1. Zakon o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine

Članak 7.
(Nedostojnost za obavljanje odvjetništva)

(1) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba koja je pravomoćnom odlukom osuđena za kazneno djelo protiv ustavnog ustrojstva Federacije, kaznena djela terorizma, kaznena djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog uređenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine, za kaznena djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za kaznena djela korupcije i kaznena djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, kaznena djela protiv pravosuđa ili za kaznena djela učinjena iz koristoljublja, drugih niskih, nemoralnih i nečasnih pobuda koje je čine moralno nedostojnom za obavljanje odvjetništva.
(2) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba kojoj je pravomoćnom presudom utvrđena krivnja za kazneno djelo povezano s njezinim radom u odvjetništvu, pravosudnim ili tijelima uprave.
(3) Nije dostojna za obavljanje odvjetništva osoba čija ranija djelatnost izvan tijela iz stavka (2) ovoga članka ne jamči da će ona savjesno obavljati odvjetničku djelatnost. Prilikom procjene dostojnosti uzet će se u obzir sve činjenice i okolnosti koje upućuju na zaključak o osobi podnositelja zahtjeva, a što će se bliže regulirati Statutom Odvjetničke komore.
(4) Ako je zahtjev za upis u Imenik odvjetnika odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje odvjetništva zbog razloga navedenih u stavku (3) ovoga članka, novi zahtjev za upis ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravomoćnosti odluke kojom je zahtjev odbijen.

Članak 8.
(Zahtjev za upis u Imenik odvjetnika)

(1) Uz zahtjev za upis u Imenik odvjetnika kandidat je dužan dostaviti dokaze i podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. stavak (1) toč. a) do f) i h) do l) ovoga zakona.
(2) Regionalna komora, po službenoj dužnosti, pribavlja dokaze o ispunjenosti uvjeta iz članka 6. stavak (1) točka g) ovoga zakona.
(3) Nadležno tijelo unutarnjih poslova dužno je na zahtjev regionalne komore dati podatke iz kaznene evidencije o kandidatu.

Članak 9.
(Postupanje po zahtjevu)

(1) Zahtjev za upis u Imenik odvjetnika podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva, utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 6. ovoga zakona.
(2) Rješenje o upisu u Imenik odvjetnika donosi nadležno tijelo regionalne komore.
(3) Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnositelj zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Odvjetničkoj komori.
(4) Rješenje o upisu iz stavka (1) ovoga članka regionalna će komora bez odlaganja dostaviti Odvjetničkoj komori, koja je dužna u roku od 30 dana od dana prijama izvršiti potvrdu postojanja uvjeta za upis.
(5) Ukoliko Odvjetnička komora potvrdi postojanje uvjeta za upis, izvršit će se upis u jedinstveni Imenik odvjetnika.
(6) Ukoliko Odvjetnička komora utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, ukinut će rješenje regionalne komore o upisu i predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
(7) Protiv rješenja Odvjetničke komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik odvjetnika nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(8) O konačnoj odluci kojom se odbija zahtjev za upis odvjetnika Odvjetnička komora je dužna bez odgađanja obavijestiti odvjetničku komoru u Republici Srpskoj.

Članak 10.
(Poništavanje rješenja o upisu)

(1) Odvjetnička komora po pravu nadzora poništit će rješenje o upisu u Imenik odvjetnika, ako:
a) kandidat ne da svečanu izjavu sukladno članku 11. ovoga zakona,
b) se poslije upisa u Imenik odvjetnika utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o upisu u Imenik odvjetnika,
c) ako u roku iz članka 15. stavak (1) ovoga zakona ne zaključi ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti i o zaključenju ne dostavi dokaz regionalnoj komori.
(2) Postupak za poništenje rješenja o upisu u Imenik odvjetnika pokreće se po službenoj dužnosti ili na temelju prijave.
(3) Odvjetnička komora dužna je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana, obavijestiti odvjetnika protiv kojega je postupak pokrenut o pokretanju postupka iz stavka (2) ovoga članka.
(4) Postupak poništenja upisa iz stavka (1) ovoga članka provest će se po odredbama ovoga zakona i propisa Odvjetničke komore.

Članak 11.
(Svečana izjava)

(1) Odvjetnička komora dužna je u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o upisu u Imenik odvjetnika osigurati kandidatu davanje svečane izjave, pod uvjetom da je uplatio troškove upisa.
(2) Svečana izjava daje se pred predsjednikom Odvjetničke komore ili osobom koju on ovlasti.
(3) Tekst svečane izjave glasi:
"Svečano izjavljujem da ću odvjetničku djelatnost obavljati savjesno i stručno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, zakona, statuta odvjetničkih komora, Kodeksa, Povelje o osnovnim načelima europske odvjetničke profesije i Kodeksa ponašanja europskih odvjetnika, te da ću u svom radu štititi ugled odvjetništva i izvršavati sve obveze prema Odvjetničkoj komori Federacije Bosne i Hercegovine".

Članak 12.
(Odvjetnička legitimacija)

(1) Odvjetnička će komora nakon što kandidat da svečanu izjavu, na temelju podataka sadržanih u Imeniku odvjetnika, izdati odvjetničku legitimaciju.
(2) Odvjetničku legitimaciju potpisuje predsjednik Odvjetničke komore.
(3) Odvjetnička legitimacija sadrži ime i prezime odvjetnika, njegovu fotografiju, redni broj, dan, mjesec i godinu upisa u Imenik odvjetnika, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva odvjetnika.
(4) Forma, sadržaj, oblik, evidencija i druga pitanja vezana za izdavanje i korištenje odvjetničke legitimacije uređuje se pravilnikom koji donosi predsjednik Odvjetničke komore.

Članak 13.
(Uporaba odvjetničke legitimacije)

(1) Odvjetnik je dužan, na traženje suda ili drugog tijela kod kojeg se vodi postupak, predočiti na uvid odvjetničku legitimaciju.
(2) U slučaju sumnje u svojstvo osobe koja se predstavlja kao odvjetnik, tijelo koje vodi postupak može od Odvjetničke komore zatražiti potrebne obavijesti, a Odvjetnička komora je dužna po zahtjevu postupiti bez odgađanja.

Članak 14.
(Strani odvjetnici)

(1) Strani odvjetnik može, pod uvjetom reciprociteta, zastupati u konkretnim sudskim i upravnim postupcima.
(2) Zastupanje iz stavka (1) ovoga članka strani odvjetnik može obavljati isključivo na temelju prethodne suglasnosti Federalnog ministarstva pravde.
(3) Informaciju o postojanju i uvjetima reciprociteta iz stavka (1) ovoga članka Federalno ministarstvo pravde pribavlja od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti iz stavka (2) ovoga članka, strani odvjetnik je dužan dostaviti dokaz o upisu u Imenik odvjetnika matične države.

Članak 15.
(Obveza osiguranja od odgovornosti)

(1) Odvjetnik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana davanja svečane izjave odvjetnika zaključiti ugovor o osiguranju za štetu od profesionalne odgovornosti na sumu ne manju od minimalne sume osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti utvrđene ovim zakonom i dokaz o tome dostaviti regionalnoj komori.
(2) U slučaju pribavljanja suglasnosti iz članka 14. stavak (2) ovoga zakona strani odvjetnik je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrirane u Bosni i Hercegovini za ovu vrstu osiguranja i isti dostaviti Federalnom ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana pribavljanja suglasnosti.
(3) U slučaju da strani odvjetnik ne postupi sukladno stavku (2) ovoga članka, Federalno ministarstvo pravde će poništiti suglasnost iz članka 14. stavak (2) ovoga zakona i o istom obavijestiti sud ili drugo tijelo u konkretnom predmetu.

GLAVA III. - PRAVA I DUŽNOSTI ODVJETNIKA

Članak 16.
(Dužnosti odvjetnika)

Odvjetnik je dužan:
a) baviti se odvjetništvom kao jedinim zanimanjem;
b) pravnu pomoć pružati stručno i savjesno, sukladno ustavu, zakonu, Statutu Odvjetničke komore i Kodeksu odvjetničke etike odvjetnika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kodeks);
c) čuvati odvjetničku tajnu;
d) u profesionalnom radu i u privatnom životu koji je dostupan javnosti čuvati ugled odvjetništva.

Članak 17.
(Prava i dužnosti u poduzimanju pravnih radnji)

Odvjetnik ima pravo i dužnost poduzimati pravne radnje na koje ga je stranka ovlastila, a koje mogu koristiti stranci u ostvarivanju njenih prava i interesa.

Članak 18.
(Odvjetnici odvjetničke komore u Republici Srpskoj)

Odvjetnik upisan u imenik odvjetnika odvjetničke komore u Republici Srpskoj ima pravo obavljati odvjetništvo i na teritoriju Federacije, ali nema pravo u Federaciji osnivati poslovnu jedinicu, predstavništvo ili bilo koji drugi oblik organiziranja rada.

Članak 19.
(Pružanje pravne pomoći)

(1) Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a može je uskratiti samo zbog razloga koje propisuje zakon.
(2) Odvjetnik ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branitelja sukladno zakonu postavi sud, drugo državno tijelo ili Odvjetnička komora, osim ako postoje razlozi predviđeni zakonom zbog kojih je dužan odbiti zastupanje ili ako odvjetnik, po svojoj pisanoj izjavi, ne pruža usluge u toj oblasti prava.

