ZAKON
O MATIČNIM KNJIGAMA

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(Predmet Zakona)

Ovim se zakonom uređuju: mjerodavnost za vođenje matičnih knjiga, vrste i sadržaj matičnih knjiga, matični registar, upis podataka u matične knjige, upis činjenica u
matične knjige na temelju isprava inozemnih tijela, vođenje i čuvanje matičnih knjiga, izdavanje izvadaka i uvjerenja iz matičnih knjiga, uvid u matične knjige i korištenje podataka iz matičnih knjiga, obnova matičnih knjiga, upravni nadzor, rješavanje žalbi i prekršajna odgovornost i druga pitanja koja se odnose na matične knjige u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Članak 2.

(Vrste matičnih knjiga)

O osobnim stanjima građana vode se: matična knjiga rođenih, matična knjiga državljana, matična knjiga vjenčanih i matična knjiga umrlih (u daljnjem tekstu: matične knjige) koje su temeljne službene evidencije o osobnim stanjima građana.
U matične knjige upisuju se zakonom određene činjenice o rođenju, državljanstvu, sklapanju braka, smrti i druge zakonom propisane činjenice, kao i promjene glede tih
činjenica.

Članak 3.

(Matične knjige, izvatci i uvjerenja su javne isprave)

Matične knjige, matični registar, izvatci iz matičnih knjiga i uvjerenja koja se izdaju na temelju matičnih knjiga i matičnog registra jesu javne isprave.
Podaci upisani u matične knjige i matični registar i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se istinitima dok se na zakonom propisani način ne dokaže suprotno.

Članak 4.

(Zabrana diskriminacije)

Zabranjuje se svaki oblik diskriminacije na temelju spola, vjeroispovijesti, rasne i etničke pripadnosti, boje kože, jezika, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, obrazovanja i društvenog statusa pri upisu i izdavanju izvadaka i uvjerenja o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga, vođenju upravnog postupka u
svezi s činjenicama koje se upisuju u matične knjige i o drugim pitanjima koja su uređena ovim zakonom.

Članak 5.

(Gramatička terminologija)

Gramatička terminologija u svezi s korištenjem muškog ili ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda.

Članak 6.

(Primjena Zakona o upravnom postupku)

Postupci koji se vode prema ovom zakonu radi utvrđivanja činjenica ili drugih podataka koji se upisuju u matične knjige i u kojima se donose rješenja i izdaju izvatci i uvjerenja i drugi slučajevi propisani ovim zakonom provode se prema odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), osim u slučajevima u kojima je ovim zakonom drukčije određeno.
Kada tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige ili tijela unutarnjih poslova kantona i Federacije rješavaju po zahtjevu građana radi utvrđivanja činjenica i
podataka koji se vode u matičnim knjigama (redoviti ili naknadni upis), dužni su dokaz o tim činjenicama ili podacima pribaviti po službenoj dužnosti od tijela uprave općine i grada koje vodi matične knjige o tim podacima, o čemu službena
osoba sastavlja službenu zabilješku.
Kada tijela uprave i druga tijela ili pravne osobe rješavaju povodom zahtjeva građana ili po službenoj dužnosti o određenim pravima i dužnostima građana, a za rješavanje tih zahtjeva potrebne su činjenice ili podaci iz matičnih knjiga, dužni su dokaz o tim činjenicama i podacima pribaviti po službenoj dužnosti od tijela uprave općine i grada
mjerodavnoga za matične knjige, a ta su tijela dužna dati tražene podatke na temelju podataka iz matičnih knjiga ili matičnog registra, što se obavlja sukladno odredbi članka 68. ovoga zakona.

II. MJERODAVNOST ZA VOĐENJE MATIČNIH KNJIGA

Članak 7.

(Tijelo mjerodavno za vođenje matičnih knjiga)

Poslove vođenja matičnih knjiga organiziraju i obavljaju jedinice lokalne samouprave (grad i općina) putem mjerodavne službe za upravu općine i grada određene za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige).
Tijelo uprave iz stavka 1. ovoga članka obavlja poslove koji se odnose na vođenje matičnih knjiga, matičnog registra, izdavanje izvadaka iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama koje su upisane u matične knjige i druge poslove vezane uz matične knjige, sukladno ovomu zakonu.

Članak 8.

(Mjesta - područja za vođenje matičnih knjiga)

Matične knjige rođenih i matične knjige umrlih vode se za svako naseljeno mjesto (naselje - grad, selo) u sjedištu matičnoga područja.
Matična područja, kao i njihova sjedišta, određuju se odlukom gradskoga, odnosno općinskoga vijeća.
Matična knjiga državljana vodi se kao jedinstvena knjiga za područje cijele općine, odnosno grada.
Matična knjiga vjenčanih vodi se kao jedinstvena knjiga za naseljena mjesta u kojima se obavlja sklapanje braka.
Gradsko, odnosno općinsko vijeće može odrediti da se vode jedinstvene matične knjige rođenih i matična knjiga umrlih za više naseljenih mjesta, ako su ta mjesta prostorno povezana i olakšavaju učinkovitije obavljanje tih poslova.

Članak 9.

(Osobe koje vode matične knjige)

Poslove neposrednog vođenja matičnih knjiga u tijelu uprave općine i grada mjerodavnom za matične knjige obavljaju službene osobe s posebnom ovlasti - matičar za vođenje matičnih knjiga (u daljnjem tekstu: matičar).
Posebna ovlast iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje donosi općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nakon što matičar položi posebni stručni ispit za
matičara iz članka 10. stavak 1. točka 2) ovoga zakona i u tom se rješenju navode ovlasti koje matičar ima u obavljanju poslova vođenja matičnih knjiga.
Posebna se ovlast odnosi na upisivanje podataka u matične knjige i potpisivanje akata za koje je matičar ovlašten ovim zakonom.

Članak 10.

(Uvjeti za matičara)

Matičar, u smislu ovoga zakona, može biti osoba koja, uz uvjete predviđene za namještenike, odnosno državne službenike u tijelima uprave ispunjava sljedeće posebne uvjete, i to:
1) da ima najmanje srednju stručnu spremu - IV. stupnja,
2) da ima položen posebni stručni ispit za matičara, kao uvjet za dobivanje ovlasti za obavljanje poslova matičara iz članka 9. stavak 2. ovoga zakona.
Poseban stručni ispit iz stavka 1. točka 2) ovoga članka matičar polaže pred povjerenstvom za polaganje posebnog stručnog ispita, koje imenuje federalni ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
Kandidatu koji položi poseban stručni ispit Federalno ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) izdaje uvjerenje o položenom ispitu na
propisanom obrascu.
Federalni ministar propisat će postupak polaganja i utvrditi sadržaj posebnog stručnog ispita za matičare i obrazac uvjerenja o položenom ispitu.

Članak 11.

(Stručno usavršavanje i osposobljavanje matičara)

Matičar ima pravo i dužnost stručno se usavršavati i osposobljavati za obavljanje poslova vođenja matičnih knjiga i sudjelovati u svim oblicima stručnog usavršavanja koje organizira mjerodavno tijelo općine i grada, kantona i Federacije.
Gradonačelnik, odnosno općinski načelnik dužan je matičaru omogućiti nesmetano sudjelovanje na seminarima, tečajevima i drugim oblicima stručnog usavršavanja koji se organiziraju za matičare i osigurati uvjete za njihovo sudjelovanje na tim oblicima stručnog usavršavanja. Federalni ministar propisat će sadržaj stručne obuke i osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka.

III. VRSTE I SADRŽAJ MATIČNIH KNJIGA

1. Matična knjiga rođenih

Članak 12.

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu rođenih)

U matičnu knjigu rođenih upisuju se:
1) podaci o rođenju djeteta, i to: rođeno ime i prezime, spol djeteta, dan, mjesec, godina, vrijeme i mjesto, općina ili grad rođenja djeteta, jedinstveni matični
broj (u daljnjem tekstu: JMB), nacionalnost i državljanstvo,
2) podaci o roditeljima djeteta, i to: rođeno ime I prezime (i prezime prije sklapanja braka ako je upisano u matične knjige), JMB, datum i mjesto rođenja, državljanstvo i mjesto prebivališta i adresa,
3) priznavanje i osporavanje materinstva i očinstva;
oduzimanje i vraćanje roditeljske skrbi; ostvarivanje i prestanak roditeljske skrbi;
4) zasnivanje posvojenja i raskid posvojenja; skrbništvo i prestanak ili produljenje skrbništva; sklapanje braka; prestanak braka (poništenjem ili rastavom braka, smrću
bračnog partnera ili proglašenjem nestalog bračnog partnera umrlim);
5) oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti; promjena imena i prezimena djeteta i promjena imena i prezimena roditelja, odnosno posvojitelja i skrbnika; promjene i prestanakdržavljanstva;
6) smrt i proglašenje nestale osobe umrlom, promjena spola, kao i drugi zakonom utvrđeni podaci.
Činjenica nacionalnost u matične knjige rođenih bit će upisana ili neće biti upisana na zahtjev ovlaštenog podnositelja prijave, i to: roditelj ili staratelj za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih, s tim da dijete, kada postane punoljetno, ima pravo izjasniti se o svojoj nacionalnosti kod mjerodavnog matičara.

Članak 13.

(Prijava rođenja djeteta)

Rođenje djeteta prijavljuje se pismeno na propisanom obrascu, radi upisa u matičnu knjigu rođenih, matičaru matičnog područja na kojem se nalazi mjesto u kojem se dijete rodilo.
Iznimno, rođenje djeteta u prometnom sredstvu za vrijeme prijevoza prijavljuje se matičaru matičnog područja u mjestu u kojem se nalazi prebivalište majke.

Članak 14.

(Rok za prijavu rođenja djeteta)

Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi mora se prijaviti u roku 15 dana, a u ostalim slučajevima u roku 30 dana od dana rođenja djeteta.
Ako je dijete rođeno mrtvo izvan zdravstvene ustanove, rođenje se mora odmah prijaviti najbližem kantonalnom ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), a najkasnije u roku 24 sata od rođenja djeteta, radi izvršenja posla iz mjerodavnosti toga ministarstva.

Članak 15.

(Pravne i fizičke osobe koje su obvezne prijaviti rođenje djeteta)

Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi (živo ili mrtvo) dužna je prijaviti zdravstvena ustanova na obrascu prijave čiji je sadržaj utvrđen propisom iz članka 79. stavak 2. ovoga zakona, s tim što se i prijava djeteta prema stavku 2. ovoga članka obavlja na propisanom obrascu.
Rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove dužan je prijaviti djetetov otac, a ako on nije u mogućnosti to učiniti ili ako je nepoznat, rođenje djeteta dužan je prijaviti drugi član kućanstva, odnosno osoba u čijem je stanu dijete rođeno ili majka kada za to bude sposobna ili primalja ili liječnik ako su sudjelovali pri porođaju, a ako tih osoba nema ili nisu u mogućnosti prijaviti rođenje djeteta, rođenje je dužna prijaviti osoba koja je doznala za rođenje djeteta.

Članak 16.

(Upis osobnog imena djeteta u matičnu knjigu)

Osobe koje su prema federalnom Zakonu o osobnom imenu ovlaštene određivati osobno ime djetetu dužne su, radi upisa u matičnu knjigu rođenih, prijaviti mjerodavnom matičaru osobno ime djeteta najkasnije u roku 30 dana od dana rođenja
djeteta.
Upis osobnog imena djeteta u matičnu knjigu rođenih obavlja matičar koji je mjerodavan za mjesto rođenja djeteta.
Ako roditelji nisu prijavili ime djeteta u roku iz stavka 1. ovoga članka, u tom slučaju centar za socijalni rad, kao tijelo skrbi (u daljnjem tekstu: tijelo skrbi) kada je prema Zakonu o osobnom imenu ovlašteno prijaviti ime djeteta, dužan je to učiniti u roku 30 dana od dana primitka obavijesti ili saznanja da roditelji nisu prijavili ime djeteta.
Postupak određivanja i upisa osobnog imena djeteta u matičnu knjigu rođenih provodi se sukladno Zakonu iz stavka 1.ovoga članka.

Članak 17.

(Osobno ime od više riječi)

U slučaju kada se osobno ime ili samo ime ili samo prezime koje se odredi djetetu sastoji od više riječi, sve riječi upisane u odgovarajuće rubrike matične knjige u koje se upisuje ime i prezime smatraju se osobnim imenom i tim će se imenom dijete služiti u pravnom prometu, ako ovlaštena stranka ne zatraži određivanje skraćenog oblika imena ili prezimena koji će se koristiti u pravnom prometu, što će matičar upisati u matičnu knjigu na temelju pismene izjave stranke.

Članak 18.

(Upis djeteta nepoznatih roditelja)

Dijete čiji su roditelji nepoznati upisuje se u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za mjesto u kojem je dijete pronađeno.
Upis djeteta iz stavka 1. ovoga članka u matičnu knjigu rođenih obavlja se na temelju pravomoćnog rješenja mjerodavnog tijela skrbi, koje to tijelo dostavlja mjerodavnom
matičaru. Rješenje sadrži: ime, prezime i spol djeteta, dan, mjesec, godinu, sat i mjesto rođenja i državljanstvo djeteta. Za mjesto rođenja upisuje se mjesto u kojem je dijete pronađeno, a državljanstvo za to dijete upisuje se u matičnu knjigu rođenih
sukladno Zakonu o državljanstvu Federacije Bosne I Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/01, 22/09 i 65/11 - u daljnjem tekstu: Zakon o državljanstvu
Federacije).
Tijelo skrbi donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka na temelju zapisnika o pronalasku djeteta, koji sastavlja i tome tijelu skrbi dostavlja mjerodavno kantonalno ministarstvo. Ovaj zapisnik tijelo skrbi dostavlja mjerodavnom matičaru zajedno
sa svojim rješenjem.

Članak 19.

