivnosti.

U obrazloženju je kao razlog za donošenje izmjena i dopuna navedeno da su u postupku izdavanja okolinskih dozvola primjenom Uredbe pojedini privredni subjekti i investitori stavljani u nepovoljniji položaj u odnosu na druge. Kao razlog je također navedeno da u fazi postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole pojedini privredni subjekti (investitori) ne raspolažu podacima koji se odnose na konkretnu tehnologiju, vrstu postrojenja, te se nisu mogli definirati najbolje raspoložive tehnologije, broj ispusta (voda, zrak...), količine otpada, sirovine i slično, a zbog čega su okolinske dozvole koje je izdavalo resorno federalno ministarstvo bile neučinkovite.

S obzirom na činjenicu da je glavni građevinski projekat, na osnovu kojeg se izdaje građevinska dozvola, adekvatan dokument koji definira tehnologiju, izlaze (broj) polutanata, vrstu postrojenja i drugo, u skladu s posebnim propisom iz oblasti građenja, to je ovim dopunama  inkorporirano u odredbe Uredbe kojim se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu.

Uz to, namjera izmjena i dopuna je da, u skladu s podijeljenim ovlastima u oblasti zaštite okoliša između kantona i FBiH, bude usklađena nadležnost u ovoj oblasti koja je, također, definirana i Zakonom o upravljanju otpadom. Naime, u ovom zakonu je navedeno da je oblast otpada u kantonalnoj nadležnosti, odnosno da poslove upravljanja svim vrstama otpada, kao i određivanje lokacija i zemljišta i postrojenjima vrše kantonalna ministarstva.

Također, važećom uredbom za djelatnosti upravljanja otpadom nisu bili postavljeni pragovi (u brojevima i jedinicama mjere), što je sada regulirano izmjenama i dopunama Uredbe.

Inicijativa Vijeću ministara BiH: Zabranu izvoza drvenih sortimenata produžiti do kraja godine

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, prihvatila inicijativu za produženje važenja Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine do 31.12.2022. godine.

Vlada će Vijeću ministara BiH uputiti inicijativu da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da, u što kraćem roku, a ne kasnije od petnaest dana od njenog usvajanja, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje odgovarajuću odluku kojom bi do 31.12.2022. godine bilo produženo važenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH, u kojoj je zabrana izvoza bila određena i za drvene brikete.

Također je u inicijativi navedeno da Vlada FBiH smatra da je neophodno produžiti važenje ove odluke, jer sezona grijanja počinje od oktobra i sasvim je izvjesno očekivati drastičan porast potražnje za ovim proizvodima. Produženje važenja Odluke je u funkciji zaštite interesa građana, fizičkih i pravnih osoba, kao i javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koji koriste ovu vrstu energenta.

Imajući to u vidu, u predstojećoj sezoni grijanja bi produženjem važenja Odluke do 31.12.2022. godine bilo osigurano uredno snabdijevanje ogrjevnim drvetom i peletom, ali i ekonomski održivo poslovanje proizvođača, uz socijalnu osjetljivost i društvenu odgovornost primjerenu ekonomskoj realnosti u BiH.

Dopunjena Odluka o klasifikaciji zanimanja u FBiH

Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku, Vlada FBiH je dopunila Odluku o klasifikaciji zanimanja u Federaciji BiH. Naime, dopunjen je Šifarski popis zanimanja koji čini sastavni dio donesene odluke.

Nakon procedura vezanih za predlaganje dopune Klasifikacije zanimanja, Šifarskim popisom definisano je i opisano 45 novih zanimanja.

Inače, klasifikacija zanimanja je obavezan statistički standard koji su dužni primjenjivati svi organi vlasti, privredna društva, ustanove i druge pravne osobe u Federaciji BiH koje evidentiraju, prikupljaju, obrađuju, analiziraju, prenose i iskazuju statističko-analitičke podatke bitne za praćenje stanja i kretanja na socijalno-ekonomskom području.

Federalni zavod za statistiku je u obrazloženju odluke naveo, da je u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, krajem 2021. godine pokrenuo aktivnosti na dopunama Klasifikacije zanimanja, te zatražio prijedloge za dopunu Klasifikacije svim relevantnim institucijama s nivoa Federacije BiH. To su Agencija za državnu službu FBiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO, Federalni zavodu zdravstvenog osiguranja, Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava Federacije BiH i Zavod za javno zdravstvo FBiH.

Nakon što je Federalni zavod za statistiku pojedinačno analizirao sve pristigle zahtjeve za dopunu Klasifikacije zanimanja u Federaciji BiH, te proveo neophodne procedure, pripremio je dopunu odluke.

Međunarodnom aerodromu Sarajevu 2.000.000 KM za nabavku spasilačko-vatrogasnog vozila

Vlada FBiH je usvojila Programa utroška dijela sredstava kapitalnog transfera javnim preduzećima, a namijenjenih za unapređenje aviosaobraćaja Federacije BiH, utvrđenog Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.

Usvojenim programom je JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo odobrena dodjela sredstava u iznosu od 2.000.000 KM za nabavku spasilačko-vatrogasnog vozila koje ima kapacitet spremnika za vodu od 12.500 litara i spremnika za pjenilo od 1.500 litara,  te pogon 6x6.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je zaduženo da vrši kontinuiran nadzor o utrošku ovih sredstava i da s Međunarodnim aerodromom Sarajevo potpiše ugovor kojim će biti uređeni način prenosa sredstava, provedba postupka javne nabavke i izvještavanje o utrošenim sredstvima.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je dužan o utrošku sredstava kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Nakon utroška, a najkasnije do 28.2.2023. godine, Aerodrom je dužan sačiniti ukupni izvještaj o utrošenim sredstvima transfera i dostaviti ga resornom federalnom ministarstvu zajedno sa odlukom Nadzornog odbora o njegovom usvajanju.

