20. Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH

Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DUGU, ZADUŽIVANJU I JAMSTVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Proglašava se Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 28.5.2025. godine i na sjednici Doma naroda od 16.6.2025. godine.

Broj 01-02-1-303-01/25
18. lipnja 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, v. r.

ZAKON
O DUGU, ZADUŽIVANJU I JAMSTVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(Predmet Zakona)

(1) Ovim Zakonom uređuju se uvjeti, način i postupak zaduživanja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, gradova, općina, izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća u Federaciji, izdavanje jamstava Federacije, kantona, gradova i općina, osiguranje sredstava za servisiranje duga, vođenje evidencija i izvješćivanje o dugu i jamstvima u Federaciji, te druga pitanja koja se odnose na dug i jamstva.
(2) Ovim propisom se u zakonodavstvo Federacije djelomično preuzima Direktiva Vijeća 2011/85/EU od 08. studenoga 2011. godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica (Sl.l. L. 306, 23. 11. 2011.) (CELEX broj: 02011L0085-20240430), posljednji pročišćeni tekst od 30. travnja 2024. godine.

Članak 2.
(Definicije)

Termini koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1) Akt o preuzimanju financijske obveze je pisani sporazum, ugovor, prospekt ili drugi financijski aranžman koji sadrži uvjete pod kojima je dužnik dobio sredstva od vjerovnika ili odredbe kojima se regulira otplata pozajmljenih sredstava, kao i drugi financijski aranžmani sukladno zakonu na temelju kojih za dužnika nastaju financijske obveze.
2) Proračunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u financijskim planovima proračunskih korisnika, odnosno u proračunu.
3) Deficit proizašao iz gotovinskog toka je privremeni deficit prouzrokovan razlikom u vremenu prikupljanja proračunskih prihoda i plaćanja proračunskih rashoda i baziran je na proračunu u kojem ukupno planirani proračunski prihodi nisu manji od ukupnih proračunskih rashoda za tu fiskalnu godinu.
4) Izravno jamstvo je jamstvo izdavatelja jamstva izdano izravno u korist vjerovnika.
5) Izravni unutarnji dug Federacije je dug nastao izravno u ime Federacije i isključuje relevantni unutarnji dug.
6) Izravni vanjski dug Federacije je dug nastao izravno u ime Federacije i isključuje relevantni vanjski dug Federacije.
7) Državna potpora je svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog prihoda, postojećeg, planiranog ili potencijalnog, koja može biti dodijeljena ili planirana izravno ili neizravno od davatelja državne potpore, u bilo kojem obliku, čime se narušava ili postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu stavljajući u povoljniji položaj određene gospodarske subjekte, proizvodnju ili trgovinu određenih proizvoda, ili pružanje određenih usluga, ako to utječe na ispunjavanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti.
8) Državni dug je dug Bosne i Hercegovine izražen u domaćoj valuti čiji je dužnik Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija i trezora), u ime Bosne i Hercegovine.
9) Dug je financijska obveza za pozajmljena novčana sredstva nastala u skladu s aktom o preuzimanju financijske obveze.
10) Dug Federacije je vanjski i unutarnji dug Federacije izražen u domaćoj ili stranoj valuti, po kojem je dužnik, izravno ili neizravno, Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo financija) u ime Federacije, i ne obuhvaća dug kantona, gradova i općina. U dug Federacije uključuje se i dug Federacije koji je do sada nastao u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u vrijeme zaduženja.
11) Dug grada i općine je unutarnji i vanjski dug grada i općine.
12) Dug kantona je unutarnji i vanjski dug kantona.
13) Dugoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku dužem od jedne godine od dana zaduženja.
14) Dužnik je strana koja primarno ima obvezu izmirenja financijske obveze.
15) Financijski leasing je sporazum za leasing kapitalne investicije na određeno vremensko razdoblje s tim da na kraju tog razdoblja kapitalna investicija postaje vlasništvo dužnika kao što je definirano zakonom.
16) Jamstvo je preuzeta financijska obveza u vidu jednostrane pisane izjave izdavatelja jamstva ili dvostranog sporazuma zaključenog između izdavatelja jamstva i korisnika jamstva da izdavatelj jamstva plati dospjelu, a neizmirenu obvezu, u slučaju da dužnik, koji ima primarnu obvezu za izvršenje dospjele financijske obveze osigurane jamstvom, nije izvršio takvu obvezu.
17) Neizravno jamstvo je protujamstvo izdano u korist drugog jamca.
18) Neizravni dug Federacije je dug Federacije nastao u ime i za račun dužnika i koji dužnik servisira prema Federaciji u skladu s uvjetima definiranim ugovorom.
19) Javno poduzeće je pravna osoba upisana u sudski registar kao gospodarsko društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa) ili pravna osoba definirana kao javno poduzeće posebnim propisom.
20) Javna zdravstvena ustanova je ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost u javnom interesu sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti i registraciji ustanova u Federaciji čiji je osnivač Parlament Federacije, skupština kantona, gradsko ili općinsko vijeće.
21) Javni dug Federacije predstavlja ukupan dug svih institucionalnih jedinica u Federaciji koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije razvrstane u sektor opće države, a obuhvaća ukupan dug Federacije, kantona, gradova i općina i izvanproračunskih korisnika, isključujući dug između ovih subjekata.
22) Kapitalna investicija ili kapitalno ulaganje je ulaganje u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljište, građevine, opremu i drugu materijalnu i nematerijalnu imovinu, a koja ima razdoblje amortizacije duže od jedne godine.
23) Korisnik jamstva je vjerovnik odnosno drugi jamac kojem se, u slučaju neispunjenja dospjele financijske obveze od strane dužnika, izdavatelj jamstva obvezuje da će ispuniti ugovorenu obvezu, ako su ispunjeni uvjeti iz jamstva.
24) Kratkoročni dug je dug koji se otplaćuje u roku kraćem od jedne godine od dana zaduženja.
25) Vjerovnik je kreditor, zajmodavac, leasing društvo i investitor u vrijednosne papire dužnika.
26) Prihodi u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju, bez ograničenja, porezne i neporezne prihode i ostale prihode utvrđene zakonima i drugim propisima.
27) Princip krajnjeg korisnika alocira obveze Federacije o izvršenju otplate vanjskog duga na temelju mjesta korištenja kreditnih sredstava u vrijeme kada je taj dug nastao.
28) Gospodarski subjekti u poteškoćama su oni koji nisu u stanju da, bilo svojim vlastitim sredstvima ili sredstvima koja mogu dobiti od svojih vlasnika (dioničara) ili vjerovnika zaustave gubitke, što bi bez intervencije javnih organa, u kratkom ili srednjem roku, gotovo sigurno rezultiralo prestankom njihovog poslovanja.
29) Redovni prihodi podrazumijevaju prihode koji ne uključuju transfere ostalih razina vlasti i fondova izuzev redovnih zakonskih transfera, transfere od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, i prihode iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za jedinicu lokalne zajednice, te druge jednokratne prihode koji se neće kontinuirano realizirati u budućim razdobljima.
30) Refinanciranje je zaduživanje radi zatvaranja postojećeg duga novim dugom.
31) Relevantni dug Federacije je dug Federacije u čije ime se zadužila Bosna i Hercegovina i koji je plativ iz sredstava koje osigurava Federacija.
32) Relevantni dug kantona je dug kantona u čije ime se zadužila Federacija i koji je plativ iz sredstava koje osigurava kanton.
33) Relevantni dug grada ili općine je dug grada ili općine u čije ime se zadužila Federacija ili kanton i koji je plativ iz sredstava koje osigurava grad ili općina.
34) Reprogram je promjena već ugovorenih uvjeta kredita ili zajma koja može uključivati promjenu u načinu i roku otplate, promjenu kamatne stope, odgodu plaćanja dospjelog dugovanja i mirovanje otplate.
35) Servisiranje duga je uplata sredstava svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i druge obveze na temelju duga uključujući ostale prateće troškove.
36) Stalno izdvajanje namjenskih sredstava je ovlast u proračunu i zakonu odnosno odluci o izvršenju proračuna za tekuću godinu koje daje nadležno zakonodavno ili zastupničko tijelo radi izdvajanja namjenskih sredstava u konkretnu svrhu.
37) Ukupan dug Federacije predstavlja dug svih institucionalnih jedinica Federacije koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije razvrstane u sektor opće države, a obuhvaća dug Federacije i federalnih izvanproračunskih korisnika, isključujući dug između ovih subjekata.
38) Ukupan dug grada ili općine predstavlja dug svih institucionalnih jedinica grada ili općine koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije razvrstane u sektor opće države, a obuhvata dug grada odnosno općine i izvanproračunskih korisnika grada odnosno općine, isključujući dug između ovih subjekata.
39) Ukupan dug kantona predstavlja dug svih institucionalnih jedinica kantona koje su prema pravilima statističke metodologije Europske unije razvrstane u sektor opće države, a obuhvaća dug kantona i izvanproračunskih korisnika kantona, isključujući dug između ovih subjekata.
40) Unutarnje jamstvo je jamstvo kojim se jamči otplata unutarnjeg duga dužnika.
41) Unutarnji dug Federacije, kantona, grada i općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća je dug Federacije, kantona, grada i općine izuzimajući njihov vanjski dug.
42) Izvanproračunski fond je pravna osoba, osnovana na temelju zakona, koja se financira iz namjenskih doprinosa i drugih prihoda. Izvanproračunskim fondovima u smislu ovoga Zakona smatraju se fondovi socijalne sigurnosti: Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja i kantonalne službe za zapošljavanje.
43) Izvanproračunski korisnik u smislu ovoga Zakona je gospodarsko društvo, organizacija, ustanova ili druga pravna osoba u kojem Federacija, kanton, grad ili općina ima odlučujući utjecaj na upravljanje i koje se prema pravilima statističke metodologije Europske unije razvrstava u sektor opće države, a nije proračunski korisnik.
44) Vanjsko jamstvo predstavlja jamstvo kojim se jamči otplata vanjskog duga dužnika.
45) Vanjski dug Federacije, kantona, grada i općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća je dug prema inozemnim vjerovnicima plativ u stranoj valuti.
46) Vrijednosni papiri Federacije, kantona, gradova, općina, izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća su prenosive isprave u nematerijaliziranom obliku-elektronski zapisi na temelju kojih se ostvaruju prava prema emitentu i čine obvezu emitenta sukladno Zakonu i odluci o emisiji vrijednosnih papira.
47) Zaduživanje je stvaranje financijske obveze po osnovi ugovora o kreditu, zajmu, financijskom leasingu i izdavanju vrijednosnih papira.

POGLAVLJE II. DUG I ZADUŽIVANJE Odjeljak A. Status, kategorije i instrumenti osiguranja duga

Članak 3.
(Dug kao apsolutna obveza)

(1) Dug Federacije predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu Federacije sukladno uvjetima definiranim ugovorom o kreditu, zajmu, financijskom leasingu i propisima o emisiji vrijednosnih papira, te zakonom i drugim aktom kojim je Federacija preuzela dug druge pravne osobe kao svoj javni dug.
(2) Dug kantona predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu kantona sukladno uvjetima definiranim ugovorom o kreditu, zajmu, financijskom leasingu i propisima o emisiji vrijednosnih papira, te zakonom ili drugim aktom kojim je kanton preuzeo dug druge pravne osobe kao svoj javni dug.
(3) Dug grada odnosno općine predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu grada ili općine sukladno uvjetima definiranim ugovorom o kreditu, zajmu, financijskom leasingu i propisima o emisiji vrijednosnih papira, te drugim aktom kojim je grad odnosno općina preuzela dug druge pravne osobe kao svoj javni dug.
(4) Dug izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća predstavlja apsolutnu i bezuvjetnu obvezu izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća sukladno uvjetima definiranim ugovorom o kreditu, zajmu, financijskom leasingu i propisima o emisiji vrijednosnih papira.

