28. sjednica Vlade FBiH

RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O CESTAMA FBiH

Cesta koju je nadležno tijelo proglasilo javnom predstavlja javno dobro u općoj uporabi u državnom vlasništvu i od interesa za Federaciju BiH, kaže se u Nacrtu zakona o cestama FBiH, kojeg je Vlada Federacije BiH razmatrala na današnjoj sjednici u Sarajevu. Ovisno o njihovu društvenom gospodarskom i teritorijalnom značaju, javne ceste mogu biti autoceste, magistralne, regionalne i lokalne ceste, te prometnice u naseljima.

Inače, Prednacrt zakona o cestama je, kroz javnu raspravu, poduprijela većina kantona, izuzev Sarajevskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog.

Obzirom da se ovaj zakon odnosi na materiju u kojoj su isprepletene nadležnosti Federacije BiH i nižih razina vlasti, Vlada je, nakon rasprave, zadužila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da sačini kvalitetnu prezentaciju o funkcioniranju ponuđenog zakonskog modela. Prezentacije treba održati u svim kantonima i s tamošnjim vladama razmotriti sva još neusuglašena pitanja kako bi se našlo rješenje prihvatljivo za sve kantone.

UTVRÐEN NACRT ZAKONA O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI JP ŽELJEZNICE FBiH

Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo. Ovaj zakonski tekst pripremila je Komisija oformljena Odlukom Vlade FBiH od 4.7. ove godine, s ciljem da se, u skladu sa obavezama vlasnika javne željezničke infrastrukture prema Zakonu o željeznicama BiH, uspostavi finansijska održivost željezničkih kompanija (FBiH, RS i Distrikt Brčko).

Naime, obaveza je Federacije, kao vlasnika državnog kapitala u ŽFBiH, da sanira dugove ove kompanije, što je uvjet i za njeno organizaciono restrukturiranje koje će, shodno Smjernicama Evropske Unije, uslijediti kasnije u dvije kompanije: željeznička infrastruktura i željeznički prijevoz.

Finansijska konsolidacija JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo, prema danas utvrđenom Nacrtu zakona, odnosi se na stanje na dan 31.12.2007. godine, s tim da se njihova finansijska održivost i stabilnost poslovanja osigura u narednom srednjoročnom periodu (od 1.1.2008. do 31.12.2012.godine). Predmet finansijske konoslidacije su obaveze željeznica po globalnom bilansu iz osnova prijeratnog poslovanja sa stranim željezničkim upravama, dug željeznica javnim fondovima i javnim prihodima, obaveze po ovom osnovu u periodu od 2008.-2012. godine i obaveze po kreditima za obnovu i razvoj željezničke infrastrukture.

Sredstva potrebna za konsolidaciju ŽFBiH prema Nacrtu zakona iznose 179.896.802 KM, odnosno po godinama: u 2008. godini 61,7 miliona KM, u 2009.godini 29,4 miliona KM, u 2010.godini 25,5 miliona i u dvije posljednje godine ovog perioda (2011. i 2012.) po 29,5 miliona KM.

Sredstva koja Federacija ulaže u ove svrhe biće knjižena kao povećanje učešća državnog kapitala u ovom javnom preduzeću koji je ranije umanjivan radi ostvarenih gubitaka u poslovanju. Predviđeno je da se ova sredstva osiguravaju godišnje prema planovima otplate iz zaključenih sporazuma i ugovora, putem Budžeta FBiH, a da o njihovom utrošku ŽFBiH godišnje izvještavaju Vladu putem resornog federalnog ministarstva.

TREÆA TRANŠA “B&H AIRLINESU”

Današnjom Odlukom, Vlada FBiH prebacila je “B&H Airlinesu” treću ovogodišnju tranšu sredstava prikupljenih od putničke pristojbe - naknade za razvitak i unaprjeđenje zračnog prometa u Federaciji BiH. Riječ je o 1.300.000 konvertibilnih maraka namijenjenih otplati obveza po dva ugovora za leasing zrakoplova, te jednom o dugoročnom kreditu.

