ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU

 

Članak 1.

 

U Zakonu o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/10) u članku 1. stavak 1. riječi: "organizacija lovstva i lovišta" zamjenjuju se riječima: "utemeljenje i dodjela lovišta".

 

Članak 2.

 

Članak 2. mijenja se i glasi:

 

"Članak 2.

 

U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Divljač, u pogledu ovoga Zakona su određene vrste životinja koje slobodno žive u prirodi;
Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i poduzimaju mjere uzgoja, zaštite i racionalnog korištenja divljači;
Korisnik lovišta je pravna osoba koja je na temelju odredbi ovoga Zakona dobilo lovište na gospodarenje;
Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i racionalno korištenje divljači;
Otvoreno lovište je lovište u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograđeno lovište je lovište u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracije divljači;
Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta namijenjen intenzivnom uzgoju divljači za potrebe naseljavanja, povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa;
Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se uređuje gospodarenje divljači i lovištem za desetogodišnje razdoblje;
Program uzgoja divljači je planski i gospodarski akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači predstavlja divljač ili određeni dio divljači, obrađen na odgovarajući način, tako da se može ocjenjivati prema međunarodnim formulama za ocjenu trofeja;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji;
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka, u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, ovim Zakonom označenih kao divljač."

 

Članak 3.

 

U članku 5. iza riječi "sakupljanje" dodaju se riječi:
"odstrijeljene i".

 

Članak 4.

 

U članku 6. stavak 2. alineja 8. briše se.

 

Članak 5.

 

U članku 7. stavak 2. riječ "zaštićene" briše se.

 

Članak 6.

 

U članku 10. iza stavka 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
"Korisnici lovišta u smislu ovoga Zakona ne mogu biti pravne osobe koje su tijekom lovne godine dva ili više puta kažnjavane za prekršaj iz članka 82. stavak 1. toč. 1., 2., 3., 4. i
5. ovoga Zakona.
Korisnik lovišta je dužan:
- izvršiti inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta najmanje jednom godišnje;
- osigurati financijska sredstva za provođenje lovnogospodarske osnove, za sanaciju šteta na
divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju pričini divljač;
- imati stručnu službu, odnosno stručnu osobu za provođenje lovnogospodarske osnove;
- imati organiziranu lovočuvarsku službu;
- imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje koristi, koji posjeduje rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od članica Međunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit urođenih osobina;
- imati lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje koristi ima predviđen odstrjel krupne divljači ili da ima ugovor o korištenju psa sa pravnom ili fizičkom osobom koja posjeduje takvog psa."

 

Članak 7.

 

U članku 12. st. 3. i 4. brišu se.

 

Članak 8.

 

Članak 13. mijenja se i glasi:

 

"Članak 13.

 

Divljač u smislu ovoga Zakona su sljedeće vrste životinja:
a) DLAKAVA DIVLJAČ (SISARI)
- Glodari (Rodentia): bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica
(Sciurus vulgaris), evropski dabar (Castor fiber);
- Dvojezubci (Lagomorpha): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus
cuniculus)".
- Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus),
čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica
(Martes foina), smeni tvor (Putorius putorius), velika lasica – hermelin (Mustela erminea),
lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed
(Ursus arctos).
- Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna
(Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), divlja
svinja (Sus scrofa)
b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE)
- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix
coturnix), jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna
(Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb – gluhan
(Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix).
- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas
querquedula), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka
lastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula),
patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna
tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta
(Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnusolor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac
veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus
albellus).
- Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta
(Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax),
bukavac – nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Ixobrychus minutus).
- Rode (Ciconidae): bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra).
- Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis falcinellus), žličarka bijela (Platalea
leucorodia).
- Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus
crispus).
- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđeglavi (Aegypius
monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypaetus barbatus), strvinar bijeli (Neophron
percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao štekavac
(Haliaeetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo),
škanjac gaćaš (Buteo lagopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter
nisus), eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska
(Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrđasta (Milvus milvus).
- Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falcoperegrinus), soko kragujac (Falco subbuteo),
soko smeđi (Falco cherrug), soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni).
- Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus).
- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus),
zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijoka kušica
(Porzana pusilla), štijoka riđa (Porzana porzana).
- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Tetrax tetrax).
- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus).
- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka
kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozicamala
bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka
(Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limosa limosa), muljača smeđa (Limosa lapponica).
- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi
pomornik (Stercorarius pomarinus).
- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Larus ridibundus), galeb srebrni (Larus argentatus),
galeb obični (Larus canus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus
melanocephalus).
- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra
crna (Chlidonias niger).
- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba
palumbus), golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija
(Streptopelia decaocto).
- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bubo bubo), mala ušara-utina (Asio otus), ušara
šumska (Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba).
- Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocorax carbo),
vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pygmeus).
- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps
grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus),
gnjurac mali (Podiceps ruficollis).
- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellata).
- Vrane (Corvidae ): gavran (Corvus corax), vrana siva (Corvus cornix), gačac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus monedula), kreha-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica),
kreja lješnikara (Nucifraga caryocatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus).
Ako se na teritoriju Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njen status divljači privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u
daljnjem tekstu: Federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

 

Članak 9.