Članak 4.
(Državni dug)

(1) Državni dug obuhvaća i dug Bosne i Hercegovine koji je nastao u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u vrijeme zaduženja.
(2) U svrhu utvrđivanja državnog duga, kada je neizmirena obveza izražena u zakonskoj valuti, izuzimajući domaću valutu, vrijednost će se preračunati u domaću valutu u vrijeme obavljanja procjene, prema službenom tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka).

Članak 5.
(Status otplate duga)

(1) Sve obveze koje čine unutarnji i vanjski dug Federacije imaju jednak status, bez obzira na to kada su nastale i jesu li nastale izdavanjem vrijednosnih papira, uzimanjem kredita, zajmova, financijskog leasinga ili preuzimanjem duga.
(2) Otplata glavnice duga, plaćanje kamata, naknada i ostalih obveza na taj dug su prioritetna obveza Federacije, bez obzira na izvore prihoda i jesu li položena na račun u komercijalnoj banci ili na račun kod Centralne banke i ne podliježu, sada ili kasnije, bilo kojem drugom potraživanju.
(3) Odredbe stavka (1) i (2) ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na kantone, gradove i općine.

Članak 6.
(Instrumenti osiguranja duga)

(1) Dug Federacije se može dodatno osigurati:
a) Mjenicom;
b) Cjelokupnim ili dijelom prihoda koji se očekuje od kapitalne investicije;
c) Jamstvom banke i društva za financijsko osiguranje i jamstvom Bosne i Hercegovine.
(2) Dug kantona, grada i općine se može dodatno osigurati:
a) Mjenicom;
b) Namjenskim novčanim depozitom do visine godišnjeg anuiteta;
c) Cjelokupnim ili dijelom prihoda koji se očekuje od kapitalne investicije;
d) Prihodima od neizravnih poreza koji pripadaju kantonu, gradu i općini;
e) Jamstvom banke i društva za financijsko osiguranje, jamstvom Bosne i Hercegovine i Federacije, a dug grada i općine i jamstvom kantona.
(3) U slučaju da se otplata duga dodatno osigurava instrumentima osiguranja iz st. (1) i (2) ovoga članka odlukom o zaduženju utvrđuje se i ovlast za davanje instrumenata iz stavka (1) toč. a) i b) i iz stavka (2) toč. a), b), c) i d) ovoga članka.
(4) Dug izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća može se osigurati prema pravilima koja uređuju poslovanje i upravljanje izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća.

Članak 7.
(Ništavnost duga i instrumenata osiguranja)

(1) Zaduženje koje nastane nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije nastalo na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom neće biti važeća i provediva obveza Federacije, kantona, grada, općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća.
(2) Odredbe ugovora o kreditu, zajmu i financijskom leasingu zaključeni suprotno odredbama ovoga Zakona su ništavne.
(3) Bilo koji instrument osiguranja koji se izdaje vjerovniku u svrhu osiguranja otplate duga Federacije, kantona, grada i općine suprotno ovlastima iz članka 6. stavka (3) Zakona je ništavan.

Odjeljak B. Način zaduživanja, ovlasti i godišnja ograničenja novog zaduživanja

Članak 8.
(Mjesto, valuta i forma zaduživanja)

(1) Federacija, kanton, grad i općina se mogu zaduživati u zemlji i inozemstvu, u domaćoj i stranoj valuti uzimanjem kredita, zajmova, financijskog leasinga i izdavanjem vrijednosnih papira i preuzimanjem duga.
(2) Izvanproračunski korisnik i javno poduzeće se može zaduživati na način i u formi prema pravilima koja uređuju poslovanje i upravljanje izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća.

Članak 9.
(Ročnost duga)

(1) Federacija kanton, grad i općina se mogu zaduživati kratkoročno i dugoročno.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, zaduživanje u svrhe iz članka 18. stavka (1) točka a) Zakona moguće je samo u okviru kratkoročnog zaduživanja.
(3) Izvanproračunski korisnik i javno poduzeće se mogu zaduživati prema pravilima koja uređuju poslovanje i upravljanje izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća.

Članak 10.
(Kratkoročno zaduživanje za financiranje proračunskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka)

(1) Kratkoročni dug nastao radi financiranja proračunskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka mora se otplatiti u fiskalnoj godini u kojoj je zaduženje i nastalo, te ni u kom vremenskom razdoblju tijekom te fiskalne godine ne smije preći 15% redovnih prihoda proračuna ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
(2) Kratkoročni dug nastao radi financiranja proračunskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka neće se smatrati neizmirenim i neće ulaziti u svrhe utvrđivanja ograničenja za zaduživanje i izdavanje jamstava.

Članak 11.
(Ovlasti za provedbu postupka zaduživanja Federacije, kantona, grada odnosno općine)

Sukladno odredbama ovoga Zakona, Federalno ministarstvo financija, kantonalno ministarstvo financija, služba za financije grada odnosno općine, imaju isključivu ovlast za provedbu postupaka za:
a) zaključivanje ugovora o kreditu, zajmu i financijskom leasingu;
b) izdavanje vrijednosnih papira;
c) izdavanje jamstava.

Članak 12.
(Godišnje ograničenje iznosa novog zaduživanja Federacije, kantona, grada i općine)

(1) Godišnje ograničenje iznosa novog zaduživanja Federacije i kantona određuje se proračunom i zakonom o izvršenju proračuna, a grada i općine proračunom i odlukom o izvršenju proračuna.
(2) U razdoblju privremenog financiranja Federacija, kanton, grad i općina se mogu zadužiti po osnovi unutarnjeg i vanjskog duga do iznosa utvrđenog u odluci o privremenom financiranju.
(3) U odluci o privremenom financiranju može biti predviđena mogućnost dodatnog zaduživanja najviše do iznosa tekućih otplata duga koji ima dospijeće u periodu do 3 mjeseca po isteku privremenog financiranja.
(4) Ukoliko se u razdoblju privremenog financiranja proračun ne donese do 31. ožujka, Vlada Federacije, vlada kantona, gradonačelnik i načelnik ovlašteni su donositi odluke o zaduženju i zaduživanjem osiguravati sredstva za otplatu duga koji dospijeva tijekom fiskalne godine.
(5) U slučaju da se vrijednosni papiri emitiraju s diskontom, ograničenje se obračunava po nominalnoj vrijednosti emitiranih vrijednosnih papira.

Članak 13.
(Godišnje ograničenje zaduživanja izvanproračunskog korisnika)

(1) Financijskim planom izvanproračunskog korisnika Federacije određuje se visina i svrha novog unutarnjeg i vanjskog zaduženja tijekom fiskalne godine.
(2) Zakonom o izvršenju proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o izvršenju proračuna Federacije) određuje se ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima svih izvanproračunskih korisnika Federacije, kao i ukupan iznos otplata glavnice duga.
(3) Godišnji iznos zaduženja svih izvanproračunskih korisnika Federacije ne može biti veći od ukupne visine zaduženja određene Zakonom o izvršenju proračuna Federacije.
(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Članak 14.
(Ograničenje zaduživanja izvanproračunskog fonda i javne zdravstvene ustanove)

(1) Izvanproračunskom fondu i javnoj zdravstvenoj ustanovi nije dozvoljeno zaduživanje, odnosno stvaranje unutarnjeg ili vanjskog duga.
(2) Odredbe stavka (1) ovoga članka ne odnose se na javnu zdravstvenu ustanovu koja se prema pravilima statističke metodologije Europske unije ne razvrstava u sektor opće države.
(3) U slučaju kolizije ovoga Zakona i zakona iz oblasti zdravstvene zaštite primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

Odjeljak C. Prethodna suglasnost za zaduživanje i izdavanje jamstva

Članak 15.
(Prethodna suglasnost Federalnog ministarstva financija)

(1) Sukladno odredbama ovoga Zakona bez prethodne pisane suglasnosti Federalnog ministarstva financija ne mogu se zaduživati:
a) kantoni, gradovi i općine,
b) federalni izvanproračunski korisnici,
c) federalna javna poduzeća koja su u posljednje dvije godine zaredom ostvarila negativan financijski rezultat,
d) pravne osobe koje imaju neotplaćen dug za koji je izdano jamstvo Federacije.
(2) Federalno ministarstvo financija utvrđuje i objavljuje listu subjekata iz stavka (1) toč. b), c) i d) ovoga članka na svojoj internetskoj stranici.
(3) Lista subjekata iz stavka (2) ovoga članka se usklađuje jednom godišnje.
(4) Bez prethodne pisane suglasnosti Federalnog ministarstva financija
a) kantoni, gradovi i općine ne mogu izdavati jamstva,
b) kantoni ne mogu davati prethodnu suglasnost za zaduživanje kantonalnim izvanproračunskim korisnicima,
c) gradonačelnik odnosno načelnik ne može davati prethodnu suglasnost za zaduživanje izvanproračunskim korisnicima grada, odnosno općine.
(5) Federalni ministar financija pravilnikom propisuje postupak davanja prethodne pisane suglasnosti iz st. (1) i (4) ovoga članka, obavezan sadržaj zahtjeva, obavezne priloge i dokumentaciju.

Članak 16.
(Prethodna suglasnost ministarstva financija kantona)

(1) Sukladno odredbama ovoga Zakona bez prethodne pisane suglasnosti ministarstva financija kantona ne mogu se zaduživati:
a) kantonalni i izvanproračunski korisnici,
b) kantonalna javna poduzeća koja su u posljednje dvije godine zaredom ostvarila negativan financijski rezultat,
c) pravne osobe koje imaju neotplaćen dug za koji je izdano jamstvo kantona.
(2) Federalno ministarstvo financija utvrđuje i objavljuje listu subjekata iz stavka (1) toč. a), b) i c) ovoga članka na svojoj internetskoj stranici.
(3) Lista subjekata iz stavka (2) ovoga članka se usklađuje jednom godišnje.
(4) Ministar financija kantona pravilnikom propisuje postupak davanja prethodne pisane suglasnosti iz stavka (1) ovoga članka, obavezan sadržaj zahtjeva, obavezne priloge i dokumentaciju.

Članak 17.
(Prethodna suglasnost grada i općine)

(1) Sukladno odredbama ovoga Zakona bez prethodne pisane suglasnosti gradskog odnosno općinskog vijeća ne mogu se zaduživati:
a) izvanproračunski korisnici grada odnosno općine,
b) javna poduzeća grada ili općine,
c) pravne osobe koje imaju neotplaćen dug za koji je izdano jamstvo grada ili općine.
(2) Federalno ministarstvo financija utvrđuje i objavljuje listu subjekata iz stavka (1) toč. a), b) i c) ovoga članka na svojoj internetskoj stranici.
(3) Lista subjekata iz stavka (2) ovoga članka se usklađuje jednom godišnje.
(4) Gradonačelnik i načelnik pravilnikom propisuje postupak davanja prethodne pisane suglasnosti iz stavka (1) ovoga članka, obavezan sadržaj zahtjeva, obavezne priloge i dokumentaciju.

Odjeljak D. Svrha i postupak unutarnjeg zaduživanja

Članak 18.
(Svrha unutarnjeg zaduživanja)

(1) Federacija, kanton, grad i općina se mogu zaduživati po osnovi unutarnjeg duga u sljedeće svrhe:
a) Financiranja proračunskog deficita proizašlog iz gotovinskog toka;
b) Financiranja proračunskog deficita;
c) Financiranja razvojnih programa i kapitalnih investicija odobrenih programom javnih investicija;
d) Servisiranje duga, uključujući i povezane troškove;
e) Plaćanja aktiviranih jamstava u potpunosti ili djelomično;
f) Financiranja uspostavljanja i održavanja rezervi likvidnosti;
g) Prijevremena otplata duga ili otkupa izdanih dužničkih vrijednosnih papira;
h) Restrukturiranja nedospjelog duga;
i) Financiranja posebnih programa odobrenih od strane nadležnog zakonodavnog ili zastupničkog tijela.
(2) Izvanproračunski korisnik i javno poduzeće se može zaduživati samo u svrhe koje su dopuštene propisima koji uređuju njihovo poslovanje.

Članak 19.
(Postupak unutarnjeg zaduživanja Federacije, kantona, grada i općine)

(1) Odredbe propisa iz članka 12. st. (1), (2) i (4) Zakona su opće ovlasti za zaduživanje tijekom fiskalne godine na temelju unutarnjeg duga do propisanog iznosa koje se provodi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Sukladno odredbama propisa iz članka 12. st. (1), (2) i (4) Zakona Vlada Federacije, vlada kantona, gradsko odnosno općinsko vijeće donose posebnu odluku o zaduženju kojom se utvrđuje visina i svrha zaduženja, forma i uvjeti zaduženja, rok dospijeća, ovlasti za davanje instrumenata osiguranja, te drugi relevantni elementi.
(3) Zaduženje u skladu s odlukom iz stavka (2) ovoga članka može se provesti u jednoj ili u više tranši.
(4) Federalni ministar financija, ministar financija kantona, gradonačelnik odnosno načelnik su ovlašteni da provedu odluku iz stavka (2) ovoga članka.

Članak 20.
(Relevantni unutarnji dug Federacije)

(1) U slučaju da unutarnje zaduženje Federacije nastaje u vidu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo financija će se konzultirati s Ministarstvom financija i trezora u vezi s emisijom vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.
(2) U slučaju relevantnog unutarnjeg zaduženja Federacije iz stavka (1) ovoga članka Federalno ministarstvo financija podnosi zahtjev Ministarstvu financija i trezora za stvaranje obveza na temelju neizravnog duga Bosne i Hercegovine u korist Federacije.
(3) Zahtjev iz stavka (2) ovoga članka sadrži neopozivu uputu Ministarstvu financija i trezora da emitira vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u skladu s uvjetima definiranim odlukom iz članka 19. stavka (2) Zakona.
(4) Nakon odobrenja za stvaranje neizravnog duga Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo financija dužno je zaključiti ugovor s Ministarstvom financija i trezora kojim se uređuju međusobna prava i obveze, uključujući i obvezu Federacije da Bosni i Hercegovini plati svoj relevantni unutarnji dug.

Članak 21.
(Emisija vrijednosnih papira Federacije, kantona, grada i općine)

(1) Vlada Federacije je ovlaštena donijeti propise kojima se uređuju uvjeti i pravila emisije vrijednosnih papira Federacije.
(2) Kada unutarnje zaduženje Federacije nastaje emisijom vrijednosnih papira, zaduženje se provodi u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira u Federaciji i propisom Vlade Federacije iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Članak 22.
(Postupak unutarnjeg zaduživanja izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća)

U granicama i ovlastima iz ovoga Zakona, provedba postupka zaduživanja izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća provodi se sukladno s propisima koji uređuju njihovo poslovanje.

Odjeljak E. Svrha i postupak vanjskog zaduživanja

Članak 23.
(Svrha vanjskog zaduživanja)

(1) Federacija, kanton, grad i općina se mogu zaduživati po osnovi vanjskog duga u sljedeće svrhe:
a) Financiranja proračunskog deficita;
b) Financiranja razvojnih programa i kapitalnih investicija odobrenih programom javnih investicija;
c) Servisiranje duga, uključujući i povezane troškove;
d) Plaćanja aktiviranih jamstava u potpunosti ili djelomično;
e) Prijevremene otplate duga ili otkupa izdanih dužničkih vrijednosnih papira;
f) Restrukturiranja nedospjelog duga;
g) Financiranja posebnih programa odobrenih od strane nadležnog zakonodavnog i zastupničkog tijela.
(2) Izvanproračunski korisnik i javno poduzeće mogu, sukladno odredbama ovoga Zakona, stvoriti obaveze po osnovu vanjskog duga samo u svrhe koje su dopuštene propisima koji uređuju njihovo poslovanje.

Članak 24.
(Provedba vanjskog zaduživanja)

Vanjsko zaduživanje Federacije, kantona, grada, općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća provodi se sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima Bosne i Hercegovine koji uređuju dug, zaduživanje i jamstva.

Članak 25.
(Postupak vanjskog zaduživanja Federacije)

(1) Inicijativa za stvaranje vanjskog duga pokreće se zahtjevom koji se podnosi Federalnom ministarstvu financija.
(2) Na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada Federacije utvrđuje osnove za pregovore i određuje tim za pregovore koji usuglašava prijedlog kreditnog sporazuma i drugih dokumenata koji iz njega proizlaze.
(3) U slučaju stvaranja relevantnog vanjskog duga Federacije, Federalno ministarstvo financija dostavlja Ministarstvu financija i trezora zahtjev kojim pokreće inicijativu za stvaranje vanjskog državnog duga.
(4) Federalno ministarstvo financija je odgovorno za vođenje pregovora.
(5) Nakon završenih pregovora, na temelju usuglašenog prijedloga kreditnog sporazuma i zapisnika s pregovora, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada Federacije utvrđuje prijedlog odluke o zaduženju.
(6) Prijedlog odluke iz stavka (5) ovoga članka sadrži:
a) svrhu, odnosno namjenu zaduženja;
b) formu, valutu i visinu zaduženja;
c) uvjete zaduženja;
d) okvirni iznos sredstava i način osiguranja istih u slučaju da je potrebno osigurati sufinanciranje projekta;
e) ovlasti za izdavanje instrumenata osiguranja i potpisivanje kreditnih sporazuma.
(7) Odluku o zaduženju donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije).
(8) U slučaju neizravnog duga, odnosno kada je financijska obveza na temelju vanjskog duga Federacije alocirana na kanton, općinu, grad, izvanproračunskog korisnika ili javno poduzeće, Federalno ministarstvo financija pripremit će prijedlog podugovora kojim prenosi prava i obveze na kanton, općinu, grad, izvanproračunskog korisnika ili javno poduzeće.
(9) U slučaju izmjena postojećih kreditnih sporazuma provodi se procedura iz st. (1) do (8) ovoga članka, izuzev u slučaju promjene datuma efektivnosti i raspoloživosti kredita, ili datuma početka otplate kredita.
(10) Kada vanjsko zaduženje Federacije nastaje emisijom obveznica na međunarodnom financijskom tržištu, sukladno propisima iz članka 12. st. (1) i (2) Zakona, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada Federacije donosi odluku o emisiji obveznica kojom se određuju svi relevantni elementi emisije.
(11) Vlada Federacije propisuje opće uvjete emisije obveznica Federacije na međunarodnom financijskom tržištu.
(12) Federalni ministar financija pravilnikom propisuje način podnošenja zahtjeva iz stavka (1) ovoga članka, obavezan sadržaj zahtjeva, te obavezne priloge i dokumentaciju.

Članak 26.
(Postupak izravnog vanjskog zaduživanja kantona, grada, općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća)

(1) Kanton, grad, općina, izvanproračunski korisnik i javno poduzeće može se izravno zadužiti kod vanjskih kreditora, a izvanproračunski korisnik i javno poduzeće i na međunarodnom financijskom tržištu.
(2) U postupku izravnog vanjskog zaduživanja kantona, grada i općine na odgovarajući način primjenjuju se odredbe st. (1) do (6) članka 25. Zakona.
(3) Skupština kantona, gradsko i općinsko vijeće i nadležni organ izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća donosi odluku o zaduženju iz stavka (1) ovoga članka.
(4) Odluka iz stavka (3) ovoga članka sadrži:
a) svrhu, odnosno namjenu zaduženja;
b) formu, valutu i visinu zaduženja;
c) uvjete zaduženja;
d) okvirni iznos sredstava i način osiguranja istih u slučaju da je potrebno osigurati sufinanciranje projekta;
e) ovlasti za izdavanje instrumenata osiguranja i potpisivanje kreditnih sporazuma.
(5) Nakon donošenja odluke iz stavka (3) ovoga članka potrebno je pribaviti suglasnosti Federalnog ministarstva financija, ministarstva financija kantona i gradskog odnosno općinskog vijeća iz čl. 15., 16. i 17. Zakona.
(6) U slučaju izmjena postojećih kreditnih sporazuma provodi se procedura iz st. (1) do (6) ovoga članka, izuzev u slučaju promjene datuma efektivnosti i raspoloživosti kredita, ili datuma početka otplate kredita.

Odjeljak F. Raspolaganje kreditnim sredstvima

Članak 27.
(Namjenski projektni računi)

(1) Federalno ministarstvo financija je ovlašteno da otvori namjenske projektne račune za deponiranje kreditnih sredstava odobrenih Federaciji, ako ugovorom o kreditu s međunarodnom financijskom institucijom nije drugačije određeno.
(2) Kreditna sredstva iz stavka (1) ovoga članka koriste se u svrhu za koju su odobrena, a u skladu s ugovorom o kreditu.
(3) Vlada Federacije donosi propis kojim se propisuje način i postupak korištenja kreditnih sredstava odobrenih Federaciji.
(4) U slučaju izravnog vanjskog duga kantona, grada, općine, izvanproračunskog korisnika i javnog poduzeća, odobrenim kreditnim sredstvima raspolaže se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o kreditu.

Članak 28.
(Investiranje kreditnih sredstava)

(1) Ako ugovorom o kreditu ili propisima Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno Federalno ministarstvo financija je ovlašteno da sredstva odobrenih kredita Federaciji investira samo u svrhe propisane zakonom koji uređuje investiranje javnih sredstava.
(2) Kamate ostvarene investiranjem raspoloživih sredstava predstavljaju prihod proračuna Federacije i uplaćuju se na Jedinstveni račun Riznice proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni račun Riznice Federacije).
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

POGLAVLJE III. SERVISIRANJE DUGA Odjeljak A. Alokacija obveze otplate vanjskog državnog duga

Članak 29.
(Alokacija vanjskog državnog duga)

(1) Alokacija vanjskog državnog duga nastalog prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koja nije konačna, alocirat će se po principu krajnjeg korisnika. U slučaju da princip krajnjeg korisnika nije primjenjiv, tada se obveza otplate duga alocira sukladno udjelima alociranog duga Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u državni proračun u godini u kojoj se alokacija i vrši.
(2) Federacija, kanton, grad, općina i javno poduzeće obavezni su plaćati svoj pripadajući dio vanjskog duga.