(Upis posvojenja u matičnu knjigu rođenih)

Činjenica posvojenja djeteta upisuje se u matičnu knjigu rođenih na temelju pravomoćnog rješenja mjerodavnog tijela skrbi o potpunom ili nepotpunom posvojenju djeteta.
Kada se radi o potpunom posvojenju, u tom slučaju u matičnu knjigu rođenih obavlja se novi upis za dijete, a podaci o posvojiteljima upisuju se kao podaci o roditeljima
posvojenika.
Upis posvojenja iz stavka 1. ovoga članka, kao i raskida posvojenja, obavlja se u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za mjesto u kojem je dijete rođeno.
Pri upisu posvojenja iz stavka 2. ovoga članka u matičnu knjigu rođenih istodobno se poništava raniji upis činjenice rođenja djeteta - posvojenika, što matičar obavlja zabilješkom na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
Upis raskida posvojenja u matičnu knjigu rođenih obavlja se na temelju pravomoćnog rješenja tijela skrbi o raskidu posvojenja.

Članak 20.

(Upis u matičnu knjigu rođenih osoba koje su stekle državljanstvo Federacije naturalizacijom i po drugoj osnovi)

Činjenica rođenja za osobu koja je stekla državljanstvo Federacije prirođenjem (naturalizacijom) ili putem međunarodnog sporazuma ili po drugoj zakonom predviđenoj osnovi, sukladno ranijim propisima, upisuje se u matičnu knjigu
rođenih prema mjestu prebivališta, a ako nema prebivališta, onda prema boravištu te osobe, a u slučaju kada ta osoba nema ni prebivalište ni boravište u Federaciji upis se obavlja u matičnu knjigu rođenih koja se vodi u Općini Centar Sarajevo.
Upis osobe iz stavka 1. ovoga članka u matičnu knjigu rođenih obavlja se na temelju rješenja o stjecanju državljanstva Federacije, koje povodom zahtjeva stranke donosi Federalno ministarstvo, osim u slučajevima kada je to zakonom ili drugim
propisom drukčije određeno.
Ako je osoba upisana u posebne evidencijske knjige državljana koje su se vodile po ranije važećim propisima a nije rođena u Bosni i Hercegovini, naknadni upis te osobe u matičnu knjigu rođenih obavlja se u općini, odnosno gradu u Federaciji u kojem je osoba upisana u knjigu državljana.

1. Matična knjiga državljana

Članak 21.

(Matične knjige državljana)

Matičnim knjigama državljana smatraju se knjige državljana koje su vođene prema ranijim propisima i posebne knjige državljana za osobe iz članka 22. ovoga Zakona.

Članak 22.

(Podaci koji se upisuju u posebnu matičnu knjigu državljana)

U posebnu matičnu knjigu državljana iz članka 21. ovoga zakona upisuju se podaci samo za osobe iz stavka 2. ovoga članka, i to:
1) za osobe iz toč. 1) i 2) upisuju se podaci: prezime, ime jednog roditelja i ime, spol, datum i godina rođenja, mjesto, općina i država rođenja, državljanstvo BiH, entitetsko državljanstvo, promjena i prestanak državljanstva BiH i entitetskog državljanstva, JMB, prebivalište, broj i datum rješenja na temelju kojeg je izvršen upis,
2) za osobe iz točke 3) upisuju se podaci: prezime, ime (djevojačko prezime), prezime i ime oca, prezime i ime (i djevojačko prezime) majke, spol, datum i godina rođenja, mjesto, općina i država rođenja, državljanstvo ranije države, broj i datum rješenja na
temelju kojeg je izvršen upis, bračno stanje, prezime i ime bračnog druga, datum i godina zaključenja braka, mjesto, općina i država zaključenja braka, prezime nakon zaključenja braka.
U knjigu državljana iz stavka 1. ovoga članka upisuju se sljedeće osobe:
1) državljani Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji po osnovi prebivališta u Federaciji, sukladno Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09 i 76/09) i Zakonu o državljanstvu Federacije, stječu pravo na državljanstvo Federacije, odnosno pravo na
promjenu entitetskog državljanstva;
2) državljani Bosne i Hercegovine koji nemaju izjavljeno entitetsko državljanstvo, odnosno državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo Republike Srpske a imaju prebivalište u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Brčko Distrikt), ako to žele;
3) osobe koje su rođene i upisane u matične knjige rođenih na teritoriju Republike Srpske, a stječu državljanstvo Federacije sukladno Zakonu o džavljanstvu Federacije.
Upis činjenice državljanstva Federacije za osobe iz stavka
2. ovoga članka u matičnu knjigu državljana obavlja se na sljedeći način:
1) za osobe iz točke 1) upis se obavlja u mjestu prebivališta tih osoba;
2) za osobe iz točke 2) upis se obavlja u matične knjige državljana Federacije koje se vode prema prebivalištu osobe u Brčko Distriktu;
3) za osobe iz točke 3) - upis se obavlja u mjestu prebivališta, odnosno boravišta tih osoba.
Matičar koji je obavio upis činjenice državljanstva Federacije u matičnu knjigu državljana iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku osam dana od dana upisa o tom upisu pismeno obavijestiti mjerodavno tijelo Republike Srpske.

2. Matična knjiga vjenčanih

Članak 23.

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu vjenčanih)

U matičnu knjigu vjenčanih upisuju se:
1) podaci o sklapanju braka, i to: ime i prezime, datum i mjesto rođenja; državljanstvo, JMB bračnih partnera, prebivalište bračnih partnera, datum i
mjesto sklapanja braka, izjave bračnih partnera o njihovom prezimenu, ime i prezime i prebivalište punomoćnika, ako je pri sklapanju braka jednog bračnog partnera zastupao punomoćnik;
2) ime i prezime roditelja bračnih partnera i njihovo prezime prije sklapanja braka, ako je upisana ta činjenica, ime i prezime i prebivalište svjedoka pri sklapanju braka, ime i prezime matičara i ime i prezime tumača, ako je tumač sudjelovao pri
sklapanju braka;
3) prestanak braka (poništenje i rastava braka, smrt bračnog partnera ili proglašenje nestalog bračnog partnera umrlim) i promjene imena i prezimena bračnih partnera.

Članak 24.

(Način upisa činjenice vjenčanja u matičnu knjigu vjenčanih)

Upis činjenice vjenčanja u matičnu knjigu vjenčanih obavlja se u knjigu vjenčanih koja se vodi za mjesto u kojem se sklapa brak, a provodi se sukladno odredbama Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05 i 41/05 - u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon).

Članak 25.