OVLAŠTENJE FEDERALNOM MINISTARSTVU PROMETA I KOMUNIKACIJA

Federalna vlada je donijela Odluku kojom ovlašćuje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da pravilnicima uredi oblast korištenja cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste i sistema naplate cestarine za korištenje autocesta u Federaciji BiH.

Zakonom o cestama FBiH definisan je zaštitni pojas na kojem postoji poseban režim građenja, a koji se uspostavlja u cilju zaštite javne ceste i prometa na njoj od štetnih uticaja aktivnosti u prostoru pored javne ceste.

Zakonom nije regulisan pravni osnov za izradu podzakonskih akata vezanih za ovo pitanje, pošto u 2002. godini kada je donesen, nije bio izgrađen ni kilometar autoceste. Stoga je bila neophodna saglasnost Vlade da se ova pitanja riješe pravilnicima jer izvori finansiranja, upravni nadzor, kontrola i zaštita, kao i prikupljanje javnih prihoda po ovom osnovu su odvojeni.

NOVI POTICAJI POLJOPRIVREDNICIMA

Radi žurne intervencije na ublažavanju gubitaka nastalih na žitaricama usljed velikih temperatura i suša, što za posljedicu ima nedostatak stočne hrane, Vlada FBiH danas je donijela Odluku o izmjeni Odluke o usvajanju Programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava namijenjenih poticaju za poljoprivredu za 2007. godinu.

Na ovaj način su poticajne mjere proširene i na proizvođače merkantilne soje i ozimih krmnih kultura, čime se stvaraju uvjeti za spašavanje stočnog fonda.

Proizvođačima merkantilne soje je za poticaj određeno ukupno 210.000, a proizvođačima ozimih krmnih kultura 525.000 konvertibilnih maraka.

SAGLASNOST NA RATIFICIRANJE KONVENCIJA MLC

Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada FBiH je danas dala pozitivno mišljenje o Konvenciji o klauzulama o radu (javni ugovori) sa pratećim preporukama, o kojima se prethodno pozitivno očitovao i Savez samostalnih sindikata FBiH. Riječ je o dokumentima Međunarodne organizacije rada za čije je ratificiranje od strane Bosne i Hercegovine neophodna saglasnost entitetskih i vlade Distrika Brčko.

DOKUMENT “POLITIKA PRIVATIZACIJE U FBiH” UPUÆEN U PARLAMENT

Investiranje u infrastrukturu transporta, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, u reguliranje vodotokova i hidroakumulacija, u vodovod i kanalizaciju i u objekte namijenjene sportu i kulturi označeni su prioritetnima u Politici privatizacije u Federaciji BiH, dokumentu koji se danas ponovo našao pred članovima Federalne vlade, nakon što je Agencija za privatizaciju u FBiH u njega unijela sugestije s prošle sjednice.

Uz ostvarivanje znatnih prihoda od prodaje dijela državnog kapitala i usmjeravanje tih sredstava u strategijske i razvojne programe prema zasebnom programu Federalne vlade, proces privatizacije, također, treba doprinijeti liberalizaciji ekonomskog prostora u FBiH, povećanju konkurentnosti, uvođenju strategijskih investitora, povećanju ekonomičnosti poslovanja, kao i eliminiranju ograničavajućih uvjeta poslovanja nametnutih javnim poduzećima.

Politikom privatizacije definirane su osnovne aktivnosti, razrađene kroz tri glavne skupine poduzeća. U prvoj su poduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (izuzev cestovnog prometa), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog informiranja, igara na sreću, naoružanja i vojne opreme, te veterinarske i komunalne djelatnosti. U drugoj su skupini poduzeća s manjinskim državnim kapitalom, a u trećoj ona iz komercijalnog sektora s većinskim državnim kapitalom.

