ZAKON
O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(Predmet Zakona)

 

Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalnih tijela uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak
inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), ustrojstvo Federalne uprave za
inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obveze i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i
kantonalnih inspekcijskih tijela, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Federacije.

 

Članak 2.

 

(Definicije pojmova korištenih u Zakonu)

 

Pojmovi korišteni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja:
1) "inspekcijsko tijelo" - federalno tijelo mjerodavno za vršenje inspekcijskih poslova;
2) "inspektor" - državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima;
3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje
upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi);
4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su:
a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa;
b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je
inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom;
c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava mjerodavnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg
postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje novčane
kazne putem izdavanja prekršajnog naloga;
d) inspekcijski pregled - izravan pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu
članka 62. stavak (2) točka 1. zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga,
isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod
pravnih i fizičkih osoba;
e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po
naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti;
5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera:
a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili
radnje i druge stvari i materijali kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u
izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela;
b) "subjekt nadzora" - je pravna osoba, pravna osoba s javnim ovlastima, fizička osoba registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja mjerodavnog tijela i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor;
c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja i proizvoda s propisima;
d) "lista provjera" - ček-lista - lista provjera sačinjena na temelju zakona i drugih propisa,
koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan
predmet, pravni temelj, te mjere koje inspektor može poduzeti sukladno zakonu i drugim propisima, u slučaju da prilikom nadzora konstatira njihovu povredu, kao i druge aktivnosti
inspektora u postupku obavljanja inspekcijskog nadzora;
e) "službena kontrola" - je svaki oblik kontrole koju obavlja mjerodavno tijelo radi verificiranja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja sukladno zakonima i drugim propisima;
f) "pismeno" - svaki akt koji izdaje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora.

 

Članak 3.

 

(Vršenje inspekcijskog nadzora)

 

Inspekcijski nadzor vrši se:
1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora;
2) poduzimanjem preventivnih mjera, sukladno ovom zakonu i drugim propisima;
3) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprječavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i
4) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim zakonom i drugim propisom.

 

Članak 4.

 

(Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda glede službenih kontrola)

 

Mjerodavne federalne inspekcije u Federaciji BiH osiguravaju nepristrasnost, kvalitetnu provedbu i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja,
sukladno odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih međunarodnim ugovorima koje je ratificirala BiH.

 

Članak 5.

 

(Uloga i značaj inspekcijskog nadzora)

 

1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa, sukladno zakonu.
2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom zakonu djelatnost je od općeg interesa za Federaciju.

 

Članak 6.

 

(Organiziranje inspekcijskog nadzora)

 

1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, vrše tijela mjerodavna za vršenje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane sukladno posebnim zakonima radi vršenja inspekcijskog nadzora.
2) Sukladno određenjima Ustava poslovi inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti Federacije mogu se zakonom prenijeti na kanton, grad i općinu.
3) Stručni nadzor nad radom kantonalnih inspekcijskih tijela u provođenju federalnih zakona i zakona BiH kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela vrši Federalna uprava.

 

Članak 7.

 

(Osobe koje vrše inspekcijski nadzor)

 

Inspekcijski nadzor vrše inspektor/i i inspektorica/e kao državni službenici s posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor).

 

Članak 8.

 

(Radno-pravni status)

 

Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u tijelima uprave Federacije.

 

Članak 9.

(Opći uvjeti za postavljenje inspektora)

 

Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom o državnoj službi u Federaciji.

 

Članak 10.

 

(Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora)

 

Posebni uvjeti za obavljanje poslova glavnog inspektora i inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu radnih mjesta Federalne uprave za inspekcijske poslove sukladno
propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti.

 

Članak 11.

 

(Postavljenje glavnih inspektora i inspektora)

 

Glavni inspektori i inspektori postavljaju se sukladno Zakonu o državnoj službi u Federaciji.

 

Članak 12.

 

(Načela vršenja inspekcijskog nadzora)

 

1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti,
dosljednosti, nediskriminacije i političke neovisnosti.
2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela pravičnosti, tako da mjera koju je naložio inspektor bude srazmjerna težini učinjene povrede zakona ili drugih
propisa.
3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora, kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja.

 

Članak 13.

(Nalaganje upravne mjere)

 

1) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže.

 

Članak 14.

 

(Primjena etičkog kodeksa)

 

1) U svome radu inspektor se rukovodi načelima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine i Etičkog kodeksa za inspektore.
2) Etički kodeks za inspektore donosi rukovoditelja tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.

 

Članak 15.

 

(Obavješćivanje o počinjenom kaznenom djelu)

 

Inspektor je dužan obavijestiti mjerodavno tužiteljstvo o saznanjima o eventualno počinjenom kaznenom djelu do kojih je došao tijekom inspekcijskog nadzora.

 

Članak 16.

 

(Propisivanje inspekcijskog nadzora)

 

Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom.

 

II. USTROJSTVO FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

 

Članak 17.

 

(Federalna uprava za inspekcijske poslove)

 

1) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) je samostalno federalno tijelo uprave.
2) Federalne inspekcije određene ovim zakonom u sastavu su Federalne uprave.
3) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu.
4) Federalna uprava može imati organizacijske jedinice izvan sjedišta.

 

Članak 18.

 

(Djelokrug rada Federalne uprave)

 

Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:
1) inspekcijske poslove iz mjerodavnosti federalnih inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u njezinom sastavu;
2) vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH (donesenih od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela;
3) vrši inspekcijski nadzor nad pravnim osobama kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od tijela uprave;
4) prati stanje u upravnim oblastima za koje je mjerodavna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora;
5) koordinira rad federalnih inspekcija i surađuje s kantonalnim inspekcijama;
6) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvješće o radu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije);
7) podnosi posebna izvješća o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Federacije, kao i posebna izvješća iz upravnih oblasti i o pojavama iz njih, radi informiranja Vlade Federacije;
8) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i tijela za vršenje inspekcijskih poslova iz mjerodavnosti utvrđenih federalnim i propisima BiH (donesenih od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela;
9) daje mišljenje na godišnji program i plan rada kantonalnih inspekcijskih tijela u provedbi federalnih i propisa BiH (donesenih od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela i prati izvješća kantonalnih inspekcijskih tijela o izvršenju tih programa i planova rada;
10) donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za područje Federacije BiH, za provedbu federalnih i propisa BiH (donesenih od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela u čijoj provedbi mogu sudjelovati i kantonalna inspekcijska tijela;
11) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje mjerodavnosti;
12) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora;
13) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora;
14) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima;
15) vodi evidenciju o radu federalnih inspektora;
16) vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih inspektora;
17) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Federalne uprave;
18) sudjeluje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad kojima inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija, po potrebi;
19) rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora donesenih na temelju federalnih propisa;
20) vrši certificiranje inspektora;
21) ostvaruje suradnju s mjerodavnim tijelima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i tijelima i institucijama na razini države BiH;
22) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonima i drugim propisima.

 

Članak 19.

 

(Unutarnje ustrojstvo Federalne uprave)

 

1) Unutarnje ustrojstvo Federalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.
2) Pravilnik iz stavka 1) ovoga članka donosi ravnatelj Federalne uprave, uz suglasnost Vlade Federacije.

 

Članak 20.

 

(Rukovođenje Federalnom upravom)

 

1) Federalnom upravom rukovodi ravnatelj.
2) Ravnatelja Federalne uprave postavlja i razrješava Vlada Federacije sukladno Zakonu o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonu o državnoj službi
u FBiH na usuglašen prijedlog premijera i zamjenika premijera.
3) Ravnatelj Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Federacije.

 

Članak 21.

 

(Ravnatelj Federalne uprave)

 

Ravnatelj Federalne uprave rukovodeći je državni službenik koji:
1) rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu;
2) organizira i osigurava zakonito i učinkovito vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalnih inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave;
3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim zakonom;
4) daje prethodnu suglasnost za imenovanje službenih veterinara za obavljanje službenih kontrola i obavlja i druge poslove iz mjerodavnosti Federalne uprave koji su određeni ovim zakonom i drugim federalnim propisima.

 

Članak 22.

 

(Rukovodeći državni službenici)

 

1) Rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su:
1) tajnik,
2) pomoćnik ravnatelja i
3) glavni federalni inspektor.
2) Rukovodeće državne službenike iz stavka (1) ovoga članka postavlja ravnatelj Federalne uprave, sukladno Zakonu o državnoj službi.
3) Rukovodeći državni službenici iz stavka (1) ovoga članka za svoj rad odgovaraju ravnatelju Federalne uprave.

 

Članak 23.

