18. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu

Na osnovu člana 83. stav (1) Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/21), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 330. sjednici održanoj 08.09.2022. godine, donosi


UREDBU


O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE KOJOM SE UTVRĐUJU POGONI I POSTROJENJA KOJA MORAJU IMATI OKOLINSKU DOZVOLU


Član 1.


U tekstu Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/21 - u daljnjem tekstu: Uredba) u članu 6. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:

"(5) Uz zahtjev se dostavlja ovjerena kopija pravomoćnog rješenja o odobrenju za građenje".

Dosadašnji st. (5) (6) i (7), postaje st. (6), (7) i (8).

Član 2.


"Prilog I. Uredbe mijenja se i glasi":

PRILOG I.


LISTA POGONA I POSTROJENJA ZA KOJE FEDERALNO MINISTARSTVO IZDAJE OKOLINSKU DOZVOLU


Pogoni i postrojenja za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu po djelatnostima su:

1. Energetika


1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage više od 100 MWth

1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i gasa

1.3. Proizvodnja koksa

1.4. Uplinjavanje ili ukapljivanje:

a) uglja (gasifikacija uglja);

b) drugih goriva iz uglja u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 20 MW ili više.

2. Proizvodnja i prerada metala


2.1. Prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude)

2.2. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, sa kapacitetom većim od 5 tona na sat.

2.3. Prerada crnih (neobojenih) metala:

a) tople valjaonice kapaciteta većeg od 30 tona sirovog čelika na sat;

v) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu upotrijebljena toplotna snaga prelazi 50 MW;

c) nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta većeg od 2 tone sirovog čelika na sat.

2.4. Ljevaonice crnih (neobojenih) metala, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.

2.5. Prerada obojenih metala:

a) proizvodnja sirovih obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, hemijskih ili elektrolitskih postupaka;

b) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja većeg od 6 tona na dan za olovo i kadmij ili većeg od 30 tona na dan za sve druge metale.

2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine veće od 30 m3.

3. Industrija minerala


3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:

a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan;

b) proizvodnja kreča u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan;

c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 80 tona na dan.

3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.

3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.

3.4. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja većeg od 50 tona na dan.

3.5. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta većeg od 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći većeg od 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.

4. Hemijska industrija


Proizvodnja u smislu kategorija djelatnosti sadržanih u tački 4. odnosi se na industrijski razmjer proizvodnje supstance ili grupe supstanci navedenih u tačkama od 4.1. do 4.6. u

kojima se primjenjuje hemijska ili biološka obrada.

4.1. Proizvodnja organskih hemikalija, kao što su:


a) jednostavni (prosti) ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);

b) ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i pripravci estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;

c) ugljovodonici koji sadrži sumpor;

d) ugljovodonici koji sadrže azot, kao što su amini, amidi, azotni spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;

e) ugljikovodici koji sadrže fosfor;

f) halogeni ugljovodonici;

g) organometalni spojevi;

h) plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);

i) sintetske gume;

j) boje i pigmenti;

k) površinski aktivne supstance i surfaktanti (tenzidi).

4.2 Proizvodnja neorganskih hemikalija, kao što su:

a) plinovi kao što su amonijak, hlor ili hlorovodonik, fluor i fluorovodonik, ugljen oksidi, sumporni spojevi, azotni oksidi, vodonik, sumporni dioksid, karbonil hlorid;

b) kiseline kao što su hromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina, hlorovodična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;

c) baze kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;

d) soli kao što su amonijev hlorid, kalijev hlorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat;

e) nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.

4.3. Hemijska postrojenja za proizvodnju vještačkih gnojiva na bazi fosfora, azota ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva).

4.2. Hemijska postrojenja za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja ili biocida.

4.5. Postrojenja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijarne proizvode (međuprodukte) primjenom hemijskih i bioloških procesa.

4.6. Hemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva.

5. Upravljanje otpadom


5.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:

a) za neopasni otpad, kapaciteta od 5 tona na sat i većeg;

b) za opasni otpad, kapaciteta većeg od 20 tona na dan.