(Upis činjenice prestanka braka u matične knjige)

Upis činjenice prestanka braka (rastava ili poništenje braka, smrt bračnog partnera ili proglašenje nestalog bračnog partnera umrlim) u matičnu knjigu vjenčanih obavlja se na temelju pravomoćne presude suda kojom se brak rastavlja ili poništava ili kojom je provedeno proglašenje nestalog bračnog partnera umrlim, a za prestanak braka smrću bračnog partnera upis se obavlja na temelju umrlice.
Sud je dužan u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude iz stavka 1. ovoga članka dostaviti presudu mjerodavnom matičaru koji vodi matičnu knjigu vjenčanih radi upisa prestanka braka u matičnu knjigu vjenčanih. Umrlicu bračnog partnera matičaru donosi bračni partner ili član uže obitelji u roku 15 dana od dana smrti bračnog partnera.
Matičar koji vodi matičnu knjigu vjenčanih dužan je u roku 15 dana od dana upisa činjenice prestanka braka u matičnu knjigu vjenčanih pismeno dostaviti podatke o upisanim promjenama prestanka braka matičaru kod kojeg su bračni partneri upisani u matičnu knjigu rođenih.
Bračni partner koji je sklapanjem braka promijenio prezime može izjavom kod matičara tražiti da će se u pravnome prometu koristiti prezimenom kojim se koristio prije sklapanja braka. Izjava se mora dati kod matičara koji je upisao promjenu
u matičnu knjigu vjenčanih odmah, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana upisa promjene iz stavka 3. ovoga članka u matičnu knjigu rođenih.
Ako se bračni partner u roku iz stavka 3. ovoga članka ne izjasni o prezimenu koje će koristiti nakon što je došlo do prestanka braka, svaka promjena prezimena koja se traži nakon isteka toga roka za korištenje prezimena kojim se koristio prije sklapanja braka obavlja se u postupku promjene osobnog imena sukladno odredbama Zakona o osobnom imenu.

3. Matična knjiga umrlih

Članak 26.

(Podaci koji se upisuju u matičnu knjigu umrlih)

U matičnu knjigu umrlih upisuju se:
1) podaci o smrti osobe, i to: ime i prezime umrloga, njegovo prezime prije sklapanja braka, ako je upisano u matičnu knjigu, spol, dan, vrijeme i mjesto smrti, datum i mjesto rođenja, JMB, bračno stanje, državljanstvo, prebivalište i adresa stana mjesto
sahrane;
2) ime i prezime bračnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka, ako je upisana ta činjenica i ako je umrli bio u braku, ime i prezime roditelja umrloga, ime i prezime i adresa prebivališta osobe koja je prijavila smrt, odnosno naziv zdravstvene
ustanove ako je smrt prijavila ta ustanova;
3) proglašenje nestale osobe umrlom i podatak o smrti koji je dokazan u sudskom postupku, utvrđivanje identiteta nepoznate umrle osobe, ukidanje odluke o
proglašenju osobe umrlom ili ukidanje ili izmjena sudskog rješenja o utvrđivanju smrti.

Članak 27.

(Rok za prijavu smrti radi upisa u matičnu knjigu)

Činjenica smrti odmah se prijavljuje, a najkasnije u roku 24 sata od trenutka smrti, zdravstvenoj ustanovi radi izdavanja umrlice.
Činjenica smrti pismeno se prijavljuje na propisanom obrascu, radi upisa u matičnu knjigu umrlih, matičaru matičnog područja u kojem je smrt nastupila u roku 30 dana od dana kad je smrt nastupila, odnosno od dana nalaska tijela umrle osobe.
Ako se ne zna gdje je nastupila smrt, činjenica smrti upisat će se u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za mjesto u kojem je nađeno tijelo umrle osobe.
Činjenica smrti koja je nastupila u prometnom sredstvu za vrijeme prijevoza, kao i smrt koja je nastupila uslijed prometne nezgode, upisuje se u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za mjesto u kojem se umrli sahranjuje.
Ako se osoba koja je umrla na teritoriju Federacije sahranjuje u inozemstvu ili u drugom entitetu ili Brčko Distriktu, činjenica smrti prijavljuje se matičaru matičnog
područja u kojem je smrt nastupila i upisuje se u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za to mjesto.

Članak 28.

(Osobe ovlaštene za prijavu smrti)

Činjenicu smrti dužni su prijaviti članovi obitelji, odnosno članovi kućanstva s kojima je umrli živio. Ako njih nema ili su u nemogućnosti to učiniti, činjenicu smrti dužne su prijaviti druge osobe s kojima je umrli živio ili drugi članovi obitelji koji su doznali za smrt, odnosno osobe u čijem je stanu nastupila smrt. Ako nema ni tih osoba, činjenicu smrti dužna je prijaviti osoba koja je prva doznala za smrt.
Matičar je dužan, ako na bilo koji način dozna za činjenicu smrti koja nije prijavljena, pokrenuti postupak upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih.
Činjenicu smrti osobe koja je umrla u zdravstvenoj ustanovi, vojarni, kazneno- popravnoj ustanovi, hotelu, internatu ili drugoj ustanovi ili pravnoj osobi ili organizaciji - dužni su prijaviti pravni subjekti u kojima je osoba umrla.
U slučaju nalaska tijela osobe čiji identitet nije utvrđen, činjenicu smrti dužno je prijaviti kantonalno ministarstvo koje je sastavilo zapisnik o nalasku tijela umrle osobe.

Članak 29.

(Umrlica)

Činjenica smrti upisuje se na temelju umrlice koju izdaje doktor medicine, odnosno drugi zdravstveni djelatnik ovlašten za utvrđivanje smrti (mrtvozornik), što se obavlja na obrascu potvrde utvrđene u propisu koji se donosi na temelju članka 79. stavak 2. ovoga zakona.
Sahrana umrle osobe, odnosno ukop nađenog tijela može se obaviti samo uz izdanu potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.
Bez umrlice ili dokaza iz stavka 4. ovoga članka matičar ne smije upisati činjenicu smrti u matičnu knjigu umrlih.
Činjenicu smrti nepoznate osobe matičar će upisati u matičnu knjigu umrlih na temelju zapisnika o nalasku tijela koji matičaru dostavlja kantonalno ministarstvo koje je sastavilo taj zapisnik i potvrde iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 30.

(Upis nestale osobe proglašene umrlom)

Proglašenje nestale osobe umrlom dokazano u sudskom postupku upisuje se u matičnu knjigu umrlih na temelju pravomoćne sudske odluke, koju je sud obvezan dostaviti u roku 15 dana od dana njezine pravomoćnosti matičaru matičnog područja na kojem je bilo posljednje prebivalište umrlog.
Ako je posljednje prebivalište umrlog bilo nepoznato ili je u inozemstvu, sud će odluku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti matičaru matičnog područja na kojem je mjesto rođenja te osobe, a ako je mjesto njegova rođenja u inozemstvu, odluka se
dostavlja matičaru matičnog područja na kojem je sjedište suda koji je donio odluku.
Matičar koji je obavio upis smrti osobe iz stavka 1. ovoga članka u matičnu knjigu umrlih dužan je istodobno tu činjenicu upisati i u matičnu knjigu rođenih te osobe, a ako se ta knjiga nalazi kod drugog matičara, dužan je podatke o smrti dostaviti
tom matičaru u roku 15 dana od dana upisa smrti u knjigu umrlih.

Članak 31.

(Upis nestalih osoba u matičnu knjigu umrlih)

Upis u matičnu knjigu umrlih osoba koje je mjerodavno tijelo Bosne i Hercegovine ili Federacije evidentiralo kao nestale u razdoblju od 30. 4. 1991. do 14. 2. 1996. godine
obavlja se sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o nestalim osobama ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) koje se odnose na to pitanje.

Članak 32.

(Obavještavanje kantonalnog ministarstva o smrti osobe)

Matičar je dužan u roku 15 dana od dana upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih o toj činjenici pismeno obavijestiti mjerodavno kantonalno ministarstvo koje void evidenciju o prebivalištu i boravištu i koje je toj osobi izdalo osobnu iskaznicu, ako je umrla osoba posjedovala osobnu iskaznicu, radi obavljanja poslova iz mjerodavnosti toga ministarstva koji se odnose na te činjenice.

