23. sjednica Vlade FBiH

Utvrđen Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH

Vlada Federacije BiH danas je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH. Ovim zakonom uređuju se pravo psihologa na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika njihovih usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, komora psihologa, te nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihologa kao djelatnosti od interesa za Federaciju.

U razlozima za donošenje ovog zakona, među ostalim, navedeno je da rad psihologa ima direktne implikacije na mentalno zdravlje i kvalitetu života ljudi, porodice i šire društvene zajednice. Ističe se da je zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa u Federaciji, društvo suočeno sa ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama. Obrazloženo je da se zbog toga u praksi događa da dijagnostiku rade nestručna lica koja ne posjeduju psihološke testove i tehnike kako bi izveli stručno odgovorne zaključke. Dostupnost psiholoških mjernih instrumenata nestručnim licima, kako se naglašava u obrazloženju, dovodi u opasnost lica kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman (potencijalno suicidalna i psihotična lica, lica s poteškoćama u razvoju, lica s profesionalnim oboljenjima i drugo).

Predlagač napominje da su zbog sve češće zloupotrebe i dostupnosti testova nestručnim i neadekvatno obrazovanim licima bez mogućnosti njihove, zakonski kontrolisane upotrebe u našoj zemlji izdavači testova iz regije počeli odbijati prodaju testova za psihologe iz BiH kako bi zaštitili autorska prava, a na osnovu saznanja o kršenju zakonskih i etičkih odredbi, te zloupotreba korištenja i distribucije testova od strane lica koja ne posjeduju dodiplomsku izobrazbu iz psihologije. Nadalje, ističe se da je Zakon o djelatnosti psihologa zakonski osnov za pokretanje daljih aktivnosti za pripremanje, distribuciju i kontrolu korištenja adekvatnog psihološkog instrumentarija.

Obrazloženo je i da je jedna od najvećih opasnosti zloupotrebe i nestručnog rada s psihološkim mjernim instrumentima prisutna kod izdavanja ocjene za dozvolu nošenja oružja, kod procjene sposobnosti za obavljanje visoko rizičnih i zahtjevnih profesija, kod forenzičke psihološke ekspertize i vještačenja za potrebe sudova i tužilaštava. Također, bez Zakona o djelatnosti psihologa, objavljivanje naučnih radova iz psihologije znatno otežano. Osim toga, studenti psihologije odmah nakon studija se susreću s problemom, jer ne postoji regulativa za obavljanje pripravničkog staža psihologa. Predlagač Nacrta zakona ukazuje i na to da u Federaciji ne postoji regulisana ni privatna psihološka praksa, pa psiholozi koji žele privatno obavljati svoju djelatnost istu registruju kao „obrtničku i srodne djelatnosti“. Uz to, u Federaciji ne postoji jedinstveni registar psihologa što onemogućava planiranje potreba društva za psiholozima, kao i optimalno iskorištavanje postojećih potencijala psihologa.

U zaključku obrazloženja navedeno je da je relevantnost i opravdanost donošenja Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH neupitna, budući da bi se uspostavljanjem jasnog pravnog okvira za obavljanje ove djelatnosti u Federaciji riješio čitav niz uočenih problema u ovoj oblasti, te bi se unaprijedila kvaliteta psiholoških usluga i zaštitili kako korisnici usluga, tako i njihovi pružaoci.

Dodatnu podršku donošenju ovog zakona predstavlja i zaključak Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 2.12.2020. godine, kojim je Vlada FBiH zadužena da isti pripremi i uputi ga u parlamentarnu proceduru.

Nacrtom zakona propisano je da su psiholozi, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju svoju djelatnost u skladu s propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, dužni djelatnost i registraciju, kao i druga pitanja vezana za naziv i djelatnost uskladiti sa odredbama ovoga zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Izabrana privatna preduzeća za subvencioniranje kupovine električnih automobila

Vlada Federacije BiH donijela je danas dvije odluke o izboru ukupno 51 privatnog preduzeća, korisnika sredstava u ukupnom iznosu od 469.000 KM utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije iz Tekućih transfera i drugih tekućih rashoda - subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – poticaji pri kupovini električnih automobila.