 

U članku 15. stavak 1. alineja 1. riječ "kozorog" briše se, a iza riječi "ris" dodaje se interpunkcijski znak "zarez" i riječi: "obični jelen, europski dabar".

 

Članak 10.

 

Članak 17. mijenja se i glasi:

 

"Članak 17.

 

Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, obični jelen, jelen lopatar, muflon, zec, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja svinja, europski dabar, veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.
Uzgojna područja mogu se utemeljiti za zaštićene vrste divljači, na zemljištima i vodama na kojima postoje ekološki i prirodni uvjeti za njihov opstanak (razvitak i reprodukcija).
Uzgojna područja utemeljuje federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministra nadležnog za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), odnosno kantonalnih
ministara ako se uzgojno područje nalazi na području dva ili više kantona."

 

Članak 11.

 

U članku 25. broj "600" zamjenjuje se brojem "400":

 

Članak 12.

 

Članak 26. mijenja se i glasi:

 

"Članak 26.

 

Unošenje u lovište nove vrste divljači i ponovno naseljavanje nestalih vrsta divljači provodi se sukladno planovima gospodarenja lovištem i Zakonom o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13)."

 

Članak 13.

 

Članak 27. mijenja se i glasi:

 

"Članak 27.

 

Za potrebe znanstvenog istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno, ograđenom prostoru.
U slučaju iz st. 1. ovoga članka donosi se rješenje kojim se propisuju način i mjere koje će se pri tome provoditi, te period važenja odobrenja."

 

Članak 14.

 

Članak 31. mijenja se i glasi:

 

"Članak 31.

 

Lovištem, u smislu ovog Zakona, smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovnogospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan
opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, bez obzira na vlasništvo.
Lovište utemeljuje skupština kantona na prijedlog mjerodavnog kantonalnog ministarstva.
Akt o utemeljenju lovišta obavezno sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke.
Prema namjeni, lovišta mogu biti: sportskogospodarska, gospodarska i lovišta sa posebnom namjenom (posebna lovišta).
Pod gospodarskim lovištem podrazumijeva se lovište čija je temeljna namjena bavljenje lovstvom u cilju stjecanja dobiti.
Pod sportsko-gospodarskim lovištem podrazumijeva se lovište čija je namjena sportsko-gospodarskog karaktera.
Na površinama šuma sa posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog, vjerskog, povijesnog i dr. značaja) kao i na površinama koje predstavljaju izuzetno pogodna staništa rijetkih, prorijeđenih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može osnovati posebno lovište uz prethodno pribavljenu suglasnost vlade kantona.
Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, suglasnost za utemeljenje posebnog lovišta daju vlade kantona.
Aktom o utemeljenju lovišta iz st. 7. i 8. ovoga članka Vlada Federacije određuje i korisnika lovišta.
Postupak dodjele posebnog lovišta na korišćenje propisat će federalni ministar."

 

Članak 15.

 

U članku 34. stavak 1. iza riječi "otvorena lovišta" briše se interpunkcijski znak "zarez", a riječi: "i uzgajališta divljači" brišu se.
U stavku 4. broj "600" zamjenjuje se brojem "400".
St. 5. i 6. istog članka brišu se.

 

Članak 16.

 

Iza članka 34. dodaje se novi članak 34a. koji glasi:

 

"Članak 34a.

 

Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta koji obuhvaća površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave divljači namijenjene za reprodukciju, potrebe naseljavanja i povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa.
Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, uzgajalište divljači može se utemeljiti na vlastitim površinama gospodarskog ribnjaka sa obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i
loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju i na drugim površinama zemljišta u privatnom vlasništvu.
Dozvolu za utemeljenje uzgajališta divljači iz stavka 2. ovoga članka izdaje kantonalno ministarstvo na zahtjev vlasnika privatnog posjeda.
Uzgajalište divljači se utemeljuje sukladno važećom lovno-gospodarskom osnovom i godišnjim planom gospodarenja lovištem."

 

Članak 17.

 

Članak 36. mijenja se i glasi:

 

"Članak 36.

 

Gospodarsko lovište dodjeljuje se na korištenje sukladno ovom Zakonu, Zakonu o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) - (u daljnjem tekstu: Zakon o koncesijama) i Zakonu o koncesijama kantona.
Pravo sudjelovanja na javnome pozivu za dodjelu gospodarskog lovišta na koncesiju imaju pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom, gospodarska društva šumarstva i lovačka udruženja.
Na prijedlog kantonalnog ministarstva Vlada kantona će propisati uvjete, kriterije i postupak dodjele gospodarskih lovišta na koncesiju.
Nadležni kantonalni organ donosi odluku o dodjeli koncesije za korištenje lovišta najpovoljnijem ponuđaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrđene u javnom pozivu.
Godišnja koncesijska naknada za korištenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovnogospodarske osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači.
Koncesijska naknada iz stavka 5. ovoga članka plaća se sukladno kantonalnom zakonu o koncesijama.
Prikupljena sredstva iz stavka 6. ovoga članka koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obveze propisane ovim Zakonom.
Jednoj pravnoj osobi može se dodijeliti više lovišta na korištenje.
Rok na koji se dodjeljuje koncesija za korištenje lovišta ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30 godina.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku."

 

Članak 18.

 

Članak 37. mijenja se i glasi:

 

"Članak 37.

 

Sportsko-gospodarsko lovište dodjeljuje se u zakup putem javnog poziva koji raspisuje kantonalno ministarstvo.
Pravo sudjelovanja na javnom pozivu za dodjelu sportskogospodarskog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja.
Mjerodavno kantonalno ministarstvo će propisati uvjete, kriterije i postupak dodjele sportsko-gospodarskih lovišta u zakup.
Prije raspisivanja javnog natječaja za dodjelu sportskogospodarskog lovišta kantonalno ministarstvo propisuje način vrednovanja ponuda za dodjelu lovišta na korištenje."

 

Članak 19.

 

Iza članka 37. dodaju se novi čl. 37a. i 37b. koji glase:

 

"Članak 37a.

 

"Vlada kantona, na prijedlog resornog kantonalnog ministarstva donosi odluku o dodjeli sportsko-gospodarskih lovišta u zakup najpovoljnijem ponuđaču koji ispunjava kriterije utvrđene u javnom pozivu.
Kantonalni ministar imenuje povjerenstvo za proceduru dodjele sportsko-gospodarskih lovišta u zakup. Godišnja zakupnina za korištenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-gospodarske osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači.
Zakupnina se uplaćuje u korist proračuna kantona u iznosu od 60%, u korist Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Proračun Federacije) u iznosu od 20% i u proračun općine na čijem području se ostvaruje prihod u iznosu od 20% najkasnije do 31. siječnja za tekuću lovnu godinu.
Prikupljena sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obveze propisane ovim Zakonom.
Lovište se daje u zakup na razdoblje od 10 lovnih godina.
Jednom korisniku lovišta u zakup se može dati više lovišta.
Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati u podzakup ili ustupiti drugom korisniku.".

 

"Članak 37b.

 

Posebno lovište se daje na korištenje na period od 10 lovnih godina.
Jednoj pravnoj osobi može se dati više posebnih lovišta na korištenje.
Korisnik posebnog lovišta, posebno lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku."

 

Članak 20.

 

Članak 39. mijenja se i glasi:

 

"Članak 39.

 

O dodjeli lovišta na korištenje, a na temelju odluke nadležnog kantonalnog organa iz članka 36. stavak 5. i članka 37a. stavak 1. ovoga Zakona zaključuje se ugovor između kantonalnog ministarstva i korisnika lovišta.
O dodjeli posebnog lovišta na korištenje, a na temelju odluke Vlade Federacije BiH iz članka 31. stavak 7. Ovoga Zakona zaključuje se ugovor između Federalnog ministarstva i korisnika lovišta.
Ugovor iz st. 1. i 2. ovog članka mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište u zakup odnosno pod koncesiju, granice lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uvjete kojih se korisnik lovišta mora pridržavati, mjere koje je korisnik lovišta dužan poduzeti u cilju unaprjeđivanja lovišta, mjere zaštite divljači, uvjete organiziranja i financiranja lovočuvarske službe, odredbe o provođenju lovnogospodarske osnove, visinu i način plaćanja koncesijske naknade odnosno zakupa, kao i uvjete za raskidanje ugovora.
Ugovor o korištenju lovišta koje se daje pod koncesiju, osim navedenog u stavku 3. ovoga članka, mora sadržavati sve elemente iz članka 29. Zakona o koncesijama.
Pored elemenata iz st. 3. i 4. ovoga članka ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligacijsko pravne elemente."

 

Članak 21.

 

Članak 44. mijenja se i glasi:

 

"Članak 44.

 

Za svako lovište vodi se katastar lovišta.
Korisnik lovišta vodi katastar lovišta.
Korisnik lovišta je dužan po jedan primjerak izrađenog katastra lovišta dostaviti Federalnom ministarstvu i kantonalnom ministarstvu.
Korisnik iz stavka 2. ovog članka dostavlja katastar lovišta sa svim evidentiranim promjenama najdalje do 15. ožujka tekuće godine za proteklu lovnu godinu.
Sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje federalni ministar."

 

Članak 22.

 

U članku 45. stavak 4. briše se.
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5.

 

Članak 23.

 

Članak 46. mijenja se i glasi:

 

"Članak 46.

 

Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lovišta koja je osnovala skupština kantona suglasnost na lovnogospodarsku osnovu daje resorno kantonalno ministarstvo.
Izrada nove lovnogospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće lovnogospodarske osnove.
Greške i nedostaci lovnogospodarske osnove utvrđene od strane stručnog povjerenstva moraju se otkloniti u roku koji odredi povjerenstvo.
Izradu lovnogospodarskih osnova financira korisnik lovišta, a izrada lovnogospodarskih osnova za posebna lovišta financira se iz Proračuna Federacije.
Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje federalni ministar."

 

Članak 24.

 

Članak 48. mijenja se i glasi:

 

"Članak 48.

 

Godišnji plan gospodarenja lovištem sastoji se od plana uređenja lovišta, plana uzgoja i zaštite divljači, plana korištenja divljači i financijskog plana.
Godišnji plan gospodarenja lovištem izrađuje korisnik lovišta za period od 01. travnja tekuće do 31. ožujka naredne godine (lovna godina).
Uz godišnji plan gospodarenja dostavlja se i izvješće o izvršenju plana za proteklu lovnu godinu. Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na godišnje planove gospodarenja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo.
Realizaciji godišnjeg plana gospodarenja lovištem može se pristupiti nakon dobivene suglasnosti od nadležnog organa."
Do donošenja lovnogospodarske osnove, korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najduže jednu godinu.
Postupak donošenja privremenog godišnjeg plana gospodarenja lovištem je isti kao i za redovni godišnji plan gospodarenja."

 

Članak 25.

 

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:
''Izrada i revizija lovnogospodarske osnove može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkoj osobi sa visokom stručnom spremom
šumarske, agronomske i veterinarske struke, koja je tijekom fakultetskog školovanja izučavala i položila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelatnosti.''.

 

Članak 26.

 

U članku 50. stavak 3. broj "31" zamjenjuje se brojem
"15".

 

Članak 27.

 

U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi:
"Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovištem koriste se za realizaciju lovnogospodarske osnove (gospodarenje i unapređivanje lovstva) i stjecanje dobiti."

 

Članak 28.

 

U članku 55. stavak 1. mijenja se i glasi:
"Divljač mogu loviti osobe starije od osamnaest godina sa položenim lovačkim ispitom."

 

Članak 29.

 

Članak 56. mijenja se i glasi:

 

"Članak 56.

 

Lov krupne divljači vrši se na temelju dozvole za lov, a lov sitne divljači na temelju lovne karte.
Strani i domaći lovci turisti love na temelju dozvole za lov.
Dozvolu za lov i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta.
Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj dozvole za lov i lovne karte."

 

Članak 30.

 

U članku 58. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Vlasnici lovačkih pasa dužni su pse označiti, cijepiti i upisati u registar pasa sukladno odredbama Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00) i
prijaviti pse i nova legla jednoj od članica Međunarodne kinološke federacije u Bosni i Hercegovini".
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. i u istom se riječi: "Kinološki savezi u Federaciji izdaju" zamjenjuju riječima: "Kinološki savez iz stavka 2. ovoga članka izdaje".
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

 

Članak 31.

 

U članku 67. u stavku 6. Iza riječi: "Lovački savez" briše se točka i dodaju riječi: "i o tome obavješćuje Federalno ministarstvo.".

 

Članak 32.

 

U članku 75. stavak 4. mijenja se i glasi:
''Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III. stupanj srednje škole, koja je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta.''.

 

Članak 33.

 

Članak 80. mijenja se i glasi:

 

"Članak 80.

 

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori sukladno odredbama ovoga Zakona,
Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/14) – (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i drugim propisima kojima se
regulira rad federalnih i kantonalnih inspektora.".

 

Članak 34.

 

Iza članka 80. dodaju se novi čl. 80a., 80b., 80c. i 80d. koji glase:

 

"Članak 80a.

 

Federalna inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti kantonalne inspekcije, kada ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovoga Zakona ili drugi propisi
doneseni na temelju njega, a kantonalna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije završila postupak u roku.
Kantonalna inspekcija može po ovlaštenju i nalogu federalne inspekcije, izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalne inspekcije.

 

Članak 80b.

 

Za federalnog i kantonalnog inspektora koji vrše nadzor nad provođenjem ovoga Zakona može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani
inženjer šumarstva sa VII 1. stupnjem VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja i ispunjava ostale uvjete propisane posebnim
zakonom.

 

Članak 80c.

 

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, federalni inspektor je ovlašten i dužan:
1. kontrolirati primjenu lovnogospodarske osnove;
2. kontrolirati primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
3. kontrolirati rad lovačkih saveza u poslovima koji su im propisani ovim zakonom;
4. kontrolirati provođenje odredbi ovoga Zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za znanstvenoistraživačke svrhe kao i sokolarenje;
5. obavlja poslove i zadatke iz mjerodavnosti kantonalnog inspektora za šumarstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Ukoliko utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, federalni inspektor ima pravo i obvezu:
- rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
- podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno krivičnu prijavu i
- poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

 

Članak 80d.

 

Pored ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, kantonalni inspektor je ovlašten i dužan:
1. kontrolirati da li korisnik lovišta ispunjava propisane uvjete za gospodarenje;
2. kontrolirati da li je godišnji plan gospodarenja lovištem sukladno lovnogospodarskoj osnovi;
3. kontrolirati lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divljač;
4. kontrolirati izvršavanje ugovornih obveza korisnika lovišta;
5. pregledati radove i objekte u lovištima;
6. privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzimati bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje;
7. narediti privremene mjere za sprječavanje štete u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta;
8. prikupljati, kad je to potrebno, obavještenja od svjedoka, nalaz vještaka, odgovornih i drugih osoba;
9. voditi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega;
10. izvješćivati nadležnu inspekciju i druge organe o nepravilnostima i predlagati provođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
11. kontrolirati primjenu lovnogospodarske osnove;
12. kontrolirati primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta;
13. kontrolirati provođenje ovog Zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za znanstveno istraživačke namjene kao i sokolarenje;
14. podnositi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega;
15. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima."

 

Članak 35.

 

Članak 81. mijenja se i glasi:

 

"Članak 81.

 

Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen, donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje
utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja federalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

 

Članak 36.

 

U članku 82. stavak 1. točka 1. mijenja se i glasi: "lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (članak 7. stavak 2.)".
U točki 9. riječi u zagradi: "članak 38. stavak 4." Zamjenjuju se riječima: "članak 36. stavak 11., članak 37a. stavak 8. i članak 37b. stavak 3".
U točki 17. broj "80." zamjenjuje se brojevima "80c. i 80d."

 

Članak 37.

 

U članku 83. stavak 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:
"ne izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta (članak 10. stavak 2. alineja 1.)".
U točki 3. riječi: "bez odobrenja Federalnog ministarstva (članak 26.)" zamjenjuju se riječima: "suprotno odredbama članka 26".
Točka 12. mijenja se i glasi: "dozvoli lov osobama koje nemaju položen lovački ispit (članak 55.).
Točka 15. briše se.
Dosadašnje toč. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 16. i 17. postaju toč. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.

 

Članak 38.

 

U članku 84. točka 3. briše se.
Točka 10. mijenja se i glasi: "10. u lovu se koristi nečistokrvnim lovačkim psima i ne prijavi lovačkog psa ili novo leglo (članak 58. st. 1. i 3.)."
Dosadašnje toč. 4.,5.,6.,7.,8.,9.,10.,11.,12.,13.,14. i 15. postaju toč. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,10., 11., 12., 13. i 14.

 

Članak 39.

 

Članak 88. mijenja se i glasi:

 

"Članak 88.

 

Nadležni kantonalni organi dužni su u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utemeljiti i dodijeliti lovišta na korištenje sukladno ovom Zakonu.
Korisnici lovišta dužni su u roku od šest mjeseci od dana dobivanja lovišta na korištenje uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte sa odredbama ovoga Zakona.
Do okončanja postupka utemeljenja i dodjele lovišta na korištenje sukladno ovom Zakonu, brigu o uzgoju i zaštiti divljači vodit će kantonalno ministarstvo."

 

Članak 40.

 

Usklađivanje podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/10) sa odredbama ovoga Zakona izvršit će se u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 41.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

 

Tomislav Martinović

 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

 

Safet Softić