Odjeljak B. Obveza planiranja sredstava za servisiranje duga Federacije, kantona, grada i općine i rezervne mjere

Članak 30.
(Obveza planiranja sredstava)

(1) Sredstva potrebna za servisiranje duga Federacije obavezno se planiraju u proračunu, prema dinamici dospijeća tih obveza.
(2) Proračunom za tekuću godinu i Zakonom o izvršenju proračuna Federacije propisat će se iznos potreban za servisiranje duga za tekuću fiskalnu godinu.
(3) Dospjele obveze za servisiranje duga Federacije u izvršavanju proračuna imaju prioritet plaćanja u odnosu na sve druge rashode i izdatke, i mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.
(4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Članak 31.
(Mjere u slučaju kašnjenja servisiranja neizravnog duga Federacije)

(1) Dužnik u čije ime se zadužila Federacija dužan je u potpunosti platiti iznos koji je plativ na dan dospijeća po osnovi neizravnog duga Federacije.
(2) U slučaju kada je izvjesno da dužnik neće biti u mogućnosti na dan dospijeća u potpunosti platiti svoje obveze po osnovi neizravnog duga Federacije, dužan je obavijestiti Federalno ministarstvo financija o mogućnosti takvog kašnjenja najkasnije 30 dana prije roka dospijeća duga.
(3) Obavijest iz stavka (2) ovoga članka mora sadržavati obrazloženje eventualnog kašnjenja i rok izmirenja tih obveza.
(4) U slučaju izuzetnog pogoršanja financijskog stanja dužnika, Federalno ministarstvo financija može, na zahtjev dužnika, odobriti reprogram kreditnih obveza po osnovi neizravnog duga Federacije.
(5) Uz zahtjev iz stavka (4) ovoga članka dužnik dostavlja i obrazloženje zahtjeva, plan otplate duga, detaljan plan novčanih tokova za godinu u kojoj se zahtjev podnosi, te druge informacije i dokumentaciju koju Federalno ministarstvo financija zatraži.
(6) Reprogram kreditnih obveza iz stavka (4) ovoga članka može uključivati ukupan iznos svih dospjelih, a neplaćenih glavnica, kamata i drugih troškova kredita, kao i ukupan iznos nedospjelih glavnica kredita koje dospijevaju u razdoblju koje ne prelazi dvije godine. Rok otplate reprogramiranih obveza ne može biti duži od sedam godina, a razdoblje odgode dvije godine.
(7) Na reprogramirane kreditne obveze iz stavka (6) ovoga članka dužnik je obvezan plaćati kamatu po stopi koja je jednaka kamatnoj stopi ostvarenoj na posljednjoj aukciji obveznica Federacije čija je ročnost ekvivalentna roku otplate reprogramiranih obveza.
(8) U slučaju odobrenja reprograma kreditnih obveza s dužnikom se zaključuje ugovor ili aneks ugovora kojim se preciziraju međusobna prava i obveze koje iz reprograma proizlaze. Ako dužnik ne obavijesti Federalno ministarstvo financija ili zakasni izmiriti svoju ugovornu obvezu na dan dospijeća dužan je, bez potrebe obavještenja od strane Federalnog ministarstva financija, obračunati i platiti zakonsku zateznu kamatu na zakašnjeli iznos od dana dospijeća do dana stvarnog plaćanja.

Članak 32.
(Dodatne mjere u slučaju kašnjenja servisiranja neizravnog duga Federacije)

(1) U slučaju da kanton, grad ili općina kasne u izmirenju obveza po osnovi neizravnog duga Federacije duže od 60 dana od dana dospijeća, a ne podnese zahtjev za reprogram obveza sukladno stavku (4) i (5) članka 31. Zakona, Federalno ministarstvo financija će:
a) Privremeno obustaviti transfere iz proračuna Federacije prema kantonu, gradu i općini;
b) Zaplijeniti i zadržati dio prihoda s Posebnog računa za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa koji pripadaju kantonu, gradu odnosno općini;
c) Aktivirati druge instrumente osiguranja naplate.
(2) Dok se dospjele obveze kantona, grada i općine prema Federaciji po osnovi neizravnog duga u potpunosti ne izmire ili ne podnese zahtjev za reprogram obveza, Federacija ne može izdavati jamstvo niti stvarati neizravni dug u ime kantona, grada i općine, a Federalno ministarstvo financija ne može izdavati kantonu, gradu i općini suglasnosti iz članka 15. Zakona.
(3) Odredbe stavka (1) toč. a) i c) i stavka (2) ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na izvanproračunske korisnike i javna poduzeća.

Članak 33.
(Rezervne mjere u slučaju kašnjenja servisiranja duga kantona, grada i općine prema drugim vjerovnicima)

(1) U slučaju da kanton, grad i općina kasne u izmirenju obveza po bilo kojem dugu definiranim ovim Zakonom, osim po osnovi neizravnog duga Federacije, duže od 30 dana od datuma dospijeća, dužni su u roku od pet dana po isteku ovog roka obavijestiti Federalno ministarstvo financija.
(2) Po prijemu obavijesti iz stavka (1) ovoga članka Federalno ministarstvo financija je ovlašteno od kantona, grada ili općine zahtijevati izradu i utvrditi rok za dostavu plana mjera za osiguranje sredstava za servisiranje duga.
(3) Plan mjera iz stavka (2) ovog članka podliježe odobrenju vjerovnika.
(4) U slučaju da kanton, grad ili općina ne dostavi plan mjera iz stavka (2) ovoga članka u roku koji odredi Federalno ministarstvo financija ili ne provodi odobrene mjere, ili je izvjesno da dužnik neće biti u mogućnosti platiti dospjele obveze, a taj dug je osiguran instrumentom iz članka 6. stavka (2) točka d) Zakona, Federalno ministarstvo financija će, u svrhu urednog servisiranja duga prema vjerovnicima, zaplijeniti i zadržati dio prihoda s Posebnog računa za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa koji pripadaju kantonu, gradu odnosno općini.
(5) Zaplijenjena sredstva iz stavka (4) ovoga članka, Federalno ministarstvo će deponirati na namjenski račun za servis duga dužnika i plativa su vjerovniku sukladno uvjetima definiranim ugovorom o kreditu, zajmu, leasingu ili odlukom o emisiji vrijednosnih papira.

Članak 34.
(Primjena odredbi)

(1) U slučaju kolizije odredbi čl. 32. i 33. ovoga Zakona i Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 76/08, 22/09, 35/14, 99/15 i 17/22) primjenjuju se odredbe čl. 32. i 33. ovoga Zakona.
(2) Odredbe čl. 31. i 32. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak C. Suradnja s Centralnom bankom

Članak 35.
(Računi za servisiranje vanjskog duga)

(1) Federalno ministarstvo financija ovlašteno je da otvori račune u Centralnoj banci za uredno servisiranje izravnog vanjskog duga Federacije i plaćanje izravnih vanjskih jamstava Federacije.
(2) Ministarstvo financija i trezora ovlašteno je da kod Centralne banke otvori namjenske račune, odnosno podračune u svrhu urednog servisiranja obveza relevantnog duga Federacije.

Članak 36.
(Agentski ugovor)

Federalno ministarstvo financija je ovlašteno da zaključi agentski ugovor s Centralnom bankom kojim će se utvrditi način i uvjeti sukladno kojima će Centralna banka obavljati agentske poslove za Federalno ministarstvo financija, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguravanje strane valute ili valuta u razmjenu za domaću valutu u iznosima potrebnim da se udovolji zahtjevima za planirano servisiranje izravnog vanjskog duga Federacije.

Članak 37.
(Primjena odredbi)

Odredbe čl. 35. i 36. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

POGLAVLJE IV. JAMSTVA Odjeljak A. Opis jamstava Federacije

Članak 38.
(Opće odredbe o jamstvima)

(1) Jamstvo Federacije može se izdati u skladu s uvjetima definiranim ovim Zakonom i ne može proizaći samo po sebi ili na drugi način biti neizravno izdano.
(2) Jamstvo Federacije predstavlja potencijalnu obvezu Federacije. Obveza Federacije nastaje ako dužnik nije izvršio otplatu zajamčenog duga uz troškove financiranja sukladno uvjetima financijske obveze u cijelosti ili djelomično, te ukoliko su ispunjeni ostali uvjeti iz jamstva.
(3) Obveza Federacije je da otplaćuje po dospijeću u skladu s planom i neće biti odgovorna za bilo kakva prijevremena plaćanja, osim ako je to izričito prihvatila u skladu s uvjetima jamstva.
(4) Jamstvo Federacije se pretvara u dug Federacije kada Federalno ministarstvo financija utvrdi da plaćanje ili plaćanja koja su dospjela na ime financijske obveze na koju se jamstvo Federacije odnosi nisu izvršena sukladno uvjetima zaduživanja i da dužnik nije izvršio svoju obvezu.
(5) Pretvaranje jamstva u dug Federacije ne podliježe bilo kojem ograničenju duga Federacije iz ovoga Zakona.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak B. Izdavatelji i tražitelji jamstva

Članak 39.
(Izdavatelji i tražitelji jamstva)

(1) Izdavatelj jamstva je Federacija, kanton, grad ili općina, nezavisno od osnovnog posla između dužnika i vjerovnika.
(2) Tražitelj jamstva je dužnik koji se obvezuje da će otplatiti zajamčeni dug uz troškove financiranja u skladu s uvjetima akta o preuzimanju financijske obveze.
(3) Federacija može izdavati jamstva kantonima, gradovima, općinama, izvanproračunskim korisnicima, bankama i gospodarskim subjektima sa sjedištem na području Federacije, u svrhe definirane člankom 42. Zakona.
(4) Kanton može izdavati jamstva gradu i općini s područja kantona, izvanproračunskim korisnicima kantona i gospodarskim subjektima sa sjedištem na području kantona, u svrhe definirane člankom 41. stavak (1) Zakona.
(5) Grad i općina može izdavati jamstva izvanproračunskim korisnicima grada odnosno općine i gospodarskim subjektima sa sjedištem na području grada odnosno općine, u svrhe definirane člankom 41. stavak (1) Zakona.
(6) Jamstvo Federacije, kantona, grada i općine može se izdati samo dužniku, odnosno tražitelju jamstva koji ispunjava kriterije podobnosti koje utvrđuje federalni ministar financija.

Članak 40.
(Vrste jamstva)

(1) Federacija, kanton, grad i općina mogu izdavati izravne i neizravne, vanjska i unutarnja jamstva za dugoročni dug u obliku zajma, kredita ili obveznica.
(2) Neizravno jamstvo Federacije može biti izdano samo u korist Bosne i Hercegovine, a neizravno jamstvo kantona, grada i općine može biti izdano samo u korist Federacije.
(3) Federacija, kanton, grad i općina ne mogu:
a) biti sudužnici po kreditu,
b) izdavati jamstva za zaduživanje privatnog partnera za provedbu projekata energetske efikasnosti i projekata javno-privatnog partnerstva.

Odjeljak C. Namjena i ograničenja za izdavanje jamstava

Članak 41.
(Namjena jamstava)

(1) Federacija, kanton, grad i općina mogu izdavati jamstva u sljedeće svrhe:
a) za financiranje kapitalne investicije koja je odobrena u Programu javnih investicija Federacije ili kantona s visokim rangom prioritetnosti;
b) za financiranje programa restrukturiranja ili financijske sanacije gospodarskog subjekta koji pruža usluge od javnog interesa, ukoliko je takav program sukladan propisima o državnoj potpori i prethodno odobren od strane nadležnog zakonodavnog ili zastupničkog tijela.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, Federacija može izdavati jamstva u svrhu uspostavljanja i financiranja posebnih kreditnih linija ili programa odobrenih od strane Parlamenta Federacije ukoliko je kreditor međunarodna financijska institucija.
(3) Federacija, kanton, grad ili općina ne mogu izdati jamstvo za refinanciranje i reprogramiranje postojećeg duga dužnika kod istog vjerovnika.

Članak 42.
(Ročnost jamstava)

(1) Kod kapitalnih investicija zajamčeni dug dospijeva i plativ je na datum koji ne prelazi vrijeme amortizacije tih investicija, a najduže do 25 godina.
(2) Jamstvo se izdaje na određeno vremensko razdoblje koje ne može biti duže od 60 dana od trajanja preuzete financijske obveze.

Odjeljak D. Procedure za izdavanje jamstava

Članak 43.
(Zahtjev za izdavanje jamstava)

(1) Tražitelj jamstva, u skladu s ovim Zakonom, podnosi zahtjev za izdavanje jamstva na propisanom obrascu.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovoga članka i potvrdu o uplaćenoj administrativnoj pristojbi, tražitelj jamstva dostavlja dokumentaciju na temelju koje se može procijeniti financijsko stanje dužnika i njegova solventnost, te informacije u vezi s vjerovnikom.

Članak 44.
(Ovlast za donošenje propisa)

Federalni ministar financija pravilnikom propisuje postupak izdavanja jamstava, formu obrasca za izdavanje jamstva, dokumentaciju koja treba biti dostavljena uz zahtjev za izdavanje jamstva, kriterije podobnosti tražitelja jamstva, dokumentaciju koju je potrebno dostaviti Vladi Federacije, vladi kantona, gradonačelniku, odnosno načelniku uz nacrt odluke za izdavanje jamstva, preporučeni elementi sporazuma ili izjave o jamstvu, način obračuna i naplate premije i provizije za jamstvo i vremenski rok u kojem je tražitelj jamstva obavezan izvršiti plaćanje premije i provizije.

Članak 45.
(Postupak donošenja odluke o izdavanju jamstva)

(1) Po prijemu zahtjeva za izdavanje jamstva Federacije uz prateću dokumentaciju, Federalno ministarstvo financija odmah obavlja preliminarni pregled kako bi provjerilo prijem svih validnih i vjerodostojnih informacija i dokumentacije potrebnih za procjenu kreditnog rizika.
(2) Tražitelj jamstva će Federalnom ministarstvu financija dostaviti nacrt akta kojim se preuzima financijska obveza, omogućiti Federalnom ministarstvu financija sudjelovanje u pregovorima koji se tiču sačinjavanja gore navedenog akta, te ni u kojem slučaju neće pristupiti zaključenju ili izdavanju akta kojim se preuzima financijska obveza prije nego što Federalno ministarstvo financija da suglasnost na njegov sadržaj.
(3) Federalno ministarstvo financija će, vodeći računa o državnoj potpori u obliku jamstava, propisati kriterije, metodologiju i proceduru za procjenu rizika, na temelju kojih će biti izvršena procjena rizika.
(4) U skladu s propisom iz stavka (3) ovoga članka Federalno ministarstvo financija procjenjuje rizike, odnosno utvrđuje razinu rizika kojem se Federacija izlaže ukoliko se jamstvo odobri.
(5) Ako je to potrebno, prilikom utvrđivanja rizika sukladno ovom Zakonu, Federalno ministarstvo financija može zatražiti pomoć u vidu vanjskog pravnog, risk, poreznog, računovodstvenog ili nekog drugog ekspertnog mišljenja s ciljem uvida u sve relevantne aspekte transakcije.
(6) Profesionalni vanjski savjetnik iz stavka (5) ovoga članka, uz potrebnu stručnost i sposobnost, mora ispunjavati zahtjeve neovisnosti za obavljanje procjene rizika.
(7) Dostavljanje potpune dokumentacije u skladu s ovim Zakonom i propisima koji iz njega proizlaze, samo po sebi podnositelju zahtjeva ne jamči pravo na izdavanje jamstva.
(8) Federalno ministarstvo financija dužno je, u roku ne kraćem od 30 dana i ne dužem od 90 dana od dana prijema potpunog zahtjeva za izdavanje jamstva, izvršiti analizu dokumentacije i procjenu rizika, te Vladi Federacije, uz informaciju o traženom jamstvu, dostaviti:
a) Kratak opis kapitalne investicije iz članka 41. stavka (1) točka a) ili programa iz članka 41. stavka (1) točka b) Zakona
b) Mišljenje Federalnog ministarstva financija i nadležnog ministarstva
c) Nacrt akta kojim se preuzima financijska obveza
d) Odluku nadležnog organa tražitelja jamstva o prethodnoj suglasnosti za zaduživanje osim u slučaju zaduživanja kantona, grada ili općine
e) Nacrt odluke o izdavanju jamstva.
(9) U slučaju angažiranja profesionalnog vanjskog savjetnika za procjenu rizika, rok iz stavka (8) ovoga članka bit će produžen za razdoblje potrebno za procjenu rizika određeno ugovorom s profesionalnim vanjskim savjetnikom.
(10) Vlada Federacije utvrđuje prijedlog odluke o izdavanju jamstva Federacije koji dostavlja Parlamentu Federacije na usvajanje.
(11) Odluku o izdavanju jamstva donosi Parlament Federacije.
(12) Sporazum ili izjavu o jamstvu potpisuje federalni ministar financija.

Članak 46.
(Praćenje procesa izdavanja jamstava)

(1) Procedure praćenja procesa izdavanja jamstava Federacije, usklađenih s propisima o državnoj potpori, utvrđuju se propisom koji donosi Federalno ministarstvo financija.
(2) Tražitelj jamstva, odnosno dužnik je dužan obavijestiti davatelja jamstva u slučaju bilo kakve promjene pravnog statusa, te u slučaju financijskih teškoća.
(3) Promjene akta kojim je preuzeta financijska obveza moraju biti odobrene od strane nadležnog zakonodavnog tijela.
(4) U slučaju da je tražitelj jamstva privatni subjekt, ništavne su bilo kakve promjene odredbi akta kojim je preuzeta financijska obveza koju osigurava jamstvo, ukoliko nisu odobrene od strane nadležnog zakonodavnog tijela.
(5) U slučaju promjene akta kojim se preuzima financijska obveza, provodi se procedura iz članka 45. Zakona.

Članak 47.
(Uvjeti za potpis ugovora o izdavanju jamstva)

Ugovor o izdavanju jamstva se potpisuje nakon ispunjenja svih uvjeta kako slijedi:
a) objave odluke o izdavanju jamstva u "Službenim novinama Federacije BiH",
b) dostavljanja odluke nadležnog organa tražitelja jamstva o davanju suglasnosti na zaduženje,
c) uplate premije rizika i provizije za izdavanje jamstva,
d) dostavljanja instrumenata osiguranja.

Članak 48.
(Izdavanje jamstva)

Jamstvo se izdaje nakon ispunjenja uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i ostalih uvjeta iz ugovora o izdavanju jamstva, a stupa na snagu danom potpisivanja.

Članak 49.
(Primjena odredbi)

Odredbe čl. 45. do 48. na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak E. Garancijski fond

Članak 50.
(Status Garancijskog fonda)

(1) Garancijski fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Garancijski fond) predstavlja poseban proračunski fond s podračunom u okviru Jedinstvenog računa Riznice Federacije koji je namijenjen za plaćanje po aktiviranim jamstvima.
(2) Sredstva Garancijskog fonda se akumuliraju uplatama administrativnih pristojbi iz članka 52. stavka (2) Zakona, provizija i premija rizika, namjenskih novčanih depozita iz članka 6. stavka (2) Zakona, prihoda od investiranja sredstava Garancijskog fonda na otvorenom tržištu, sredstava iz proračuna Federacije, sredstava proisteklih iz naplaćenih potraživanja po osnovi aktiviranih jamstava, te ostalim uplatama ako je to potrebno.
(3) Sredstva iz Garancijskog fonda se isplaćuju isključivo novčanim odljevima po aktiviranim jamstvima, povratom namjenskih novčanih depozita i ne mogu se koristiti u druge svrhe.
(4) Planiranje financiranja i održavanje Garancijskog fonda u nadležnosti je Vlade Federacije, a administrativni poslovi su u nadležnosti Federalnog ministarstva financija.
(5) Sredstva Garancijskog fonda do visine ukupnih potencijalnih obveza koje dospijevaju u toj godini će obavezno biti planirana proračunom Federacije za navedenu godinu.

Članak 51.
(Uspostavljanje i upravljanje Garancijskim fondom)

(1) Vlada Federacije donosi propis kojim se utvrđuje uspostavljanje, način financiranja i upravljanja Garancijskim fondom, iznos i način naplate administrativne pristojbe, način obračuna i naplate provizije i premije rizika, dinamika punjenja Garancijskog fonda, te minimalna razina pokrivenosti zajamčenog a neotplaćenog duga, te druga pitanja koje se odnose na upravljanje sredstvima Garancijskog fonda.
(2) Ukupna vrijednost i struktura Garancijskog fonda utvrđuju se Zakonom o izvršenju proračuna Federacije.

Članak 52.
(Naplata administrativne pristojbe, provizije i premije rizika)

(1) Federalno ministarstvo financija ovlašteno je naplatiti administrativnu pristojbu na zahtjev za izdavanje jamstva, te obračunati i naplatiti proviziju i premiju rizika za svako izdano jamstvo.
(2) Administrativna pristojba predstavlja iznos koji se utvrđuje propisom Vlade Federacije iz članka 51. Zakona, predstavlja bespovratnu naknadu za fiksne i varijabilne administrativne troškove koji se generiraju prilikom procesuiranja zahtjeva za odobrenje jamstva, a uplaćuje se u korist Garancijskog fonda prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje jamstva.
(3) Federalno ministarstvo financija je ovlašteno naplatiti bespovratnu proviziju, kao preduvjet za izdavanje jamstva, na temelju iznosa jamstva koje se izdaje.
(4) Provizija se obračunava u postotku na iznos jamstva, a naplaćuje se s ciljem osiguranja kontinuiteta sustava izdavanja jamstava Federacije.
(5) U slučaju odobrenja zahtjeva za izdavanje jamstva, iznos provizije iz stavka (1) ovoga članka će biti umanjen za iznos plaćene administrativne pristojbe.
(6) Premija rizika proporcionalna je razini rizika po izdanom jamstvu i iskazuje se u postotku od iznosa duga na koji se izdaje jamstvo. Postotak premije rizika se utvrđuje jednokratno prilikom odobravanja izdavanja jamstva, a premija rizika se utvrđuje i naplaćuje godišnje, primjenom utvrđenog postotka na ostatak duga koji jamstvo pokriva.
(7) Administrativna pristojba, provizija i premije rizika uplaćuju se na Jedinstveni račun Riznice Federacije u korist Garancijskog fonda.

Članak 53.
(Investiranje sredstava)

(1) U svrhu povećanja sredstava, novac koji stoji na raspolaganju Garancijskom fondu se može investirati u operacije na otvorenom tržištu.
(2) Federalno ministarstvo financija odlučuje o investiranju sredstava Garancijskog fonda u skladu s propisima o investiranju javnih sredstava i propisom Vlade Federacije iz stavka (1) članka 52. Zakona.

Članak 54.
(Primjena odredbi)

Odredbe čl. 50. do 53. na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak F. Praćenje jamstava i plaćanje po osnovi jamstva Federacije, kantona, grada i općine

Članak 55.
(Praćenje jamstava)

(1) Federalno ministarstvo financija je dužno redovno pratiti izdana jamstva i otplatu duga po izdanim jamstvima.
(2) Federalno ministarstvo financija je dužno analizirati portfelj izdanih jamstava s ciljem procjene rizičnosti portfelja u svrhu predviđanja i pripreme za moguću aktivaciju jamstva.
(3) Tražitelj jamstva, odnosno dužnik je odgovoran za dostavljanje informacija i dokumenata Federalnom ministarstvu financija definiranih ugovorom o izdavanju jamstva u rokovima utvrđenim ugovorom.
(4) Federalno ministarstvo financija ima pravo izvršiti ad-hoc reviziju ili pregled, te u svakom trenutku od tražitelja jamstva, odnosno dužnika zahtijevati dostavljanje i drugih relevantnih informacija i dokumentacije, a tražitelj jamstva odnosno dužnik ima obvezu dostaviti sve tražene informacije i dokumentaciju.

Članak 56.
(Godišnji pregled izdanih jamstava)

(1) Federalno ministarstvo financija obavlja godišnji pregled svih izdanih jamstava Federacije na temelju kojih može nastati obveza za Federaciju, s tim što će se pregled završiti najkasnije do usvajanja proračuna za narednu fiskalnu godinu.
(2) Pregledom iz stavka (1) ovoga članka će se procijeniti iznos potencijalnih obveza na temelju izdanih jamstava Federacije za narednu fiskalnu godinu, te procijeniti struktura i vrijednost Garancijskog fonda.
(3) Procedure i vremenski okvir koji se odnosi na godišnji pregled jamstava utvrđuju se propisom Federalnog ministarstva financija.

Članak 57.
(Plaćanje na temelju jamstava)

(1) U slučaju da dužnik ne izvrši uplatu ili uplate sukladno uvjetima financijske obveze i vjerovnik potvrdi da je pokušao naplatiti potraživanje od dužnika aktiviranjem svih drugih osiguranja po financijskoj obvezi, vjerovnik može dostaviti Federalnom ministarstvu financija zahtjev za plaćanje obveze.
(2) U zahtjevu za plaćanje iz stavka (1) ovoga članka navodi se iznos glavnice duga koji nije otplaćen i iznos neplaćenih ili zaostalih troškova financiranja. Nakon što utvrdi da je zahtjev za plaćanje iz stavka (1) ovoga članka osnovan i u skladu s uvjetima iz sporazuma o jamstvu, Federalno ministarstvo financija izvršit će uplatu neizmirenih dospjelih obveza vjerovniku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 58.
(Primjena odredbi)

Odredbe čl. 55. do 57. na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak G. Naplata potraživanja na temelju izdanih jamstava Federacije, kantona, grada, odnosno općine

Članak 59.
(Regresno pravo i naplata potraživanja)

(1) Nakon izvršenog plaćanja na temelju jamstva Federacije, Federalno ministarstvo financija bit će nositelj svih prava i potraživanja koja je imao vjerovnik prema tražitelju jamstva, a sukladno ugovoru o izdavanju jamstva, u omjeru svih plaćanja koje je Federalno ministarstvo financija izvršilo prema tom jamstvu.
(2) Obveza tražitelja jamstva da izvrši uplatu Federalnom ministarstvu financija je bezuvjetna i apsolutna na temelju izvršenog plaćanja neizmirenih dospjelih obveza vjerovniku kao korisniku jamstva od strane Federalnog ministarstva financija.
(3) Federalno ministarstvo financija je ovlašteno za provedbu procesa naplate potraživanja sukladno st. (1) i (2) ovoga članka, te za poduzimanje svih mjera u skladu sa zakonom, u cilju povrata svih iznosa plaćenih na temelju jamstava, uključujući i prateće troškove.
(4) Federalno ministarstvo financija će u sklopu procesa naplate potraživanja obračunati i naplatiti zateznu kamatu na sve iznose plaćene vjerovniku po osnovi izdanog jamstva.
(5) Postupak naplate potraživanja po osnovi izdanih jamstava se utvrđuje propisom Federalnog ministarstva financija.

Članak 60.
(Mjere za naplatu potraživanja)

(1) U postupku naplate potraživanja iz članka 59. Zakona Federalno ministarstvo financija može koristiti sljedeće mjere:
a) restrukturiranje zaduženja;
b) aktiviranje mjenica dužnika dostavljenih u svrhu osiguranja jamstva;
c) aktiviranje dodatnih kolaterala dostavljenih kao osiguranje jamstva;
d) zapljenu javnih sredstava dužnika;
e) ostale metode u skladu s važećim zakonima i propisima.
(2) Za slučajeve za koje Federalno ministarstvo financija ocijeni da je to potrebno, za proces naplate potraživanja moguće je angažirati vanjske subjekte koji svojim kvalifikacijama, stručnošću i iskustvom mogu doprinijeti efikasnijem procesu naplate.
(3) U slučaju angažmana vanjskog subjekta iz stavka (2) ovoga članka, odluku o pokretanju procesa naplate potraživanja donosi Vlada Federacije, a njeno praćenje provodi Federalno ministarstvo financija.

Članak 61.
(Prijenos potraživanja i rješavanje sporova)

(1) Korisnik jamstva ne može prenijeti svoja potraživanja na treću osobu bez prethodno pribavljene pisane suglasnosti Federalnog ministarstva financija.
(2) Prilikom rješavanja sporova koji proizlaze iz izdanih jamstava, primjenjivat će se pozitivno pravo Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, osim u slučaju kada je izdano vanjsko jamstvo.

Članak 62.
(Primjena odredbi)

Odredbe čl. 59. do 61. na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

Odjeljak H. Prestanak jamstava

Članak 63.
(Prestanak jamstava)

(1) Jamstvo Federacije prestaje kada je:
a) dužnik otplatio dug na koji se odnosi jamstvo;
b) rok jamstva istekao;
c) Federacija izvršila uplate u skladu s uvjetima iz jamstva;
d) Vjerovnik izdao pisanu izjavu prema kojoj sve obveze Federacije po osnovi jamstva prestaju.
(2) Federalno ministarstvo financija konstatira i evidentira prestanak jamstva.
(3) Odredbe ovog članka na odgovarajući način primjenjuju kantoni, gradovi i općine.

POGLAVLJE V. EVIDENCIJE I IZVJEŠĆIVANJE Odjeljak A. Evidencije i obveze dostavljanja podataka o dugu i jamstvima

Članak 64.
(Uspostavljanje i vođenje evidencije)

(1) Federacija, kanton, grad i općina dužni su uspostaviti i voditi evidencije o dugu i jamstvima iz svoje nadležnosti.
(2) Federalno ministarstvo financija uspostavlja i vodi evidenciju o javnom dugu Federacije i jamstvima Federacije, dugu i jamstvima kantona, gradova i općina, te dugu javnih poduzeća iz nadležnosti Federacije, kantona, grada i općine.
(3) Kantonalno ministarstvo financija uspostavlja i vodi evidencije o ukupnom dugu i jamstvima kantona, te o dugu javnih poduzeća iz nadležnosti kantona.
(4) Grad i općina uspostavljaju i vode evidencije o ukupnom dugu i jamstvima grada, odnosno općine, te dugu javnih poduzeća iz nadležnosti grada, odnosno općine.

Članak 65.
(Obveze kantona, gradova i općina)

(1) Kanton je dužan Federalnom ministarstvu financija dostavljati podatke o ukupnom dugu i jamstvima kantona, te dugu javnih poduzeća iz nadležnosti kantona.
(2) Grad i općina su dužni Federalnom ministarstvu financija dostavljati podatke o ukupnom dugu i jamstvima grada i općine, te dugu javnih poduzeća iz nadležnosti grada i općine.

Članak 66.
(Obveze izvanproračunskih korisnika)

(1) Izvanproračunski korisnik Federacije dužan je dostavljati podatke o svom dugu Federalnom ministarstvu financija.
(2) Izvanproračunski korisnik kantona dužan je podatke o svom dugu dostavljati istovremeno kantonalnom ministarstvu financija i Federalnom ministarstvu financija.
(3) Izvanproračunski korisnik grada, odnosno općine dužan je podatke o svom dugu dostavljati istovremeno službi za financije grada, odnosno općine i Federalnom ministarstvu financija.

Članak 67.
(Obveze javnih zdravstvenih ustanova)

(1) Javna zdravstvena ustanova čiji je osnivač kanton i na čije financijske planove nadležni organ kantona daje suglasnost, a koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stvorila obveze na temelju izravnog unutarnjeg duga, dužna je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti podatke o svim takvim neizmirenim dugovima kantonalnom ministarstvu financija i Federalnom ministarstvu financija.
(2) Javna zdravstvena ustanova iz stavka (1) ovoga članka kantonalnom ministarstvu financija dužna je dostaviti i prateću dokumentaciju koja se odnosi na neizmirene dugove.
(3) Javna zdravstvena ustanova čiji je osnivač grad ili općina i na čije financijske planove nadležni organ grada, odnosno općine daje suglasnost, a koja je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stvorila obveze na temelju izravnog unutarnjeg duga, dužna je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti podatke o svim takvim neizmirenim dugovima službi za financije grada, odnosno općine i Federalnom ministarstvu financija.
(4) Javna zdravstvena ustanova iz stavka (3) ovoga članka službi za financije grada, odnosno općine dužna je dostaviti i prateću dokumentaciju koja se odnosi na neizmirene dugove.

Članak 68.
(Obveze javnih poduzeća)

(1) Javno poduzeće iz nadležnosti Federacije dužno je podatke o svom dugu dostavljati Federalnom ministarstvu financija i nadležnom resornom ministarstvu.
(2) Javno poduzeće iz nadležnosti kantona dužno je podatke o svom dugu dostavljati kantonalnom ministarstvu financija i nadležnom resornom ministarstvu.
(3) Javno poduzeće iz nadležnosti grada i općine dužno je podatke o svom dugu dostavljati službi za financije grada, odnosno općine.

Članak 69.
(Obveza dostavljanja podataka o dugu i jamstvima institucijama Bosne i Hercegovine)

Federalno ministarstvo financija dužno je podatke o dugu i jamstvima u Federaciji dostavljati nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, sukladno propisima Bosne i Hercegovine koji uređuju dug, zaduživanje i jamstva i sustav državne potpore.

Članak 70.
(Evidencije o dugu i jamstvima)

Federalni ministar financija donosi pravilnik kojim se utvrđuje sadržaj evidencija iz članka 64. Zakona, uređuje način izvješćivanja, postupak i rokove dostavljanja podataka o dugu i jamstvima iz čl. 65. i 66. Zakona, te druge elemente od značaja za izvješćivanje i upravljanje dugom.