 

(Glavni federalni inspektori)

 

U Federalnoj upravi glavni federalni inspektori su:
1. tržišni inspektor,
2. inspektor za hranu,
3. zdravstveni inspektor,
4. inspektor rada,
5. urbanističko-ekološki inspektor,
6. prometni inspektor,
7. poljoprivredni inspektor,
8. inspektor za šumarstvo,
9. vodni inspektor,
10. veterinarski inspektor,
11. rudarsko, termo i elektro-energetski inspektor.

 

Članak 24.

 

(Federalni inspektori)

 

U Federalnoj upravi federalni inspektori su:
1) tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor,
2) sanitarni inspektor za nadzor nad sprječavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti,
3) sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima,
4) sanitarni inspektor na carinskim ispostavama,
5) inspektor za hranu,
6) zdravstveni inspektor,
7) farmaceutski inspektor,
8) inspektor rada za oblast radnih odnosa,
9) inspektor rada za oblast zaštite na radu,
10) urbanistički inspektor,
11) građevinski inspektor,
12) inspektor zaštite okoliša,
13) inspektor zaštite prirode,
14) inspektor za ceste,
15) inspektor za cestovni promet,
16) inspektor za željeznice i željeznički promet,
17) inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe,
18) inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu,
19) inspektor za telekomunikacije i poštanski promet,
20) inspektor za nadzor dizala, žičara i cjevovodnog transporta,
21) inspektor za podzemne instalacije,
22) poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište,
23) poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu bilja,
24) poljoprivredni inspektor za stočarstvo,
25) poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,
26) poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi stupanj prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda,
27) fitosanitarni inspektor,
28) šumarski inspektor,
29) šumarski fitosanitarni inspektor,
30) inspektor za lovstvo,
31) vodni inspektor,
32) veterinarski inspektor,
33) veterinarski inspektor za hranu,
34) veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji se koriste u veterinarstvu,
35) inspektor elektro-energetike,
36) rudarski inspektor,
37) geološki inspektor,
38) inspektor posuda pod pritiskom,
39) inspektor za kvalitetu tečnih naftnih goriva,
40) sanitarni granični inspektor.

 

III. UNUTARNJE USTROJSTVO FEDERALNE UPRAVE

 

Članak 25.

 

(Organizacijska struktura)

 

1) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su:
(1) Federalni tržišni inspektorat,
(2) Federalni inspektorat za hranu,
(3) Federalni inspektorat zdravstva,
(4) Federalni inspektorat rada,
(5) Federalni urbanističko-ekološki inspektorat,
(6) Federalni prometni inspektorat,
(7) Federalni poljoprivredni inspektorat,
(8) Federalni šumarski inspektorat,
(9) Federalni vodni inspektorat,
(10) Federalni veterinarski inspektorat,
(11) Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat.
2) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove osnovat će se sektor unutarnje kontrole i sektor granične inspekcije.

 

Članak 26.

 

(Djelokrug rada)

 

Djelokrug rada federalnih inspekcija iz članka 24. Ovoga zakona utvrđen je federalnim i propisima BiH u kojima je regulirano da inspekcijski nadzor obavljaju entitetske inspekcije i
inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena mjerodavnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast.

 

Članak 27.

 

(Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama)

 

1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvalitete roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju posebnu tehničku
opremu ili primjenu znanstvenih metoda i tehničkih postupaka može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove.
2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stavka (1) ovoga članka donosi ravnatelj Federalne uprave.

 

Članak 28.

 

(Planiranje i izvješća o inspekcijskom nadzoru)

 

1) Federalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o vršenju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalna tijela za
vršenje inspekcijskog nadzora, u provedbi federalnih i propisa BiH.
2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima.
3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stavka (2) ovoga članka prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost s povećanim stupnjem rizika po život, zdravlje i imovinu građana.
4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti i kompetentnih mjerodavnih tijela na razini BiH.
Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ako ministarstva i kompetentna mjerodavna tijela na razini BiH ne dostave mišljenje do spomenutog
roka, smatrat će se da nemaju primjedbi ni prijedloga.
5) Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora službena su tajna.
6) O stanju u oblastima iz svoje mjerodavnosti Federalna uprava podnosi izvješće Vladi Federacije najmanje dva puta godišnje.
7) Pri izradi programa i planova obvezatno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno o oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora.
8) Ravnatelj u iznimnim slučajevima može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora.
9) Prema posebnom programu iz stavka (8) ovoga članka inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj skupini subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem
medija ili na drugi prikladan način, s ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu toga subjekta za inspekcijsku kontrolu.
10) Glavni federalni inspektor podnosi mjesečno i godišnje izvješće ravnatelju Federalne uprave i resornom ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti.
11) Inspektor je dužan dostaviti mjesečna izvješća i godišnje izvješće o svome radu glavnom inspektoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izvješća.
12) Kantonalno tijelo uprave mjerodavno za inspekcijske poslove dužno je svoj godišnji program i plan rada u provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi na mišljenje.
13) Kantonalno tijelo uprave mjerodavno za inspekcijske poslove dužno je svoje godišnje izvješće o provedbi federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi.
14) Sadržaj izvješća o radu inspektora propisuje ravnatelj Federalne uprave.

 

Članak 29.

 

(Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

Ravnatelj Federalne uprave donosi Pravilnik kojim se utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti inspekcija, sukladno utvrđenim listama provjera -
ček-listama iz određenih upravnih oblasti.

 

Članak 30.

 

(Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora)

 

1) Obavljanje redovitog inspekcijskog nadzora kod istoga subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjoj razini.
2) Iznimno, redoviti inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istoga subjekta nadzora može trajati najdulje 12 radnih dana godišnje.
3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stavka (2)
ovoga članka može trajati dulje, ali ne dulje od dvostrukog vremena predviđenog u stavku (2) ovoga članka.
4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan.

 

Članak 31.

 

(Evidencije o inspekcijskom nadzoru)

 

1) Tijelo mjerodavno za vršenje inspekcijskih poslova vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svome sastavu.
2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob.
3) Ravnatelj će Federalne uprave u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru,
kojim će se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora, na web-stranici i na druge pogodne načine.

 

IV. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS

 

Članak 32.

 

(Imenovanje inspektora i glavnih inspektora)

 

1) Inspektori i glavni inspektori imenuju se sukladno Zakonu o državnoj službi u FBiH.
2) U slučaju duže spriječenosti vršenja poslova glavnog inspektora ravnatelj Federalne uprave ovlastit će posebnim rješenjem drugog inspektora iz te upravne oblasti, sa svim pravima i obvezama glavnog inspektora, ali ne dulje od godinu dana.

 

Članak 33.

 

(Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova)

 

Inspekcijske poslove može obavljati osoba koja ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera ili visoko obrazovanje prvoga ciklusa (koji se vrjednuje s 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sustavu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u tijelima uprave u Federaciji, najmanje tri godine, odnosno pet godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast.

 

Članak 34.

 

(Iskaznica i značka inspektora)

 

1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti propisane zakonom.
2) Glavnim inspektorima i inspektorima iskaznicu i značku izdaje ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
3) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku.
4) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi ravnatelj Federalne uprave uz suglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Članak 35.

 

(Ocjenjivanje rada inspektora)

 

1) Rad inspektora sukladno Zakonu o državnoj službi u FbiH ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku razdoblja za koje se ocjenjuje.
2) Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a utvrđuje ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
3) Ocjenu rada za glavnog inspektora utvrđuje ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
4) Ocjeni rada ne podliježu glavni inspektori i inspektori, ukoliko u razdoblju za koje se ocjenjuju nisu radili više od 50% razdoblja za koje se ocjenjuju.

 

Članak 36.

 

(Stručno obrazovanje inspektora)

 

Inspektor je obvezan permanentno se stručno obrazovati i usavršavati za vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka sukladno programu stručne obuke inspektora koji donosi rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.

 

Članak 37.

 

(Potvrda o uspješnosti u radu - Certifikat)

 

1) Obavljanje inspekcijskih poslova Federalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata).
2) Pod provjerom iz stavka (1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvalitete rada glavnog federalnog inspektora i inspektora na temelju primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Upravi za inspekcijske poslove.
3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za razdoblje od četiri godine, a odnosi se na kvalitetu rada i uspješnosti u radu glavnog federalnog inspektora i federalnih inspektora.
4) Certifikat se izdaje glavnom federalnom inspektoru i federalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi.
5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja cerfifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja
standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Federacije, na prijedlog ravnatelja Uprave uz suglasnost federalnoga ministra pravde.
6) Ako glavni inspektor i inspektor ne budu certificirani, imaju obvezu istekom roka šest mjeseci pristupiti ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata;
7) Ako glavni inspektor i inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certificiran, u narednom razdoblju od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju
za dobijanje certifikata i umanjuje mu se neto-plaća za iznos od 30%, rješenjem ravnatelja.
8) Ako glavni inspektor i inspektor ne bude certificiran ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos.

 

Članak 38.

 

(Savjetnik - mentor)

 

1) Glavni inspektor u posljednjoj godini pred umirovljenje rješenjem po ovlasti ravnatelja Federalne uprave, odnosno rukovoditelja tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih
poslova obavlja poslove savjetnika-mentora s obvezom prenošenja iskustava i znanja inspektorima iz svoje upravne mjerodavnosti.
2) Za obavljanje redovitih poslova i zadaća glavnog inspektora iz prethodnog stavka ovoga članka ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje
inspekcijskih poslova rješenjem će postaviti glavnog inspektora sukladno Zakonu o državnoj službi u FBiH.

 

Članak 39.

 

(Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova)

 

1) Inspektor ne može obavljati gospodarske, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti sudjelovati u radu stručnih povjerenstava i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti što podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta, uz naknadu.
2) Zabrana iz stavka (1) ovoga članka ne odnosi se na znanstveni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja.

 

Članak 40.

 

(Posebni dodatci na plaću)

 

Osnovna plaća ravnatelja, glavnog inspektora i inspektora kao dodatak za obavljanje poslova s posebnim ovlastima i uvjetima rada uvećava se za postotak propisan posebnim zakonom.

 

Članak 41.

 

(Čuvanje službene i druge tajne)

 

1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu s kojom se upozna u vršenju inspekcijskog nadzora.
2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora.
3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu stavka (1) i (2) ovoga članka traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora.

 

Članak 42.

 

(Suspenzija inspektora)

 

Glavni inspektor i inspektor bit će suspendiran s dužnosti ako:
a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice;
b) ne poduzme radnje radi izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri;
c) ne obavijesti mjerodavnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao tijekom izvršenja svoga inspekcijskog nadzora;
d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora izuzev u slučaju objektivne spriječenosti da to učini;
e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zlouporabi svoje ovlasti;
f) obavlja djelatnost ili poslove iz mjerodavnosti druge inspekcije osim kad ima posebnu ovlast;
g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja kazneno djelo;
h) prekrši obvezu čuvanja službene i druge tajne s kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora sukladno ovom zakonu;
i) i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.

 

Članak 43.

 

(Prijedlog za suspenziju inspektora)

 

Prijedlog za suspenziju glavnog inspektora podnosi ravnatelj, a za inspektora - glavni inspektor i ravnatelj Federalne uprave sukladno Zakonu o državnoj službi u FBiH.

 

Članak 44.

 

(Odlučivanje o suspenziji inspektora)

 

1) O suspenziji glavnog inspektora i inspektora ravnatelj donosi rješenje.
2) Protiv rješenja iz stavka (1) ovoga članka ima se pravo uložiti žalbu sukladno Zakonu o državnoj službi.
3) Žalba na rješenje iz stavka (2) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak 45.

 

(Druga odgovornost inspektora)

 

Suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne isključuje njegovu stegovnu odgovornost prema odredbama Zakona o državnoj službi u FBiH ili prekršajnu i kaznenu odgovornost ako
razlozi za suspenziju istodobno imaju i obilježja tih odgovornosti.

 

Članak 46.

 

(Obveze inspektora u slučaju suspenzije)

 

1) Danom suspenzije glavnom inspektoru i inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom zakonu.
2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obvezan ravnatelju Federalne uprave ili od njega ovlaštenoj osobi predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u
inspekcijskom nadzoru i sredstva rada s kojima je bio zadužen.
3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stavka (2) ovoga članka sastavlja se zapisnik.

 

V. MJERODAVNOST INSPEKCIJA

 

Članak 47.

 

(Mjerodavnost federalne inspekcije)

 

1) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru mjerodavnosti utvrđenih federalnim propisima i propisima BiH kojima je utvrđena mjerodavnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima.
2) Federalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje mjerodavnosti na cijelom području Federacije.
3) Iznimno, federalna inspekcija može obaviti nadzor iz mjerodavnosti kantonalnog inspektora po federalnom propisu ako tijelo za inspekcijske poslove kantona nema
inspektora iz te upravne oblasti.

 

Članak 48.

 

(Vršenje inspekcijskog nadzora od kantonalnog inspektora)

 

1) Ravnatelj Federalne uprave, uz suglasnost rukovoditelja kantonalnog tijela uprave mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti
kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH na području drugog kantona.
2) Protiv rješenja kojim se daje ovlast iz stavka (1) ovoga članka žalba nije dopuštena.

 

Članak 49.

 

(Ovlast za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

1) Ravnatelj Federalne uprave rješenjem može ovlastiti više federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i propisa
BiH (donesenih od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine), kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetska inspekcijska tijela na području Federacije BiH,
radi poboljšanja stanja u toj oblasti, po zahtjevu premijera i Vlade Federacije BiH, uz suglasnost rukovoditelja kantonalnog tijela za inspekcijske poslove ili premijera vlade
kantona.
2) Protiv rješenja ravnatelja Federalne uprave iz stavka (1) ovoga članka žalba nije dopuštena.
3) Troškove angažiranja inspektora snosi Federalna uprava.

 

Članak 50.

 

(Inspekcijski nadzor u slučaju izravne opasnosti)

 

1) U slučajevima kada prijeti izravna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa inspekcijski će nadzor izvršiti najbliži inspektor u
odgovarajućoj upravnoj oblasti.
2) O nadzoru iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izvješće i obavijestiti mjerodavno tijelo za vršenje inspekcijskih poslova.
3) U iznimnim slučajevima kada prijeti izravna opasnost po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj oblasti,
glavni federalni inspektor, uz suglasnost ravnatelja Federalne uprave, naređuje, prati i koordinira provođenje federalnih i propisa BiH i naloženih mjera na području cijele Federacije.

 

Članak 51.

 

(Vršenje inspekcijskog nadzora kada nije određena mjerodavnost)

 

1) Kada federalnim propisom nije određeno koje će tijelo vršiti inspekcijski nadzor, za te poslove mjerodavna je federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti.
2) Kada je propisom BiH (donesenim od mjerodavnih tijela Bosne i Hercegovine) utvrđeno da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije, nadzor će obavljati federalna inspekcija, a po ovlasti ravnatelja Federalne uprave i mjerodavni kantonalni inspektor te upravne oblasti, uz
suglasnost rukovoditelja kantonalnog tijela za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona.
3) U slučaju iz stavaka (1) i (2) ovoga članka, kada nije eksplicitno određena mjerodavna inspekcija, ravnatelj Federalne uprave rješenjem utvrđuje mjerodavnu inspekciju.

 

Članak 52.

 

(Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlasti ravnatelja)

 

1) Kad to potreba službe zahtijeva, ravnatelj Federalne uprave može, iznimno, ovlastiti i drugog državnog službenika toga tijela uprave, odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz
članaka (9) i (10) ovoga zakona i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu da izvrši samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora o čemu ravnatelj donosi rješenje.
2) Ako postoje objektivne potrebe posla, ravnatelj Federalne uprave može rješenjem i bez suglasnosti inspektora rasporediti glede sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji.
3) Ako premještaj iz stavka (2) ovoga članka podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu.

 

Članak 53.

 

(Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti druge inspekcije)

 

Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz mjerodavnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim zakonom.

Članak 54.

 

(Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti druge inspekcije)

 

1) Kada je potrebno žurno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz suglasnost ravnatelja Federalne uprave, odnosno rukovoditelja tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten mjerodavni glavni inspektor u roku tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora.

 

Članak 55.

 

(Prijedlog za rješavanje sukoba mjerodavnosti između federalnih inspekcija)

 

U slučaju sukoba mjerodavnosti između federalnih inspekcija prijedlog za rješavanje toga sukoba podnosi federalna inspekcija koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija
koja smatra da je mjerodavna za postupanje, u roku tri dana od dana saznanja za sukob mjerodavnosti.

 

Članak 56.

 

(Rješavanje sukoba mjerodavnosti između federalnih inspekcija)

 

1) Sukob mjerodavnosti između federalnih inspekcija rješava Vlada Federacije.
2) Sukob mjerodavnosti između federalnih inspekcija u sustavu Federalne uprave rješava ravnatelj Federalne uprave.

 

Članak 57.

 

(Sukob mjerodavnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija)

 

1) Sukob mjerodavnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija rješavaju sporazumno ravnatelj Federalne uprave i rukovoditelj kantonalnog tijela mjerodavnog za vršenje
inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana nastanka sukoba.
2) Ako sukob mjerodavnosti ne bude riješen sporazumno u roku iz stavka (1) ovoga članka, sukob mjerodavnosti rješavat će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine.