IV. MATIČNI REGISTAR

Članak 33.

(Definicija matičnog registra)

Matični registar (u daljnjem tekstu: Registar) je posebna elektronička baza podataka o osobama upisanim u matične knjige koje se vode u općini, odnosno gradu u koji su uvezani svi matični uredi s područja općine i grada.
Svi registri iz stavka 1. ovoga članka su elektronički povezani s Jedinstvenim središnjim registrom koji se nalazi u Federalnom ministarstvu, a koji sadrži sve podatke s teritorija Federacije.
Registar podrazumijeva vođenje, održavanje, čuvanje, korištenje, razmjenu i zaštitu podataka koji se nalaze u matičnoj knjizi rođenih, matičnoj knjizi državljana, matičnoj knjizi vjenčanih i matičnoj knjizi umrlih.
U Registar se upisuju sve činjenice o osobnim i obiteljskim stanjima građana koji su upisani u matične knjige kronološkim redom.
Jedinstvena struktura elektroničke baze podataka za registre iz st. 1. i 2. ovoga članka ustrojava se na način utvrđen propisom koji se donosi na temelju članka 79. stavak 1. točka 3) ovoga zakona.

Članak 34.

(Obveza dostave podataka)

Tijelo uprave općine, odnosno grada mjerodavno za matične knjige dužno je činjenice koje upisuje u matičnu knjigu odmah, a najkasnije u roku pet dana, dostaviti u Registar općine, odnosno grada u kojem se vodi matična knjiga rođenih za osobu na koju se odnose podaci.
Dostava podataka o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti i elektroničkom poštom.

Članak 35.

(Osobna identifikacijska oznaka - osnova za vođenje Registra)

Jedinstveni matični broj (JMB), određen sukladno Zakonu o jedinstvenom matičnom broju ("Službeni glasnik BiH", br. 32/01 i 63/08), koji je upisan u matičnu knjigu rođenih čini osnovu za evidentiranje svih podataka u Registru, kao I povezivanje s podacima iz drugih službenih evidencija koje vode tijela uprave u Federaciji iz svoje mjerodavnosti.
Ako osobi nije upisan JMB u matičnu knjigu rođenih, mora se obaviti naknadno određivanje i upis JMB-a sukladno Zakonu iz stavka 1. ovoga članka, radi vođenja podataka u Registru.
Svaki izdani izvadak ili uvjerenje iz matičnih knjiga sadrži JMB, ako Zakonom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno.

Članak 36.

(Izvor podataka za Registar)

Registar se ustrojava na temelju podataka iz matičnih knjiga (u daljnjem tekstu: izvor podataka za Registar).
Podaci o osobama u Registru formiraju se na temelju upisa i promjena obavljenih u izvoru podataka za Registar.
Tijelo uprave općine, odnosno grada mjerodavno za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih po okončanju postupka određivanja JMB-a dužno je dostaviti podatke o rođenju djeteta općini, odnosno gradu u kojem se vodi matični registar roditelja
djeteta najkasnije u roku 15 dana od dana određivanja JMB-a, radi upisa tih podataka u registar roditelja.

Članak 37.

(Sadržaj Registra)

Registar sadrži podatke o osobama upisanim u matične knjige i sastoji se od četiri posebna dijela, i to:
1) prvi dio obuhvaća podatke iz matičnih knjiga rođenih;
2) drugi dio obuhvaća podatke o državljanstvu iz matičnih knjiga državljana Federacije iz čl. 21. i 22. ovoga zakona;
3) treći dio obuhvaća podatke iz matičnih knjiga vjenčanih;
4) četvrti dio ubuhvaća podatke iz matičnih knjiga umrlih.

V. UPIS PODATAKA U MATIČNE KNJIGE

Članak 38.

(Jezik i pismo upisa podataka u matične knjige)

Upis podataka u matične knjige obavlja se na jednom od službenih jezika i pisama Federacije.
Upis osobnog imena u matične knjige za osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama može se obaviti na jeziku i pismom nacionalne manjine kojoj pripada, ako osoba to zahtijeva, odnosno na jeziku ili pismu države čije je državljanstvo imala prije stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine, odnosno državljanstva Federacije.

Članak 39.

(Upis prijavljenih podataka u matičnu knjigu)

Matičar upisuje u odgovarajuću matičnu knjigu samo one činjenice i podatke koje mu prijave ovlaštene osobe, odnosno koje sadrži rješenje ili drugi akt mjerodavnog tijela na temelju kojeg se obavlja upis, kao i podatke čiji je upis u matične knjige
propisan zakonom i podzakonskim propisom.
Stranke su dužne u prijavi za upis u matičnu knjigu navesti točne podatke.
Prijava se podnosi pismeno na propisanom obrascu.

Članak 40.

(Rok za upis podataka)

Matičar je dužan obaviti upis podataka i činjenica u matičnu knjigu u roku osam dana od dana primitka prijave i akata iz članka 39. ovoga zakona, na temelju kojih se obavlja upis u odgovarajuću matičnu knjigu.
Ako postoji osnovana sumnja da su pojedini podaci koji se upisuju u matičnu knjigu netočni, matičar je dužan prije upisa, tih podataka u matičnu knjigu provjeriti njihovu točnost, što se obavlja putem dokaza propisanih Zakonom o upravnom postupku.

Članak 41.

(Obvezno upoznavanje osobe o upisanim podacima)

Matičar je dužan upisane činjenice i podatke u matičnu knjigu pročitati osobi koja prijavljuje te činjenice ili podatke, odnosno svjedocima i to potvrditi u matičnoj knjizi.
Upis u matičnu knjigu potpisuje osoba koja je prijavila činjenicu, odnosno podatak, svjedoci i matičar.
Ako osoba koja je prijavila činjenicu, odnosno svjedok odbije potpisati obavljeni upis u matičnu knjigu, matičar će to potvrditi u matičnoj knjizi i o tome sastaviti zabilješku.

Članak 42.

(Naknadni upis u matičnu knjigu rođenih)

Ako iz bilo kojeg razloga pojedine činjenice i podaci nisu mogli biti upisani u matičnu knjigu rođenih u zakonom propisanom roku, naknadni upis tih činjenica i podataka u
matičnu knjigu rođenih može se obaviti samo na temelju rješenja koje donosi tijelo uprave općine, odnosno grada mjerodavno za matične knjige, osim pitanja koja prema ovom zakonu spadaju u mjerodavnost kantonalnog ministarstva.
Potrebne činjenice utvrđuju se na temelju javnih isprava ili drugih dokaza prema Zakonu o upravnom postupku.
Naknadni upis u matičnu knjigu rođenih mora se obaviti za sve osobe koje nisu upisane u zakonom propisanom roku, bez obzira na godine života.
Naknadni upis u matičnu knjigu rođenih obavlja se i za umrlu osobu koja do trenutka smrti nije upisana u matičnu knjigu rođenih, radi upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih. Upis se obavlja na temelju rješenja koje se donosi na način propisan u stavku 1. ovoga članka.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako matičar utvrdi ili dozna da je došlo do promjena određenih podataka u osobnom stanju građana a nisu provedeni u matičnoj knjizi, dužan je po službenoj dužnosti pribaviti akt (presuda, rješenje ili druga
javna isprava) u kojem se nalaze ti podaci i taj podatak upisati u odgovarajuću matičnu knjigu, bez donošenja rješenja.