Odjeljak B. Izvješćivanje i objavljivanje informacija o dugu i jamstvima

Članak 71.
(Izvješćivanje o dugu)

(1) Federacija, kanton, grad i općina su dužni sačinjavati i objavljivati kvartalna izvješća o dugu.
(2) Federalno ministarstvo financija dužno je sačinjavati i Vladi Federacije dostavljati kvartalna izvješća o dugu Federacije, te godišnja izvješća o javnom dugu Federacije.
(3) Kantonalno ministarstvo financija dužno je sačinjavati i vladi kantona dostavljati kvartalna izvješća o dugu kantona, te godišnja izvješća o ukupnom dugu kantona.
(4) Grad i općina su dužni sačinjavati i gradskom odnosno općinskom vijeću dostavljati na razmatranje kvartalna izvješća o dugu grada odnosno općine, te godišnja izvješća o dugu grada odnosno općine.

Članak 72.
(Minimalan sadržaj, način i rokovi dostavljanja izvješća)

Federalni ministar financija donosi pravilnik kojim se utvrđuje minimalan sadržaj, način i rokovi dostavljanja izvješća iz članka 71. Zakona, te način i rokovi objavljivanja informacija o dugu i jamstvima javnog sektora Federacije.

POGLAVLJE VI. GORNJE GRANICE I UPRAVLJANJE DUGOM Odjeljak A. Gornje granice javnog duga i jamstava

Članak 73.
(Gornja granica i mjere za stabilizaciju ukupnog javnog duga)

(1) Javni dug Federacije može iznositi najviše 60% bruto domaćeg proizvoda Federacije (u daljnjem tekstu: BDP).
(2) Ukoliko javni dug Federacije dostigne 50% BDP-a, Federalno ministarstvo financija u roku od 30 dana informira Vladu Federacije o dostizanju limita zaduženosti i predlaže mjere za optimizaciju upravljanja javnim dugom.
(3) Vlada Federacije je u roku od 60 dana od dostavljanja prijedloga Federalnog ministarstva financija iz stavka (2) ovoga članka dužna utvrditi mjere za optimizaciju upravljanja javnim dugom.
(4) Ukoliko javni dug Federacije dostigne 55% BDP-a, Federalno ministarstvo financija u roku od 30 dana informira Vladu Federacije, te predlaže dodatne mjere za optimizaciju upravljanja javnim dugom, uključujući i mjere iz stavka (5) ovoga članka.
(5) Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva financija utvrđuje mjere za smanjenje tekućih rashoda u iznosu od najmanje 3% rashoda utvrđenih u proračunu Federacije za tekuću godinu prilagođenih razmjerno preostalom razdoblju tekuće godine. Vlada Federacije predlaže Parlamentu Federacije usvajanje utvrđenih mjera koje će se primjenjivati dok se udio javnog duga Federacije u BDP-u, izračunatog prema kriterijima navedenim u ovome članku, ne svede ispod 55%.
(6) Osnovica ukupnih tekućih rashoda koja se uzima u obzir u kalkulaciji za smanjenje tekućih rashoda se umanjuje za:
a) rashode za mirovine;
b) izdatke za kamate;
c) rashode koji su pokriveni fondovima Europske unije ili drugim bespovratnim sredstvima različitih organizacija;
d) rashode za likvidaciju šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama;
e) doprinose za članstva Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama prema međunarodnim ugovorima.
(7) Odredba stavka (5) ovoga članka se ne primjenjuje:
a) u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskog rasta tijekom 24 mjeseca počevši od prvog dana kalendarskog mjeseca nakon objave godišnjeg smanjenja realnog bruto domaćeg proizvoda u zadnjem kvartalu od najmanje 2,5% ili oko 6% u posljednje tri godine od strane nadležnog zavoda za statistiku;
b) u slučaju prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća, drugih nesreća definiranih Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ili izvanrednog stanja;
c) u slučaju objave izvanrednih mjera radi povećanja sposobnosti sigurnosnih snaga u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije;
d) u razdoblju od 24 mjeseca počevši od prvog dana kalendarskog mjeseca nakon što Federalno ministarstvo financija objavi ukupne potrebne troškove proračuna Federacije povezane sa saniranjem posljedica prirodnih nepogoda ili nesreća te troškova nastalih implementacijom međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih obveza Federacije koji prelaze 3% BDP-a.
(8) Ukoliko javni dug Federacije dostigne 58% BDP-a dodatno povećanje ukupnog javnog duga Federacije moguće je samo uz odobrenje Parlamenta Federacije.
(9) Ukoliko je jamstvo Federacije, kantona, grada ili općine izdano u skladu s ovim Zakonom ili zakonom koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja jamstva, zaduženje nastalo zbog plaćanja takvog jamstva nije predmet ograničenja zaduženja iz ovoga članka.

Članak 74.
(Gornja granica za izdavanje jamstava Federacije)

Ukupna nominalna vrijednost neotplaćenog zajamčenog duga Federacije, kantona, gradova i općina, isključujući neotplaćeni zajamčeni javni dug i neizravna jamstva kantona, gradova i općina, ne može biti veća od 15% BDP-a.

Članak 75.
(Gornja granica ukupnog duga i izdavanja jamstava kantona)

(1) Ukupan dug kantona, uključujući i neotplaćeni zajamčeni dug koji nije uključen u ukupan dug kantona može iznositi najviše do iznosa prosječnih redovnih prihoda proračuna kantona ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(2) Kanton se može zadužiti ili izdati jamstvo u okvirima ukupnih ograničenja iz stavka (1) ovoga članka ukoliko u vrijeme odobrenja zaduženja ili izdavanja jamstva iznos servisiranja duga i potencijalnog duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje ili izdavanje jamstva ne prelazi 15% prosječnih redovnih prihoda kantona ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(3) U okviru ograničenja iz stavka (2) ovoga članka iznos servisiranja duga koji je alociran ili se alocira na proračun kantona može iznositi najviše do 10% prosječnih redovnih prihoda kantona ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(4) Ukoliko je jamstvo izdano sukladno ovom Zakonu ili zakonu koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja jamstva, zaduženje nastalo zbog plaćanja takvog jamstva nije predmet ograničenja zaduženja iz stavka (3) ovoga članka.
(5) Ukoliko ukupan dug kantona i neotplaćeni zajamčeni dug iz stavka (1) ovoga članka dostigne visinu prosječnih redovnih prihoda proračuna kantona ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine, dodatno povećanje ukupnog duga kantona i izdavanje jamstava kantona moguće je samo uz odobrenje Parlamenta Federacije.

Članak 76.
(Gornja granica ukupnog duga i izdavanja jamstava grada ili općine)

(1) Ukupan dug grada i općine, uključujući i neotplaćeni zajamčeni dug koji nije uključen u ukupan dug grada može iznositi najviše do dvostrukog iznosa prosječnih redovnih prihoda proračuna grada odnosno općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(2) Grad i općina mogu se zadužiti ili izdati jamstvo u okvirima ukupnih ograničenja iz stavka (1) ovoga članka ukoliko u vrijeme odobrenja zaduženja ili izdavanja jamstva iznos servisiranja duga i potencijalnog duga koji dospijeva u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduženje ili izdavanje jamstva ne prelazi 20% prosječnih redovnih prihoda grada odnosno općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(3) U okviru ograničenja iz stavka (2) ovoga članka iznos servisiranja duga koji je alociran ili se alocira na proračun grada ili općine može iznositi najviše do 15% prosječnih redovnih prihoda grada, odnosno općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(4) Ukoliko je jamstvo izdano sukladno ovom Zakonu ili zakonu koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja jamstva, zaduženje nastalo zbog plaćanja takvog jamstva nije predmet ograničenja zaduženja iz stavka (3) ovoga članka.
(5) Ukoliko ukupan dug grada ili općine i neotplaćeni zajamčeni dug iz stavka (1) ovoga članka dostigne visinu dvostrukih prosječnih redovnih prihoda proračuna grada odnosno općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine, dodatno povećanje javnog duga grada ili općine i izdavanje jamstava grada ili općine moguće je samo uz odobrenje Parlamenta Federacije.

Članak 77.
(Isključena ograničenja)

Odredbe čl. 73. st. (1) i (3) i 76. st. (1) i (3) ne odnose se na zaduživanje alocirano na kanton, grad i općinu:
a) za investicije iz oblasti poboljšanja energetske efikasnosti,
b) za predfinanciranje projekata koji se financiraju ili sufinanciraju iz sredstava Europske unije do iznosa ukupno prihvatljivog troška projekta pod uvjetom da se primljena sredstva Europske unije koriste za otplatu duga nastalog za predfinanciranje prihvatljivih troškova projekta.

Odjeljak B. Granice izloženosti Federacije, kantona, grada i općine

Članak 78.
(Granice izloženosti Federacije prema kantonu, gradu i općini)

(1) Pojedinačna izloženost Federacije po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga prema kantonu ne može biti veća od 50% u odnosu na prosječne redovne pojedinačne prihode kantona ostvarene u posljednje tri fiskalne godine.
(2) U okviru ograničenja iz stavka (1) ovoga članka izloženost Federacije u odnosu na servis neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga kantona koji dospijeva u svakoj narednoj godini može iznositi najviše do 10% prosječnih redovnih prihoda kantona ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(3) Pojedinačna izloženost Federacije po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga prema gradu i općini ne može biti veća od prosječnih redovnih pojedinačnih prihoda grada i općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.
(4) U okviru ograničenja iz stavka (3) ovoga članka izloženost Federacije u odnosu na servis neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga grada i općine koji dospijeva u svakoj narednoj godini može iznositi najviše do 10% prosječnih redovnih prihoda grada i općine ostvarenih u posljednje tri fiskalne godine.

Članak 79.
(Granice izloženosti Federacije prema jednom sektoru, pravnoj osobi ili grupi povezanih osoba)

(1) Pojedinačna izloženost Federacije prema jednoj pravnoj osobi po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga ne može biti veća od 10% BDP-a.
(2) Pojedinačna izloženost Federacije prema jednom sektoru po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga ne može biti veća od 20% BDP-a.

Članak 80.
(Granice izloženosti kantona, grada i općine prema jednoj pravnoj osobi)

(1) Pojedinačna izloženost kantona po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga prema jednoj pravnoj osobi ne može biti veća od 30% u odnosu na prosječne redovne pojedinačne prihode kantona ostvarene u posljednje tri fiskalne godine.
(2) Pojedinačna izloženost grada i općine po osnovi neizravnog duga i neotplaćenog zajamčenog duga prema jednoj pravnoj osobi ne može biti veća od 30% u odnosu na dvostruke prosječne redovne pojedinačne prihode grada i općine ostvarene u posljednje tri fiskalne godine.

Odjeljak C. Upravljanje dugom

Članak 81.
(Nadležnost za upravljanje dugom)

(1) Federalno ministarstvo financija upravlja dugom Federacije, nadzire dug i daje suglasnost za nova zaduženja kantona, gradova i općina, federalnih izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća iz nadležnosti Federacije koja su posljednje dvije godine uzastopno iskazala negativan financijski rezultat, te nadzire dug i zaduživanje ostalih javnih poduzeća iz nadležnosti Federacije.
(2) Ministarstvo financija kantona upravlja dugom kantona, nadzire dug i daje suglasnost za nova zaduženja izvanproračunskih korisnika kantona i javnih poduzeća iz nadležnosti kantona koja su posljednje dvije godine uzastopno iskazala negativan financijski rezultat, te nadzire zaduživanje ostalih javnih poduzeća iz nadležnosti kantona.
(3) Služba za financije grada upravlja dugom grada, nadzire dug i nova zaduženja izvanproračunskih korisnika grada i javnih poduzeća iz nadležnosti grada. Gradonačelnik daje suglasnost za nova zaduženja izvanproračunskih korisnika grada i javnih poduzeća iz nadležnosti grada koja su posljednje dvije godine uzastopno iskazala negativan financijski rezultat.
(4) Odredbe stavka (3) ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju općine.