5.2. Odlagališta otpada na koja se odlaže više od 100 tona otpada na dan osim odlagališta inertnog otpada.

6. Druge djelatnosti


6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:

a) celuloze od drveta ili drugih vlaknastih materijala;

b) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 40 tona na dan;

c) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta većeg od 1000 m3 na dan.

6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje 1) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona na dan.

6.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade veći od 20 tona gotovih proizvoda na dan.

6.4. Klaonice i proizvodnja hrane

a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala većeg od 100 tona na dan.

b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:

- samo sirovina životinjskoga porijekla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 100 tona na dan;

- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 500 tona na dan ili više od 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;

- sirovina životinjskoga i biljnog porijekla i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:

- 75, ako je A jednako 10 ili više; ili,

- [300- (22,5 x A)] u svim drugim slučajevima,

pri čemu je "A" udio sirovine životinjskog porijekla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.

Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.

Ova tačka ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.

Sirovina životinjskog porijekla (% kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda)


c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).

6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade većeg od 20 tona na dan

6.6. Intenzivan uzgoj peradi ili svinja:

a) 60.000 mjesta za perad i više;

b) 3.000 mjesta za proizvodnju svinja i više (pojedinačne težine više od 30 kg), ili

c) 900 mjesta za krmače i više.

6.7. površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje 2, štampanje 3, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala većeg od 300 kg na sat ili više od 400 tona godišnje i više.

6.8. Proizvodnja ugljena (tvrdo pečenog uglja) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije.

6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih Prilogom I. ove Uredbe, u svrhu geološkog skladištenja u skladu sa propisima.

6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje većeg od 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja 4 (sapstaina 5).

6.11. Obrada otpadnih voda koje ispušta postrojenje iz ovog Priloga, a koja nije obuhvaćena drugim propisima.

Član 3.


"Prilog II. Uredbe mijenja se i glasi":

PRILOG II.


LISTA POGONA I POSTROJENJA ZA KOJE KANTONALNO MINISTARSTVO IZDAJE OKOLINSKU DOZVOLU


Pogoni i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu su:

1. Energetika


1.1. Sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplotne snage 10 MWth do 100 MWth.

2. Proizvodnja i prerada metala


2.1. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno topljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta većeg od 2,5 do 5 tona na sat.

2.2. Prerada neobojenih metala:

a) tople valjaonice kapaciteta od 20 do 30 tona sirovog čelika na sat;

b) kovačnice s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću, pri čemu je upotrijebljena toplotna snaga toplotnog sagorijevanja od 20 do 50 MW;

2.3. Prerada obojenih metala:

a) topljenje, uključujući i legiranje obojenih metala, uključujući revitalizirane proizvode i lijevanje u topionicama obojenih metala, kapaciteta topljenja od 4 do 6 tona na dan za olovo i kadmij ili od 20 do 30 tona na dan za sve druge metale.

2.4. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili hemijski postupak, s kadama za obradu zapremine od 20 do 30 m3.

2.5. Ljevaonice crnih (neobojenih) metala, proizvodnog kapaciteta od 5 do 20 tona na dan.

3. Industrija minerala


3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:

a) proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta 400 do 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od 40 do 50 tona na dan;

b) proizvodnja kreća u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 100 tona na dan;

c) proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta od 50 do 80 tona na dan.

3.2. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.

3.3. Topljenje mineralnih supstanci, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta topljenja od 20 do 50 tona na dan.

3.4. Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, cigle, opeke vatrostalne cigle, pločica, kamenine ili porculana, proizvodnog kapaciteta od 75 do 100 tona na dan i/ili kapaciteta peći od 4 do 5 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.

4. Upravljanje otpadom





4.1. Zbrinjavanje ili iskorištavanje opasnog otpada kapaciteta većeg od 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:

a) biološka obrada;

b) fizikalno-hemijska obrada;

c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;

d) prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u tačkama 4.1. i 4.2.;

e) obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala (rastvarača);

f) recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;

g) regeneracija otpadnih kiselina ili baza;

h) iskorištavanje/ponovna upotreba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;

i) iskorištavanje otpadnih sastojaka iz katalizatora;

j) ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne upotrebe otpadnih ulja;

k) istakanje površinskih bazena.

4.2. Zbrinjavanje ili iskorištavanje otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:

c) za neopasni otpad, kapaciteta od 3 do 5 tona na sat;

d) za opasni otpad, kapaciteta od 10 do 20 tona na dan.

4.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada

a) Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan uključujući jedan ili više postupaka i neuključujući postupke o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda:

- biološka obrada;

- fizikalno-hemijska obrada;

- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;

- obrada šljake i pepela;

- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.

b) Iskorištavanje ili spoj iskorištavanja i zbrinjavanja neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 tona po danu uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:

- biološka obrada;

- prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;

- obrada šljake i pepela;

- obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu i otpadna vozila i njihove dijelove.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi više od 100 tona na dan.

4.4. Odlagališta otpada na koja se odlaže od 10 do 100 tona otpada na dan, osim odlagališta inertnog otpada.

4.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen tačkom 4.4. i koji čeka na neki od postupaka iz tačaka 4.1., 4.2., 4.4. i 4.6., ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao.

4.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona.

5. Druge aktivnosti


5.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:

a) papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta od 20 do 40 tona na dan;

b) jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta od 600 do 1000 m3 na dan.

5.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje 6) ili bojenje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade od 10 do 20 tona na dan.

5.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade od 12 do 20 tona gotovih proizvoda na dan.

5.4. Klaonice i proizvodnja hrane

a) Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala od 50 do 100 tona na dan.

b) Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:

- samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 75 do 100 tona na dan;

- samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda od 300 do 500 tona na dan ili od 600 do 1000 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;

c) Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka od 200 do 300 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).

5.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili životinjskog otpada, kapaciteta obrade od 10 do 20 tona na dan.

5.6. Intenzivan uzgoj domaćih životinja:

a) od 20.000 do 60.000 mjesta za perad;

b) od 2.000 do 3.000 mjesta za proizvodnju svinja (pojedinačne težine od 30 kg),

c) od 750 do 900 mjesta za krmače,

d) od 200 i više mjesta za krupnu stoku,

e) od 1000 i više mjesta za ovce ili koze.

5.7. Površinska obrada supstanci, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje 7, štampanje 8, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala od 150 do 300 kg na sat ili od 200 do 400 tona godišnje.

5.8. Zaštita drveta i proizvoda od drveta hemikalijama, kapaciteta proizvodnje od 75 do 150 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja 9 (sapstaina 10).

Član 4.


Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 1329/2022
08. septembra 2022. godine
Sarajevo


Premijer
Fadil Novalić, s. r.

Postupak oplemenjivanja pamučnih tkanina, pletiva ili konaca namakanjem, najčešće u koncentriranoj natrijevoj bazi ili dr. uz istovremeno istezanje tkanine;

Završni postupci oplemenjivanja tekstilnih materijala, papira, kože i krzna, kojima se materijalima daju konačne osobine i izgled.

Industrijska tehnika koja omogućuje da se na papiru ili sličnim materijalima reproduciraju tekstovi i slike.

Pojava promjene na vanjskim dijelovima drveta koja nastaje kao posljedica djelovanja nekih vrsta gljiva ili insekata; lignikolne gljive nepovratno mijenjaju boju drveta svježih i odstajalih trupaca i svježe piljene građe

Trajna promjena prirodne boje drveta uzrokovana zarazom - lignikolnim gljivama

Postupak oplemenjivanja pamučnih tkanina, pletiva ili konaca namakanjem, najčešće u koncentriranoj natrijevoj bazi ili dr. uz istovremeno istezanje tkanine;

Završni postupci oplemenjivanja tekstilnih materijala, papira, kože i krzna, kojima se materijalima daju konačne osobine i izgled.

Industrijska tehnika koja omogućuje da se na papiru ili sličnim materijalima reproduciraju tekstovi i slike

Pojava promjene na vanjskim dijelovima drveta koja nastaje kao posljedica djelovanja nekih vrsta gljiva ili insekata; lignikolne gljive nepovratno mijenjaju boju drveta svježih i odstajalih trupaca i svježe piljene građe;

10 Trajna promjena prirodne boje drveta uzrokovana zarazom – lignikolnim gljivama;