Prva odluka odnosi se na 22 preduzeća, korisnika ovih sredstava u iznosu od 244.000 KM za prvi kvartal, odnosno period od 5. juna do 5. oktobra ove godine, a druga na 29 preduzeća, korisnika ukupno 225.000 KM za drugi kvartal, odnosno period od 5. oktobra do 11. decembra ove godine. Sredstva su odobrena u vidu subvencije za kupovinu ukupno 60 novih automobila (30 po kvartalu), koji su isključivo na električni pogon, kao i hibridnih automobila sa električnim motorom i motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Izbor je izvšen nakon provedenih javnih poziva po Programu utroška sredstava tekućih transfera privatnim preduzećima i poduzetnicima pojedincima. U toku prvog kvartala od objave Javnog poziva, Komisija za selekciju je konstatovala da je pristiglo ukupno 28 zahtjeva za 38 automobila od kojih su 22 zahtjeva formalno ispravna. U toku drugog kvartala od objave Javnog poziva, Komisija je konstatovala da je pristiglo ukupno 30 zahtjeva za 31 automobil od kojih je 29 ispravnih.

Subvencije se kreću u iznosima od 5.000 KM, 7.000 KM i 10.000 KM.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će sa korisnicima sklopiti ugovore o dodjeli poticaja, sa definisanim pravima i obavezama ugovornih strana i bit će uplaćena na račune izabranih korisnika.

Za realizaciju ovih odluka zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te finansija, svako u okviru svoje nadležnosti, a odluke stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.

Date prethodne saglasnosti u postupku izdavanja energetskih dozvola za izgradnju fotonaponskih elektrana „Liwno“ na lokalitetu Polog

Vlada Federacije BiH usvojila je informacije i dala prethodne saglasnosti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu Pozitron d.o.o. Mostar za izgradnju fotonaponskih elektrana „Liwno 1“, Liwno 2“, „Liwno 3“, „Liwno 4“, „Liwno 5“ i „Liwno 6“, instalisane nazivne snage 4,5 MW, odobrene snage priključenja 4,5 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 8,221 GWh, koja se planira graditi na lokalitetu Polog, Grad Mostar.

U informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, između ostalog, navedeno je da je kod izgradnje svake fotonaponske elektrane predviđeno postavljanje po 7.776 modula pojedinačne snage 700 Wp, što bi značilo ukupnu instalaciju 5.443,2 kWp.

Također je navedeno da će razvoj fotonaponskih elektrana “Liwno” biti od opšteg značaja kako za lokalnu, tako i za regionalnu zajednicu. Pored prihoda, ostvarilo bi se i smanjenje emisije CO2 u iznosu većem od 3.5T u odnosu na elektrane koje za proizvodnju električne energije koriste kruta goriva. Također, ovim konceptom bi se ostvarile i uštede na emisijama polutanata SO2, NOx i čvrstih čestica.

U informaciji se navodi da je razvoj projekta ove vrste i veličine od kapitalne važnosti za Grad Mostar.

Vlada FBiH izvršila subvencije kamata za 2022. i 2023. za sektor proizvodnje i IT sektor

Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Odluku kojom je usvojen Program utroška sredstava ,,Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata - Garancijski fond“.

Ukupan iznos sredstava namijenjenih za subvencionisanje dijela kamate po ovom Programu u iznosu od 1,8 miliona KM osiguran je Budžetom FBiH za 2023. godinu.

Program utroška sredstava je sastavni dio ove odluke, a u njemu je, između ostalog, navedeno da pravo na dodjelu grant sredstava ostvaruju subjekti koji su se kreditno zadužili u periodu od septembra 2020. godine do 31.12.2022. godine i to subjekti male privrede prerađivačkog i IT sektora određenih područja i oblasti, a koji su se kreditno zadužili po Kreditno-garantnim programima za mikro, mala i srednja preduzeća, te korsnici sredstava koji su obrtnici i ostale samostalne privredne djelatnosti prerađivačkog i IT sektora određenih područja koji su se kreditno zadužili po Kreditno-garantnim programima za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti.