O Politici privatizacije u FBiH izjasnit će se i Federalni parlament, nakon čega će Vlada pristupiti njegovom realiziranju.

OSMOMJESEÈNO IZVRŠENJE FEDERALNOG PRORAÈUNA

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojila Izvješće o izvršenju Proračuna Vlade Federaracije BiH za razdoblje siječanj/januar-kolovoz/august 2007. godine. Ukupno ostvareni prihodi, primitci i financiranja iznose 871,5 milijun konvertibilnih maraka i bilježe ostvarenje od 60,7 posto u odnosu na cjelokupni proračun za 2007. godinu. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 201,6 milijun KM ili za 30,1 posto, što je rezultat, prije svega, visoke naplate poreznih prihoda.

Ukupni rashodi i izdaci iznose 711 milijuna KM, te je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 160,5 milijuna KM.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od poreza iznose 709,3 milijuna KM. Prihodi od neizravnih poreza iznose 680,6 milijuna KM, a odnose se na prihode s Jedinstvenog računa koji se doznačavaju federalnom proračunu u iznosu od 586,5 milijun KM i prihode od neizravnih poreza namijenjenih za servisiranje duga Federacije u iznosu od 94,1 milijun KM. Ostvarenje ovih prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine veće je za 45,2 posto, dok je ostvarenje u odnosu na plan 71,4 posto. Prihodi od poreza na dobit iznose 26,3 milijuna KM, s ostvarenim indeksom od 52,9 posto. Ostali porezi iznose 2,1 milijuna KM što je u odnosu na prethodnu godinu više za 24 posto, a u odnosu na plan ostvareni su 97,6 posto. Naknade, pristojbe, novčane kazne i ostali neporezni prihodi iznose 152 milijuna KM, što u odnosu na plan predstavlja ostvarenje od 61,9 posto.

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci u ovom razdoblju iznosili su 711 milijuna KM i pokazuju povećanje od 27,5 posto u odnosu na isto izvještajno razdoblje prethodne godine, a u odnosu na plan ostvareni su indeksom od 49,5 posto, što znači da je ukupno ostvarenje manje za 17,2 posto u odnosu na 8/12 proračuna.

U izvještajnom razdoblju realizirano je ukupno 69,5 milijuna KM po osnovi otplate dugova, od čega se na vanjski dug odnosi 50,6 milijuna KM, na neizmirene plaće i naknade Vojske Federacije 728 tisuća KM, na obveze prema dobavljačima 12 tisuća KM te na staru deviznu štednju 14,9 milijuna KM.

PRAÆENJE UGOVORNIH OBAVEZA O DOKAPITALIZACIJI “ENERGOPETROLA”

Razmatrajući Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o praćenju aktivnosti vezanih za dokapitalizaciju “Energopetrola” d.d. Sarajevo, Vlada FBiH je donijela Zaključak da Agencija za privatizaciju u FBiH preuzme obavezu praćenja izvršenja obaveza prema Ugovoru o dokapitalizaciji. Prvi izvještaj Agencija je Vladi dužna dostaviti u roku od 15 dana.

Složena situacija u “Energopetrolu” zbog poslovnih gubitaka i naglašen socijalni aspekt zbrinjavanja 1.059 radnika koji ostaju na radnim mjestima sa svim zakonskim pravima nalažu stalno praćenje i nadzor nad poštivanjem odredbi Ugovora o dokapitalizaciji što je Vladu opredijelilo da tu obavezu povjeri Agenciji.

Ugovorom se strateški partner Energopetrola MOl/INA obavezao da će, između ostalog, u naredne tri godine investirati 150 miliona KM, sa 60 miliona sanirati dugove i zadržati svih 1.059 radnika.

O PROJEKTU “ GORNJI HORIZONTI”

Federalna vlada je razmatrala Informaciju o problematici vezanoj za projekat “Gornji horizonti” koju je pripremilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a na traženje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

U Informaciji se navodi da rješavanje problema u vezi izgradnje druge etape Hidrosistema Trebišnjica traje od 2000. godine, a da su bili predmet razmatranja zajedničke Stručne komisije ministarstava za vodoprivredu Federacije i RS-a. Poslije snimanja stanja na terenu, sačinjen je Izvještaj o uticaju sistema “Gornji horizonti” Istočne Hercegovine na režim voda Trebišnjice i Neretve u toku 2004. godine, u kojem je preporučeno da se mora osigurati integralno upravljanje sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve, uz izradu Studije uticaja prevođenja voda na okolinu.

U toku 2006. godine započeli su na ovu temu i razgovori sa Republikom Hrvatskom putem međudržavne komisije za vodoprivredu. BiH strana u ovoj komisiji se obavezala da se radovi na projektu “Gornji horizonti” neće nastaviti dok se ne ispune traženi uvjeti od Stručne međuentitetske komisije o uvođenju monitoringa i izrade Studije za okoliš u čemu će sudjelovati i predstavnici Hrvatske.

Vlada FBiH je danas donijela zaključke kojima od Vijeća ministara BiH zahtijeva, u roku od 15 dana, poduzimanje adekvatnih mjera.

Prije svega, to se odnosi na definiranje i uspostavu odgovarajućih mehanizama kojima če biti osigurana kvalitetna koordinacija aktivnosti u vezi s problematikom projekta “Gornji horizonti” između nadležnih entitetskih institucija.

Između ostalog, Vlada FBiH traži i osiguravanje poštivanja uvjeta iz dosadašnjih vodoprivrednih akata za sve objekte Hidrosistema Trebišnjica. U slučaju ponovnog izdavanja vodnih akata, treba osigurati učešće institucija FBiH i Republike Hrvatske, obzirom na uticaje u vezi promjene vodnog režima.

Do ispunjenja svih zahtjeva, kaže se u zaključcima Vlade FBiH, Vijeće ministara BiH treba obustaviti sve aktivnosti na projektovanju i izgradnji preostalih objekata Hidroelektrane Trebišnjica.

Vlada je zadužila nadležna federalna ministarstva da učestvuju u uspostavi i provođenju zajedničkog hidrološkog monitoringa i da prati realizaciju projekta “Gornji horizonti”.

Federalno ministarstvo pravde zaduženo je da razmotri pravne mogućnosti zaštite interesa Federacije BiH.

Osim Parlamentima BiH i FBiH, danas razmatrani izvještaj bit će poslan OHR-u, Europskoj uniji, međuentitetskom tijelu za oblast okoliša, te kantonima u FBiH.

O KORIŠTENJU POSLOVNIH PROSTORA U VLASNIŠTVU FEDERACIJE BiH

Vlada FBiH je razmatrala i usvojila Informaciju Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH o ugovorima o zakupu, naknadama i urednosti izmirivanja obaveza po ugovorima o zakupu prostora kojima upravlja ova služba.

U Informaciji se ističe da je, do prijenosa prostora prijašnjeg Federalnog ministarstva odbrane u nadležnost Službe, ona upravljala sa ukupno 12 poslovnih prostora i zgradom “Stranaka” u ulici M. Tita 9a u Sarajevu, u kojoj je posebno izražen problem neizmirenja obaveza po osnovu zakupnine i komunalija.

Služba još nije preuzela poslovne prostore prijašnjeg FMO, ali raspoloživi podaci pokazuju da je riječ o 131 poslovnom prostoru ukupne površine 10.495 m2, od čega se pod zakupom vode samo 54 prostora, dok je sporno korištenje preostala 77 prostora.

Ovo stanje opredijelilo je Vladu na donošenje zaključaka kojim je ovlastila Službu za zajedničke poslove da pokrene postupak iseljenja korisnika poslovnih prostora u zgradi “Stranaka” u Titovoj ulici koji ne izmiruju obaveze po osnovu isporuke prirodnog gasa, električne energije i vode.

Služba će od svih korisnika poslovnih prostora prijašnjeg FMO zatražiti akontativnu uplatu duga po osnovu zakupa poslovnog prostora i iseliti sve korisnike kojima su istekli ugovori o zakupu, odnosno pokrenuti postupak raskida ugovora gdje je ugovorna strana prijašnje FMO. Ona će obaviti kontrolu odluka o dodjeli neperspektivnih lokacija prijašnjeg FMO za prošlu i pretprošlu godinu te, u skladu sa činjeničnim stanjem, zaključiti ugovore o korišćenju sa tačno naznačenom namjenom i rokom korištenja, odnoso predložiti Vladi FBiH koje odluke, zbog nepravilnosti, valja staviti van snage.

SREDSTVA ZA ISPLATU NAKNADA ZA RAZVOJAÈENE BRANITELJE

Vlada FBiH danas je dala suglasnost da se privremeno preusmjeri dio sredstava namjenskog depozita dugoročnih plasmana iz revolving kreditne linije Federalnog zavoda za zapošljavanje kod Investicijske banke FBiH.

Riječ je o preusmjeravanju 10.000.000 konvertibilnih maraka kao pozajmice kantonalnim zavodima za zapošljavanje radi isplate novčanih naknada razvojačenim braniteljima za mjesec septembar, na temelju Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.Vlada je na ovaj način omogućila kantonima da stvore uvjete za ispunjavnje svojih Zakonom utvrđenih obaveza.

Kantonalni zavodi koji nemaju sredstva za isplatu naknada za 9. mjesec potpisat će ugovor o pozajmici s rokom povrata sredstava Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Inače, depozitna sredstva iz kojih se daje pozajmica formirana su povratom 1.793 kredita u ukupnom iznosu većem od 65.000.000 KM koje je Federalni zavod plasirao od 2004. do 2006. godine.

FINANSIJSKE ODLUKE

Vlada FBiH je donijela Odluku kojom se iz Budžeta FBiH za ovu godinu sa transfera “Učešće Vlade u projektima rekonstrukcije koje finansira međunarodna zajednica”, odobrava 964.288 KM za sufinansiranje Projekta jačanja zdravstvenog sektora HSEP za I kvartal ove godine. Druga Odluka odnosi se na odobravanje 292.924 KM sa istog budžetskog transfera radi sufinanasiranja Projekta “Razvoj male komercijalne poljoprivrede” za II kvartal ove godine.

KADROVSKA PITANJA

Na traženje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalna vlada je, za člana Mješovitog komiteta za trgovinsku, ekonomsku i tehničku saradnju između Bosne i Hercegovine i Katara imenovala Desnicu Radivojevića, federalnog ministra trgovine.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i rješenja o imenovanju upravnih i nadzornih odbora u vodoprivrednim preduzećima u FBiH.

U Upravni odbor Agencije za vodno područje slivova rijeke Save, Sarajevo imenovani su: Ivo Vincetić (predsjednik), Aziz Èomor, Marko Barić, Behija Hadžihajdarević i Nada Dimitrijević (članovi), a u Nadzorni odbor ovog preduzeća: Esad Šabaredžović (predsjednik), Mirsad Nazifović i Dragan Brković (članovi). Upravni odbor Agencije za vodno područje slivova Jadranskog mora, Mostar, prema danas donesenom Rješenju, sačinjavaju: Mustafa Zvizdić (predsjednik), Amir Novalija, Emil Bakula, Biljana Marić i Dijana Drmać (članovi), a Nadzorni odbor Slaven Bevanda (predsjednik), Ahmed Bebanić i Sanja Marić (članovi).

* * *

Sjednica Vlade FBiH završena je u 14:00 sati.