 

VI. PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA

 

Članak 58.

 

(Preventivno djelovanje inspektora)

 

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprječavanja povrede zakona i drugih propisa, sprječavanja nastajanja štetnih posljedica i
otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica, ukoliko one nisu nastupile, radi zaštite javnog i privatnog interesa.

 

Članak 59.

 

(Preventivne mjere)

 

U poduzimanju preventivnih mjera inspektor:
1) upoznaje subjekte nadzora s obvezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihova nepridržavanja;
2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa;
3) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tomu donosi rješenje;
4) upoznaje subjekte nadzora s pravima i obvezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora, sukladno Zakonu;
5) izvješćuje mjerodavna tijela o uočenim nedostatcima koji nisu posebice propisani i sankcionirani zakonima i drugim propisima;
6) ukazuje mjerodavnim tijelima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obveza subjekata nadzora kod tih tijela, s ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora;
7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa;
8) upoznaje subjekte nadzora s olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima;
9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora;
10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa;
11) ostvaruje suradnju s udrugama građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim osobama koje im mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora;
12) inspektori međusobno surađuju i pomažu se u radu i nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže informacije kojima raspolažu kako bi ostvarili što učinkovitije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora sukladno zakonu.

 

VII. INSPEKCIJSKI NADZOR

 

Članak 60.

 

(Prava, obveze i odgovornosti inspektora)

 

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obveze i odgovornosti propisane ovim zakonom i drugim propisima.

 

Članak 61.

 

(Primjena međunarodnih konvencija)

 

Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratificirala Bosna i Hercegovina.

 

Članak 62.

 

(Ovlasti inspektora)

 

1) Inspektor je ovlašten:
(1) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih osoba od značaja za inspekcijski nadzor;
(2) utvrđivati ima li subjekt nadzora rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom;
(3) pregledati poslovne i druge prostorije u smislu stavka (1) točka 2. ovoga članka, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvodnje;
(4) pregledati način obavljanja djelatnosti - proces rada, sigurnosti robe i kvalitetu proizvoda i pruženih usluga;
(5) utvrđivati ispunjava li subjekt nadzora propisane uvjete vezane uz prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti;
(6) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje
inspekcijskog nadzora;
(7) saslušavati stranke, svjedoke i druge osobe čija je izjava od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora;
(8) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usuglašenosti s propisima;
(9) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme;
(10) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavu pređašnjeg stanja;
(11) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora;
(12) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno da se odazove pozivu da dođe osobno u službene prostorije inspekcijskog tijela radi davanja podataka u svezi s izvršenim inspekcijskim nadzorom;
(13) poduzimati upravne i druge mjere sukladno ovom zakonu i drugim zakonima;
(14) poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora;
(15) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor;
(16) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
(17) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora.
2) Pored ovlasti iz stavka (1) ovoga članka inspektor ima prava i obveze sukladno posebnim propisima:
1. izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji uz prethodno pribavljenu naredbu mjerodavnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti;
2. zaustavljati i isključiti svako prometno sredstvo koje sudjeluje u unutarnjem cestovnom prometu osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći;
3. zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolicu i nanijeti
materijalnu štetu;
4. oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu;
5. omogućiti subjektu nadzora sudjelovanje u svim inspekcijskim radnjama i očitovanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa;
6. ako tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje kaznenog djela, o tom saznanju izvješćem obavijestiti mjerodavno tužiteljstvo.

 

Članak 63.

 

(Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat)

 

Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor sukladno nastalim
okolnostima, uz nazočnost druge osobe koju sam zaključkom odredi.

 

Članak 64.

 

(Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti s materijalnim propisom)

 

Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije sukladno materijalnom propisu iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da sukladno Zakonu poduzme odgovarajuće aktivnosti prema mjerodavnom tijelu radi njegova poništenja ili ukidanja po pravu nadzora.

 

Članak 65.

 

(Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti)

 

Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja posjeduje li subjekt nadzora sredstva i
opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora.

 

Članak 66.

 

(Neometanje redovitog procesa rada)

 

Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redoviti proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora.

 

1. Prava i obveze subjekta nadzora

 

Članak 67.

 

(Sudjelovanje subjekta nadzora)

 

1) Subjekt nadzora dužan je sudjelovati u inspekcijskom nadzoru.
2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora sukladno nalogu za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora.
3) Inspekcijski će se nadzor izvršiti u nazočnosti odgovorne osobe ili bilo koje zatečene osobe radno angažirane kod subjekta nadzora.
4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je mjerodavnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora, odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor.
5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog tijela tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći osobno radi davanja potrebnih pojašnjenja u svezi s obavljenim inspekcijskim nadzorom.
6) Iznimno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez sudjelovanja subjekta nadzora.

 

Članak 68.

 

(Obavješćivanje u slučaju nastanka opasnosti)

 

Subjekt nadzora obvezatno izvješćuje mjerodavnog inspektora i mjerodavnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

 

Članak 69.

 

(Davanje na uvid podataka i dokumentacije)

 

1) Ako se tijekom vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podatci i dokumentacija i drugih osoba uposlenih kod subjekta
nadzora ili su te osobe u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju.
2) Inspektor zahtjeve iz stavka (1) ovoga članka nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom.
3) Protiv zaključka iz stavka (2) ovoga članka ne može se izjaviti posebna žalba.

 

Članak 70.

 

(Predočavanje liste provjera - ček-liste)

 

1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera - ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor.
2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora koja provjera nije obuhvaćena ček-listom, poduzet će odgovarajuće radnje sukladno zakonu.

Članak 71.

 

(Davanje uzoraka proizvoda inspektoru)

 

Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji, ovlaštene za ispitivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima.

 

Članak 72.

 

(Obavješćivanje o rezultatima ispitivanja)

 

1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pismenom obliku izvješćuje subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata.
2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije u Federaciji ukoliko nije zadovoljan nalazom i
mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje.
3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja odgovaraju li propisanom ili deklariranom sustavu i propisanom obliku, subjekt nadzora
ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka.

 

Članak 73.

 

(Očitovanje o činjenicama i dokazima)

 

Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo očitovati se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora.

 

Članak 74.

 

(Pružanje stručne pomoći)

 

Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i
preventivno djelovanje.

 

Članak 75.

 

(Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja)

 

1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja.
2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora s dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima očituje.

 

Članak 76.

 

(Pravna sredstva na akte inspektora)

 

Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovita i izvanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor sukladno Zakonu o upravnom postupku.

 

Članak 77.

 

(Edukacija subjekta nadzora)

 

Subjekt nadzora obvezan je, u vlastitom interesu, educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu.

 

Članak 78.

 

(Osiguranje prevoditelja u postupku inspekcijskog nadzora)

 

1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj uporabi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevoditelja na jedan od jezika koji je u službenoj uporabi u Federaciji.
2) Subjekt nadzora osigurat će prevoditelja i za strane osobe koje su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečene na radnom mjestu kod subjekta nadzora.
3) Troškove prevođenja iz stavka (1) ovoga članka snosi subjekt nadzora.
4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevoditelja, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora.

 

Članak 79.

 

(Pozivanje odgovorne osobe i drugih osoba)

 

1) Kad okolnosti nalažu, inspektor će pismeno pozvati odgovornu osobu subjekta nadzora i svaku drugu osobu da pristupi u prostorije tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski
nadzor.
2) Osobe iz stavka (1) ovoga članka mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a iznimno i u sve dane i izvan toga vremena, iz razloga žurnosti.
3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a iznimno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja.

 

Članak 80.

 

(Dužnost odazivanja pozivu)

 

1) Pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu inspektora.
2) Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može sukladno Zakonu i drugom propisu odrediti da se ona
prisilno dovede.
3) Troškovi prisilnog dovođenja padaju na teret osobe koja se privodi.
4) O prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba.

 

2. Postupak inspekcijskog nadzora

 

Članak 81.

 

(Primjena Zakona o upravnom postupku)

 

1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.
2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se načela utvrđenih ovim zakonom i Zakonom o upravnom postupku.

 

Članak 82.

 

(Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora)

 

Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti.

 

Članak 83.

 

(Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

Inspekcijski nadzor sukladno ovom zakonu izvršit će se i na pismeni zahtjev:
1) Vlade Federacije,
2) federalnog ministra i
3) ravnatelja Federalne uprave.

 

Članak 84.

 

(Zahtjev pravnih i fizičkih osoba za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

1) Pravne i fizičke osobe mogu podnijeti pismeni zahtjev mjerodavnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor.
2) Mjerodavna će inspekcija o poduzetim mjerama izvijestiti podnositelja zahtjeva pismeno u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora.
3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju
glavni inspektor i inspektor cijene utemeljenost predstavke i poduzimaju zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja.

 

Članak 85.

 

(Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnositelja već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako
su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu.

 

Članak 86.

 

(Inspekcijski nadzor radi zaštite osobnih prava i pravnih interesa)

 

1) Inspektor, ako ocijeni opravdanim, izvršit će inspekcijski nadzor na pismeni ili usmeni zahtjev pravne i fizičke osobe koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se
izvrši inspekcijski nadzor.
2) Osobe iz stavka (1) ovoga članka dužne su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen.
3) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnositelja zahtjeva.
4) Podnositelj zahtjeva može se obratiti rukovoditelju mjerodavnog tijela za vršenje inspekcijskih poslova, radi zaštite svojih prava, u roku tri mjeseca od dana saznanja za
učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede.
5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnositelja zahtjeva.

 

Članak 87.

 

(Odnos Federalne uprave prema tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti)

 

1) Tijela uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti dužne su izvijestiti mjerodavnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznale u obavljanju svojih poslova, a
značajne su za rad inspekcije.
2) Tijela uprave i pravne osobe iz stavka (1) ovoga članka dužne su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojima raspolažu (zapisnik o saslušanju određene osobe, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.).

 

Članak 88.

 

(Ovlasti inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih osoba s javnim ovlastima)

 

1) Ako pravna osoba s javnim ovlastima ne vrši povjerene poslove sukladno zakonu i drugim propisima, federalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obvezan je pismeno upozoriti tijelo upravljanja te pravne osobe i naložiti mu mjere za rješavanje toga pitanja, a ako je to potrebno, obvezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše sukladno zakonu i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene.
2) Tijelo upravljanja pravne osobe s javnim ovlastima dužno je postupiti po naloženim mjerama federalnoga inspektora.

 

Članak 89.

 

(Ovlasti inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra)

 

1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kojem je povjereno da upravlja i eksploatizira javno dobro ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovornu osobu u subjektu nadzora a rješenjem naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka.
2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojima se upravlja i eksploatizira javno dobro.

 

Članak 90.

 

(Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na temelju naloga za inspekcijski nadzor.
2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor.
3) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži:
1) naziv inspekcijskog tijela, broj naloga i nadnevak izdavanja;
2) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata;
3) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor;
4) predmet inspekcijskog nadzora;
5) listu provjera - ček-listu;
6) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor;
7) naziv službenog vozila i registracijske oznake;
8) nadnevak početka vršenja inspekcijskog nadzora;
9) potpis izdavatelja naloga i otisak žiga;
10) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekršaj.
4) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obvezu da spomenuti nalog inspektor predoči glavnom inspektoru u roku 24 sata, koji će ga svojim potpisom verificirati kao akt u predmetu.
5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istodobno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru pojedinačno izdaje se nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire.
6) Ako postoji potreba za poduzimanjem žurnih mjera radi zaštite javnoga interesa, glavni inspektor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz
obvezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog.

 

Članak 91.

 

(Predočivanje naloga za vršenje inspekcijskog nadzora)

 

1) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočuje nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira.
2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti posebna žalba.

 

Članak 92.

 

(Lista provjera - opseg i složenost inspekcijskog nadzora)

 

(1) Na temelju lista provjera - ček-lista utvrđuje se opseg i složenost inspekcijskog nadzora.
(2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora.
(3) Ravnatelj inspekcijskog tijela uprave donosi pravilnik o kriterijima za utvrđivanje opsega i složenosti inspekcijskog nadzora iz stavka (1) ovoga članka.

 

Članak 93.

 

(Postupanje inspektora u slučaju mjerodavnosti druge inspekcije)

 

Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa, iz mjerodavnosti druge inspekcije, odnosno drugog tijela uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem
glavnog inspektora obavijestiti mjerodavnu inspekciju, odnosno tijelo uprave u roku tri dana.

 

Članak 94.

 

(Predstavljanje inspektora subjektu nadzora)

 

Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku.

 

Članak 95.

 

(Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora)

 

1) Inspekcijski nadzor obavlja se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor.
2) Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora po pravilu se utvrđuje nalogom za vršenje inspekcijskog nadzora.
3) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorna osoba ili bilo koja druga osoba uposlena kod subjekta nadzora dužna je
inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad.
4) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnim ozračjem (podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka
druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorna osoba je dužna inspektoru i osobama koje nazoče inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva.
5) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja točnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pismenim putem pozvati subjekta nadzora ili drugu osobu
da u određeno vrijeme i određenog nadnevka pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog tijela i donese traženu dokumentaciju.

 

Članak 96.

 

(Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora)

 

1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći tijekom njegova radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a iznimno i izvan radnog vremena, ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora, kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor.
2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti tijekom njegova radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana.
3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stavka (2) ovoga članka donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.
4) Zaključak iz stavka (3) ovoga članka priložit će se uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.

 

Članak 97.

 

(Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor)

 

U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje:
1) identifikaciju subjekta nadzora i to:
a) identitet za fizičku osobu,
b) oblik organiziranja za pravnu osobu,
c) podatke o odgovornoj osobi za zastupanje pravne osobe prema aktu o osnivanju i upisu u
sudski registar;
2) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti:
a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar;
b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvrđeno (odobrenje,
licencija za rad i sl.);
c) pravni temelj korištenja poslovnog prostora;
d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije ako je to posebnim
propisom utvrđeno;
e) je li kod subjekta nadzora uposlen stranac i bez radne dozvole ili s radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu sukladno
posebnim propisima;
f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima s kojima se obavlja djelatnost sukladno zakonu
(važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.);
g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati sukladno zakonu i drugim
propisima.

 

Članak 98.

 

(Dužnost omogućavanja rada inspektoru)

 

1) Subjekt nadzora kao i svaka druga osoba ne smije sprječavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora.
2) Inspektor će usmeno, telefonom ili u pisanoj formi zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sve potrebne obavijesti, podatke i dokumentaciju od značaja
za vršenje tog inspekcijskog nadzora.

 

Članak 99.

 

(Uzimanje uzoraka proizvoda)

 

(1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sustavu, odnosno propisanoj i deklariranoj kvaliteti, inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju
uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji u Federaciji za subjekte nadzora čije je sjedište u Federaciji.
(2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvalitete inspektor će uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje.
(3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka.
(4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka najkasnije u roku tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno sukladno posebnim propisima.

 

Članak 100.

 

(Ponavljanje ispitivanja kvalitete proizvoda)

 

1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod
prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvalitete proizvoda unutar Federacije.
2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stavka (1) ovoga članka podnosi se u pisanoj formi u roku tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja.
3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije suglasan s prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja.

 

Članak 101.

 

(Uzorkovanje)

 

1) Subjekt nadzora dužan je besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvalitete.
2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvaliteti propisanoj zakonom i drugim propisom ako drukčije nije regulirano posebnim propisom.
3) Ako uzorak proizvoda iz stavka (2) ovoga članka odgovara kvaliteti propisanoj zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovoga članka padaju na teret sredstava proračuna razine postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.
4) Neiskorišteni uzorci proizvoda vraćaju se subjektu nadzora.

 

Članak 102.

 

(Način uzorkovanja)

 

1) Rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom.
2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama, s pravilnikom iz stavka (1) ovoga članka, ima se primjenjivati pravilnik iz stavka (1) ovoga članka.

 

Članak 103.

 

(Sudjelovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijskog nadzora)

 

1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i sudjelovati u utvrđivanju činjenica u predmetu osobno ili putem ovlaštene osobe.
2) Ako odgovorna osoba nije nazočna, inspekcijski će se nadzor obaviti s bilo kojim uposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora i on se zatekne u momentu
nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Osoba s kojom je obavljen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornoj osobi u subjektu nadzora koji se ima pravo očitovati na njega u roku pet dana.
3) Ako uposlenik iz stavka (2) ovoga članka odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na očitovanje.
4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg uposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru.
5) Inspektor zahtjev iz stavka (4) ovoga članka određuje zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba

 

Članak 104.

 

(Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora)

 

Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može obaviti inspekcijski nadzor, pismenim će putem pozvati subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određenog nadnevka pristupi u prostorije
sjedišta inspekcijskog tijela i donese traženu dokumentaciju.

 

Članak 105.

 

(Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije)

 

1) Inspektor je dužan privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i točnosti navoda u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku
poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj.
2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili kaznenom postupku.
3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti što je oduzeto, s potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, nadnevak i dr.).

 

Članak 106.

 

(Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja)

 

1) Inspektor je dužan u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu s kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja.
2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti što je oduzeto, s potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procijenjena vrijednost, nadnevak, vrijeme i mjesto oduzimanja, osoba od koje su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe).

 

Članak 107.

 

(Postupak s privremeno oduzetim predmetima ili robom)

 

1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju i ako nisu oduzeti prekršajnim nalogom, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili
obavijestiti mjerodavno tužiteljstvo o saznanjima o eventualno počinjenom kaznenom djelu u roku 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba.
2) Predmeti ili roba iz stavka (1) ovoga članka prodaju se ako drukčije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun
proračuna razine vlasti (Federacije, kantona,) ovisno o razini postupajućeg inspektora.

 

Članak 108.

 

(Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora)

 

1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih osoba koje nisu subjekt nadzora ako se kod njih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl., koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora.
2) Ako osoba iz stavka (1) ovoga članka ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, on može prema toj osobi poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora.

 

Članak 109.

 

(Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog nadzora)

 

1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor utemeljeno očekuje, inspektor može
zatražiti pomoć mjerodavne policije.
2) Mjerodavna policija obvezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog inspektora i rukovoditelja
inspekcijskog tijela, iako o tome nije bila prethodno obaviještena.

 

Članak 110.

 

(Inspekcijski zapisnik)

 

1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obvezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom.
2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istodobno više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki
inspektor sačinjava poseban zapisnik.
3) Zapisnik sadrži, osim elemenata propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je nužno navesti u obavljanju inspekcijskog nadzora.
4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stavka (1) ovoga članka propisat će ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskog nadzora.
5) O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku.
6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istodobno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik.

 

Članak 111.

 

(Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika)

 

1) Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora.
2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova u roku tri dana od
dana završenog inspekcijskog nadzora.
3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora, odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti dopuštaju.

Članak 112.

 

(Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru)

 

1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
2) Primjedbe se stavljaju istodobno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz članka 110. stavak (2) i (3) ovoga zakona u roku pet dana od dana prijema zapisnika.
3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba unosi se u zapisnik.
4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovorne osobe, odnosno osobe koja je sudjelovala u inspekcijskom nadzoru.
5) Ako ovlaštena osoba ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stavka (2) ovoga članka, ili da pismenu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik.

 

Članak 113.

 

(Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru)

 

Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu
pravilno sastavljeni.

 

Članak 114.

 

(Obveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom nadzoru)

 

1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora.
2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose.
3) O primjedbama na zapisnik posebice se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta.

Članak 115.

(Stavljanje robe pod carinski nadzor)

 

Federalni inspektor u postupku nadzora u prekograničnom prometu, na graničnim prijelazima i mjestu carinjenja može robu staviti pod carinski nadzor sukladno zakonu i drugim propisima.

 

Članak 116.

 

(Kontrola u prekograničnom prometu)

 

1) Mjerodavni federalni granični inspektori vrše kontrolu zdravstvenog stanja osoba i ispravnosti roba i predmeta u prekograničnom prometu.
2) Odgovarajuće potvrde o izvršenoj kontroli iz prethodnog stavka ovoga članka izdaju mjerodavni federalni granični inspektori i one vrijede na teritoriju Federacije.

 

3. Upravne i druge mjere

 

Članak 117.

 

(Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru)

 

Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa sukladno propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to:
(1) naložiti da se utvrđeni nedostatci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor;
(2) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš;
(3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima, kada je to određeno ovim zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor;
(4) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja mjerodavnog tijela i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada;
(5) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu, odnosno izvršenju poslova i radnji koje su u suprotnosti s propisima;
(6) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protupravno nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji koje su u suprotnosti s propisima;
(7) zabraniti subjektu nadzora daljnje radno angažiranje zatečenih osoba bez reguliranog radno-pravnog statusa sukladno Zakonu;
(8) privremeno staviti izvan uporabe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog vršenja poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i odmah ih zapečatiti ili na drugi prigodan način (natpis, vrpca i slično) onemogućiti njihovu uporabu;
(9) naložiti isključenje iz prometa vozila kojima je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasnih vozila);
(10) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje;
(11) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju sukladno Zakonu;
(12) ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odobrenja mjerodavnog tijela, odmah će zabraniti
rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne prostorije ili sredstva rada;
(13) ako inspektor u vršenju redovitog inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta;
(14) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravna osoba, institucija koja ima javne ovlasti, odnosno tijelo uprave obvezno poduzeti;
(15) odrediti i druge mjere određene ovim zakonom i posebnim propisima.

 

Članak 118.

 

(Rješenje inspektora o upravnim mjerama)

 

Inspektor određuje upravne mjere rješenjem sukladno Zakonu o upravnom postupku.

 

Članak 119.

 

(Obrazac za rješenje)

 

1) Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a
određeni podatci i odluke mogu se napisati rukom.
2) Sadržaj i formu obrasca propisuje ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
3) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka u obrazloženju sadrži razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na temelju kojeg je određena upravna mjera.

 

Članak 120.

 

(Javno objavljivanje upravne mjere)

 

1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora.
2) Upravna mjera iz stavka (1) javno se objavljuje na oglasnoj ploči subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči tijela za inspekcijske poslove, u javnim
glasilima ili na drugi pogodan način.

 

Članak 121.

 

(Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelomce)

 

1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelomice, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja.
2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora ako obavlja djelatnost:
- bez rješenja o upisu u sudski registar mjerodavnog suda;
- bez rješenja mjerodavnog tijela za obavljanje djelatnosti;
- u suprotnosti s rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti ili
- ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalno-tehničke uvjete za bavljenje tom djelatnošću (rješenje mjerodavnog tijela, zapisnici mjerodavnih inspekcija i sl.).
3) Inspektor upravnu mjeru iz stavka (2) ovoga članka neće naložiti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolicu.
4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravnu ili fizičku osobu koja ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za obavljanje te djelatnosti, odmah će zabraniti daljnje obavljanje navedenog posla.
5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od subjekta nadzora ili drugih osoba neizvršena, inspektor može naložiti
stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da obavijesti mjerodavno ministarstvo unutarnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri
njezina osiguranja.
6) Troškove iz stavka (4) ovoga članka snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada.
7) Žalba na rješenje iz stavaka (2) i (3) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak 122.

 

(Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora s više utvrđenih prekršaja)

 

1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju sedam dana, u ponovljenom slučaju u trajanju 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju 60 dana.
2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u razdoblju od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stavka (1) ovoga članka postalo konačno.
3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stavka (1) ovoga članka ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovoga zakona predviđeno izricanje te upravne mjere.
4) Žalba na rješenje iz stavka (1) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak 123.

 

(Usmeno nalaganje upravne mjere)

 

1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti žurne mjere i radnje na otklanjanju izravne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili radi zaštite
javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru sukladno članku 117. stavak 1) točka 2. Ovoga zakona i istodobno naložiti da se ona odmah izvrši.
2) Pored slučajeva iz stavka (1) ovoga članka inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom.

 

Članak 124.

 

(Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru)

 

Usmeno naložena upravna mjera odmah je izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere.

 

Članak 125.

 

(Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženo zatvaranje poslovnog objekta)

 

Ako inspektor sukladno ovom zakonu usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pismeno rješenje u roku 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere.

 

Članak 126.

 

(Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora)

 

1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah na licu mjesta izvršiti osiguranje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način
(natpis, vrpca i slično) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila.
2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečaćenje sredstava rada iz stavka (1) ovoga članka inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada.
3) O poduzetim radnjama iz stavka (1) ovoga članka sačinit će se zapisnik.
4) Ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika
zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada.

 

Članak 127.

 

(Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja izvan prometa)

 

1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim
slučajevima određenim posebnim propisima.
2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podatci iz članka 106. stavak (2) ovoga zakona.
3) O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora.
4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dopuštena je posebna žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja.
5) Primjerak rješenja dostavlja se tijelu mjerodavnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz članka 132. ovoga zakona.
6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojega su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.
7) Na isti će način inspektor postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja izvan prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon
izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja nisu dopušteni za uporabu.
8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stavka (1) ovoga članka do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o
oduzimanju i uništenju, te u tome smislu postupiti sukladno članku 132. ovoga zakona.

 

Članak 128.

 

(Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja)

 

1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine, materijali i drugo).
2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potječe od prodaje predmeta prekršaja iz stavka 1) ovoga članka.
3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja.
4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja.

 

Članak 129.

 

(Čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja)

 

1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz članka 127. ovoga zakona, privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja.
2) Subjekt iz stavka (1) ovoga članka odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja.
3) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi osoba, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom sukladno općim propisima o troškovima u upravnome postupku.
4) Pravo na naknadu troškova nema osoba, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na čuvanje.
5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja.
6) Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravne ili fizičke osobe iz stavka (1) ovoga članka čije će usluge koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude vrši se sukladno Zakonu o javnim nabavama Bosne i Hercegovine.
7) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti posebna žalba jer ono nije upravni akt.
8) Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj.
9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga privremeno se oduzeta roba prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist proračuna razine vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor.

 

Članak 130.

 

(Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju)

 

1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzročilo nesrazmjerne troškove vrši se izravnom pogodbom, ako posebnim propisima nije drukčije uređeno.
2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti.
3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun mjerodavnog suda ili prijelazni račun proračuna prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj.
4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od prodate robe uplaćuje se u korist proračuna prema propisu razine vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja.

 

Članak 131.

 

(Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja)

 

1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja.
2) O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.
3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnoga oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drukčije regulirano.
4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja.
5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist proračuna.
6) O privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podatci o kupcima, kao i podatci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit.

 

Članak 132.

 

(Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja)

 

Ravnatelj Federalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora.

 

Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru

 

Članak 133.

 

(Dostava pismena subjektu nadzora)

 

Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti:
- osobnim uručenjem i
- uručenjem putem pošte.

 

Članak 134.

 

(Dostava osobnim uručenjem)

 

1) Dostava se može izvršiti izravno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključka inspektora ili prekršajnog naloga) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu.
2) Dostava osobnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o inspekcijskom nadzoru osobi s kojom je obavljen inspekcijski nadzor shodno članku 110. stavak (2) ovoga zakona.

 

Članak 135.

 

(Dostava pismena putem pošte)

 

Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravne osobe iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičku osobu.

 

Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora

 

Članak 136.

 

(Žalba na rješenje i zaključak inspektora)

 

1) Na rješenje federalnoga inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja.
2) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno.
3) Odredbe stavaka (1), (2) i (3) ovoga članka odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba.

 

Članak 137.

 

(Odlučivanje po žalbama)

 

1) O žalbi na rješenje i zaključak federalnoga inspektora rješava mjerodavno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili
posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno.
2) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po federalnim ili propisima BiH rješava ravnatelj Federalne uprave.
3) Žalba iz prethodnog stavka odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano.

 

Članak 138.

 

(Rok za rješavanje žalbe)

 

1) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora mjerodavno drugostupanjsko tijelo dužno je riješiti u roku 30 dana od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije određen kraći rok.
2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se zaključkom.

 

Članak 139.

 

(Upravni spor)

 

Rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili propisima BiH i rješenje federalnoga ministarstva doneseno po
žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom.

 

4. Izvršenje upravnih mjera

 

Članak 140.

 

(Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere)

 

Subjekt nadzora obvezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena, u roku utvrđenom u rješenju.

 

Članak 141.

 

(Dužnost obavješćivanja inspektora o izvršenju upravne mjere)

 

1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno.
2) Obavijest se može i usmeno saopćiti na zapisnik u tijelu mjerodavnom za vršenje inspekcijskih poslova.
3) Uz obavijest se prilažu i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere.

 

Članak 142.

 

(Praćenje izvršenja upravne mjere)

 

1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti na temelju obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava
poseban zapisnik.
2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, o izvršenju upravne mjere može se sačiniti službena zabilješka.
3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja i daje naputke izravnom izvršitelju ili osobi koja rukovodi njihovim radom.

 

Članak 143.

 

(Izvršnost rješenja)

 

1) U slučajevima kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena
rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.
2) Ako žalba na rješenje inspektora odgađa izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

 

Članak 144.

 

(Produljenje roka izvršenja upravne mjere)

 

1) Mjerodavni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produljiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom, na temelju kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito
propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja.
2) Izvršenje upravne mjere može se produljiti do 30 dana, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna se mjera odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti;
2) subjekt nadzora je započeo s izvršenjem upravne mjere;
3) da se na temelju cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora utemeljeno može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produljenom roku za izvršenje.
3) O zahtjevu za produljenje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspektor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba.
4) Iznimno, inspektor može, uz suglasnost ravnatelja Federalne uprave, odnosno rukovoditelja tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova, produljiti rok za izvršenje upravne mjere iz stavka (2) ovoga članka ako to nalažu posebne okolnosti.

 

Članak 145.

 

(Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada)

 

1) Iznimno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod mjerodavnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu suglasnost glavnog inspektora i ravnatelja Federalne uprave, odnosno rukovoditelja tijela
mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova odgoditi izvršenje toga rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu
nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odgađanje nije protivno javnom interesu.
2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi mjerodavnom sudu.
3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva.
4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na temelju kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah
provesti po donošenju rješenja.

 

Članak 146.

 

(Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri)

 

1) Kada subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi ili je izvršio samo djelomice, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena.
2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kad utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena
rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno.
3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje, ako te mjere nisu izvršene.
4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku.
5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stavka (2) ovoga članka i ako je subjektu nadzora zapriječeno prinudnim sredstvima, ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao.
6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dopuštena posebna žalba, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora.

 

Članak 147.

 

(Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju)

 

1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke:
1) o subjektu nadzora i zakonskom temelju za donošenje zaključka,
2) o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku,
3) o postupku i načinu prisilnog izvršenja,
4) o nadnevku, odnosno roku prisilnog izvršenja i službena tijela koja će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja,
5) naputak da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba,
6) potpis inspektora i otisak žiga Federalne uprave, odnosno tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
2) Ako je nužno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnoga blagdana, nedjeljom i noću.
3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se s izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka.
4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku koji je najpovoljniji za subjekta nadzora.
5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora.

 

Članak 148.

 

(Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere)

 

1) O provedbi zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik.
2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta, a jedan se primjerak uručuje subjektu nadzora.
3) Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja.

 

Članak 149.

 

(Izvršenje upravne mjere putem druge osobe)

 

1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i druga osoba, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli
izvršenja putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora.
2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem druge osobe subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem druge osobe, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora.
3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti osobu putem koje će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi
određeni novčani iznos na račun Federalne uprave, odnosno tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova na ime podmirenja troškova izvršenja putem druge osobe.
4) Zaključak o obvezi polaganja toga iznosa izvršan je danom dostave subjektu nadzora.
5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem druge osobe donijet će ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj
tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova.
6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH.

 

Članak 150.

 

(Nadzor nad izvršenjem upravne mjere)

 

1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem druge osobe vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere.
2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i sukladno zaključku o dozvoli izvršenja, te daje naputke izravnom izvršitelju ili osobi koja rukovodi njihovim radom.

 

Članak 151.

 

(Izvršenje upravne mjere prisilom s novčanim kažnjavanjem)

 

1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere.
2) Istodobno s izricanjem novčane kazne iz stavka (1) ovoga članka inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju
neizvršenja.
3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem s novim rokom iz stavka (2) ovoga članka, inspektor će u tome, kao i svakom narednom nadzoru izreći novčanu kaznu.

 

Članak 152.

 

(Uplata novčane kazne)

 

Uplata novčane kazne iz prethodnog članka ovoga zakona vrši se na račun proračuna razine vlasti propisa po kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere.

 

Članak 153.

 

(Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja)

 

Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem sukladno Zakonu o ovršnom postupku.

 

Članak 154.

 

(Izvršenje upravne mjere izravnom fizičkom prisilom)

 

1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obveze ta se mjera može izvršiti izravnom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru.
2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja.
3) Izvršenje izravnom fizičkom prisilom provodi se na način određen zaključkom o dozvoli izvršenja.

Članak 155.

 

(Izvršenje upravne mjere radi osiguranja)

 

1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja.
2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njezine izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak.
3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za one za koje postoji opasnost iz stavka 1) ovoga članka.
4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak 156.

 

(Prekid izvršenja upravne mjere)

 

1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekt
nadzora i ostali sudionici u izvršenju izvješćuju usmeno.
2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istoga dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojega nije dopuštena žalba.

 

Članak 157.

 

(Obustava izvršenja upravne mjere)

 

1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi:
1) da je obveza subjekta nadzora izvršena;
2) da je njezino izvršenje nemoguće zbog objektivne okolnosti;
3) da se provodi prema osobi koja nije u obvezi;
4) ako je upravni akt na temelju kojega je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut;
5) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom.
2) O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.

 

VIII. ODNOS IZMEĐU FEDERALNE UPRAVE I INSPEKCIJA NA RAZINI KANTONALNE VLASTI U FEDERACIJI BiH

 

Članak 158.

 

(Odnos Federalne uprave i inspekcija na razini kantonalne vlasti)

 

1) Odnos između Federalne uprave i kantonalnih inspekcija temelji se na pravima i obvezama koje svako od tih tijela ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa BiH.
2) Federalna uprava obvezna je osigurati izvršavanje federalnih i propisa BiH iz stavka 1) ovoga članka na području cijele Federacije i u tome pogledu ima ovlasti da prema kantonalnim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova koji su povjereni na vršenje kantonu.

 

Članak 159.

 

(Obveza dostavljanja podataka Federalnoj upravi)

 

U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz federalnih propisa i propisa BiH za čije su obavljanje pored Federalne uprave mjerodavna i druga kompetentna tijela na razini BiH,
Federalna uprava ima pravo tražiti od tih tijela spise, dokumentaciju i izvješća o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ta su tijela dužna dostaviti tražene podatke u
rokovima koje odredi to tijelo.

 

Članak 160.

 

(Postupak u slučaju neizvršavanja federalnih propisa)

 

Ako tijela ne izvršavaju federalne i propise BiH ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Federalna uprava pismeno će upozoriti ta tijela. Ako ta tijela ne postupe po pismenom
upozorenju, Federalna uprava pismeno će izvijestiti Vladu Federacije, odnosno Vijeće ministara BiH.

 

Članak 161.

 

(Pružanje pravne pomoći)

 

1) Zahtjevi Federalne uprave, odnosno federalne inspekcije za pružanje pravne pomoći od drugih tijela smatraju se žurnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana
od dana prijema zahtjeva.
2) Federalna uprava, odnosno federalne inspekcije dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od tijela iz članka 159. ovoga zakona.

 

Članak 162.

 

(Suradnja između mjerodavnih inspekcijskih tijela na svim razinama i Federaciji BiH)

 

U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih uz nadzor nad provedbom međunarodnih standarda u svezi sa službenim kontrolama reguliranih u članku 4. ovoga zakona, osigurat će se
učinkovita i uspješna koordinacija i suradnja između mjerodavnih inspekcijskih tijela na svim razinama u Federaciji.

 

Članak 163.

 

(Suradnja inspekcija s drugim tijelima)

 

1) Federalne inspekcije dužne su surađivati s drugim državnim tijelima, pravnim osobama, udrugama, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od
značaja za Federaciju radi učinkovite provedbe propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica.
2) Federalni inspektor dužan je obavijestiti mjerodavno tijelo ako prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH.

 

Članak 164.

 

(Suradnja s mjerodavnim tijelima u sustavu službenih kontrola)

 

1) Između federalnih inspekcija i drugih mjerodavnih tijela, što sudjeluju u sustavu službenih kontrola, ima se ostvariti učinkovita i uspješna suradnja u oblasti zaštite zdravlja,
životne sredine kao i u drugim oblastima.
2) Izvješće o obavljenoj službenoj kontroli ima se dostaviti glavnom federalnom inspektoru određene upravne oblasti u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli.
3) Glavni federalni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere, ako utvrdi nepravilnosti u radu prilikom vršenja
službenih kontrola, odnosno nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola.
4) Glavni federalni inspektor dužan je obavijestiti mjerodavno tijelo ako prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH.

 

IX. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 165.

 

(Prekršaji i prekršajne kazne)

 

1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako:
1) odbija suradnju s inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (članak 58. i 59.);
2) ne sudjeluje u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 67. stavak 1), stavak 3));
3) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (članak 67. stavak 2));
4) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i točne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (članak 67. stavak 4), članak 69. stavak 1));
5) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije tijela za inspekcijske poslove tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe osobno radi davanja pojašnjenja u svezi s nadzorom (članak 67. stavak 5), članak 79. stavak 1), članak 80. stavak 1), članak 98. stavak 2), članak 104.);
6) ne obavijesti mjerodavnog inspektora ili policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara, na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (članak 68.);
7) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji
ovlaštene za ispitivanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda (članak 71.);
8) pravna osoba s javnim ovlastima ne vrši javne ovlasti sukladno Zakonu i drugim propisima (članak 88.);
9) subjekt nadzora kojem je povjereno da upravlja i eksploatizira javno dobro ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (članak 89.);
10) sprječava i otežava inspektoru vršenje nadzora (članak 98. stavak 1));
11) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (članak 140.);
12) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (članak 141.);
13) spriječi da se upravna mjera izvrši putem druge osobe (članak 149.);
14) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obvezi (članak 151. stavak 1));
15) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem s novim rokom (članak 151. stavak 3));
16) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnost u radu nakon obavljene službene kontrole (članak 164. stavak 3)).
2) Za prekršaje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM.
3) Za prekršaje iz stavka 1) ovoga članka bit će kažnjena i fizička osoba – registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.
4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba ako obavlja djelatnost bez odobrenja mjerodavnog tijela (članak 117.
stavak 1) točka 4).
5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj fizička osoba koja je nazočila inspekcijskom nadzoru a potpisan zapisnik nije dostavila odgovornoj osobi u subjektu nadzora (članak 103. stavak 2)).

 

Članak 166.

 

1) Za prekršaj iz članka 151. stavak 3) ovoga zakona pravna osoba bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM.
2) Za prekršaj iz članka 151. stavak 3) ovoga zakona odgovorna osoba u pravnoj osobi bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM.
3) Za prekršaj iz članka 151. stavak 3) ovoga zakona fizička osoba registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjena novčanom kaznom u
iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM.
4) Za prekršaj iz članka 151. stavak 3) ovoga zakona fizička osoba bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

 

Članak 167.

 

Za prekršaj iz članka 164. stavak 3) ovoga zakona bit će kažnjen rukovoditelj tima i članovi tima koji je obavio službenu kontrolu, u čijem je radu utvrđena nepravilnost, novčanom
kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 168.

 

(Ustrojstvo inspekcija u drugim tijelima uprave)

 

1) Ako je nužno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti s drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sustavu drugih tijela uprave u Federaciji ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sustavu drugih radnih mjesta u tim tijelima, naročito kad se radi o manjem opsegu inspekcijskih poslova.
2) Odredbe stavka 1) ovoga članka ne odnose se na inspekcije određene ovim zakonom.
3) Kada je inspekcijski nadzor organiziran u okviru tijela uprave u Federaciji ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom tijelu
uprave, na način vršenja ovoga inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

 

Članak 169.

 

(Donošenje pravilnika i drugih općih akata)

 

Ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet će pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i druge opće i provedbene akte sukladno ovom zakonu u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Članak 170.

 

(Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata rukovoditelja tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova)

 

Ravnatelj Federalne uprave, odnosno rukovoditelj tijela mjerodavnog za vršenje inspekcijskih poslova donijet će propise određene ovim zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i
druge akte propisane ovim zakonom, u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Članak 171.

 

(Donošenje propisa Vlade)

 

Vlada Federacije donijet će propise određene ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Članak 172.

(Primjena dosadašnjih propisa)

 

Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

 

Članak 173.

 

(Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovoga zakona)

 

Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovoga zakona završit će se prema tim propisima.

 

Članak 174.

 

(Izvršenje rješenja)

 

Neizvršena rješenja federalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovoga zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko
je to povoljnije za subjekta nadzora.

 

Članak 175.

 

(Kontrola zdravlja osoba i zdravstvene ispravnosti i kvalitete roba
i predmeta u prekograničnom prometu do uspostave odgovarajućih službi)

 

Kontrola zdravlja osoba, odnosno zdravstvene ispravnosti i kvalitete roba i predmeta u prekograničnom prometu ostaje u mjerodavnosti federalnih inspekcija u sustavu Federalne uprave do uspostave inspekcijskih poslova na razini Bosne i Hercegovine.

 

Članak 176.

 

(Radno-pravni status inspektora)

 

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto glavnog inspektora i inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na
tim poslovima.

 

Članak 177.

 

(Jednakopravnost spolova)

 

Gramatička terminologija korištena u ovome zakonu podrazumijeva oba spola.

 

Članak 178.

 

(Prestanak važenja Zakona)

 

1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona, prestaje važiti Zakon o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05).
2) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o tržišnoj inspekciji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95).
3) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstven postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora.

 

Članak 179.

 

(Prestanak važenja ostalih propisa)

 

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na ustrojstvo federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave.

 

Članak 180.

 

(Stupanje na snagu Zakona)

 

Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

 

Tomislav Martinović

 

Predsjedatelj
Zastupničkoga doma
Parlamenta Federacije BiH

 

Safet Softić