Pravo na dodjelu sredstava imaju i svi subjekti male privrede koji su se kreditno zadužili u periodu od 1.1. do 30.9.2023. godine po Kreditno-garantnim programima za mikro, mala i srednja preduzeća, kao i svi obrtnici i ostale samostalne privredne djelatnosti koji su se kreditno zadužili po Kreditno-garantnim programima za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, do četiri posto.

Za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, kao i Razvojna banka FBiH, svako u okviru svoje nadležnosti.

Razlog za donošenje ove odluke je da se omogući korisnicima koji su se zadužili po Kreditno-garantnom programu za mikro, mala i srednja preduzeća i Kreditno-garantnom programu za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti, kao i za navedene kreditno-garantne programe koji su objavljeni u 2021. godini da dobiju grant sredstva na ime subvencionisanja dijela troškova kamate.

Ovaj program urađen je na osnovu projekcija Razvojne banke FBiH, koje su dostavljene Ministarstvu, a u skladu sa raspoloživim sredstvima u Budžetu FBiH za 2023. godinu.

Postupak subvencionisanja dijela kamate će se provoditi na način da će se vršiti refundiranje dijela kamate na kredite odobrene za naprijed navedene programe za održavanje tekuće likvidnosti i postojećeg stepena zaposlenosti, obrtnih sredstava, dovršenja već započetih investicija, zatim pokretanje novih poslovnih aktivnosti i rast i razvoj postojećih mikro, malih i srednjih preduzeća, te obrtnika i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti, povećanje konkurentnosti, razvoj i uvođenje inovacija, kao i nova zapošljavanja.

Odobren plasman sredstava radi realizacije Programa „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta donijela Odluku kojom se odobrava plasman sredstava koja su na depozitnom računu kod Razvojne banke FBiH i vode se na kontu „Dugoročni namjenski depozit Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta“, radi realizacije Programa „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“.

Kreditni poticaji, kao državna pomoć male vrijednosti, će se dodjeljivati na period do sedam godina, s grejs periodom do dvije godine i kamatnom stopom od 0,9 posto.

Kreditni program se provodi s ciljem pružanja finansijske pomoći subjektima male privrede za produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, a neophodna su im dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna ulaganja će omogućiti pokretanje nove i održavanje postojeće proizvodnje, pružanje usluga, postojećeg broja subjekata male privrede i novo zapošljavanje. Kredit se daje na bazi komisione kreditne linije koja će se koristiti putem Razvojne banke. Do 30 posto odobrenih kreditnih sredstava subjekti male privrede moći će koristiti za nabavku repromaterijala.

Kriteriji za raspodjelu sredstava su vrsta djelatnosti, namjena utroška sredstava, povećanje zaposlenosti, broj zaposlenih, ravnomjerniji regionalni razvoj (stepen razvijenosti JLS), pripadnost ciljnoj skupini i dosadašnji poticaji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u posljednjih pet godina.

Kategorija korisnika sredstava su subjekti male privrede definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede, registrovani u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ili Zakonu o privrednim društvima, koji imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, te imaju najmanje dva zaposlena na neodređeno vrijeme.

U skladu sa Uredbom o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti-de minimis pomoći neće se podržati projekti sektora ribarstva i akvakulture, sektora poljoprivrede, za djelatnost direktno usmjerenu izvozu, za uslovljavanje upotrebe domaćih proizvoda umjesto uvezenih i za nabavku vozila za cestovni prijevoz tereta privrednim subjektima koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najam ili naknadu.

Javni konkurs za dodjelu finansijskih sredstava raspisuje Ministarstvo, a objavit će se u Službenim novinama FBiH, na web stranici Ministarstva i u najmanje dvoje dnevne novine dostupne na teritoriju FBiH.

