Održana 305. sjednica Vlade FBiH

  • 28.02.2022.
  • Održana 305. sjednica Vlade FBiH

    UTVRĐEN PRIJEDLOG BUDŽETA FBiH ZA 2022. GODIN

    Vlada Fedracije BiH je, na današnjoj tematskoj sjednici u Mostaru, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog budžeta FBiH za 2022. godinu u iznosu od 5.597.618.777 KM, koji je veći za dva posto, odnosno za 116,4 miliona KM od Budžeta za prošlu godinu.

    Strukturu predloženog Budžeta za 2022. godinu karakteriše rast poreznih prihoda, posebno prihoda iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i od indirektnih poreza. Na drugoj strani, planiran je porast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavku stalnih sredstava. Povoljne i optimistične revidirane projekcije prihoda, kao i manje planirani izdaci, pogodovali su značajnom smanjenju potrebe za zaduživanjem, te manjim iznosom planiranih primitaka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.

    Kroz tekuće transfere pojedincima planirana su ukupna povećanja sredstava od 178,3 miliona KM. U ovom okviru, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike planirani su transferi pojedincima za implementaciju Zakona o podršci porodicama s djecom u FBiH od 50 miliona KM, što je povećanje za 45,5 miliona KM u odnosu na Budžet za 2021., a budžet Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica je povećan za 21 milion KM i iznosi 45,4 miliona KM.

    Tekući transferi i drugi tekući rashodi su predloženim Budžetom FBiH za 2022. godinu planirani u iznosu od 3.750,1 milion KM i veći su za 75,6 miliona KM ili dva posto u odnosu na 2021. godinu. Tako je za provedbu Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH planirano 17,5 miliona KM.

    Na razdjelu Federalnog zavoda PIO planirano je povećanje sredstava na transferu za isplatu penzija u iznosu od 102,3 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

    Planiranjem sredstava za nabavku robnih rezervi u ukupnom iznosu od 20 miliona KM, Vlada FBiH ima namjeru da u slučajevima potrebe interveniše kroz set mjera za stabilizaciju eventualnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Sredstva su namijenjena i za sufinansiranje proljetne sjetve pšenice i otkup jesenje žetve u FBiH.

    Također, planiran je novi transfer Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke od pet miliona KM za završetak izgradnje zgrade Srednjoškolskog centra u Travniku.

    Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u Budžetu Federacije BiH za 2022. godinu planirani su u iznosu od 441 milion KM, te su veći za 24,2 miliona KM u odnosu na finansijska sredstva za 2021. godinu.

    Transfer za razvoj turizma planiran je u iznosu od pet miliona KM te predstavlja povećanje od 4,5 miliona KM u odnosu na u 2021. godini.

    Federalnom ministarstvu prostornog uređenja je kroz transfer za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta planirano 8,2 miliona KM, što je više za 6,5 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.

    Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH planiran je u iznosu od 75 miliona KM i veći je za 15 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.

    Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima planirane su u iznosu od 120,3 miliona KM, poticaj za poljoprivredu planiran je u iznosu od 106 miliona KM i predstavlja povećanje za 22 posto ili 19 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.

    Kapitalni transfer općinama planiran je u iznosu od 36 miliona KM i veći je za šest miliona KM ili 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta iznosi 229,3 miliona KM i veći je za 83 posto nego u 2021. godini, a transfer željeznicama planiran je u iznosu od 35,5 miliona KM.

    Za nastavak izgradnje zatvora KPZ poluotvorenog tipa Mostar i pritvorske jedinice KPZ poluotvorenog tipa Sarajevo je u ovoj godini planirano 8,5 miliona KM.

    Budžetom je, pored ostalog, planirano 13,5 miliona KM Federalnom ministarstvu kulture i sporta za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta (dva miliona KM), sportske dvorane (3,5 miliona KM) i bazena u Mostaru (osam miliona KM), dok transferi fondacijama za kinematografiju i sport od značaja za FBiH te fondaciji za bibliotečku djelatnost ukupno iznose 7,2 miliona KM.

    Nastavljena je praksa podrške kroz subvencije javnim preduzećima kao što su Željeznice FBiH, aerodromi Mostar, Tuzla i Bihać, te subvencije za uvezivanje radnog staža, kao i prema JP Elektroprivreda BiH po osnovu subvencija troškova električne energije za najugroženije kategorije stanovništva. Pored direktnih subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima, poticaja za poljoprivredu i veterinarstvo, čija je dodjela planirana kroz programe utroška sredstava, one su planirane i za uvezivanje radnog staža, te regresiranje kamata kroz Garancijski fond na razdjelima federalnih ministarstava energije, industrije i rudarstva, zatim poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te razvoja, poduzetništva i obrta.