Članak 43.

(Dostava podataka o rođenju ili određivanju imena određenoj osobi i postupak upisa tih osoba u knjigu rođenih)

Svako državno tijelo ili pravna osoba koja u obavljanju poslova iz svoje mjerodavnosti dođe do saznanja o tome da određena osoba nije upisana u matičnu knjigu rođenih ili da joj nije određeno ni upisano osobno ime dužni su o tome saznanju pismeno obavijestiti matičara u mjestu sjedišta tijela, odnosno pravne osobe u roku 15 dana od dana saznanja za te činjenice.
Nakon primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka matičar je dužan u roku 15 dana pismeno obavijestiti tijelo skrbi da roditelji nisu odredili ime djetetu u propisanom roku.
Kada tijelo skrbi primi tu obavijest, dužno je postupiti na sljedeći način, i to:
1) ako se radi o maloljetnoj osobi, tijelo skrbi dužno je u roku 15 dana od dana primitka obavijesti, odnosno saznanja pokrenuti postupak naknadnog upisa ili
dopune podataka u matičnu knjigu rođenih kod mjerodavnog matičara,
2) ako se radi o punoljetnoj osobi, tijelo skrbi dužno je u roku 15 dana od dana primitka obavijesti toj osobi imenovati posebnog skrbnika, sukladno odgovarajućim
odredbama Obiteljskog zakona koje se odnose na to pitanje, i koji će osigurati provođenje postupka naknadnog upisa te osobe u matičnu knjigu rođenih ili dopunu podataka u toj knjizi.

Članak 44.

(Upis promjene spola u matičnu knjigu rođenih)

Upis promjene spola u matičnu knjigu rođenih obavlja se samo na temelju pravomoćnog rješenja kantonalnog ministarstva mjerodavnog za mjesto u kojem se nalazi prebivalište osobe koja je promijenila spol.

Članak 45.

(Dostava izvadaka iz matičnih knjiga inozemnom tijelu)

Ako se za stranog državljanina matična knjiga u koju treba upisati određene činjenice vodi u inozemstvu, matičar koji je obavio upis tih činjenica dužan je dostaviti izvadak iz matične knjige mjerodavnom inozemnom tijelu, što se obavlja sukladno bilateralnom ugovoru o pravnoj pomoći u građanskim pitanjima koji je sklopila Bosna Hercegovina.
Dostava izvatka iz matične knjige inozemnom tijelu obavlja se posredstvom mjerodavnog tijela Bosne i Hercegovine za diplomatske odnose, osim za osobe pod međunarodnom zaštitom i podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, sukladno
propisima i standardima iz područja međunarodne zaštite.

Članak 46.

(Ispravak pogrešaka prije zaključenja upisa)

Pogreške koje matičar primijeti prije zaključenja upisa u matičnu knjigu, a koje se odnose na podatke iz rješenja ili javnih isprava na temelju kojih je obavljen upis, matičar sam ispravlja, o čemu se sastavlja zabilješka.
Postupak ispravka pogreške iz stavka 1. ovoga članka matičar provodi po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke koja je podnijela zahtjev za upis podataka ili činjenica u
matične knjige.

Članak 47.

(Ispravak podataka nakon zaključenja upisa)

Ispravak podataka u matičnim knjigama nakon zaključenjam upisa u matičnoj knjizi može se obaviti samo na temelju rješenja koje donosi tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige, bez obzira na to radi li se o skraćenom ili posebnom ispitnom postupku, osim pitanja koja su prema ovom zakonu u mjerodavnosti kantonalnoga ministarstva.
Utvrđivanje potrebnih činjenica koje se odnose na ispravak iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na temelju javnih isprava u kojima se nalaze ti podaci ili drugih dokaza koji se koriste u upravnom postupku.

Članak 48.

(Dostava akata za naknadni upis)

Mjerodavno tijelo uprave ili drugo državno tijelo dužno je dostaviti odgovarajući akt (rješenje ili drugi akt) o činjenicama i promjenama u svezi s činjenicama koje se upisuju u matične knjige, kao naknadni upis ili zabilješka ili ispravak, mjerodavnom
matičaru u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno od dana izrade odgovarajućeg akta, radi upisa tih činjenica u odgovarajuću matičnu knjigu.

Članak 49.

(Upis činjenice rođenja ili smrti nakon isteka zakonskog roka)

Ako je činjenica rođenja ili smrti određene osobe prijavljena nakon isteka roka iz članka 14. odnosno članka 27. stavak 2. ovoga zakona radi upisa u matičnu knjigu rođenih, odnosno umrlih, matičar će obaviti upis tih činjenica u matične knjige samo na temelju rješenja koje donosi tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige. Te se činjenice utvrđuju na temelju odgovarajuće prijave iz članka 15. odnosno potvrde iz članka 29. ovoga zakona i drugim potrebnim dokazima prema Zakonu o upravnom postupku.

Članak 50.

(Postupak utvrđivanja identiteta u evidencijama matičnih knjiga)

Ako je u matičnim knjigama koje su vodile vjerske zajednice i koje su prepisane sukladno ranije važećim propisima upisano osobno ime koje se sastoji od više riječi, u tom će se slučaju u pravnom prometu koristiti osobno ime koje je upisano u identifikacijskim ispravama te osobe (osobna iskaznica, putovnica i dr.), što se obavlja zabilješkom u matičnoj knjizi rođenih.
Utvrđivanje identiteta osobe čija su osobna imena različito upisana u matičnim knjigama i identifikacijskim ispravama obavlja kantonalno ministarstvo sukladno propisima o osobnom imenu, o čemu se donosi rješenje i dostavlja matičaru koji vodi
matičnu knjigu rođenih za tu osobu radi upisa te činjenice u matičnu knjigu.

Članak 51.

(Višestruki upis u matičnim knjigama)

Ako se utvrdi da je određena osoba u istoj općini ili gradu upisana u matičnu knjigu dva ili više puta, u tom slučaju tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige po službenoj dužnosti donosi rješenje kojim će poništiti sve posljednje upise, a ostaviti važećim samo prvi upis koji se može ažurirati podacima iz poništenih upisa.
Ako se utvrdi da je određena osoba upisana u matične knjige dvije ili više općina ili grada, u tom slučaju tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige, kod kojeg je ta osoba upisana nakon prvog upisa, dužno je po službenoj dužnosti donijeti rješenje o poništenju toga upisa i primjerak rješenja dostaviti općini, odnosno gradu koji vodi prvi upis te osobe, a koji ostaje jedini važeći.
Primjerak rješenja iz st. 1. i 2. ovog članka dostavlja se i osobi na koju se upis odnosi.

Članak 52.