Za provedbu današnje odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija i JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

O tri programa pomoći privredi u FBiH: Izdato 92,7 miliona KM garancija i regresirano 3 miliona KM kamata

Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o garancijama Garancijskog fonda za Kreditno-garantni program za izvoznike, Kreditno-garantni program za velika preduzeća i Program utroška sredstava utvrđenih u ovogodišnjem Budžetu FBiH za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata (Garantni fond), na dan 30.6.2022. godine.

U informaciji je precizirano da je za 73 privredna društva ukupno izdato 92.732.568,05 KM garancija. Od toga je iznos izdatih garancija po Kreditno-garantnom programu za izvoznike 57.872.618,05 KM, dok je po Kreditno-garantnom programu za velika preduzeća izdato garancija u vrijednosti od 34.859.950 KM.

Kad je riječ o subvencijama privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata kroz Garantni fond, predviđena su sredstva od 5.200.000 KM. Ovaj Program je rezultat nastojanja Vlade FBiH za nastavak iznalaženja mjera pomoći privredi usljed poteškoća u poslovanju izazvanih pandemijom COVID-19. Osnovni cilj Programa je omogućiti korisnicima koji su kreditno zaduženi po kreditno-garantnim programima za velika preduzeća i za izvoznike, dodjelu grant sredstva na ime subvencionisanja dijela troškova kamate.

Na ime regresiranja kamata korisnicima kredita u dva kvartala ove godine ukupno je uplaćeno 1.604.450,28 KM. Od toga su u prva tri mjeseca ove godine za 108 ugovora o kreditu korisnici  ostvarili uslove za isplatu regresiranja kamata u ukupnom iznosu od 724.977,52 KM, dok su u periodu od 1.4. do 30.6.2022. godine za 129 ugovora o kreditu korisnici kredita ostvarili uslove za isplatu sredstava za regresiranje kamata, u ukupnom iznosu od 879.472,76 KM

Dakle, na dan 30.6.2022. godine ukupno je realizirano 129 kredita u iznosu od 185.465.136,10 KM za 73 privredna društva, i to po Kreditno-garantnom programu za velika preduzeća 69.719.900 KM i Kreditno-garantnom programu za izvoznike u iznosu od 115.745.236,10 KM, a za koje su izdate garancije od strane Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine.

Za ova kreditna sredstva izdato je garancija u ukupnom iznosu od 92.732.568,05 KM, te regresirano kamata za kreditna sredstva u 2022. godini u iznosu od 1.604.450,28 KM, odnosno ukupno za 2021. i 2022. godinu u iznosu od 3.039.418,35 KM.

Danas je Vlada FBiH zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da prati i analizira izvještaje u vezi sa ova tri programa podrške privredi, a koje dostavlja Razvojna banka Federacije BiH.

Odluke, zaključci i rješenja

Vlada FBiH je podržala inicijative da s dva kreditna zaduženja kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) budu osigurana sredstva za realizaciju projekata Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Riječ je o zaduženju do 41.530.000 KM za Projekt određivanja vrijednosti nekretnina, te zaduženju do 5.313.000 KM za Projekt podrške infrastrukturi prostornih podataka FBiH.

Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, na današnjoj sjednici dopunjena je Odluka o uslovima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u inozemstvu. Prema dopunjenim odredbama, odobrenje za otvaranje ovog računa može biti izdano za potrebe plaćanja komunalnih usluga i režijskih troškova vlasnicima nekretnina u inozemstvu, uz predočenje dokaza o vlasništvu nad nekretninom i do visine prosječnih mjesečnih troškova.

Federalno ministarstvo finansija upoznalo je Vladu FBiH sa izvještajem o dugu za drugi kvartal 2022. godine. Prema zaduženju, Ministarstvo će izvještaj objaviti na svojoj web stranici, a Generalni sekretarijat Vlade FBiH će izvještaj dostaviti Parlamentu FBiH radi informiranja.

Danas je doneseno sedam rješenja o stupanju u posjed nekretnina potpuno eksproprisanih rješenjima Službe za nekretnine Odjela za finansije i nekretnine Grada Mostara, a korisnik ovih izvlaštenja je JP Ceste Federacije BiH. Na ovaj način omogućena je izgradnja južne obilaznice Mostara, dionica Miljkovići - Rodoč - veza na M17, kružna raskrsnica Varda.

Vlada je donijela i Rješenje o stupanju u posjed nekretnina prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji koje je izdala Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnika općine Ilidža, a s ciljem izgradnje raskrsnice ulica M17 - IV Viteške brigade - Lužansko polje na području ove općine.

Prihvaćen je izvještaj o radu Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo za period od 1.1. do 30.6.2022. godine.

Vlada je prihvatila izvještaj o završetku Projekta podrške zapošljavanju (ESP), s prilozima, koji je na razmatranje dostavilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Kadrovska rješenja

Vlada FBiH dala je prethodnu saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, zbog isteka mandata. Prethodna saglasnost data je i za imenovanje vršilaca ovih dužnosti, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, u sastavu Anis Krivić (predsjednik), Sulejman Bečirević, Igor Josipović, Željko Petrović i Mustafa Abdulahović (članovi).

Današnjom dopunom Rješenja, za članove Komisije za određivanje prijedloga lokacije centralnog skladišta radioaktivnog otpada na teritoriji Bosne i Hercegovine, imenovani su i Admir Karović, Mersudin Šećerović, Ljubo Tadić i Alfred Vidić.