Članak 82.
(Ciljevi upravljanja dugom)

Ciljevi upravljanja dugom su pravovremeno osiguranje financijskih sredstava za financiranje vladinih potreba uz prihvatljive troškove i rizike u srednjem i dugom roku, te razvoj i promocija domaćeg tržišta duga.

Članak 83.
(Strategija upravljanja dugom)

(1) Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva financija usvaja strategiju upravljanja dugom.
(2) Strategija upravljanja dugom je trogodišnji dokument koji se dostavlja Vladi Federacije na usvajanje zajedno s Prijedlogom Programa javnih investicija Federacije.
(3) Izrada strategije upravljanja dugom zasniva se na ciljevima upravljanja dugom iz članka 82. Zakona, a uzima u obzir sljedeće faktore:
a) troškove i rizike postojećeg portfelja duga,
b) makroekonomske okvire,
c) projekcije servisiranja duga u narednom razdoblju,
d) očekivane potrebe za zaduživanjem,
e) tržišne uvjete zaduživanja,
f) druge faktore koji mogu biti relevantni za izradu strategije.
(4) Strategija upravljanja dugom sadrži smjernice upravljanja dugom i razinu prihvatljivosti rizika portfelja duga, planiranja zaduženja i izdavanje jamstva, te druge aktivnosti koje se odnose na razvoj i promociju domaćeg tržišta duga.
(5) Nakon usvajanja, strategiju upravljanja dugom Federalno ministarstvo financija dužno je objaviti na svojoj internetskoj stranici najkasnije 5 dana nakon usvajanja od strane Vlade Federacije.
(6) Sve operacije zaduživanja i upravljanja dugom zasnivaju se na usvojenoj strategiji upravljanja dugom.

Članak 84.
(Godišnji plan zaduživanja)

(1) Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva financija usvaja godišnji plan zaduživanja u roku od 60 dana od dana usvajanja proračuna za odnosnu fiskalnu godinu.
(2) Izrada godišnjeg plana zaduživanja zasniva se na usvojenoj strategiji upravljanja dugom, usvojenom proračunu i prognozama novčanih tokova, a uključivat će:
a) Planirane operacije zaduživanja tijekom godine,
b) Instrumente zaduživanja,
c) Ostale relevantne informacije.
(3) Godišnji plan zaduživanja se revidira i usklađuje po potrebi.
(4) Godišnji plan zaduživanja objavljuje se na internetskoj stranici Federalnog ministarstva financija, najkasnije u roku od 5 dana nakon usvajanja.

Članak 85.
(Godišnje izvješće o upravljanju dugom)

(1) Federalno ministarstvo financija priprema godišnje izvješće o upravljanju dugom Federacije kojim se prezentiraju rezultati i aktivnosti upravljanja dugom, jamstva i aktivnosti pozajmljivanja, i drugi financijski aranžmani koji su zaključeni tijekom protekle fiskalne godine.
(2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka sadrži sljedeće:
a) Informacije o provedbi strategije upravljanja dugom i obrazloženja,
b) Informacije o otplati duga, plaćenim kamatama i drugim povezanim troškovima,
c) Informacije o svim nedospjelim kreditnim obvezama,
d) Listu svih nedospjelih vrijednosnih papira,
e) Informacije o izdanim jamstvima, uključujući iznose i korisnike ovih jamstava, informacije o dužnicima i procjenu fiskalnog rizika po izdanim jamstvima,
f) Informacije o svim odobrenim kreditima i operacijama pozajmljivanja, uključujući informacije o dužnicima, neotplaćenim obvezama i procjeni kreditnog rizika po ovim kreditima.
(3) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka Federalno ministarstvo financija dostavlja Vladi Federacije zajedno s izvješćem o izvršenju proračuna za proteklu fiskalnu godinu.
(4) Nakon razmatranja, izvješće iz stavka (1) ovoga članka Vlada Federacije dostavlja Parlamentu Federacije, a Federalno ministarstvo financija dužno je isti objaviti na svojoj internetskoj stranici najkasnije 5 dana nakon razmatranja od strane Vlade.

Članak 86.
(Savjetodavna komisija za dug)

(1) Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, rješenjem imenuje Savjetodavnu komisiju za dug (u daljnjem tekstu: Komisija).
(2) Komisiju čine predsjednik i 6 članova koji se imenuju na razdoblje od 4 godine.
(3) Predsjednik i članovi Komisije biraju se iz reda sljedećih institucija:
a) Federalno ministarstvo financija,
b) kantonalna ministarstva financija,
c) gradovi i općine,
d) ekonomski fakulteti.
(4) Rješenjem o imenovanju Komisije iz stavka (1) ovoga članka utvrđuju se zadaci i nadležnosti Komisije i druga pitanja od značaja za rad Komisije.
(5) Komisija jednom godišnje podnosi izvješće o radu Vladi Federacije BiH, a kvartalno Federalnom ministarstvu financija.
(6) Poslovnikom o radu Komisije koji donosi federalni ministar financija detaljnije se uređuju prava i obveze članova Komisije, način rada i odlučivanja, te druga pitanja od značaja za njen rad.
(7) Federalno ministarstvo financija pruža stručnu i administrativno-tehničku podršku Komisiji.

Članak 87.
(Vanjska revizija)

(1) Federalno ministarstvo financija je dužno najmanje jednom u pet godina angažirati vanjskog revizora s ciljem provjere djelotvornosti i efikasnosti operacija upravljanja dugom i djelotvornosti sustava unutarnje kontrole.
(2) Pravna osoba koja bude angažirana kao vanjski revizor mora posjedovati adekvatna stručna znanja i iskustvo na poslovima vanjske evaluacije, vanjske i unutarnje revizije.

POGLAVLJE VII. NADZOR

Članak 88.
(Nadzor)

(1) Nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona obavljaju Federalno ministarstvo financija i ministarstva financija kantona, u okvirima nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom.
(2) Poslove nadzora iz stavka (1) ovoga članka obavljaju proračunski inspektori Federalnog ministarstva financija i ministarstava financija kantona, svatko u okviru svoje nadležnosti.

POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 89.
(Prekršaji)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj izvanproračunski korisnik, javno poduzeće koje je u posljednje dvije godine zaredom ostvarilo negativan financijski rezultat i pravna osoba koja ima neotplaćen dug za koji je izdano jamstvo Federacije, kantona, grada i općine ako zaključi ugovor o kreditu, zajmu i financijskom leasingu bez prethodne pisane suglasnosti Federalnog ministarstva financija, ministarstva financija kantona i gradskog odnosno općinskog vijeća iz članka 15., 16. i 17. Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika, javnog poduzeća i pravne osobe iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj javno poduzeće ako ne izvrši plaćanje svog pripadajućeg dijela vanjskog duga iz članka 29. Zakona.
(4) Za prekršaj iz stavka (3) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba javnog poduzeća.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj izvanproračunski korisnik, javno poduzeće, banka, mikrokreditno društvo i gospodarsko društvo u čije ime se zadužila Federacija, kanton, grad i općina ako ne postupi u skladu s člankom 31. st. (2), (3) i (4) Zakona.
(6) Za prekršaj iz stavka (5) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika, javnog poduzeća, banke, mikrokreditnog društva i gospodarskog društva.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj izvanproračunski korisnik, javno poduzeće, banka i gospodarsko društvo ako ne izvrši obvezu iz članka 55. stavka (4) Zakona.
(8) Za prekršaj iz stavka (7) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika, javnog poduzeća, banke i gospodarskog društva.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj izvanproračunski korisnik ako podatke o svom dugu ne dostavi nadležnom organu u skladu s propisom iz članka 66. Zakona.
(10) Za prekršaj iz stavka (9) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika.
(11) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj javna zdravstvena ustanova ako podatke o svom dugu ne dostavi nadležnom organu u skladu s člankom 67. Zakona.
(12) Za prekršaj iz stavka (11) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba javne zdravstvene ustanove.
(13) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj javno poduzeće ako podatke o svom dugu ne dostavi nadležnom ministarstvu financija u skladu s propisom iz članka 70. Zakona.
(14) Za prekršaj iz stavka (13) ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit će se i odgovorna osoba javnog poduzeća.
(15) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj federalni ministar financija, ministar financija kantona, gradonačelnik odnosno načelnik ako obveze koje čine unutarnji i vanjski dug ne otplaćuju u skladu s člankom 5. Zakona.

POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.
(Rokovi za donošenje provedbenih propisa)

(1) Nadležni organi će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise iz čl. 15. stavak (5), 16. stavak (4), 17. stavak (4), 27. stavak (3), 44. stavak (1), 45. stavak (3), 46. stavak (1), 49., 51. stavak (1), 56. stavak (3), 59. stavak (5), 70., 72. i 86. stavak (1).
(2) Federalno ministarstvo financija će liste subjekata iz čl. 15., 16. i 17. Zakona objaviti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Započeti postupci zaduživanja i izdavanja jamstava koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 91.
(Rokovi za usklađivanje propisa)

(1) U roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladit će se s odredbama ovoga Zakona drugi propisi koji na drugačiji način uređuju pitanja koja su predmet ovoga Zakona.
(2) Izvanproračunski fond, izvanproračunski korisnik, javna zdravstvena ustanova i javno poduzeće uskladit će svoje interne akte s odredbama ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 92.
(Tretman konačne alokacije vanjskog duga)

(1) Konačna alokacija vanjskog državnog duga koja je nastala prije stupanja na snagu Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/05), Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 24/09, 44/10 i 30/16) i ovoga Zakona važeća je i obvezujuća.
(2) Konačna alokacija vanjskog duga Federacije, kantona, općine, grada i javnog poduzeća nastala prije stupanja na snagu ovoga Zakona važeća je i obvezujuća.

Članak 93.
(Prestanak važenja drugih propisa)

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 24/09, 44/10 i 30/16).

Članak 94.
(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta federacije BiH
Dragan Mioković, v. r.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta federacije BiH
Tomislav Martinović, v. r.

BOSNA I HERCEGOVINA

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

20. Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH

Aktuelno

Ministar Hasičević s predstavnicima goraždanske regije o formiranju slobodne trgovinske zone

Ministar Rimac: Primarna zdravstvena zaštita je prva adresa na koju građanin dolazi po pomoć, ali i najvažnija karika našeg zdravstvenog sustava

Predstavnici Federalne agencije na konferenciji „Od kapaciteta do rezultata: EUPA4BiH“

Javne nabavke

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača za javnu nabavku roba – nabavka kompjuterske opreme za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade FBiH

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača za javnu nabavku usluga – nabavka usluga sistematskog pregleda zaposlenika Generalnog sekretarijata Vlade FBiH

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača za javnu nabavku roba – nabavka tonera za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade FBiH

Javni pozivi

Javni poziv za podnošenje prijava za financiranje/sufinanciranje izgradnje, adaptacije i rekonstrukcije športske infrastrukture od značaja za kantone, gradove i općine u FBiH

Javni poziv za podnošenje prijava za finansiranje/sufinansiranje izgradnje, adaptacije i rekonstrukcije institucija kulture od značaja za kantone, gradove i opštine u FBiH

Javni poziv za zaključivanje vansudske nagodbe u 2025. godini