Članak 20.
(Odbijanje pružanja pravne pomoći)

(1) Odvjetnik je dužan odbiti pružanje pravne pomoći:
a) ako je u istoj pravnoj stvari zastupao suprotnu stranku,
b) ako je član ili je bio član zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka,
c) ako je u istoj pravnoj stvari postupao kao nositelj pravosudne funkcije ili službena osoba u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne samouprave,
d) ako se odvjetniku prije proteka dvije godine od prestanka njegove pravosudne funkcije ili službene osobe u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne samouprave za pružanje pravne pomoći obrati osoba u čijoj je istoj ili drugoj pravnoj stvari postupao u navedenim svojstvima,
e) ako su interesi stranke koja traži pravnu pomoć u suprotnosti s njegovim interesima ili interesima njegovih bliskih srodnika, prijatelja, suradnika ili drugih stranaka, a što se propisuje Statutom Odvjetničke komore i Kodeksom,
f) ako je bio odvjetnički vježbenik ili stručni suradnik za pravne poslove u odvjetničkom uredu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu u kojima se u istoj pravnoj stvari zastupa ili je zastupana suprotna stranka.
(2) Odvjetnik može odbiti pružanje pravne pomoći i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, Statutom Odvjetničke komore i Kodeksom.

Članak 21.
(Besplatno pružanje pravne pomoći)

(1) Regionalne su komore dužne aktivno osigurati besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava vezana za njihov položaj, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Odvjetničke komore.
(2) Odvjetnička komora će svojim propisom utvrditi uvjete za besplatno pružanje pravne pomoći iz stavka (1) ovoga članka, kao i broj predmeta na godišnjoj razini u kojem će se pružiti besplatna pravna pomoć.

Članak 22.
(Obveza čuvanja i povrat spisa)

(1) Odvjetnik je dužan nakon prestanka zastupanja stranci, na njen zahtjev, predati spis predmeta.
(2) Ako je do prestanka zastupanja došlo u tijeku postupka, odvjetnik može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev ukoliko stranka nije izvršila isplatu naknade troškova i nagrade koji su nastali poduzimanjem radnji odvjetnika u postupku, osim ako bi zbog toga za stranku mogle nastupiti štetne posljedice ili ako bi stranci bilo otežano ili onemogućeno poduzimanje radnji u postupku.
(3) Odvjetnik može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev nakon okončanja postupka ukoliko stranka nije izvršila isplatu nagrade i naknade troškova iz članka 27. ovoga zakona.
(4) Odvjetnik je dužan informirati svoju stranku o stanju predmeta.
(5) Odvjetnik je dužan čuvati spise stranke koja ih nije preuzela ili koji se nisu mogli stranci uručiti, pet godina od dana pravomoćno okončanog postupka ili od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Članak 23.
(Odvjetnička tajna)

(1) Odvjetnik je dužan, sukladno Statutu i Kodeksu, čuvati kao odvjetničku tajnu i brinuti se da to čine i osobe uposlene u njegovom odvjetničkom uredu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu, sve što mu je stranka ili njegov ovlašteni predstavnik povjerio ili što je u predmetu u kome pruža pravnu pomoć na drugi način saznao ili pribavio, u pripravi, tijekom zastupanja i po prestanku zastupanja.
(2) Odvjetničku tajnu iz stavka (1) ovoga članka dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu.
(3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovoga članka obveza čuvanja odvjetničke tajne prestaje na temelju izričitog odobrenja stranke, kao i u slučaju kada je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv odvjetnika, kada je to nužno radi obrane odvjetnika u kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada odvjetnik posumnja da predstoji izvršenje težeg kaznenog djela i kada odvjetnik pokrene postupak radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.
(4) Način čuvanja odvjetničke tajne i postupanje u svezi s odvjetničkom tajnom uređuju se Statutom i Kodeksom.

Članak 24.
(Isključenje od kaznene odgovornosti)

Odvjetnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom, izvan suda ili drugim tijelima.

Članak 25.
(Nespojivost s obavljanjem odvjetničke djelatnosti)

(1) Odvjetnik ne može biti zastupnik, ravnatelj, član upravnog ili nadzornog odbora u pravnoj osobi u institucijama s javnim ovlastima, javnim poduzećima, pravnim osobama s većinskim državnim kapitalom, predsjednik, član upravnog, nadzornog ili odbora za reviziju banke s većinskim državnim kapitalom, zastupnik državnog kapitala, kao ni obavljati te poslove u bilo kojem obujmu ili vršiti javnu dužnost koja je nespojiva s odvjetničkom djelatnošću.
(2) Statutom i Kodeksom detaljnije se utvrđuju poslovi iz stavka (1) ovoga članka, a mogu se predvidjeti i drugi poslovi koji su nespojivi s ugledom i neovisnošću odvjetništva.

Članak 26.
(Zastupanje stručnog suradnika za pravne poslove i odvjetničkog vježbenika)

(1) U zastupanju stranke, pod uvjetima predviđenim zakonom, odvjetnika smije zamijeniti odvjetnički stručni suradnik i odvjetnički vježbenik koji radi u njegovom uredu ili uredu odvjetnika koji ga zamjenjuje.
(2) Za propuste stručnog suradnika za pravne poslove i odvjetničkog vježbenika odgovara odvjetnik, zajednički odvjetnički ured ili odvjetničko društvo kod kojeg je ta osoba uposlena.

Članak 27.
(Nagrada i naknada troškova)

(1) Odvjetnik ima pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tarifa) koju donosi Odvjetnička komora, nakon pribavljene suglasnosti od federalnog ministra pravde.
(2) Visinu nagrade odvjetnicima za obrane po službenoj dužnosti utvrdit će federalni ministar pravde, uz konzultacije s Odvjetničkom komorom.
(3) Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon što u cijelosti izvrši nalog stranke vezan za naručenu odvjetničku uslugu, kao i u slučaju kada primi predujam.
(4) Tarifa iz stavka (1) ovoga članka objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 28.
(Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći)

(1) Odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru sa uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, pod uvjetima utvrđenim Tarifom.
(2) Ugovor iz stavka (1) ovoga članka valjan je samo ako je zaključen u pisanom obliku.

Članak 29.
(Pravo namire i zaloga)

(1) Za troškove i dospjelu nagradu odvjetnik se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako između odvjetnika i stranke nije drukčije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.
(2) Na novčanim sredstvima koje primi u ime stranke, odvjetnik ima pravo zaloga radi osiguranja naplate nagrade i naknade troškova.

Članak 30.
(Zabrana reklamiranja)

(1) Zabranjeno je reklamiranje odvjetnika, zajedničkog odvjetničkog ureda i odvjetničkog društva.
(2) Zabrana iz stavka (1) ovoga članka na teritoriju Federacije odnosi se i na odvjetnika i druge oblike rada i obavljanja odvjetništva upisanog u odgovarajuće imenike odvjetničke komore u Republici Srpskoj i odvjetničkih komora iz inozemstva.
(3) Za zabranjeno reklamiranje odgovoran je, kako član Odvjetničke komore koji vrši takvo reklamiranje, tako i član Odvjetničke komore koji je prihvatio svoje reklamiranje od strane drugih osoba.
(4) Zabrana reklamiranja, odgovornost za kršenje ove zabrane, kao i dopušteni način predstavljanja bliže se uređuju Statutom Odvjetničke komore i Kodeksom.

Članak 31.
(Odvjetnički ured)

(1) Odvjetnik koji obavlja odvjetničku djelatnost samostalno, može imati samo jedan ured.
(2) Odvjetnik, po pravilu, pruža pravnu pomoć u svom odvjetničkom uredu, na raspravama, pretresima, uviđajima, rekonstrukcijama, pregovorima ili na zaključenju pravnih poslova i na drugim mjestima neophodnim za pružanje pravne pomoći stranci, što se pobliže uređuje Statutom Odvjetničke komore.
(3) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda na teritoriju Federacije.
(4) Svaku namjeravanu promjenu sjedišta ureda odvjetnik mora prijaviti regionalnoj komori na čijem području ima sjedište, nakon čega će regionalna komora utvrditi postojanje uvjeta za rad tog odvjetničkog ureda na novom sjedištu, o čemu će regionalna komora obavijestiti Odvjetničku komoru.
(5) U slučaju promjene sjedišta odvjetničkog ureda iz jedne u drugu regionalnu komoru, odvjetnik je dužan o tome obavijestiti regionalnu komoru gdje ima sjedište i regionalnu komoru na čijem području namjerava imati sjedište. Regionalna komora na čijem području će odvjetnik imati namjeravano sjedište utvrdit će postojanje uvjeta za rad tog odvjetničkog ureda.
(6) Svaka promjena sjedišta odvjetničkog ureda upisuje se u odgovarajući upisnik regionalne komore novog sjedišta odvjetnika.
(7) Upis iz stavka (6) ovoga članka, regionalna komora je dužna obaviti i obavijestiti o tome Odvjetničku komoru i regionalnu komoru prethodnog sjedišta odvjetnika u roku od 15 dana od dana promjene.

Članak 32.
(Odvjetnička ploča)

Odvjetnik je dužan, na objektu u kojem se nalazi njegov odvjetnički ured, imati istaknutu ploču sa ispisanim tekstom sadržaja: "ODVJETNIK" i ime i prezime odvjetnika, čiji se oblik i sadržaj uređuju propisom Odvjetničke komore.

Članak 33.
(Pečat)

(1) Odvjetnik ima pečat koji sadrži tekst: "ODVJETNIK", ime i prezime odvjetnika i naziv mjesta u kojem je sjedište odvjetničkog ureda, čiji se oblik i sadržaj uređuju propisom Odvjetničke komore.
(2) Odvjetnik koji je član zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva, dužan je da uz pečat tih oblika organiziranja rada odvjetnika, posjeduje i koristi pečat iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Odvjetnik je dužan na svaku ispravu, dopis ili podnesak koji je sačinio staviti svoj potpis i pečat.

Članak 34.
(Otkaz zastupanja)

(1) Odvjetnik je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih je prema članku 20. ovoga zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.
(2) Odvjetnik može otkazati punomoć za zastupanje iz razloga propisanih u Kodeksu.
(3) O otkazu zastupanja odvjetnik je dužan bez odgađanja obavijestiti stranku i tijelo pred kojim se vodi postupak.
(4) Odvjetnik je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći stranci i nakon što je otkazao zastupanje, ako je to potrebno da se od stranke koju zastupa otkloni kakva šteta, ali ne dulje od 30 dana od dana otkaza punomoći.
(5) Odvjetnik nije dužan postupati po odredbama stavka (4) ovoga članka, ako ga je stranka te obveze izričito oslobodila.

Članak 35.
(Članarina i druge materijalne obveze)

Odvjetnik je dužan Odvjetničkoj komori uredno plaćati članarinu i izvršavati i druge materijalne obveze.

Članak 36.
(Kontrola odvjetničkog ureda)

Spisi, isprave, dokumenti i drugi podaci iz predmeta koji se nalaze u odvjetničkom uredu mogu biti predmet kontrole samo pod uvjetima iz članka 37. ovoga zakona.

Članak 37.
(Pretres odvjetničkog ureda)

(1) Pretres odvjetnika i odvjetničkog ureda može odrediti samo nadležni sud ako su za to ispunjeni uvjeti predviđeni iz zakona o kaznenom postupku.
(2) Kada odredi pretres odvjetnika i odvjetničkog ureda, sud će o tome obavijestiti regionalnu komoru na čijem se području nalazi ured u kojem pretres treba obaviti. Pretres se ne smije započeti ni voditi bez nazočnosti ovlaštenog predstavnika regionalne komore, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu urednom i pravovremenom pozivu da nazoče pretresu.
(3) Kod pretresa odvjetnika i odvjetničkog ureda ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranke.
(4) Pretres odvjetnika i odvjetničkog ureda ograničit će se isključivo na pregled samo onih isprava i samo onih predmeta koji su u izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojega se vodi postupak, a koji su pojedinačno navedeni u naredbi suda.
(5) Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovoga članka ne mogu se uporabiti u postupku protiv odvjetnika i njegove stranke.
(6) O pretresu, pokretanju postupka protiv odvjetnika i određivanja pritvora odvjetniku, sud koji vodi postupak dužan je odmah obavijestiti regionalnu komoru.

Članak 38.
(Pribavljanje informacija, spisa i dokaza)

(1) Odvjetnik ima pravo, u cilju pružanja pravne pomoći, od državnih, odnosno drugih nadležnih tijela, ustanova, privrednih društava i drugih organizacija tražiti i pravovremeno dobiti informacije, spise i dokaze koji su u njihovom posjedu ili pod njihovom kontrolom.
(2) Državna, odnosno druga nadležna tijela, ustanove i gospodarska društva dužna su, sukladno zakonu, odvjetniku omogućiti pristup informacijama, spisima i dokazima iz stavka (1) ovoga članka.

Članak 39.
(Osiguranje od odgovornosti)

(1) Za štetu nastalu u obavljanju odvjetništva, odvjetnik odgovara po općim pravilima odgovornosti za naknadu štete.
(2) Odvjetnik je dužan zaključiti ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kod pravne osobe registrirane za ovu vrstu osiguranja.
(3) Odvjetnička komora može zaključiti okvirni ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i ugovor o kolektivnom osiguranju od profesionalne odgovornosti za sve odvjetnike upisane u Imenik odvjetnika.
(4) Odvjetnička komora utvrđuje minimalnu sumu osiguranja za štetu od profesionalne odgovornosti.
(5) Odvjetnička komora uskratit će izdavanje odvjetničke legitimacije odvjetniku koji ne dostavi dokaz da je zaključio ugovor o osiguranju, osim u slučaju kolektivnog osiguranja iz stavka (3) ovoga članka.
(6) Ako odvjetnik, zajednički odvjetnički ured i odvjetničko društvo ne dostave dokaz o osiguranju, Odvjetnička komora privremeno će zabraniti njegov rad do dana u kojem dostavi dokaz o ispunjavanju ove obveze.

Članak 40.
(Visina sume osiguranja)

(1) Najniža suma osiguranja, po osiguranom slučaju, bez ograničenja broja slučajeva, iznosi:
a) 250.000 KM za odvjetnika, bez obzira na to obavlja li odvjetništvo samostalno ili kao član u zajedničkom odvjetničkom uredu ili kao član odvjetničkog društva,
b) 1.000.000 KM za odvjetničko društvo.
(2) U slučaju da na dan nastupanja osiguranog slučaja odvjetničko društvo nema zaključen ugovor o osiguranju na sumu osiguranja iz stavka (1) ovoga članka, članovi tog društva solidarno odgovaraju za obvezu tog društva do visine najniže sume osiguranja propisane za to odvjetničko društvo.

Članak 41.
(Porezne obveze)

Odvjetnik je dužan na prihod ostvaren pružanjem pravnih usluga plaćati porez sukladno poreznim propisima.

GLAVA IV. - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ODVJETNIŠTVA I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ODVJETNIČKE DJELATNOSTI

Članak 42.
(Prestanak prava na obavljanje odvjetništva)

(1) Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:
a) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine;
b) na osobni zahtjev, od dana koji je odredio u zahtjevu, a u slučaju da u zahtjevu za brisanje iz Imenika odvjetnika nije određen dan prestanka prava obavljanja odvjetništva ili je određen dan koji prethodi danu podnošenja zahtjeva onda od dana podnošenja zahtjeva;
c) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
d) u slučaju potpunog ili djelomičnog gubitka poslovne sposobnosti;
e) u slučaju gubitka zdravstvene sposobnosti za obavljanje odvjetništva;
f) u slučaju izricanja disciplinske mjere brisanja iz Imenika odvjetnika;
g) u slučaju nastupanja razloga nedostojnosti iz članka 7. ovoga zakona;
h) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva u kaznenom postupku;
i) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci;
j) u slučaju da se ne obavlja odvjetništvo neprekidno dulje od šest mjeseci;
k) u slučaju obavljanja djelatnosti predviđene člankom 25. ovoga zakona;
l) u slučaju da ne zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti;
lj) ukoliko ne plaća članarinu i druga materijalna davanja komorama u razdoblju duljem od šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini,
m) ukoliko osnuje radni odnos izvan odvjetničke djelatnosti.
(2) Smatrat će se da odvjetnik ne obavlja odvjetništvo neprekidno dulje od šest mjeseci i ako u tom roku nisu mogla da mu se dostave pismena na adresu sjedišta odvjetničkog ureda, što se utvrđuje odlukom nadležne regionalne komore.
(3) Nadležna regionalna komora je dužna u roku od 15 dana od dana nastupanja nekog od razloga za prestanak prava na obavljanje odvjetništva iz stavka (1) ovoga članka provesti brisanje iz Imenika odvjetnika i imenovati likvidatora predmeta odvjetničkog ureda.
(4) U slučajevima iz stavka (1) toč. c), g) i h) ovoga članka pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti prestaje s danom pravomoćnosti odluke nadležnog suda. U svim ostalim slučajevima pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti prestaje danom kada je odluka postala konačna, odnosno s danom koji je u njoj naznačen.
(5) Ako je odvjetnik prestao obavljati odvjetništvo na osobni zahtjev, obvezan je sam predložiti likvidatora svog odvjetničkog ureda.
(6) Odredbe st. (1) do (4) ovoga članka shodno se primjenjuju i na odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike.

Članak 43.
(Nadležnost za odlučivanje)

(1) O prestanku prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti odluku donosi nadležno tijelo regionalne komore, a verificira je Odvjetnička komora, na isti način i po istom postupku, kao i prilikom upisa u Imenik odvjetnika.
(2) Ukoliko nadležno tijelo regionalne komore ne donese odluku iz stavka (1) ovoga članka iako je upoznato s nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti, Odvjetnička komora je ovlaštena neposredno donijeti rješenje o prestanku obavljanja odvjetničke djelatnosti i brisanju iz Imenika odvjetnika. Ovo rješenje je konačno.
(3) Protiv rješenja regionalne komore može se uložiti žalba Odvjetničkoj komori u roku od 15 dana od dana prijama prvostupanjskog rješenja.
(4) Protiv konačnog rješenja Odvjetničke komore može se pokrenuti upravni spor.

Članak 44.
(Ponovni upis u Imenik odvjetnika)

(1) Odvjetnik ne može biti ponovno upisan u Imenik odvjetnika ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim sukladno članku 7. ovoga zakona ili kome je izrečena disciplinska mjera trajnog gubitka prava na obavljanje odvjetništva.
(2) Ukoliko je odvjetniku prestalo pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti na temelju mjere sigurnosti ili disciplinske mjere, on stječe pravo podnošenja zahtjeva za ponovni upis istekom roka na koji je mjera izrečena.
(3) U ostalim slučajevima odvjetnik kome je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva može zahtijevati ponovni upis u Imenik odvjetnika kada prestanu razlozi zbog kojih je prestalo obavljanje odvjetništva.