Zahtjevi za dodjelu kreditnih sredstava podnose se Ministarstvu. Obradu zahtjeva će vršiti komisija koju imenuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta. Imenovana komisija će sačiniti smjernice za podnositelje projektnih prijedloga, te na osnovu kriterija za izbor programa iz ove odluke, javnog konkursa i Pravilnika o postupcima u provođenju programa razvoja male privrede, utvrditi rang-listu potencijalnih korisnika kreditnih sredstva. Sa utvrđene rang-liste potencijalnih korisnika kreditnih sredstava, Ministarstvo će dostaviti Razvojnoj banci podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava na dalju obradu, u skladu sa procedurama Razvojne banke.

Konačne odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, a rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama FBiH i na web stranici Ministarstva.

Razvojna banka će zaključivati ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita, kao i osiguranje kreditnih sredstava. Ministarstvo će vršiti nadzor i provjeru namjenskog utroška kreditnih sredstava od strane korisnika kreditnih sredstava, u saradnji s Razvojnom bankom.

Dodatni milion KM za automobile RVI 100 posto i kategorije

Vlada BiH je danas na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o sufinansiranju nabavke putničkih automobila za ratne vojne invalide 100 posto I grupe kojom se, između ostalog, predviđeni iznos za nabavku putničkog automobila povećava sa 30.000 KM na 50.000 KM.

Predlagač Uredbe pojašnjava da su razlozi za donošenje ovih izmjena i dopune Uredbe prvenstveno da krajnji korisnici ovog prava dobiju što kvalitetniji automobil koji će zadovoljiti njihove potrebe, s obzirom da se radi o najtežoj kategoriji ratnih vojnih invalida čije se zdravstveno stanje svakodnevno pogoršava.

Navedeno je i da se, prateći kretanje napretka u automobilskoj industriji i rasta cijena na tržištu, ukazala potreba da do sada predviđeni iznos po automobilu poveća kako bi se svim korisnicima kojim se i dodjeljuje putnički automobil dodijeli automobil iste kvalitete kao i prethodnih godina, a bez umanjenja broja korisnika.

Uredbom je izmijenjen i rok u kojem korisnici automobila ne mogu otuđiti automobil sa sedam na tri godine, kao i to da se sredstvima od 50.000 KM ne plaća porez na dodatu vrijednost.

Ovim izmjenama i dopunama iznos budžetskih sredstava na Kapitalnim transferima pojedincima - automobili za invalide povećan je za milion KM sa 1,5 milion KM na 2,5 miliona KM.

Donošenje Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. godina

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Gender centra FBiH, donijela je zaključak o donošenju Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. godina. Generalni sekretarijat Vlade zadužen je da Strategiju dostavi Federalnom parlamentu radi razmatranja i donošenja. Također, Gender centar zadužen je da nakon donošenja ove strategije pripremi akt na osnovu kojeg će Vlada FBiH formirati posebno tijelo za praćenje provedbe Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027.

Kako je istaknuto u ovom dokumentu, srateški cilj je smanjiti nasilje u porodici. Prioriteti za djelovanje su poboljšanje sistemske prevencije nasilja u porodici, unapređenje sistema sveobuhvatne i efikasne zaštite žrtava nasilja u porodici, kao i istražnih i pravosudnih radnji u slučajevima nasilja u porodici. U mjerama za provođenje ovih prioriteta navedeni su promocija tolerancije, nenasilja i rodne ravnopravnosti u porodici i društvu, te razvoj mehanizama ranog prepoznavanja nasilja i otklanjanja faktora rizika za nasilje u porodici. Tu su i mjere unapređenja pocesa praćenja primjene propisa i usklađivanja sa stvarnim potrebama, zatim zaštite žrtava nasilja, podrške žrtvama, kao i unapređenje rada sa počiniocima nasilja u porodici. Istaknute su i mjere za poboljšanje uvjeta za žrtve nasilja, djecu žrtava i svjedoke tokom istražnih i pravosudnih radnji, kao i efikasnosti rada službenih lica u slučajevima nasilja u porodici.

U obrazloženju danas donesenog zaključka podsjeća se da je Vlada FBiH na sjednici 2. augusta ove godine zadužila Gender centar da zajedno sa izvršnim timom za izradu Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2021-2027. ažurira ovu strategiju za novi vremenski okvir 2024-2027. Predlagač pojašnjava da se ovaj strateški dokument veže uz Strategiju razvoja Federacije BiH 2021-2027. godina, posebno u dijelu koji se tiče promocije tolerancije, nenasilja i rodne ravnopravnosti u porodici i društvu direktno, ali i u okviru drugih prioriteta i mjera indirektno. Također, Strategijom se realiziraju i obaveze prema Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici - Istanbulska konvencija, koju je naša država ratificirala, preuzimajući obavezu da osigura uslove za sprečavanje nasilja, provođenje istrage, kažnjavanje počinioca nasilja i osiguranje uslova za reparacije žrtvama nasilja.

Obrazloženo je da donošenjem i implementacijom Strategije Federalna vlada osigurava okvir za sveobuhvatno djelovanje i postizanje standarda u ovoj oblasti. Tokom procesa izrade Strategije provedene su i javne konsultacije organiziranjem javnih rasprava u sjedištima svih deset kantona, u kojima je učestvovala 121 osoba.

Predlagač pojašnjava i da će za period implementacije Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. godina biti potrebno ukupno oko 4.147.000 KM u okviru budžeta nadležnih institucija. Od toga će u federalnom budžetu za 2024. godinu biti neophodno 906.000 KM, zatim u 2025. i 2026. godini po 1.080.000 KM, a u 2027. godini 1.081.000 KM. Također navedeno je da se sredstva obezbjeđuju putem procesa izrade Dokumenta okvirnog budžeta i Budžeta FBiH, kao i trogodišnjih i godišnjih institucionalnih planova federalnih ministarstava rada i socijalne politike, zatim unutrašnjih poslova, zdravstva, obrazovanja i nauke, pravde, kulture i sporta, te Gender centra FBiH, kao implementatora, odnosno učesnika u provedbi Strategije. U mišljenju Federalnog ministarstva finansija istaknuto je da će se finansijska sredstva planirati u skladu sa mogućnostima Budžeta FBH, iz odobrenih budžeta korisnika koji su nosioci planiranih aktivnosti.

Utvrđene dopune Zakona o radu kojim se propisuje privremeni i povremeni rad studentima

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila  Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu kojim se reguliše privremeni i povremeni rad studenata.

Predlagač u obrazloženju pojašnjava da ova dopuna Zakona o radu propisuju da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova i sa studentom, odnosno sa osobom upisanom na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, a u skladu sa propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u BiH, odnosno FBiH.

Takav ugovor, obrazloženo je, može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi sa povećanim rizikom u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, za sezonske i pomoćne poslove, sa punim ili nepunim radnim vremenom.

Također, student ovaj ugovor može zaključiti najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine, a na period koji ukupno ne može biti duži od 180 dana u toku kalendarske godine.

Student je dužan dostaviti odgovarajući dokaz, potvrdu ili uvjerenje, o svom statusu, koju može izdati isključivo akreditovana visokoškolske ustanova kod koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja. Međutim, student koji zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima na ovakav način ne može biti mlađi od 18 niti stariji od 26 godina života. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za radnike u radnom odnosu, te druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Četiri miliona KM finansijske pomoći budžetu BPK Goražde

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku kojom se izdvajaju sredstava utvrđena Budžetom FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu finansija u okviru tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima - Bosansko-podrinjski kanton Goražde, u iznosu od 4.000.000 KM, na ime dodjele finansijske pomoći budžetu ovog kantona s ciljem očuvanja likvidnosti i finansijske stabilnosti budžeta.

Federalna vlada će sa korisnikom zaključiti ugovor o dodjeli i korištenju finansijskih sredstava, kojim će se regulirati međusobna prava i obaveze, a federalni ministar finansija ovlašten je da uime Vlade Federacije BiH potpiše ugovor o dodjeli i korištenju finansijskih sredstava.

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona zadužena je da izvještaj o utrošku sredstava dostavi Federalnom ministarstvu finansija najkasnije do 31. decembra 2024. godine.

Federalno ministarstvo finansija će sredstva doznačiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Odluke na depozitni račun budžeta Kantona, a u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji BiH.

Za Program podrške poljoprivredi dodatnih 2,5 miliona KM

Vlada FBiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Odluku o izmjenama i dopuni Odluke kojom je usvojen Program utroška sredstava sa kriterijima raspodjele subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima – poticaj za poljoprivredu, utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu. Današnjom odlukom se povećava iznos Programa podrški za 2,5 miliona KM, sa ranijih 164 miliona KM na 166,5 miliona KM, zbog izvršenog rebalansa Budžeta.

U razlozima za donošenje ove odluke predlagač je, između ostalog, pojasnio da je u okviru modela poticaja biljnoj proizvodnji umjesto 25.844.982,89 KM potrebno osigurati 25.504.100,41 KM, a u animalnoj proizvodnji umjesto prvobitno planiranih 90.503.026,28 KM potrebno je obezbijediti 90.320.128,02 KM. Zatim u okviru modela ruralnog razvoja dosadašnji iznos od 37.620.000,00 KM bilo je potrebno povećati na 44.175.360,56 KM kako bi se procenat podrške što više približio prvobitno planiranom. Na poziciji sredstava namijenjenih podrški investicijama u saradnji sa Razvojnom bankom iznos sredstava povećan je sa 3,5 miliona KM na pet miliona KM zbog velikog interesa klijenata za ovaj tip podrške. Pored toga, s obzirom na opseg zahtjeva, podrškom ulaganjima na poljoprivrednim gazdinstvima, povećan je iznos sredstava za te namjene sa 20 miliona KM na 27. 455.360,56 KM. Istovremeno je iznos sredstava za podršku prehrambenoj industriji smanjen sa 14 miliona KM na 10 miliona KM, a sredstva su preusmjerena na podršku ulaganjima na poljoprivrednim gazdinstvima.

U okviru Modela za ostale vrste podrške izvršena je preraspodjela sredstava tako da je prethodni iznos od 9.531.990,83 KM smanjen na 5.930.411,01 KM. U okviru mjere povezivanja ponude malih poljoprivrednih proizvodača, podrške sektoru malinarstva i podrške organizatorima proizvodnje za besplatno dodijeljeni repromaterijal, zbog povećanog opsega i broja zahtjeva, iznos je sa 3.970.000 KM povećan na 5.011.234,20 KM. Također, zbog nemogućnosti zakonitog provodenja mjere Program pokretanja proizvodnje putem PCU, 3.001.704,15 KM usmjerena su u mjeru vezanu za povezivanje ponude porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i obrta u iznosu od 1.041.234,20 KM, odnosno za podršku ulaganjima na poljoprivrednim gazdinstvima u okviru Modela ruralnog razvoja u iznosu od 1.960.469,95 KM.

U okviru stavke sredstava planiranih za isplatu sudskih presuda, vansudskih nagodbi, nerealizovanih zahtjeva iz ranijeg perioda, nerealizovanih zahtjeva za isplatu rješenja, rješenja po žalbama i obustavljenim postupcima iznos sredstava je sa 500.000 KM smanjen na 300.000 KM, a višak je usmjeren u podršku ulaganjima na poljoprivrednim gazdinstvima.

Određen procent izdvajanja u federalni fond solidarnosti za 2024. godinu

Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva Odluku o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti FBiH za 2024. godinu. Procent izdvajanja u federalni fond solidarnosti iz sredstava doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu ostaje na istom nivou kao za 2023. godinu.

Odlukom se propisuje da će, s ciljem osiguranja sredstava federalne solidarnosti, za finansiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji Federacije BiH, u fond solidarnosti FBiH u 2024. godini biti izdvajano 10,2 posto od ukupnih prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje uplaćuju se na račune zavoda zdravstvenog osiguranja kantona i na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za uplatu izdvojenih sredstava fonda solidarnosti određenih Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodeli javnih prihoda u FBiH, po važećim stopama, te se usmjeravaju u omjeru 89,8 posto na propisane račune zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, a 10,2 posto na propisani račun izdvojenih sredstava fonda solidarnosti FBiH Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Federalna vlada će o ovoj odluci obavijestiti Parlament Federacije BiH u roku od 15 dana od dana donošenja. Odluka stupa na snagu dan nakon objave u Službenim novinama FBiH, a primjenjivat će se za 2024. godinu.

Odluke i informacije

Na sjednici je donesena Odluka kojom se daje saglasnost na rješenje Federalnog zavoda za agropedologiju o iznosu troškova laboratorijskih ispitivanja s ciljem utvrđivanja onečišćenja poljoprivrednog zemljišta.

Usvojeni su i izvještaji Federalnog ministarstva finansija o zaduženju Federacije BiH po osnovu emisije trezorskih zapisa na dan 14.11.2023. godine, te emisije obveznica na dan 28.11.2023. godine.

Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku donesen je zaključak kojim se utvrđuje Plan provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju BiH za 2024. godinu, koji će se provoditi na teritoriji Federacije BiH.

Danas su doneseni i neophodni akti o poništavanju i ponovnom raspisivanju javnih konkursa za izbor i imenovanje dva člana Vijeća za državnu pomoć Bosne i Hercegovine koje imenuje Vlada Federacije BiH, kao i za izbor i imenovanje predsjedavajućeg i članova Nadzornog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Primljena je na znanje i informacija o realizaciji zaključaka Vlade Federacije BiH za period januar-novembar 2023. godine.

Kadrovska rješenja

Vlada Federacije BiH je donijela Rješenje kojim se privremeno imenuju predsjednik i članovi Nadzornog odbora Javnog preduzeća Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, a najviše do tri mjeseca u sastavu  Jasmin Dervić (predsjednik), Šeherzada Delić i Amir Ezić (članovi). Ovim rješenjem razrješavaju se dužnosti dosadašnji predsjednik i članovi Nadzornog odbora ovog javnog preduzeća radi isteka mandata.

Doneseno je i Rješenje kojim se direktorica Gender centra FBiH Ana Vuković imenuje za članicu Upravnog odbora za koordinaciju i praćenje provođenja Gender akcionog plana BiH za period 2023-2027. godina.

Danas donesenim Rješenjem u Drugostepenu stambenu komisiju za dodjelu zamjenskih stanova, obnovu ranije zaključenih ugovora o korištenju stanova i dodjelu stanova na korištenje iz stambenog fonda prijašnjeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH imenuju se Zdravko Buljeta (predsjednik), te Azra Koso i Elzana Hadžialijagić (članovi), na period od jedne godine.

Data je i prethodna saglasnost Skupštini privrednog društva Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, za imenovanje Fadila Bihorca (predsjednik), te Sedife Beganović, Nade Ević, Senada Okanovića i Akira Žalića (članovi) za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca. Prethodno je donesena Odluka o prestanku važenja Odluke o davanju prethodne saglasnosti za imenovanje pet vršilaca dužnosti članova ovog nadzornog odbora.

Prethodna saglasnost data je i Skupštini Privrednog društva Pretis d.d. Vogošća za imenovanje Ekrema Kurtovića i Elvisa Barakovića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva uime državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, odnosno do 30.3.2024. godine kada ističe mandat cijelom Nadzornom odboru društva. Prije toga data je prethodna saglasnost Skupštini ovog privrednog društva za razrješenje dosadašnjih vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora uime državnog kapitala, prije isteka perioda na koji su imenovani.

Doneseno je i Rješenje kojim se za predsjednika i članove Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine imenuju Zvjezdan Karadžin za predsjednika, te za članove Amir Husarić, Boris Marić, Danijela Jurina, Mirjana Milićević, Sanel Riđanović i Doris Čuljak, na period od četiri godine.

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni Jadranko Puljić (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo i JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar) i Goran Buhač (JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo).