313. sjednica Vlade FBiH

Utvrđen Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji 

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH.

Dopunom člana 3. Zakona je dodana definicija po kojoj je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.

Novim stavom u članu 78. precizirano je da i se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima.

Nova je i odredba po kojoj se podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.

Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi. Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine. Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.

Ovo ministarstvo je u obrazloženju podsjetilo i da je Vlada FBiH u aprilu prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji je u Parlamentu FBiH razmatran i prihvaćen u formi Nacrta, te vraćen u redovnu parlamentarnu proceduru uz zaključak da može poslužiti kao osnov za izradu Prijedloga uz uvažavanje primjedbi i sugestija iznesenih tokom parlamentarne rasprave, javne rasprave o Nacrtu zakona, te pribavljanje mišljenja nadležnih kantonalnih tijela o pitanjima koje tretira ovaj zakon. Ministarstvo je u skladu sa zaključkom Parlamenta FBiH provelo sveobuhvatnu javnu raspravu, te pribavilo mišljenja nadležnih organa.

Boračko-invalidska zaštita: utvrđeni koeficijenti za prvi i drugi kvartal 2022. godine

Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela dvije odluke. Riječ je o utvrđivanju koeficijenata za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za prvi i drugi kvartal 2022. godine, s transfera za provedbu Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada.

Utvrđen je koeficijent jedan i za prvi (za period januar - mart) i za drugi kvartal (april - juni), na osnovu kojeg će biti utvrđena i visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za ova dva perioda.

Koeficijenti će biti primjenjivni u skladu s raspoloživim sredstvima Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, u kojem je za ove namjene osigurano 50.000.000 KM, što je za 5.000.000 KM više nego prošle godine.

Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica u primjeni je od polovine ovog mjeseca.

Ovim zakonom je propisano da pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu imaju i demobilizirani branioci povratnici u entitet Republiku Srpsku ili u Brčko Distrikt BiH, bez obzira na godine života ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu  većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako su bili pripadnici Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci. Ovo pravo mogu ostvariti i supruge umrlih demobiliziranih branilaca, povratnika u RS ili BD BiH.

Također, pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu može ostvariti i supruga umrlog demobiliziranog branioca ukoliko na dan podnošenja zahtjeva ima navršenih 57 godina života, te ako ne ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci, dok će kantoni svojim propisima urediti uslove, način i postupak ostvarivanja prava na egzistencijalnu naknadu supruga umrlih demobiliziranih branilaca životne dobi do 57 godina.

Za izgradnju autocesta i brzih cesta 199,4 miliona KM

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška dijela sredstava „Kapitalni transferi javnim poduzećima - Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta" u iznosu od 199.400.000 KM. Ovim Programom, za koji su sredstva utvrđena ovogodišnjim budžetom, biće finansirano 12 projekata na području Federacije BiH.

Za izgradnju brze ceste Lašva - Travnik - Jajce u dužini od 10,8 kilometara, planirano je 24.400.000 KM, za brzu cestu Lašva - Nević polje 34.700.000 KM, dok će za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez na brzoj cesti Lašva - Nević polje, biti izdvojeno 13.500.000 KM. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Pet miliona KM predviđeno je za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor tokom izgradnje južne obilaznice Mostara.

Za izgradnja brze ceste Prača - Goražde, Lot 1 i Lot 2 tunel Hranjen - faza 1., biće izdvojeno 35.000.000 KM za eksproprijaciju i građevinske radove.

Planirano je 5.100.000 KM za spajanje magistralnih cesta M17 i M17.4, sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjete na M17 Ortiješ u gradu Mostaru, te 22.000.000 KM za poddionicu Šićki Brod - Đurđevik, na trasi ceste Tuzla - Sarajevo. Sredstva su namijenjena za eksproprijaciju, projektovanje, građevinske radove i nadzor.

Tri i po miliona KM predviđeno je za studije, projektovanje i revizije na izgradnji gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup - Buća Potok - Pofalici - Velešići - Bentbaša.

Za izgradnju autoceste Orašje - Tuzla, dionica Maoča - Tuzla, Lot V Čanići - Tuzla u dužini od 8 kilometara biće izdvojeno 30.500.000 KM. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Kada je riječ o izgradnji brze ceste Bihać - Cazin - Kladuša - Republika Hrvatska, planirano je 4.800.000 KM za dionicu Bihać - Cazin, poddionica Kamenica - Bisovac.

Za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor na izgradnji brze ceste Mostar - Šroki Brijeg - granica Republike Hrvatske, poddionica Mostar Sjever - Vikovići osigurano je 17.900.000 KM, dok će za građevinske radove na sanaciji i rekonstrukciji magistralne ceste Garež - Ustikolina, biti izdvojeno 3.000.000 KM.

Implementatori projekata su JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o Sarajevo, a o načinu utroška odobrenih sredstava biće potpisani Ugovori između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata. Sredstva će se prenositi u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata nakon što Ministarstvu dostave dokaze o izvedenim radovima ili uslugama.

U obrazloženju Ministarstva je navedeno da su projekti iz odluke kandidirani iz Programa javnih investicija FBiH, što je preduslov za mogućnost finansiranja iz budžeta, a u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Također, predloženi projekti su usklađeni s Transportnom strategijom Federacije BiH 2016-2030. godina i predloženim godišnjim planovima JP Autoceste Federacije BiH i JP Ceste Federacije BiH i radi se o nastavku projekata iz 2021. godine.

Nastavljen rast naplate poreza i doprinosa

Federalna vlada je prihvatila mjesečni pregled naplate poreznih prihoda i doprinosa na teritoriju FBiH za ožujak 2022. godine i razdoblje od 1.1. do 31. 3.2022. godine, koji je pripremilo Federalno ministarstvo financija.

U ožujku ove godine je ukupna razina ostvarenja prihoda po osnovi neizravnih i izravnih poreza, te socijalnih doprinosa u FBiH iznosila 807,9 milijuna KM, što je za 25,1 posto ili za 162,1 milijun KM više u usporedbi sa ožujkom 2021. godine.

Na razini kumulativa, u prva tri mjeseca ove godine, ukupni prihodi po ovim osnovama iznosili su 2.158,7 milijuna KM i za 19,1 posto su bili veći u odnosu na isto razdoblje 2021. Pozitivan pojedinačni trend kretanja zabilježen je kod svake kategorije prihoda.

Raspoloživi dio prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa za proračune svih korisnika u FBiH, u ožujku 2022. godine ostvaren je u ukupnom iznosu od 287,3 milijuna KM, što je za 28,6 posto više u odnosu na isti mjesec protekle godine.

Raspodjela prihoda od neizravnih poreza korisnicima u Federaciji BiH izvršena je prema metodologiji propisanoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, na osnovi koeficijenata utvrđenih godišnjom uputom o određivanju udjela kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih ustanova za ceste.

Tako je u ožujku 2022. godine proračunu Federacije BiH raspoređeno nešto više od 104 milijuna KM (u odnosu na isti mjesec 2021. više za 23,1 milijuna KM). Ukupan dio prihoda za raspodjelu kantonalnim proračunima iznosio je 147,2 milijuna KM (više za 32,7 milijuna KM), općinskim i gradskim proračunima 24,2 milijuna KM (više za 5,4 milijuna KM). Dio prihoda koji se raspoređuje upraviteljima cesta iznosio je 11,2 milijuna KM i veći je za 2,5 milijuna KM, dok je pripadajući iznos za Grad Sarajevo iznosio 0,7 milijuna KM sa iskazanim rastom za 0,1 milijuna KM.

Na razini tromjesečnog kumulativa, ukupno raspoloživi prihodi od neizravnih poreza iznosili su 784,9 milijuna KM, što je za 24,8 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Ukupno naplaćeni prihodi od poreza na dobit na teritoriju FBiH su u ožujku 2022. godine iznosili 93,6 milijuna KM, što je povećanje od 72,6 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine.

Na razini kumulativa, u prva tri mjeseca 2022. godine ukupno naplaćeni prihodi po osnovi poreza na dobit iznosili su 144,2 milijuna KM i veći su za 44,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ukupna naplata prihoda po osnovi obaveznih socijalnih doprinosa u ožujku 2022. godine iznosila je 348,1 milijuna KM i veća je 15,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na razini kumulativa, ovi prihodi bilježe naplatu u iznosu nešto većem od milijardu KM, i to je za 12,6 posto više u usporedbi sa istim lanjskim razdobljem. U ožujku su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosili 195,5 milijuna KM (povećanje za 26,7 milijuna KM), za zdravstveno osiguranje 136,7 milijuna KM (povećanje za 17,6 milijuna KM) i za osiguranje od neuposlenosti 16 milijuna KM (povećanje za 2,1 milijun KM).

I na razini kumulativa su ostvarena povećanja, tako da su doprinosi za MIO veći za 66,1 milijun KM, za zdravstveno osiguranje za 42 milijuna KM, te za osiguranje od neuposlenosti za 4,6 milijuna KM.

Data saglasnost na Sporazum o osnovici za obračun i utvrđivanju osnovice za obračun plaća policijskih službenika

Vlada FBiH je donijela Odluku o davanju saglasnosti na Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika i utvrđivanju osnovice za obračun plaća policijskih službenika. Odlukom se daje saglasnost na Sporazum kojeg su 15.4.2022. godine zaključili Vlada FBiH i Sindikat službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Današnjom Odlukom je utvrđena i osnovica u visini od 346,50 KM za obračun plaća policijskih službenika koje se isplaćuju iz Budžeta FBiH. Ova osnovica se primjenjuje počevši od 1. marta 2022. godine na način predviđen Sporazumom.

Kako je obrazloženo, Vlada je na sjednici održanoj 14.4.2022. godine, na prijedlog premijera FBiH usvojila informaciju o usklađivanju plaća policijskih službenika FBiH, te ga zadužila da sa sindikatom Federalne uprave policije, organa uprave u sastavu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, zaključi Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika, u iznosu od 346,50 KM, uz primjenu ove osnovice od 1.3.2022. godine.

Vlada i Sindikat (kojem je rješenjem Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova od 19.4.2016. godine utvrđena reprezentativnost na nivou poslodavca) su 15.04.2022. godine zaključili Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika. Sporazumom je, u skladu sa odredbama Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika FBiH, omogućeno uvećanje osnovice za obračun plaća policijskih službenika za pet posto u odnosu na ranije važeću osnovicu.

Sporazum stupa na snagu na dan kada Vlada Federacije BiH na isti da svoju saglasnost, pa je stoga bilo potrebno donijeti ovu odluku, s ciljem omogućavanja primjene nove osnovice za obračun plaća.

Izmjene i dopune Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, izmijenila i dopunila Uredbu o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ovo ministarstvo izdaje urbanističku suglasnost i/ili lokacijsku informaciju. U obrazloženju Ministartsvo je istaklo da je ovo učinjeno radi otklanjanja uočenih nedostataka u primjeni Uredbe, posebno u pogledu nadležnosti za izdavanje akata o građenju, kao i usklađivanja terminoloških tako i stvarnih potreba ove uredbe sa odredbama Zakona o vodama.

Jedna od novina u Uredbi je jasnije normiranje nadležnosti u ovoj oblasti između Federacije BiH i kantona.

Također je izvršeno terminološko uskladivanje prema Konvenciji međunarodnog  udruženja za visoke brane (ICOLD) koja brane po veličini svrstava u visoke (više od 15 m) i niske, a kategorija velike brane nije određena i ima elemente subjektivnog ocjenjivanja.

Usvojeni izvještaji i planovi

Vlada je prihvatila izvještaj o radu Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika FBiH za 2021. godinu i stanja u oblasti računovodstva.

Potvrđeno je da je JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar dostavilo izvještaj o radu Nadzornog odbora za prvi kvartal 2022. godine.

Danas je donesena Odluka o usvajanju izvještaja o poslovanju JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo za 2021. godinu.

Vlada je danas prihvatila i peti tromjesečni izvještaj o provedbi projekta dodatnog finansiranja za registracije nekretnina u Federaciji BiH za period januar - mart 2022. godine.

Ostale odluke i zaključci

JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, kao korisniku izvršenja, Vlada FBiH je dozvolila ulazak u posjed neketnina potpuno izvlaštenih Rješenjem službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Kiseljak. JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, kao korisniku eksproprijacije, dozvoljen je ulazak u posjed nekretnina potpuno eksproprisanih Rješenjem Službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Grada Zenica.

Udruženju Humanitarna organizacija „Merhamet" Muslimansko dobrotvorno društvo - Regionalni odbor Sarajevo, Vlada je na period od pet godina i bez naknade, dala na korištenje poslovni prostor u Sarajevu.

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici nevladinoj organizaciji „Familie des Vaters - Međugorje“ iz Austrije dala saglasnost za osnivanje predstavništva u FBiH, sa sjedištem u Čapljini.

Također, usvojene su izmjene i dopune informacije o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima iz dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u 2021. godini, koju je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, danas donijela zaključak o potrebi prestanka rada Fondacije za mobilnost studenata i nastavnika Federacije BiH, te zadužila Ministarstvo da preuzme poslove ove fondacije.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije usmeno je informirao Vladu FBiH o stanju u privrednom društvu UNIS Ginex d.d. Goražde.

Kadrovska rješenja

Vlada FBiH je donijela akte potrebne za raspisivanje javnog konkursa za izbor i nominovanje za imenovanje člana Nadzornog odbora u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo.

Nakon što je data prethodna saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, radi isteka mandata, data je i prethodna saglasnost za imenovanje Anisa Krivića (predsjednik), Sulejmana Bečirevića, Igora Josipovića, Željka Petrovića i Mustafe Abdulahovića (članovi) za vršioce ovih dužnosti, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.

Vlada FBiH dala je prethodnu saglasanost Skupštini JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar za razrješenje vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora, kao i prethodnu saglasanost Skupštini ovog javnog preduzeća za imenovanje Samira Kajimovića za vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.

Vlada je Nadzornom odboru Cesta d.d. Mostar dala prethodne saglasnosti za donošenje odluke o razrješenju dva člana  Uprave ovog društva, te za imenovanje Branka Bage za v.d. direktora i Zdenka Propadala za v.d. izvršnog direktora za održavanje, do okončanja konkursne procedure, a najduže do 12 mjeseci.

Prethodne saglasnosti date su i Skupštini  Rudnika mrkog uglja Banovići d.d. Banovići za razrješenje vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora ovog privrednog društva, zbog isteka perioda na koji je imenovan, kao i za imenovanje Amira Brigića za vršioca ove dužnosti uime državnog kapitala, najduže do tri mjeseca.

Za učešće u radu i odlučivanju na Skupštini privrednog društva BH-Gas d.o.o. Sarajevo danas je opunomoćen Halko Balavac.