Članak 45.
(Privremeni prestanak obavljanja odvjetništva)

(1) Odvjetnik ima pravo na privremeni prestanak prava na obavljanje odvjetništva za vrijeme trajanja sljedećih razloga:
a) radi stručnog usavršavanja ili drugih opravdanih razloga i za vrijeme privremene spriječenosti, dok traju ti razlozi;
b) za vrijeme privremene spriječenosti uslijed bolesti, porodiljnog odsustva, odsustva za skrb djeteta i drugih članova obitelji.
(2) Odvjetnik je dužan najkasnije 30 dana prije početka korištenja prava iz stavka (1) točka a) ovoga članka i u roku od 30 dana od nastanka privremene spriječenosti iz stavka (1) točka b) ovoga članka, dostaviti regionalnoj komori obrazložen zahtjev za priznavanje prava za privremeni prestanak obavljanja odvjetništva i dostaviti odgovarajuće dokaze i podatke o početku i trajanju privremenog prestanka obavljanja odvjetništva.
(3) Odvjetniku privremeno prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju izbora, imenovanja ili postavljenja na javnu funkciju u tijelu Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili jedinice lokalne samouprave.
(4) Odvjetnik je dužan prije početka obavljanja javne funkcije iz stavka (3) ovoga članka regionalnoj komori podnijeti zahtjev za privremeni prestanak prava na obavljanje odvjetništva.
(5) Ako odvjetnik ne postupi sukladno obvezi iz stavka (2) ovoga članka, regionalna komora će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o njegovom brisanju iz Imenika odvjetnika.
(6) Ako odvjetnik, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije iz stavka (3) ovoga članka, ne podnese zahtjev za odobrenje daljnjeg nastavka obavljanja odvjetništva, regionalna komora donijet će odluku o njegovom brisanju iz Imenika odvjetnika danom prestanka javne funkcije.

Članak 46.
(Privremeni zamjenik)

(1) Rješenjem o privremenom prestanku prava na obavljanje odvjetništva iz članka 45. ovoga zakona, regionalna komora će odvjetniku odrediti privremenog zamjenika.
(2) Privremeni zamjenik iz stavka (1) ovoga članka može biti samo odvjetnik upisan u Imenik odvjetnika Odvjetničke komore.
(3) Za privremenog zamjenika odredit će se odvjetnik koga predloži privremeno zamjenjivani odvjetnik, ukoliko priloži pisanu suglasnost tog odvjetnika, a ako takvog prijedloga ili suglasnosti nema, tada će privremenog zamjenika odrediti regionalna komora, vodeći računa o međusobnim odnosima privremeno zamjenjivanog odvjetnika i njegovog mogućeg zamjenika i o srodnosti oblasti prava kojima se oni u praksi bave, kao i o ugledu odvjetništva.

Članak 47.
(Privremena zabrana obavljanja odvjetništva)

(1) Privremena zabrana obavljanja odvjetništva može se odrediti samo pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
(2) Odvjetniku će se privremeno zabraniti obavljanje odvjetništva:
a) ako je protiv njega određen pritvor;
b) ako je protiv njega pokrenut kazneni ili disciplinski postupak za djelo, odnosno povredu koje ga čini nedostojnim za obavljanje odvjetništva i svojim postupcima otežava ili onemogućava vođenje disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut;
c) ako je pokrenut postupak za brisanje upisa iz Imenika odvjetnika;
d) ako ne obavlja djelatnost na adresi koju je prijavio regionalnoj komori;
e) ako ne plaća članarinu za šest mjeseci;
f) ako ne dostavi dokaz da je produžio osiguranje od odgovornosti prije isteka važeće polise osiguranja;
g) ako do kraja veljače tekuće godine ne izmiri sve obveze prema regionalnoj komori dospjele zaključno do kraja prethodne godine.
(3) Regionalna komora će rješenjem o određivanju privremene zabrane obavljanja odvjetništva odlučiti o vremenu trajanja zabrane.
(4) Ukoliko odvjetnik dostavi dokaz da je prestao razlog za donošenje rješenja o privremenoj zabrani obavljanja odvjetničke djelatnosti, donijet će se rješenje o prestanku zabrane.

Članak 48.
(Žalba protiv rješenja)

(1) Žalba protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja odvjetništva ne zadržava njegovo izvršenje.
(2) O žalbi odlučuje nadležno tijelo Odvjetničke komore u roku koji je utvrđen Statutom Odvjetničke komore.
(3) O privremenoj zabrani obavljanja odvjetništva Odvjetnička komora obavještava odvjetničku komoru u Republici Srpskoj, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a regionalne komore obavještavaju sudove prema sjedištu odvjetničkog ureda odvjetnika.
(4) Detaljnije odredbe o postupku i trajanju privremene zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti bit će regulirane Statutom Odvjetničke komore.

Članak 49.
(Obveza obavještavanja Odvjetničke komore)

Sud ili tijelo koje protiv odvjetnika, odvjetničkog stručnog suradnika ili odvjetničkog vježbenika vodi kazneni postupak ili koji je utvrdio gubitak zdravstvene i poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva, dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja, o tome izvijestiti Odvjetničku komoru.

GLAVA V. - ODVJETNIČKA DJELATNOST

Članak 50.
(Oblici rada odvjetnika)

(1) Odvjetnik obavlja odvjetništvo samostalno, kao član u zajedničkom odvjetničkom uredu ili kao član odvjetničkog društva.
(2) Svi oblici rada odvjetnika identificiraju se pečatom, pločom i drugim oblicima identifikacije, čiji se oblik i sadržaj uređuje općim propisima Odvjetničke komore, kao i ispravama o upisu i aktima o osnivanju.
(3) Odredbe ovoga zakona koje reguliraju status odvjetnika odnose se i na zajednički odvjetnički ured i odvjetničko društvo, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 51.
(Samostalno obavljanje odvjetničke djelatnosti)

Odvjetnik može obavljati odvjetničku djelatnost samostalno i pri tome može imati samo jedan ured.

Članak 52.
(Zajednički odvjetnički ured)

(1) Dva ili više odvjetnika mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajednički odvjetnički ured (u daljnjem tekstu: odvjetnički ured).
(2) Ugovor iz stavka (1) ovoga članka i zahtjev za upis u Imenik zajedničkih ureda, ugovorne strane dužne su dostaviti Odvjetničkoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Članak 53.
(Rad zajedničkog ureda)

(1) Svi odvjetnici iz zajedničkog ureda imaju sjedište ureda u istom mjestu i istom radnom prostoru.
(2) Zajednički ured mora raspolagati uredom pogodnim za odvjetništvo u takvom obliku rada.
(3) Zajednički ured mora imati istaknutu ploču na kojoj je ispisan tekst sadržaja: "ZAJEDNIČKI ODVJETNIČKI URED", njegov poseban naziv, ukoliko ga ima i imena članova zajedničkog ureda, sukladno ugovoru o osnivanju i Statutu.
(4) Zajednički ured ima pečat u čijem je središtu ispisan tekst sadržaja: "ZAJEDNIČKI ODVJETNIČKI URED", njegov poseban naziv, ukoliko ga ima, imena članova zajedničkog ureda i naziv mjesta u kojem je sjedište zajedničkog ureda, sukladno ugovoru o osnivanju i Statutu.
(5) Zajednički ured nema svojstvo pravne osobe, a ima svojstvo jedinstvenog poreznog obveznika.
(6) Zajednički ured prestaje sporazumom ili ako u njemu ostane samo jedan odvjetnik.

Članak 54.
(Pravila zastupanja i obveze zajedničkog ureda)

(1) Stranka može opunomoćiti za zastupanje samo jednog odvjetnika, neke od odvjetnika ili sve odvjetnike u zajedničkom uredu.
(2) Ukoliko punomoć za zastupanje nije data svim odvjetnicima zajedničkog ureda, za obveze prema stranci koja je izdala punomoć odgovaraju samo oni odvjetnici zajedničkog ureda na čije ime je dana punomoć.
(3) Odvjetnici u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

Članak 55.
(Zaključivanje ugovora o radu)

(1) Odvjetnici iz zajedničkog ureda, mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, financijske i druge poslove za navedene subjekte.
(2) U odnosu na prava i obveze uposlenih u zajedničkom uredu, koja nisu regulirana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Članak 56.
(Odvjetničko društvo)

(1) Odvjetničko društvo, kao pravna osoba, osniva se sukladno Zakonu o gospodarskim društvima i ovim zakonom, kao društvo s ograničenom odgovornošću.
(2) Odvjetničko društvo može imati i podružnice, s tim što u svakoj podružnici mora biti najmanje jedan uposleni odvjetnik s punim radnim vremenom. Postupak osnivanja podružnice vrši se pod istim uvjetima kao i postupak registracije odvjetničkog društva.
(3) Rad odvjetničkog društva je ograničen na obavljanje odvjetničke djelatnosti, sukladno odredbama ovoga zakona.
(4) Članovi odvjetničkog društva, mogu biti samo odvjetnici, članovi Odvjetničke komore koji obavljaju odvjetničku djelatnost u tome odvjetničkom društvu.
(5) Obavljanje odvjetničke djelatnosti, u okviru odvjetničkog društva, može se povjeriti odvjetnicima, odvjetničkim stručnim suradnicima i odvjetničkim vježbenicima uposlenim u odvjetničkom društvu.
(6) Prava, obveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom propisane za odvjetnike u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na odvjetnike koji su uposleni u odvjetničkom društvu.
(7) Odvjetničko društvo ne može osnovati drugo gospodarsko društvo.

Članak 57.
(Osnivanje odvjetničkog društva)

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva, odvjetnici osnivači dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Odvjetničke komore, koja se daje ako se ocijeni da je sadržaj i forma odluke ili ugovora o osnivanju sukladna ovom zakonu, Statutu i Kodeksu. Suglasnost Odvjetničke komore je potrebna i za izmjene i dopune osnivačkog akta i statuta odvjetničkog društva.
(2) Suglasnost iz stavka (1) ovoga članka predstavlja uvjet za upis u Registar poslovnih subjekata nadležnog suda i u Imenik odvjetničkih društava Odvjetničke komore.
(3) Odvjetničko društvo je dužno obavijestiti regionalnu komoru o izvršenom upisu u odgovarajući registar poslovnih subjekata nadležnog suda u roku od osam dana po prijamu obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.
(4) Regionalna komora je dužna izvršiti upis odvjetničkog društva u Imenik odvjetničkih društava, u roku od osam dana od dana prijama obavijesti iz stavka (3) ovoga članka.
(5) Odvjetničko društvo i njegovi odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis odvjetničkog društva u Imenik odvjetničkih društava Odvjetničke komore.

Članak 58.
(Rad odvjetničkog društva)

(1) Odvjetničko društvo može imati samo jedan odvjetnički ured u sjedištu društva.
(2) Odvjetničko društvo mora imati istaknutu ploču sa ispisanim tekstom sadržaja: "ODVJETNIČKO DRUŠTVO" i imenom društva, sukladno ugovoru o osnivanju i Statutu.
(3) Odvjetničko društvo ima pečat sa ispisanim tekstom sadržaja: "Odvjetničko društvo", ime društva i naziv mjesta u kojem je sjedište društva.
(4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovoga članka shodno se primjenjuju i na podružnice odvjetničkog društva.

Članak 59.
(Brisanje odvjetničkog društva)

(1) Regionalna će komora donijeti rješenje o brisanju iz Imenika odvjetničkih društava i izvršiti brisanje iz Imenika odvjetničkih društava nastupanjem sljedećih razloga:
a) ako sud svojom odlukom zabrani rad odvjetničkom društvu;
b) ako odvjetničko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dulje od šest mjeseci;
c) ako dođe do brisanja svih članova društva iz Imenika odvjetnika.
(2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovoga članka dopuštena je žalba Odvjetničkoj komori u roku od 15 dana.
(3) Rješenje Odvjetničke komore po žalbi o brisanju odvjetničkog društva je konačno, protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.
(4) U postupku za brisanje odvjetničkog društva iz Imenika odvjetničkih društava shodno se primjenjuju odredbe ovoga zakona i Statuta.
(5) O donošenju rješenja iz stavka (1) ovoga članka, Odvjetnička komora dužna je bez odlaganja obavijestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz Registra poslovnih subjekata.
(6) Odvjetničko društvo prestaje s obavljanjem odvjetničke djelatnosti s danom brisanja iz Imenika odvjetničkih društava.
(7) Odvjetnička komora poduzet će sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranaka koje je zastupalo odvjetničko društvo koje je brisano iz Imenika odvjetničkih društava.

Članak 60.
(Odgovornost odvjetničkog društva)

Za obavljanje odvjetničke djelatnosti odvjetničko društvo odgovora po općim pravilima o odgovornosti.

Članak 61.
(Promjena sjedišta odvjetničkog društva)

Odvjetničko društvo dužno je regionalnu komoru obavijestiti o promjeni sjedišta društva na teritoriju Federacije, najkasnije 15 dana od dana promjene sjedišta.

Članak 62.
(Suradnja)

(1) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva mogu ostvariti ugovornu suradnju s drugim domaćim odvjetnicima, odvjetničkim uredima i odvjetničkim društvima ili stranim odvjetnicima radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa i pružanja međusobne pomoći.
(2) Ugovori o suradnji moraju se temeljiti na načelima ravnopravnosti i međusobnog povjerenja i njima se pojedini odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva ne smiju dovoditi u podređeni položaj. Bliži uvjeti i način ugovorne suradnje iz stavka (1) ovoga članka uredit će se Statutom Odvjetničke komore.
(3) Nije dopušten bilo kakav vid suradnje s bosanskohercegovačkim gospodarskim društvima koja nisu registrirana za obavljanje odvjetničke djelatnosti koja se neovlašteno bave nuđenjem, ugovaranjem ili naplaćivanjem odvjetničkih usluga.
(4) Nije dopušten bilo kakav vid suradnje sa stranim odvjetnicima, ukoliko oni koriste takvu suradnju da bi lažno prikazali odvjetnika člana Odvjetničke komore kao odvjetnika svoga društva, kao partnera, kao njegovu podružnicu ili kao postojanje bilo kojeg oblika institucionalne povezanosti s njima.
(5) Odvjetnicima, zajedničkim odvjetničkim uredima i odvjetničkim društvima je zabranjeno na web stranicama, istaknutoj ploči, memorandumu i sl. navoditi činjenicu postojanja sporazuma i suradnje iz odredbe stavka (1) ovoga članka.
(6) Povreda odredaba st. (3), (4) i (5) ovoga članka smatra se težom povredom odvjetničke dužnosti.

Članak 63.
(Prijenos udjela)

(1) Prijenos udjela u odvjetničkom društvu može se izvršiti samo na odvjetnika upisanog u Imenik odvjetnika Odvjetničke komore.
(2) U slučaju prijenosa udjela osim nasljeđivanjem ili darivanjem, članovi odvjetničkog društva imaju pravo preče kupnje tog udjela.
(3) Prenositelj koji prenosi pravo vlasništva u odvjetničkom društvu dužan je putem uprave odvjetničkog društva obavijestiti sve njegove članove o namjeri prodaje.

Članak 64.
(Postupak likvidacije)

(1) Postupak likvidacije provodi se nad odvjetničkim društvom u slučaju donošenja konačnog rješenja Odvjetničke komore o brisanju odvjetničkog društva iz Imenika odvjetničkih društava.
(2) Odvjetničko društvo je dužno pokrenuti postupak likvidacije u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja iz stavka (1) ovoga članka.
(3) U slučaju da u roku iz stavka (2) ovoga članka odvjetničko društvo ne pokrene postupak likvidacije, regionalna komora je dužna ga pokrenuti u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka (2) ovoga članka.

Članak 65.
(Likvidator odvjetničkog društva)

(1) Za likvidatora se određuje odvjetnik član odvjetničkog društva čiji udio prelazi 50% ili koji ima suglasnost članova društva koji imaju više od 50% udjela.
(2) Izuzetno od stavka (1) ovoga članka za likvidatora će biti određen odvjetnik koga predloži Odvjetnička komora u sljedećim slučajevima:
a) ukoliko odvjetnik iz stavka (1) ovoga članka ne prihvati da bude određen za likvidatora;
b) ukoliko takav odvjetnik ne postoji (u slučaju smrti jedinog osnivača);
c) ukoliko članovi društva ne postignu suglasnost iz stavka (1) ovoga članka,
d) ukoliko Odvjetnička komora smatra da, obzirom na razloge zbog kojeg je ona donijela rješenje o brisanju odvjetničkog društva iz Imenika odvjetničkih društava, odvjetnik iz stavka (1) ovoga članka ne bi mogao obavljati dužnost likvidatora.

Članak 66.
(Predaja spisa)

(1) Likvidator je dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja likvidatora, osim u slučaju iz članka 22. stavak (2) ovoga zakona, obavijestiti stranke o prestanku obavljanja odvjetničke djelatnosti i staviti im na raspolaganje spise uz napomenu da njihovo zastupanje može biti povjereno nekom od odvjetnika iz društva koji će nastaviti da individualno obavlja odvjetničku djelatnost ili se mogu obratiti za pomoć drugom odvjetniku.
(2) Prilikom predaje spisa likvidator je dužan utvrditi stanje potraživanja prema stranci, priopćiti mu ga, te ga po mogućnosti zapisnički utvrditi.

Članak 67.
(Imovina odvjetničkog društva nakon likvidacije)

Imovina odvjetničkog društva preostala nakon likvidacije odvjetničkog društva pripada članovima odvjetničkog društva razmjerno njihovim udjelima u temeljnom kapitalu osim ako su članovi odvjetničkog društva ovo pitanje drukčije regulirali osnivačkim aktom ili statutom odvjetničkog društva.

GLAVA VI. - ODVJETNIČKI STRUČNI SURADNIK

Članak 68.
(Odvjetnički stručni suradnik)

(1) Svojstvo odvjetničkog stručnog suradnika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane člankom 6. ovoga zakona, izuzev uvjeta iz članka 6. stavak (1) toč. e) i l) ovoga zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima odvjetnički stručni suradnik s odvjetnikom, odvjetnikom iz zajedničkog ureda ili odvjetničkim društvom.
(2) Status odvjetničkog stručnog suradnika stječe se upisom u Imenik odvjetničkih stručnih suradnika Odvjetničke komore.

Članak 69.
(Legitimacija odvjetničkog stručnog suradnika)

(1) Odvjetničkom stručnom suradniku izdaje se legitimacija odvjetničkog stručnog suradnika na temelju podataka sadržanih u Imeniku stručnih suradnika.
(2) Legitimaciju iz stavka (1) ovoga članka izdaje Odvjetnička komora.

Članak 70.
(Prava i obveze odvjetničkog stručnog suradnika)

Odvjetnički stručni suradnik, po nalogu, nadzoru i uputama odvjetnika, može vršiti sve poslove koji su povjereni odvjetniku, osim poslova koje po zakonu može vršiti samo odvjetnik.

Članak 71.
(Ograničenja u postupanju odvjetničkog stručnog suradnika)

Odvjetnički stručni suradnik ne može samostalno, bez prethodnog odobrenja odvjetnika, odnosno ovlaštene osobe u odvjetničkom društvu, zastupati ili pregovarati sa strankama o uvjetima zastupanja ili obavljanja drugih poslova pravne pomoći, ugovarati i primati naknade troškova i nagrade za rad odvjetnika, primati novac, vrijednosne papire i druge pokretne stvari koje se imaju isporučiti trećim osobama.

Članak 72.
(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju odvjetnički stručni suradnik učini stranci u obavljanju njegovih poslova odgovara odvjetnik.
(2) Odvjetnik koji je nadoknadio štetu iz stavka (1) ovoga članka ima pravo zahtijevati regres od stručnog suradnika za pravne poslove ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.
(3) Odvjetnički stručni suradnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu odvjetniku, zajedničkom uredu ili odvjetničkom društvu dužan je štetu nadoknaditi.

Članak 73.
(Brisanje iz Imenika stručnih suradnika)

(1) Odvjetnički stručni suradnici brišu se iz Imenika odvjetničkih stručnih suradnika:
a) prestankom ugovora o radu;
b) upisom u Imenik odvjetnika;
c) u slučaju prestanka prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti odvjetnika s kojim je zaključio ugovor o radu;
d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine;
e) na osobni zahtjev;
f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
g) u slučaju potpunog ili djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti;
h) izricanjem disciplinske mjere kojom se odvjetničkom stručnom suradniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
i) u slučaju nastupanja razloga iz članka 25. ovoga zakona;
j) u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva;
k) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci;
l) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost odvjetničkog stručnog suradnika neprekidno dulje od 60 dana.
(2) Rješenje o brisanju iz stavka (1) ovoga članka donosi nadležno tijelo Odvjetničke komore.

Članak 74.
(Organiziranje odvjetničkih stručnih suradnika)

(1) Odvjetnički stručni suradnici udružuju se u Organizaciju odvjetničkih stručnih suradnika, u okviru Odvjetničke komore.
(2) Organizacija odvjetničkih stručnih suradnika sudjeluje u radu tijela Odvjetničke komore i regionalnih komora, pravima i obvezama određenim Statutom Odvjetničke komore.

Članak 75.
(Shodna primjena odredaba)

Odredbe ovoga zakona o procedurama upisa u Imenik odvjetnika, pravima i dužnostima odvjetnika, čuvanju odvjetničke tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na vršenje odvjetničke djelatnosti, shodno se primjenjuju i na odvjetničke stručne suradnike.

GLAVA VII. - ODVJETNIČKI VJEŽBENIK

Članak 76.
(Odvjetnički vježbenik)

(1) Odvjetnički vježbenik se osposobljava za samostalno obavljanje odvjetničke djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u odvjetničkom uredu, zajedničkom uredu ili odvjetničkom društvu.
(2) Svojstvo odvjetničkog vježbenika ne može steći osoba koja je već ispunila uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
(3) Vježbenički staž traje do stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a najdulje četiri godine, uključujući i prethodni vježbenički staž kod drugog poslodavca.
(4) Odvjetničkog vježbenika može primiti u radni odnos i obučavati samo odvjetnik koji je upisan u Imenik odvjetnika i koji obavlja odvjetničku djelatnost dulje od pet godina.
(5) Izuzetno, na zahtjev odvjetnika i odvjetničkog vježbenika, odgovarajuće tijelo Odvjetničke komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produljiti vrijeme trajanja statusa odvjetničkog vježbenika za još jednu godinu.

Članak 77.
(Upis u Imenik odvjetničkih vježbenika)

(1) Svojstvo odvjetničkog vježbenika može steći svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane člankom 6. ovoga zakona, izuzev uvjeta iz članka 6. stavak (1) toč. c), d), e) i l) ovoga zakona, a koji je zaključio ugovor o radu na poslovima odvjetnički vježbenik s odvjetnikom, odvjetnikom iz zajedničkog ureda ili odvjetničkim društvom.
(2) Status odvjetničkog vježbenika stječe se upisom u Imenik odvjetničkih vježbenika.

Članak 78.
(Shodna primjena odredaba)

Odredbe ovoga zakona o procedurama upisa u Imenik odvjetnika, pravima i dužnostima odvjetnika, čuvanju odvjetničke tajne, disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku, o privremenoj zabrani, odnosno prestanku prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti, shodno se primjenjuju i na odvjetničke vježbenike.

Članak 79.
(Brisanje iz Imenika odvjetničkih vježbenika)

Odvjetnički vježbenici brišu se iz Imenika odvjetničkih vježbenika:
a) prestankom ugovora o radu;
b) upisom u Imenik odvjetničkih stručnih suradnika ili u Imenik odvjetnika;
c) u slučaju prestanka prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti odvjetnika s kojim je zaključio ugovor o radu;
d) ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine;
e) na osobni zahtjev;
f) u slučaju smrti ili proglašenja za umrlog;
g) u slučaju potpunog ili djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti;
h) izricanjem disciplinske mjere kojom se odvjetničkom vježbeniku zabranjuje obavljanje djelatnosti;
i) u slučaju nastupanja razloga iz članka 25. ovoga zakona;
j) u slučaju stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci;
k) ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost odvjetničkog vježbenika neprekidno dulje od 60 dana;
l) polaganjem pravosudnog ispita ili protekom vremena vježbeničkog staža sukladno članku 76. st. (3) i (5) ovoga zakona.

Članak 80.
(Organiziranje odvjetničkih vježbenika)

(1) Odvjetnički vježbenici udružuju se u Organizaciju odvjetničkih vježbenika u okviru Odvjetničke komore.
(2) Organizacija odvjetničkih vježbenika sudjeluje u radu tijela Odvjetničke komore i regionalnih komora s pravima i obvezama određenim Statutom Odvjetničke komore i drugim općim propisima Odvjetničke komore, odnosno regionalnih komora.

Članak 81.
(Legitimacija odvjetničkog vježbenika)

Na temelju podataka sadržanih u Imeniku odvjetničkih vježbenika, Odvjetnička komora izdaje odvjetničkom vježbeniku legitimaciju.

Članak 82.
(Poništenje upisa u Imenik odvjetničkih vježbenika)

(1) Ako se poslije upisa u Imenik odvjetničkih vježbenika utvrdi da nisu postojali uvjeti za upis, postupit će se sukladno članku 10. ovoga zakona.
(2) U slučaju poništenja upisa u Imenik odvjetničkih vježbenika, vrijeme koje je upisani odvjetnički vježbenik proveo na radu ne priznaje se u staž za polaganje pravosudnog ispita.

Članak 83.
(Prava odvjetničkih vježbenika)

(1) Odvjetnički vježbenik ima pravo na odgovarajuće uvjete rada i na obuku sukladno svrsi vježbeničkog staža i planom i programom vježbeničke obuke, koji donosi Odvjetnička komora.
(2) Za vrijeme vježbeničkog staža, odvjetnički vježbenik ima pravo na plaću i ostala prava iz radnog odnosa, sukladno zakonu i ugovoru o radu.

Članak 84.
(Postupanje odvjetničkog vježbenika)

(1) Odvjetnički vježbenik je dužan raditi po uputama i u okviru ovlasti dobivenih od odvjetnika kod kojeg obavlja vježbenički staž.
(2) Odvjetnički vježbenik ne može se baviti pružanjem pravne pomoći iz članka 4. ovoga zakona.

Članak 85.
(Odgovornost za štetu)

(1) Za štetu koju odvjetnički vježbenik prouzrokuje stranci za vrijeme obavljanja vježbeničkog staža odgovara odvjetnik.
(2) Odvjetnik koji je nadoknadio štetu iz stavka (1) ovoga članka ima pravo zahtijevati regres od odvjetničkog vježbenika ako je šteta posljedica namjere ili krajnje nepažnje.

Članak 86.
(Prestanak statusa odvjetničkog vježbenika)

(1) Odvjetničkom vježbeniku prestaje status vježbenika kada položi pravosudni ispit.
(2) Odvjetničkom vježbeniku prestaje status vježbenika ako ne položi pravosudni ispit ni poslije dvije godine od stjecanja prava na polaganje ili iz članka 76. stavak (5).
(3) Poslije stjecanja uvjeta iz stavka (1) ovoga članka ili isteka roka iz stavka (2) ovoga članka Odvjetnička komora donosi rješenje o brisanju odvjetničkog vježbenika iz Imenika odvjetničkih vježbenika.

GLAVA VIII. - ODVJETNIČKI ISPIT I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Članak 87.
(Odvjetnički ispit)

(1) Odvjetnički ispit sastoji se od provjere znanja sukladno Programu odvjetničkog ispita.
(2) Pravo na polaganje odvjetničkog ispita ima osoba s položenim pravosudnim ispitom.
(3) Odvjetnički ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje odvjetničkog ispita.
(4) Program odvjetničkog ispita, način obrazovanja i sastav Povjerenstva za polaganje odvjetničkog ispita, izbor članova, način rada i odlučivanja Povjerenstva i izdavanje uvjerenja o položenom ispitu, propisuju se Statutom i drugim propisima Odvjetničke komore.

Članak 88.
(Odvjetnička akademija)

(1) Odvjetnička komora osniva Odvjetničku akademiju, kao posebno tijelo zaduženo za stalnu stručnu obuku odvjetnika, odvjetničkih stručnih suradnika, odvjetničkih vježbenika i osoba uposlenih u odvjetničkim uredima i društvima i drugih osoba zainteresiranih za rad u odvjetničkoj djelatnosti, radi usavršavanja teorijskih i praktičnih znanja i vještina odvjetnika, potrebnih za stručno, neovisno, samostalno, djelotvorno i etično odvjetništvo, specijalizaciju odvjetnika i izdavanje uvjerenja o specijalizaciji u određenoj oblasti prava i odvjetništva.
(2) Osnivanje, organizacija i rad Odvjetničke akademije i donošenje programa opće i specijalizirane obuke uređuju se Statutom i drugim propisima Odvjetničke komore.