    Kapitalni transferi su planirani u ukupnom iznosu od 321,5 miliona KM, što je povećanje od 41 posto u odnosu na Budžeta BiH za 2021. godinu, a najveće povećanje se odnosi na kapitalne transfere javnim preduzećima. Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta je 229,3 miliona KM ili 83 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a kapitalni transfer javnim preduzećima - za sufinansiranje izgradnje željezničke infrastrukture iznosi pet miliona KM. Za unapređenje avio prometa FBiH planirano je šest miliona KM, a za JP Aerodrom Bihać 19,7 miliona KM.

    Izdaci za kamate planirani su u iznosu od 105 miliona KM, što je za 18,4 miliona KM manje u odnosu na 2021. godinu, a za otplate dugova 849,1 milionn KM, što je značajnih 155 miliona KM manje u odnosu prošlogodišnji Budžet, Među planiranim izdacima je i 30 miliona KM za nabavku letjelica za gašenje požara.

    U obrazloženju Prijedoga budžeta FBiH za 2022. godinu istaknut je primjetan rast poreznih prihoda, s jedne, te smanjenje izdataka za kamate i otplate dugova, s druge strane, te je omogućeno usmjeravanje mnogo većeg iznosa sredstava na kapitalnim transferima i izdacima za nabavku nefinansijske imovine. Tokom posljednjih godina, izuzev 2020. godine, nije došlo do povećanja vanjskog duga u odnosu na BDP Federacije BiH, nego se kontinuirano bilježi pad procenta zaduženosti u odnosu na BDP.

    Prijedog budžeta je utvrđen nakon što su oba doma Federalnog parlamenta obavila raspravu i prihvatila Nacrt ovog dokumenta uz zaključak da on može poslužiti kao osnova za izradu Prijedloga. Ujedno su svojim zaključcima zadužili predlagača da, prilikom izrade Prijedloga, uzme u obzir sve primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene u raspravi, kao i one koje su dostavljene ili će biti dostavljene u pisanom obliku. S tim u vezi, Federalno ministarstvo finansija je objavilo Nacrt budžeta na internet stranici i obavijestilo budžetske korisnike o mogućnosti da dostave svoje primjedbe, prijedloge i sugestije na tekstove nacrta Budžeta FBiH za 2022. godinu i Zakona o njegovom izvršavanju.

    Vlada FBiH će u 2022. godini nastaviti poduzimati mjere za prevazilaženje posljedica pandemije, odnosno mjere za održavanje likvidnosti privrednih subjekata, za očuvanje radnih mjesta, te za sanaciju zdravstvenog sektora. Cilj mjera Vlade FBiH poduzetih u privredi je povećanje stepena konkurentnosti i unapređenje poslovnog ambijenta, odnosno rast ekonomije općenito.

    Federalna vlada danas je, također, utvrdila prijedloge Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2022. godinu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetima FBiH.

    MJERE ZA PREVAZILAŽENJE OČEKIVANIH EKONOMSKIH
    POREMEĆAJA UZROKOVANIH RUSKO-UKRAJINSKIM SUKOBOM

    U skladu sa zaključkom sa 304. sjednice održane 24.2.2022. godine, danas je Vlada FBiH održala tematsku raspravu o prijedlogu mjera i aktivnosti za preveniranje očekivanih ekonomskih poremećaja uzrokovanih rusko-ukrajinskim sukobom, a koji je već doveo do poremećaja na svjetskim tržištima.

    Prema zaduženju koje im je dala Vlada, za današnju sjednicu su informacije, s prijedlozima mjera i aktivnosti iz svojih nadležnosti za prevazilaženje očekivanih problema, dostavila federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, zatim trgovine, te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i prometa i komunikacija, a također i direktori JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, BH Gas d.o.o. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo i Federalne direkcije robnih rezervi. Prihvaćena je i usmena informacija o stanju u bankarskom sektoru Federacije BiH.

    Oblast trgovine

    Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo trgovine da je svakih 15 dana izvještava o stanju zaliha naftnih derivata na benzinskim pumpama u FBiH. Federalna uprava za inspekcijske poslove zadužena je da, u saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim inspekcijskim organima intenzivira kontrolu nad primjenom Odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate i Odluke o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

    Oblast energije

    Usvojivši informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada je zadužila premijera FBiH da Vijeću ministara BiH uputi inicijativu za snažniji angažman, vezan za donošenje na državnom nivou Zakona o električnoj energiji, Zakona o gasu, kao i akta kojim se omogućava transponovanje i implementacija uspostave rezervi naftnih derivata.

    Premijer će, također, uime Vlade FBiH zatražiti od Vijeća ministara BiH informaciju o statusu pokrenute inicijative za sklapanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ na pravcu Zagvozd (Hr) - Posušje (BiH) - Novi Travnik - Travnik sa odvojkom za Mostar, kao pretpostavke za uspješnu realizaciju ovog projekta.

    Federalni premijer je zadužen i da, uime Vlade FBiH, od Doma naroda Parlamenta FBiH zatraži da što prije bude razmatran Prijedlog zakona o gasovodu „Južna intekonekcija BiH i RH“.

    Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će hitno Vladi predložiti formiranje radne grupe u čijem bi sastavu bili predstavnici ovog ministarstva, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ HB, Energoinvesta, BH-Gasa i Operatora - Terminali Federacije, a koja bi imala zadatak da kontinuirano prati i blagovremeno, putem resornog federalnog ministarstva, informiše Vladu o aktuelnostima u vezanim za sigurnost snabdijevanja FBiH energijom i energentima i predlaže aktivnosti i mjere za prevazilaženje eventualno narušenog snabdijevanja. Zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo da, svako u okviru svojih nadležnosti, nastave aktivnosti na realizaciji projekta Južna interkonekcija.

    Energoivnest d.d. Sarajevo, kao uvoznik i snabdjevač, te BH-Gas d.o.o. Sarajevo, kao operator transportnog sistema prirodnog gasa, zaduženi su da, svako u okvirima svojih nadležnosti, osiguraju maksimalno moguće u danim uvjetima snabdijevanje kupaca prirodnim gasom, kao i da prate aktuelnu situaciju u gasnom sektoru, te da o svim aktuelnostima informišu Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar zaduženi su da poduzmu sve mjere kojima će zadržati trenutnu pogonsku spremnost ili je čak podići na viši nivo. Dužni su i da, vodeći se načelom odgovornog poslovanja, poduzmu sve mjere i aktivnosti, u okviru svojih nadležnosti, a sve s ciljem osiguranja kontinuiteta i sigurnosti snabdijevanja kupaca električne energije u FBiH, te da o svim aktuelnostima informišu Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

    Zadužena je Elektroprivreda BiH da s rudnicima u sastavu Koncerna i RMU Banovići d.d. Banovići poduzmu sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi bile osigurane dovoljne količine uglja, vodeći računa o zaštiti ljudi, rudarskih objekata i infrastrukture, radeći na nabavci dovoljnog broja rezervnih dijelova za teške strojeve u rudarstvu, a koji su nabavljeni od zemalja koje su u ratu ili iz te regije.

    Vlada je zadužila privredna društva Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo i NTF d.o.o. Ploče da stave na raspolaganje sve raspoložive kapacitete u okviru svojih nadležnosti za osiguranja nafte i naftnih derivata. Operator-Terminali Federacije i Federalna direkcija robnih rezervi zaduženi su da sačine plan obezbjeđenja dodatnih količina naftnih derivata potrebnih za FBiH.

    Oblast poljoprivrede

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predlaže da Federalna direkcija robnih rezervi (FDRR) dostavi Vladi FBiH na usvajanje Odluku da se iz postojećih zaliha robnih rezervi osigura dodjela goriva poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH (50 litara po hektaru obrađene površine).

    Ovo ministarstvo će FDRR-u dostaviti spisak poljoprivrednih proizvođača koji su u 2021. godini ostvarili podršku po hektaru obradive površine na federalnom nivou, a koji su izvršili ažuriranje podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata u 2022. godini i prijavu proizvodnje u 2022. godini. Ove podatke trebaju dostaviti i kantonalne vlade.

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će pripremiti za Vladu FBiH Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu, s mjerama podrške koje će doprinijeti održivosti i povećanju poljoprivredne proizvodnje.

    FDRR treba da garantuje otkup proizvedene merkantilne pšenice sjetva 2021/2022. godina, po prosječnoj cijeni koja bude na tržištu u datom periodu, za potrebe robnih rezervi.

    Ujedno, kantonalne vlade su pozvane da stave u funkciju svoje robne rezerve, a preporučeno je svim nivoima vlasti u FBiH da preispitaju fiskalne i parafiskalne naknade koji opterećuju poljoprivredne proizvođače (zakup poljoprivrednog zemljišta, koncesije, različite naknade i takse, i dr.).

    Robne rezerve

    Vlada je razmatrala informaciju Federalne direkcije robnih rezervi o stanju robnih zaliha, s posebnim osvrtom na robne rezerve merkantilne pšenice i eventualne intervencije na tržištu FBiH. Vlada je opredijeljena da treba zaštiti domaću proizvodnju, otkupiti sve tržišne viškove te, pored ostalog, prepoznati kategorije stanovništva koje su najugroženije i ciljano prema njima djelovati, ali i kontinuirano raditi na povećanju zaliha osnovnih životnih namirnica i energenata.

    Oblast prometa i komunikacija

    Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je pripremilo, a Vlada FBiH prihvatila informaciju o stanju u javnim poduzećima iz resorne nadležnosti, te već poduzetim i mjerama koje treba poduzeti u ovoj oblasti.

    Informacijom su obuhvaćeni JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo, JP Međunarodna zračna luka - Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar, JP Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. Tuzla, Sarajevoputevi d.d. Sarajevo, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo, Ceste d.d. Mostar i JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo.