15. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku
Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU
Broj 01-02-1-119-01/25
12. marta 2025. godine
Sarajevo
Predsjednica
Lidija Bradara, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o ovršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12 i 46/16) u članku 8. stavak (3) mijenja se i glasi:
"(3) Ako se ovršno rješenje o ovrsi nad određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, tražitelj ovrhe može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti suda da se ovrha nije mogla provesti na predloženom sredstvu i predmetu ovrhe, o čemu će sud odlučiti rješenjem."
Članak 2.
U članku 12. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5) koji glasi:
"(5) Na postupanje drugostupanjskog suda po prizivu u cijelosti se primjenjuju odredbe od čl. 203. do 232a. Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)."
Dosadašnji st. (5) i (6) postaju st. (6) i (7).
Članak 3.
U članku 50. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6) koji glasi:
"(6) Prijedlog za nastavak postupka podnosi se u roku od 30 dana od dana ovršnosti odluke parničnog suda shodno odredbi članka 25. st. (1), (2), (4) i (5) ovoga zakona. Ako tražitelj ovrhe u ovom roku ne stavi prijedlog za nastavak ovrhe, sud će obustaviti ovršni postupak."
Dosadašnji st. (6), (7) i (8) postaju st. (7), (8) i (9).
Članak 4.
U članku 60. iza stavka (3) dodaje se novi stavak (4) koji glasi:
"(4) Tražitelj ovrhe može samo jednom predložiti odlaganje ovrhe tijekom postupka.".
Članak 5.
Članak 61. mijenja se i glasi:
"Članak 61.
(Vrijeme za koje se ovrha odlaže)
(1) Sud će odložiti ovrhu za vrijeme koje je tražitelj ovrhe predložio, ali ne dulje od šest mjeseci.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, sud može na prijedlog tražitelja ovrhe odložiti ovrhu i na dulji vremenski period ukoliko su tražitelj ovrhe i ovršenik zaključili pismeni sporazum o načinu izmirenja tražbine.".
Članak 6.
U članku 63. st. (3) i (4) mijenjaju se i glase:
"(3) Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća. Prije donošenja rješenja o obustavi ovrhe, sud će tražitelja ovrhe pozvati da podnese prijedlog iz članka 8. stavak (3) ovoga zakona, u roku od 15 dana od dana primitka poziva.
(4) Rješenje o obustavi ovrhe iz stavka (3) ovoga članka, sud će donijeti ako prijedlog ne bude podnesen u roku ili ako je prijedlog neutemeljen.".
Članak 7.
Članak 69. mijenja se i glasi:
"Članak 69.
(Nepokretnost kao predmet ovrhe)
(1) Ukoliko nije drukčije određeno, predmet ovrhe može biti samo nepokretnost kao cjelina određena propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
(2) Suvlasnički dio nepokretnosti može biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga zakona o ovrsi na nepokretnostima.
(3) U slučaju postupka ovrhe na suvlasničkom dijelu, a prema zahtjevu tražitelja ovrhe, ovršenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o ovrsi odrediti da se na prodaju ponudi kako cjelokupna nepokretnost tako i suvlasnički dio koji je predmet ovrhe. Prodaja cjelokupne nepokretnosti ovrhe vršit će se samo ako na to izričito pristane suvlasnik nepokretnosti koji nije ovršenik. Prije donošenja rješenja o ovrsi, sud mora pribaviti izričit pristanak suvlasnika nepokretnosti koji nije ovršenik i u rješenju o ovrsi naznačiti da će svojim zaključkom iz članka 90. stavak (3) ovog zakona odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njezin suvlasnički dio. U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja u članku 72. ovog zakona odnosi na cjelokupnu nepokretnost ili na suvlasnički dio. U slučaju da nema izričitog pristanka suvlasnika nepokretnosti koji nije ovršenik za ovrhu na cjelokupnoj nekretnini, sud će odrediti ovrhu samo na suvlasničkom dijelu.
(4) Suvlasnici koji nisu ovršenici imaju pravo na namirenje u visini svojih suvlasničkih dijelova iz iznosa dobivenog prodajom stvari prije namirenja tražitelja ovrhe i drugih osoba koje se namiruju u ovršnom postupku, a prije naknade troškova ovršnog postupka.
(5) Suvlasnici koji nisu ovršenici imaju pravo zahtijevati da im se stvar koja je predmetom ovrhe ustupi ako polože iznos koji odgovara vrijednosti ovršenikovoga udjela u toj stvari.
(6) Suvlasnika koji nije ovršenik, a kojemu je osporen udio u stvari koja je predmetom ovrhe, sud će uputiti na parnicu protiv tražitelja ovrhe, a i protiv ovršenika ako i on osporava njegovo pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u ovršnom postupku ne može dokazati svoje pravo pravomoćnom presudom, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Na pokrenutu parnicu kao i na prava suvlasnika da u njoj traže odlaganje postupka ovrhe shodno se primjenjuju odredbe ovoga zakona kojima se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih osoba.
(7) Ako suvlasnik iz stavka (6) ovoga članka može dokazati svoje pravo pravomoćnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, sud će postupati kao da njeno pravo nije osporeno.
(8) Okolnost da je sud u ovršnom postupku uzeo da pravo osobe iz stavka (6) ovoga članka nije osporeno u smislu odredbi st. (6) i (7) ovoga članka, ne utječe na pravo tražitelja ovrhe ili ovršenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj parnici.
(9) U slučaju postupka ovrhe na zajedničkoj imovini, a prema zahtjevu tražitelja ovrhe, sud će u rješenju o ovrsi odrediti da se na prodaju ponudi cijela nepokretnost u zajedničkom vlasništvu, samo ako na to izričito pristanu svi zajedničari koji nisu ovršenici. U tom slučaju odredbe st. (2) do (8) ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na vlasnike zajedničke imovine (zajedničari). Ako između ovršenika i ostalih vlasnika zajedničke imovine ne postoji suglasnost o njihovim pravima u zajedničkoj stvari, sud će vlasnika zajedničke imovine koji osporava ovršenikova prava na zajedničku stvar zaključkom uputiti da svoja prava dokazuje u parnici. Na pokrenutu parnicu kao i na prava vlasnika zajedničke imovine da u njoj traže odlaganje postupka ovrhe shodno se primjenjuju odredbe ovoga zakona kojima se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih osoba.
(10) Ako je u svezi neke nepokretnosti ili njenog idealnog dijela utemeljeno pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet ovrhe samo ako na to izričito pristane suvlasnik koji nije ovršenik, s tim da ovršenik može namiriti svoju tražbinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina) glede čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga zakona o ovrsi nad pravima.".
Članak 8.
Članak 79. mijenja se i glasi:
"Članak 79.
(Izuzimanje od ovrhe)
(1) Ne može biti predmetom ovrhe poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 5.000 m2.
(2) Ne može biti predmetom ovrhe nepokretnost koja predstavlja jedini dom ovršenika.
(3) Jedini dom ovršenika u smislu stavka (2) ovoga članka je nepokretnost ili drugi objekat koji služi isključivo za stanovanje ovršenika i članova njegove uže obitelji u mjestu prebivališta ovršenika i članova njegove uže obitelji. Obim i površinu nepokretnosti koja predstavlja jedini dom ovršenika koja se izuzima od ovrhe utvrđivat će sud u svakom konkretnom slučaju.
(4) Ne može biti predmet ovrhe nepokretnost ovršenika, ukoliko je ukupna visina tražbine iz ovršne ili vjerodostojne isprave manja od 1/3 tržišne vrijednosti nepokretnosti.
(5) Odredba iz st. (1), (2) i (4) ovoga članka se neće primjenjivati u postupku ovrhe na nepokretnostima ukoliko je ovršenik pristao na ovršenje na toj nepokretnosti ili ukoliko je na nepokretnosti prethodno voljom ovršenika utemeljeno založno pravo.".
Članak 9.
Članak 87. mijenja se i glasi:
"Članak 87.
(Pretpostavke za održavanje ročišta)
(1) Ročište za javnu dražbu održat će se ako sud utvrdi da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje propisane člankom 82. ovoga zakona.
(2) Ako na prvo ročište ne dođe niti jedan ponuđač, prodaja će se smatrati neuspjelom, a sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana.
(3) Na zahtjev osobe koja ima pravo prednosne namire, sud će zaključkom odrediti da se ročište za prodaju odgodi ako sudjeluje samo jedan ponuđač. Odgoda iz ovih razloga se može tražiti samo jednom tijekom postupka.".
Članak 10.
Članak 89. mijenja se i glasi:
"Članak 89.
(Prodajna cijena)
(1) Bez pristanka osoba koje se u ovršnom postupku po slijedu prvenstva namiruju prije tražitelja ovrhe, nepokretnost se na javnoj dražbi ne može prodati po cijeni koja ne pokriva ni djelomično iznos tražbine tražitelja ovrhe.
(2) Na prvome ročištu za javnu dražbu ne može se nepokretnost prodati ispod 70% utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od 70% utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.
(3) Ako se nepokretnost ne proda na prvome, sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana. Sud će zakazati ročište u istome roku i u slučaju da tri ponuđača s najvišom ponudom na prvome ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu sukladno odredbama članka 92. stavak (3) ovoga zakona.
(4) Na drugome ročištu nepokretnost ne može biti prodana za manje od polovice vrijednosti utvrđene zaključkom o prodaji. Početna ponuda na drugome ročištu ne može biti manja od jedne polovice od utvrđene vrijednosti.
(5) Ako nepokretnost ne bude prodana ni na drugome ročištu, sud će na prijedlog tražitelja ovrhe donijeti rješenje kojim se utvrđuje pravo vlasništva tražitelja ovrhe na nepokretnosti srazmjerno njegovoj tražbini u odnosu na utvrđenu vrijednost nepokretnosti.
(6) Iznimno od stavka (5), ukoliko je razlika visine tražbine i vrijednosti nepokretnosti manja od 20%, sud može na prijedlog tražitelja ovrhe ili ovršenika dosuditi da nepokretnost pripadne tražitelju ovrhe, uz obvezu tražitelja ovrhe da ovršeniku isplati razliku između visine tražbine i vrijednosti nepokretnosti.
(7) Prijedlog iz stavka (5) ovoga članka može se podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja drugog ročišta za prodaju o kojem prijedlogu je sud dužan donijeti rješenje u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.
(8) Ukoliko nema nositelja prava prvokupnje iz članka 83. stavak (1) ovoga zakona, osoba koja prema odredbama članka 98. ovoga zakona ima pravo prednosnog namirenja iz prodajne cijene stječe pravo prvokupnje po cijeni postignutoj na drugom ročištu.
(9) Stranke i osobe koje se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, iskazom danim na zapisnik, da se nepokretnost može prodati dražbom i za cijenu nižu od one iz st. (1), (2) i (4) ovoga članka.
(10) Ako su se stranke prije pokretanja ovršnog postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom suglasile da se nepokretnost radi naplate tražbina tražitelja ovrhe utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz st. (1), (2) i (4) ovoga članka, nepokretnost se već na prvome ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druge osobe koje se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisale u zemljišnu knjigu prije nego je u tu knjigu upisano pravo tražitelja ovrhe kojim je osigurana naplata njegove tražbine. Najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
(11) Odredbe st. (1), ( 2), (4), (9) i (10) ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u kojem se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom.".
Članak 11.
U članku 93. stavak (4) mijenja se i glasi:
"(4) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči, te dostavlja kupcu i svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i svim sudionicima u dražbi.".
Članak 12.
U članku 95. stavak (1) mijenja se i glasi:
"(1) Sud će obustaviti ovrhu ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugome ročištu i ako nije podnesen prijedlog iz članka 89. stavak (5) ovoga zakona.".
Članak 13.
Članak 125. mijenja se i glasi:
"Članak 125.
(Bezuspješan pokušaj pljenidbe)
(1) Ako se pri pljenidbi ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmetom ovrhe, sud će o tome obavijestiti tražitelja ovrhe koji nije bio nazočan pljenidbi te pozvati istog da u roku od 30 dana dostavi točnu adresu gdje se nalaze pokretne stvari ovršenika ili u protivnom da uredi svoj prijedlog za ovrhu i predloži provođenje ovrhe na predmetu i sredstvu podobnom za ovrhu.
(2) Ukoliko tražitelj ovrhe ne postupi u roku iz stavka (1) ovoga članka sud će obustaviti postupak ovrhe.".
Članak 14.
Članak 137a. mijenja se i glasi:
"Članak 137a.
(Osiguranje sredstava iz proračuna odnosno financijskog plana)
Ustanove iz članka 79a. stavak (2) ovoga zakona, dužne su u svojim proračunima predvidjeti sredstva za isplatu ovršnih sudskih rješenja na teret proračuna u visini od najmanje 0,5 % ukupno planiranih prihoda u proračunu.".
Članak 15.
Članak 137b. mijenja se i glasi:
"Članak 137b.
(Izuzimanje od ovrhe)
Ne mogu biti predmetom ovrhe novčana sredstva ustanova iz članka 79a. stavak (2) ovoga zakona koja služe za vršenje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz članka 79a. stavak (2) ovoga zakona, osim u visini iz članka 137a. ovoga zakona. Nadležni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjenju uvjeta za izuzimanje od ovrhe.".
Članak 16.
Članak 138. mijenja se i glasi:
"Članak 138.
(Ograničenje ovrhe)
(1) Ovrha nad: plaćom, naknadom umjesto plaće, naknadom za skraćeno radno vrijeme i naknadom zbog umanjenja plaće i mirovine, primanjima na temelju naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju i primanjima na temelju privremene neuposlenosti i naknada za rad osuđenika, može se provesti do iznosa od jedne polovice.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, ovrha nad minimalnom i zagarantiranom mirovinom može se provesti do iznosa od jedne trećine.
(3) Kod odlučivanja o visini ovrhe iz st. (1) i (2) ovoga članka, sud će uzeti u obzir materijalno i financijsko stanje ovršenika.
(4) Ograničenja ovrhe nad novčanim tražbinama ovršenika iz stavka (1) ovoga članka primjenjuju se samo ako tražbine ne prelaze 1.000,00 KM mjesečno. Na dijelu tražbine koja prelazi 1.000,00 KM mjesečno ovrha se može provesti do iznosa od dvije trećine tražbine.
(5) Ovrha na teret sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji proračuna i sukladno zakonu o izvršavanju proračuna.
(6) Ovrha na teret sredstava proračuna grada i općine provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji proračuna i sukladno odluci o izvršavanju proračuna.
(7) Više povjeriteija koji ostvaruju svoje novčane tražbine iz proračuna namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se namire iz proračuna, s tim da zastarjevanje ne teče do konačnog namirenja tražbine iz sudske odluke.
(8) Sve razine vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koje imaju ovršne sudske presude dužni su u svojim proračunima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih ovršnih rješenja na teret tih proračuna u iznosu najmanje 0,5% ukupno planiranih prihoda u proračunu.
Članak 17.
Iza članka 138. dodaje se novi članak 138a. koji glasi:
"Članak 138a.
(Izuzimanje od ovrhe)
Izuzeta su od ovrhe primanja na temelju socijalne i humanitarne pomoći, primanja na temelju dodatka na djecu i primanja na temelju stipendije i pomoći učenicima i studentima.".
Članak 18.
U članku 166. stavak (2) mijenja se i glasi:
"(2) Rješenjem o ovrsi nad novčanim sredstvima koja se vode na transakcijskom računu ovršenika nalaže se banci da novčani iznos za koji je ovrha određena prenese s transakcijskog računa ovršenika na transakcijski račun tražitelja ovrhe ili njegovoga punomoćnika na temelju specijalne punomoći, a za tražbine za koje nije propisana naplata preko žiro-računa kod banke, isplati taj iznos u gotovom novcu tražitelju ovrhe ili njegovom punomoćniku na temelju specijalne punomoći."
U stavku (3) u prvoj rečenici, iza riječi "tražitelju ovrhe" dodaju se riječi: "ili njegovome punomoćniku na temelju specijalne punomoći".
U stavku (4) iza riječi: "tražitelja ovrhe" dodaju se riječi: "ili njegovoga punomoćnika."
Članak 19.
(Primjena)
Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovoga zakona bude doneseno rješenje o dozvoli ovrhe, provest će se prema ranije važećim odredbama ovoga zakona.
Članak 20.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.
Hamdije Čemerlića 2, Sarajevo 