Članak 89.
(Stručno usavršavanje odvjetnika, odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika)

(1) Odvjetnik je dužan stalno se stručno usavršavati i stjecati nova znanja i vještine potrebne za stručno, neovisno, samostalno, djelotvorno i etičko obavljanje odvjetničke djelatnosti, sukladno programu stručnog usavršavanja koji donosi Odvjetnička komora.
(2) Odvjetnik koji ima odvjetničkog stručnog suradnika i odvjetničkog vježbenika dužan je osigurati im odgovarajuće uvjete za rad i obuku sukladno svrsi osposobljavanja i stručnog usavršavanja, odnosno prakse i u potpunosti provoditi plan i program njihove obuke.
(3) Statutom Odvjetničke komore regulirat će se obveze odvjetnika za kontinuirano stručno usavršavanje.

GLAVA IX. - ORGANIZACIJA ODVJETNIŠTVA

Članak 90.
(Odvjetnička komora)

(1) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva čija se sjedišta nalaze na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, obvezno se organiziraju u Odvjetničku komoru, kao neovisnu i samostalnu profesionalnu organizaciju odvjetnika, određenu ovim zakonom.
(2) Sjedište Odvjetničke komore je u Sarajevu.
(3) Odvjetnička komora ima svojstvo pravne osobe.

Članak 91.
(Regionalne odvjetničke komore)

(1) Članovi Odvjetničke komore obvezno se organiziraju prema svom sjedištu u jednu od regionalnih komora.
(2) Odvjetničku komoru čine:
a) Regionalna odvjetnička komora Sarajevo (formira se za područje Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton);
b) Regionalna odvjetnička komora Mostar (formira se za područje Hercegovačko -neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona 10);
c) Regionalna odvjetnička komora Tuzla (formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
d) Regionalna odvjetnička komora Zenica (formira se za područje Zeničko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
e) Regionalna odvjetnička komora Bihać (formira se za područje Unsko-sanskog kantona).
(3) Odvjetnici iz Brčko distrikta Bosne i Hercegovine mogu biti članovi Regionalne komore iz stavka (2) točke c) ovoga članka.
(4) Regionalne komore imaju svojstvo pravne osobe.

Članak 92.
(Nadležnosti Odvjetničke komore)

(1) Odvjetnička komora predstavlja i zastupa odvjetnike, odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike i obavlja sljedeće zadatke:
a) razvija i unaprjeđuje odvjetničku djelatnost;
b) osigurava samostalnost odvjetničke djelatnosti;
c) donosi Statut Odvjetničke komore;
d) donosi Kodeks;
e) donosi Tarifu uz suglasnost Federalnog ministarstva pravde;
f) zauzima stajališta o primjeni Tarife;
g) potvrđuje upis u imenike odvjetnika, odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
h) postupa po žalbama na odluke regionalnih komora;
i) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
j) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede utvrđene ovim zakonom, kao i Kodeksom;
k) štiti prava i interese odvjetnika, zajedničkih ureda, odvjetničkih društava i odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
l) organizira i osigurava stručno usavršavanje odvjetnika i obuku odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
m) osniva i nadzire rad Odvjetničke akademije;
n) surađuje sa zakonodavnim, sudskim i izvršnim vlastima u Bosni i Hercegovini;
o) surađuje s državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udrugama;
p) surađuje s odvjetničkom komorom u Republici Srpskoj, odvjetničkim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim udruženjima odvjetnika;
r) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom, a neophodne za obavljanje odvjetništva,
s) odlučuje o dostojnosti,
t) tumači akte Odvjetničke komore.
(2) Odvjetnička komora je ovlaštena preuzeti donošenje odluka i drugih poslova iz nadležnosti regionalnih komora u slučaju da regionalna komora ne izvršava zadatke iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom.

Članak 93.
(Tijela Odvjetničke komore)

(1) Tijela Odvjetničke komore su:
a) Skupština,
b) Upravni odbor,
c) Predsjednik,
d) Nadzorni odbor,
e) Disciplinski sud i disciplinski tužitelj.
(2) Mandat osoba imenovanih u tijelima Odvjetničke komore traje četiri godine.
(3) Mandat predsjednika Odvjetničke komore ne može se povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu.
(4) Odvjetnička komora može osnovati i druga tijela utvrđena Statutom Odvjetničke komore.
(5) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Odvjetničke komore uređuju se ovim zakonom i Statutom.

Članak 94.
(Nadležnost Skupštine Odvjetničke komore)

Skupština Odvjetničke komore obavlja sljedeće zadatke:
a) donosi Statut;
b) donosi Kodeks;
c) donosi Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
d) donosi Tarifu;
e) surađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u Bosni i Hercegovini;
f) surađuje s državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udrugama;
h) surađuje s odvjetničkom komorom u Republici Srpskoj, odvjetničkim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama odvjetnika i međunarodnim udrugama odvjetnika;
i) obavlja i sve druge poslove utvrđene Statutom, a neophodne za vršenje odvjetničke djelatnosti.

Članak 95.
(Sastav i način rada Skupštine Odvjetničke komore)

(1) Skupštinu Odvjetničke komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i po jedan delegat organizacija odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika iz regionalnih komora.
(2) U Skupštinu Odvjetničke komore, skupštine regionalnih komora biraju po jednog delegata na svakih 20 članova regionalne komore, prema broju upisanih odvjetnika na dan 31.12. kalendarske godine koja prethodi godini održavanja izborne Skupštine. Mandat izabranih članova u Skupštinu Odvjetničke komore traje četiri godine, s tim što ne može trajati dulje od mandata Skupštine iz članka 93. stavak (2) ovoga zakona.
(3) Skupština može biti izborna, redovita i izvanredna.
(4) Redovita Skupština održava se jedanput godišnje.
(5) Izborna Skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik Odvjetničke komore, pet članova Upravnog odbora, članovi Disciplinskog suda, disciplinski tužitelj i Nadzorni odbor.
(6) Izvanredna Skupština održava se po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina delegata Skupštine.
(7) Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Odluke Skupštine smatraju se usvojenima ukoliko je za njih glasovalo više od polovine prisutnih delegata.
(8) Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasuje više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
(9) Ukoliko se zbog nepostojanja kvalificirane većine delegata u Skupštini, ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasovala većina svih članova Upravnog odbora. Upravni odbor je dužan, najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata, sazvati Skupštinu i predložiti Skupštini njihovo usvajanje.
(10) Privremena akta ostaju na snazi dok o njima Skupština ne donese odluku.

Članak 96.
(Upravni odbor Odvjetničke komore)

(1) Upravni odbor Odvjetničke komore sastoji se od 11 članova.
(2) Predsjednik Odvjetničke komore je na temelju svoje funkcije i član Upravnog odbora.
(3) Svaka regionalna komora bira po jednog člana u Upravni odbor, a preostalih pet članova bira Izborna skupština Odvjetničke komore.
(4) Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora, Upravni odbor bira predsjednika i potpredsjednika Upravnog odbora.

Članak 97.
(Nadležnosti Upravnog odbora Odvjetničke komore)

(1) Upravni odbor Odvjetničke komore obavlja sljedeće zadatke:
a) predlaže Statut i Kodeks;
b) predlaže Tarifu;
c) predlaže pravilnik o disciplinskoj odgovornosti;
d) donosi odluke po žalbama na odluke regionalnih komora;
e) imenuje tijela utvrđena Statutom;
f) donosi pravilnik o upisnicima, imenicima i drugim evidencijama Odvjetničke komore i regionalne komore;
g) organizira i osigurava stručno usavršavanje odvjetnika i obuku odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
h) osniva i nadzire rad Odvjetničke akademije;
i) predlaže Skupštini poduzimanje mjera i aktivnosti u cilju unaprjeđenja odvjetničke djelatnosti;
j) obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.
(2) Upravni odbor je nadležan i za donošenje svih odluka koje nisu u nadležnosti Skupštine Odvjetničke komore ili nekog drugog tijela Odvjetničke komore.

Članak 98.
(Predsjednik Odvjetničke komore)

(1) Odvjetničku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Odvjetničke komore.
(2) U slučaju njegove spriječenosti, Odvjetničku komoru zastupa i predstavlja predsjednik Upravnog odbora, odnosno, potpredsjednik Upravnog odbora.
(3) Predsjednik Odvjetničke komore obavlja sljedeće zadatke:
a) donosi pravilnik o izgledu, sadržaju, načinu izdavanja i nošenja legitimacije odvjetnika, odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
b) štiti prava i interese odvjetnika, zajedničkih ureda, odvjetničkih društava i odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
c) obavlja i druge zadatke utvrđene Statutom i po nalogu Skupštine i Upravnog odbora Odvjetničke komore.

Članak 99.
(Regionalne komore)

(1) Regionalna komora predstavlja i zastupa odvjetnike, odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike i obavlja sljedeće zadatke:
a) razvija i unaprjeđuje odvjetničku djelatnost;
b) osigurava profesionalnu samostalnost odvjetnika;
c) donosi statut;
d) donosi odluke o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti, djelatnosti odvjetničkog stručnog suradnika i odvjetničkog vježbenika;
e) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede ovoga zakona, kao i Kodeksa;
f) štiti prava i interese odvjetnika, zajedničkih ureda, odvjetničkih društava i odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
g) organizira i osigurava stručno usavršavanje odvjetnika i nadgleda obuku odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika;
h) surađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću;
i) posreduje (medijacija) između odvjetnika i njihovih klijenata.
(2) Regionalne komore su nadležne i za druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom Komore.

Članak 100.
(Tijela regionalne komore)

Tijela regionalne komore su: skupština, upravni odbor, predsjednik, disciplinski sud, disciplinski tužitelj, nadzorni odbor, kao i druga tijela određena statutom regionalne komore.

Članak 101.
(Skupština regionalne komore)

(1) Skupština regionalne komore donosi statut regionalne komore kojim se utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore.
(2) Statut iz stavka (1) ovoga članka mora biti sukladan odredbama ovoga zakona, Statuta i općih propisa Odvjetničke komore.

Članak 102.
(Predsjednik regionalne komore)

(1) Regionalnu komoru zastupa i predstavlja predsjednik regionalne komore.
(2) Nadležnost predsjednika regionalne komore i drugih tijela iz članka 100. ovoga zakona utvrdit će se statutom regionalne komore.

Članak 103.
(Upisnici i imenici)

(1) Odvjetnička komora i regionalna komora vode upisnike i imenike odvjetnika, zajedničkih ureda, odvjetničkih društava, odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika.
(2) Odvjetnička komora i regionalne komore vode i druge evidencije sukladno Statutu Odvjetničke komore.
(3) Upisnici i imenici iz stavka (1) ovoga članka su javne knjige.
(4) Izvodi iz imenika, upisnika i drugih evidencija koje vode komore, kao i potvrde izdane na temelju tih evidencija su javne isprave.

Članak 104.
(Suradnja s drugim tijelima i komorama)

(1) Odvjetnička komora prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba, te za unaprjeđenje odvjetništva.
(2) Odvjetnička komora obavještava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Federalno ministarstvo pravde o stanju i problemima odvjetništva i o mjerama koje bi trebalo poduzeti za unaprjeđenje odvjetništva, te radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba.
(3) Odvjetnička komora odlučuje o načinu suradnje s drugim odvjetničkim komorama, međunarodnim odvjetničkim udrugama i organizacijama.

Članak 105.
(Opći propisi Odvjetničke komore)

(1) Opći propisi Odvjetničke komore su:
a) Statut,
b) Kodeks,
c) Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika,
d) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti odvjetnika, stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika i
e) drugi opći propisi utvrđeni Statutom Odvjetničke komore.
(2) Statut i drugi opći propisi Odvjetničke komore moraju biti u suglasnosti s ovim zakonom.

Članak 106.
(Objavljivanje akata)

Statut, Kodeks i Tarifa o nagradama i naknadama za rad odvjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 107.
(Nadzor nad radom komora)

(1) Federalno ministarstvo pravde nadzire i prati rad Odvjetničke komore i regionalnih komora, sa stanovišta provođenja ovoga zakona, vodeći računa o neovisnosti odvjetništva.
(2) U ostvarivanju funkcije nadzora i praćenja rada iz stavka (1) ovoga članka, Federalno ministarstvo pravde može zahtijevati odgovarajuća izvješća i podatke od Odvjetničke komore.
(3) Način i obujam nadzora i praćenja rada iz stavka (1) ovoga članka pobliže će se urediti podzakonskim propisom koji donosi federalni ministar pravde.

GLAVA X. - FINANCIRANJE ODVJETNIČKIH KOMORA

Članak 108.
(Financiranje odvjetničkih komora)

Odvjetnička komora i regionalne komore financiraju se isključivo iz vlastitih sredstava i to:
a) članarine,
b) naknade za upis u imenike,
c) drugih izvora, kao što su novčane kazne, naknade, donacije i slično.

Članak 109.
(Visina naknada)

(1) Upravni odbor Odvjetničke komore određuje visinu naknade za upis u imenike, visinu članarine za odvjetnike, odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike, kao i sve ostale naknade sukladno općim aktima Komore.
(2) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva dužni su plaćati članarine iz stavka (1) ovoga članka i za odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike s kojima imaju zaključene ugovore o radu.

Članak 110.
(Uplata članarine)

(1) Naknada za upise uplaćuje se izravno na račun Odvjetničke komore.
(2) Upravni odbor Odvjetničke komore donosi odluku o dijelu iznosa naknade iz članarina i upisnina potrebne za financiranje Odvjetničke komore.
(3) Regionalne komore dužne su organizirati urednu naplatu članarine i izvršiti uplate na račun Odvjetničke komore dijela članarine sukladno odluci Upravnog odbora Odvjetničke komore za sve odvjetnike koji imaju sjedište ureda na njenom području.
(4) Ukoliko sredstva koja Odvjetnička komora primi na temelju naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom financiranju, ona je dužna višak sredstava vratiti toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna Odvjetničkoj komori doznačiti razliku iz sredstava prikupljenih na temelju članarine.

GLAVA XI. - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 111.
(Disciplinska odgovornost)

(1) Odvjetnici koji obavljaju odvjetničku djelatnost, kao pojedinci, u zajedničkom uredu ili odvjetničkom društvu u smislu ovoga članka individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda odvjetništva.
(2) Odvjetnici odgovaraju za lakše i teže povrede dužnosti i ugled odvjetništva.
(3) Pod težom povredom dužnosti odvjetnika i ugleda odvjetništva smatra se narušavanje dužnosti i ugleda odvjetništva, a osobito:
a) nesavjestan rad u odvjetništvu,
b) pružanje pravne pomoći u slučajevima u kojima je odvjetnik dužan odbiti pružanje pravne pomoći,
c) bavljenje poslovima koji su nespojivi s ugledom i neovisnošću odvjetništva,
d) povreda dužnosti čuvanja odvjetničke tajne,
e) traženje naknade veće od naknade propisane Tarifom,
f) odbijanje izdavanja stranci računa za nagrade izvršenih radnji i naknade troškova nastalih u svezi sa izvršenom radnjom.
g) neovlašteno raspolaganje novčanim sredstvima klijenta, neosnovano zadržavanje novčanih sredstava i drugih materijalnih vrijednosti, naplaćenih ili dobivenih u ime i za račun stranke,
h) odbijanje predaje spisa i dokumenata stranci ili uvjetovanje predaje spisa i dokumenata plaćanjem dospjelih naknada i nagrada za zastupanje protivno odredbama članka 22. ovoga zakona,
i) kršenje Kodeksa,
j) kršenje zakonskih prava odvjetničkog stručnog suradnika i odvjetničkog vježbenika koje ovaj ima po osnovu rada.
(4) Lakše povrede dužnosti odvjetnika i ugleda odvjetništva propisat će se Statutom.

Članak 112.
(Disciplinska tijela)

(1) Disciplinska tijela su:
a) Disciplinski tužitelj regionalne komore,
b) Disciplinski sud regionalne komore,
c) Disciplinski tužitelj Odvjetničke komore,
d) Disciplinski sud Odvjetničke komore.
(2) Disciplinska tijela svake komore bira skupština komore.
(3) Član disciplinskog tijela regionalne komore može biti odvjetnik s najmanje tri godine radnog iskustva u obavljanju odvjetničke profesije, odnosno sedam godina radnog iskustva u obavljanju odvjetničke profesije za člana disciplinskog tijela Odvjetničke komore.

Članak 113.
(Disciplinski postupak)

(1) Disciplinski postupak pokreću i vode disciplinska tijela.
(2) Disciplinski postupak može se pokrenuti na temelju prijave koju podnosi zainteresirana osoba, tijelo uprave, druga institucija ili disciplinski tužitelj regionalne komore po službenoj dužnosti.
(3) Disciplinska prijava podnosi se disciplinskom tužitelju regionalne komore.
(4) Organizacija, sastav, nadležnost, način odlučivanja disciplinskih tijela i disciplinski postupak bliže se uređuju Statutom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti odvjetnika, stručnih suradnika za pravne poslove i odvjetničkih vježbenika Odvjetničke komore.

Članak 114.
(Disciplinske sankcije)

(1) Za povredu dužnosti odvjetnika i narušavanje ugleda odvjetništva, odvjetniku se mogu izreći sljedeće disciplinske sankcije:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novčana kazna i
d) zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika odvjetnika.
(2) Za lakše povrede dužnosti odvjetnika i ugleda odvjetništva može se izreći disciplinska mjera opomena i javna opomena i novčana kazna.
(3) Za teže povrede dužnosti odvjetnika i ugleda odvjetništva može se izreći disciplinska kazna - novčana kazna i zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika odvjetnika.
(4) Novčana kazna izriče se u određenom iznosu.
(5) Odvjetniku se za lakšu disciplinsku povredu može izreći novčana kazna od 100 KM do 2.000 KM, a za težu disciplinsku povredu novčana kazna od 500 KM do 10.000 KM.
(6) Disciplinska kazna, zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika odvjetnika može se izreći u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
(7) Na temelju konačne odluke kojom je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika odvjetnika izvršit će se brisanje odgovornog iz odgovarajućeg imenika Odvjetničke komore i o tome obavijestiti tijela pravosuđa i uprave u Bosni i Hercegovini, kao i odvjetničku komoru u Republici Srpskoj.
(8) Odvjetnik kome je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i brisanje iz Imenika odvjetnika na određeno razdoblje, može podnijeti zahtjev za ponovni upis u Imenik odvjetnika po proteku vremena trajanja kazne.
(9) Konačno izrečene disciplinske sankcije unose se u evidenciju disciplinskih sankcija, a primjerak odluke odlaže u dosje onog odvjetnika koji je proglašen odgovornim u disciplinskom postupku.

Članak 115.
(Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka)

(1) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka nastupa po proteku dvije godine od izvršenja lakše povrede i po proteku četiri godine od izvršenja teže povrede.
(2) Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se poduzima radi pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.
(3) Zastarjelost se prekida i kada odvjetnik u vrijeme dok teče rok zastarjelosti učini novu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.
(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje teći iznova.
(5) Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka nastupa u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka.
(6) Zastarjelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za povredu koja ima obilježje kaznenog djela nastupa kada istekne vrijeme određeno za zastarjelost kaznenog gonjenja.