(Oslobađanje određenih osoba troškova postupka)

Općina, odnosno grad dužan je organizirati pružanje besplatne stručne pomoći za upis u matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih osoba koje imaju status socijalno ugrožene osobe ili nacionalne manjine i stvoriti uvjete za upis svih tih osoba u matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih.
Upis osoba iz stavka 1. ovoga članka u matične knjige općina, odnosno grad dužan je osloboditi obveze plaćanja troškova i pristojbi određenih za upis u matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih.
Tijelo skrbi treba odrediti posebnog skrbnika za naknadni upis osoba iz stavka 1. ovoga članka u matičnu knjigu rođenih i knjigu umrlih.

Članak 53.

(Zabrana križanja, brisanja i prepravljanja u matičnim knjigama)

Podaci upisani u matične knjige ne smiju se prekrižiti, brisati i prepravljati već se mogu mijenjati samo na način utvrđen ovim zakonom.

VI. UPIS ČINJENICA U MATIČNE KNJIGE NA TEMELJU ISPRAVA INOZEMNIH TIJELA

Članak 54.

(Upis činjenica u matične knjige nestalih u inozemstvu)

Činjenice rođenja, sklapanja braka ili smrti državljana Bosne i Hercegovine koji su iz Federacije ili dolaze u Federaciju, a koje su nastale u inozemstvu, upisuju se u matične knjige u Federaciji, i to:
1) rođenje djeteta - u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za naseljeno mjesto u kojem je posljednje zajedničko prebivalište roditelja djeteta u Federaciji, a ako nisu imali zajedničko prebivalište, upis se obavlja u matičnu knjigu rođenih koja se vodi za
naseljeno mjesto u kojem je bilo posljednje prebivalište jednog od roditelja;
2) sklapanje braka - u matičnu knjigu vjenčanih koja se vodi u općini, odnosno gradu u kojem su bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište u Federaciji,
a ako nisu imali zajedničko prebivalište – u matičnu knjigu vjenčanih u općini ili gradu u kojem je jedan od bračnih partnera imao prebivalište;
3) smrt osobe - u matičnu knjigu umrlih koja se vodi za naseljeno mjesto u kojem je bilo posljednje prebivalište umrloga u Federaciji.
Ako se u slučaju iz stavka 1. točka 1) ovoga članka posljednje prebivalište te osobe nije moglo utvrditi ili ako posljednje prebivalište nije bilo u Federaciji, upis će se obaviti u matičnu knjigu rođenih po mjestu rođenja jednog od roditelja
djeteta koji je rođen u Federaciji, a u slučajevima iz stavka 1. toč. 2) i 3) ovoga članka, upis u matične knjige vjenčanih i u matične knjige umrlih obavit će se po mjestu rođenja te osobe ukoliko je rođena na teritoriju Federacije, a ako nije rođena na
teritoriju Federacije, upis će se obaviti po mjestu rođenja jednog od roditelja osobe za koju se obavlja upis.
Za djecu rođenu u inozemstvu čiji su roditelji rođeni na teritoriju Republike Srpske, a imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Federacije i nemaju prebivalište na teritoriju Federacije, upis će se izvršiti u odgovarajuću matičnu knjigu po mjestu upisa roditelja u knjigu državljana Federacije.
Za osobe koje su rođene na teritoriju Republike Srpske, a koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Federacije i nemaju prebivalište na teritoriju Federacije, upis činjenice sklapanja braka ili smrti nastale u inozemstvu obavit će se u odgovarajuću matičnu knjigu po mjestu upisa te osobe u knjigu državljana Federacije.
Ako se osobe iz stavka 1. ovoga članka ne mogu upisati u matičnu knjigu prema st. 1. do 4. ovoga članka, upis tih osoba obavit će se u odgovarajuću matičnu knjigu u Općini Centar Sarajevo.

Članak 55.

(Upis činjenica u matične knjige na temelju izvatka iz matičnih knjiga inozemnog tijela)

Upis činjenica u matične knjige prema odredbama članka 54. ovoga zakona obavlja se na temelju izvatka iz matične knjige inozemnog tijela. Stranka je dužna podnijeti ovaj
izvadak ako međunarodnim ugovorom nije utvrđena obveza inozemnog tijela da dostavlja izvatke iz matičnih knjiga mjerodavnom tijelu u Bosni i Hercegovini.
Iznimno, činjenica rođenja osobe upisuje se na temelju rješenja tijela uprave općine ili grada mjerodavnog za matične knjige ako se izvadak iz matične knjige rođenih koju void inozemno tijelo nije mogao pribaviti na način određen u stavku 1. ovoga članka. Rješenja se donose na temelju dokaza koje priloži stranka i drugih dokaza koji mogu poslužiti za utvrđivanje činjenice rođenja te osobe.
Ako u izvatku iz matične knjige vjenčanih inozemnog tijela nema zabilješku o prezimenu bračnih partnera, zabilješka o prezimenu upisat će se na temelju izjave bračnih partnera dane pred matičarom mjerodavnim za upis te činjenice u
matičnu knjigu vjenčanih.
Ako u izvatku iz matične knjige rođenih, matične knjige vjenčanih i matične knjige umrlih inozemnog tijela nema podataka o roditeljima ili bračnom partneru ili o bračnom stanju, matičar može upisati te podatke na temelju podataka sadržanih u javnim ispravama koje priloži stranka, bez donošenja posebnog rješenja.

Članak 56.

(Upis osobnog imena koje u inozemnoj ispravi ne sadrži postojeća slova u službenim jezicima i pismima Federacije)

Ako u izvatku matične knjige rođenih inozemnog tijela u imenu i prezimenu državljanina Federacije nisu upisana slova koja postoje u službenim jezicima i pismima Federacije (ć, č, dž, š, ž i dr.), upis imena i prezimena te osobe u matičnu knjigu rođenih obavlja se dosljedno kako je napisano u ispravi inozemnog tijela.
Ako stranka želi upisati ime i prezime iz stavka 1. ovoga članka prema pravilima našeg jezika ili pisma, upućuje se mjerodavnom kantonalnom ministarstvu radi donošenja rješenja o promjeni imena ili prezimena.te osobe, nakon čega se obavlja upis imena i prezimena u matičnu knjigu rođenih na temelju tog rješenja.

VII. VOĐENJE I ČUVANJE MATIČNIH KNJIGA

Članak 57.

(Prijepisi matičnih knjiga)

Matične knjige vode se u dva primjerka, kao izvornik matične knjige i kao prijepis (drugi primjerak).
Izvornik matične knjige vodi se u pisanom i elektroničkom obliku.
Drugi primjerak matičnih knjiga jest preslika elektroničkog oblika izvornika matične knjige (u daljnjem tekstu: drugi primjerak).

Članak 58.

(Čuvanje matičnih knjiga)

Izvornik matičnih knjiga čuva tijelo uprave općine, odnosno grada mjerodavno za matične knjige, a drugi primjerak čuva kantonalno ministarstvo.
Pisani oblik izvornika i elektronički oblik izvornika matičnih knjiga ne smiju se čuvati u istoj prostoriji, moraju biti zaštićeni od oštećenja ili uništenja uslijed požara i drugih
elementarnih nepogoda i nesreća, kao i od dostupnosti neovlaštenim osobama.
Podaci na magnetnom ili drugom mediju ne smiju se čuvati u zgradi u kojoj se obrađuju podaci koji su predmetom upisa u matične knjige.

Članak 59.

(Ažuriranje drugog primjerka matične knjige)

Sve promjene u izvorniku matične knjige (naknadni upisi ili zabilješke ili ispravci) koje se obave tijekom radnog dana automatski se s pomoću određenih tehničkih sredstava unose i u drugi primjerak matične knjige odmah, a najkasnije u roku 24
sata, što se obavlja svakog radnog dana.

Članak 60.

(Obrazac matičnih knjiga)

Matične knjige vode se na propisanim obrascima čiji je sadržaj utvrđen propisom iz članka 79. stavak 1. točka 2) ovoga zakona.
Pisani izvornik matične knjige zaključuje se i ovjerava s posljednjim rednim brojem upisa na kraju svake kalendarske godine. Zaključivanje i ovjeru matičnih knjiga obavlja matičar koji vodi matične knjige i voditelj tijela uprave općine i grada
mjerodavan za matične knjige.

Članak 61.

(Razmjena podataka u elektroničkom obliku)

Razmjena podataka koji se nalaze u matičnim knjigama u elektroničkom obliku između mjerodavnih tijela, korisnika podataka iz tih knjiga obavlja se sukladno propisu kojim se regulira elektronički pravni i poslovni promet u Bosni i Hercegovini.

Članak 62.

(Rok za čuvanje matičnih knjiga)

Matične knjige, rješenja i drugi akti na temelju kojih se podaci upisuju u matične knjige spadaju u kategoriju registraturnog materijala, odnosno arhivske građe koji ima
trajni rok čuvanja i moraju se čuvati od oštećenja, uništenja i zlouporabe, a obavlja se sukladno propisu o arhivskom poslovanju.

VIII. IZDAVANJE IZVADAKA I UVJERENJA IZ MATIČNIH KNJIGA

Članak 63.

(Izdavanje izvadaka i uvjerenja iz matičnih knjiga)

Na temelju matičnih knjiga izdaju se izvatci i uvjerenja.
Iz matičnih knjiga izdaju se sljedeći izvatci, i to: izvadak iz matične knjige rođenih, izvadak iz matične knjige vjenčanih i izvadak iz matične knjige umrlih, a izdaju se na propisanom obrascu.
Uvjerenja se izdaju za pojedine podatke upisane u matične knjige ili pojedine činjenice o osobnom stanju građana upisane u matične knjige.
Izvadak, odnosno uvjerenje sadrži podatke upisane u matične knjige do dana izdavanja izvatka, odnosno uvjerenja.
Izvatci iz matičnih knjiga imaju neograničeni rok važenja, što se u izvatku treba navesti, a za uporabu izdanoga izvatka iz matične knjige koji ne sadrži posljednje podatke upisane u matičnu knjigu odgovorna je osoba koja je taj izvadak stavila u
pravni promet.
Mjerodavni matičar izdaje uvjerenje o državljanstvu Federacije na temelju podataka upisanih u matičnu knjigu rođenih, odnosno u matičnu knjigu državljana iz članka 21.
ovoga zakona, ovisno o tome gdje je činjenica državljanstva upisana prema propisima o državljanstvu koji su bili na snazi u trenutku upisa tih činjenica u matičnu knjigu rođenih, odnosno u matičnu knjigu državljana, a uvjerenje o državljanstvu
Federacije za osobe o kojima evidencije, prema Zakonu o državljanstvu Federacije, vodi Federalno ministarstvo – izdaje to ministarstvo.

Članak 64.

(Osobe ovlaštene za traženje izvadaka I uvjerenja iz matične knjige)

Izvatci iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama iz matičnih knjiga izdaju se na usmeni ili pismeni zahtjev osobe na koju se odnose podaci, njezinog punomoćnika ili člana njezine uže i šire obitelji, posvojitelja ili skrbnika.
Izdavanje izvatka i uvjerenja o podacima iz matičnih knjiga na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka obavlja matičar ili ovlaštene osobe službe za upravu općine grada zadužene za te poslove.
Ako se utvrdi da ne postoje zakonski uvjeti za izdavanje izvatka ili uvjerenja o podacima iz matičnih knjiga, u tom slučaju tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige donosi rješenje kojim se odbija zahtjev stranke.

Članak 65.

(Način izdavanja izvadaka i uvjerenja)

Izvatci iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga izdaju se na temelju podataka sadržanih u pisanom izvorniku odgovarajuće matične knjige.
Izvatci iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga mogu se izdavati i na temelju podataka iz registra. U tim slučajevima matičar jednog
matičnog područja određene općine, odnosno grada može izdavati izvatke, odnosno uvjerenja o činjenicama i podacima iz matične knjige koja se vodi za druga matična područja iz čije se evidencije traži izdavanje izvatka ili uvjerenja svih općina,
odnosno gradova s područja Federacije.
Ako se izvadak ili uvjerenje o činjenicama i podacima iz matične knjige izdaje prema stavku 2. ovoga članka, matičar kojem je podnesen zahtjev, kao i matičar drugog matičnog područja iz čije se evidencije traži izdavanje izvatka, odnosno
uvjerenja, dužan je postupiti po zahtjevu, a izvadak, odnosno uvjerenje tiska i izdaje matičar u mjestu u kojem je stranka podnijela zahtjev.

Članak 66.

(Izvatci ili uvjerenja za pripadnike nacionalnih manjina)

Osobno ime u izvatcima i uvjerenjima o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga za pripadnike nacionalnih manjina izdaje se napisano na jeziku i pismom kako je upisano u matičnim knjigama.

IX. UVID U MATIČNE KNJIGE I KORIŠTENJE PODATAKA IZ MATIČNIH KNJIGA

Članak 67.

(Uvid u matične knjige)

Pravo uvida u matične knjige, kao i u spise i rješenja na temelju kojih je obavljen upis u matične knjige, dopustit će se osobama iz članka 64. stavak 1. ovoga zakona, o čemu se ne donosi posebno rješenje.
Dozvola uvida u matične knjige i spise dopušta se osobama iz stavka 1. ovoga članka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 49/06).
U slučaju odbijanja zahtjeva za uvid u matične knjige, kao i u spise i rješenja na temelju kojih je obavljen upis u matične knjige, tijelo uprave općine ili grada mjerodavno za matične knjige donosi rješenje sukladno Zakonu o upravnom postupku.

Članak 68.

(Korištenje podataka iz matičnih knjiga i Registra)

Podaci iz matičnih knjiga koriste se za izdavanje izvadaka iz matičnih knjiga i uvjerenja o činjenicama iz matičnih knjiga i za druge potrebe državnih tijela kada su za rješavanje određenog pitanja potrebni podaci iz matičnih knjiga.
Podatke iz Registra mogu koristiti tijela uprave i druga tijela kada rješavaju o pravima i dužnostima građana, a za čije su rješavanje potrebni podaci o činjenicama iz matičnih knjiga, kao i za izdavanje izvadaka ili uvjerenja o činjenicama iz matičnih knjiga koji se nalaze u Registru.
Izvatci i uvjerenja izdani na temelju Registra imaju jednaku pravnu snagu kao i izvatci i uvjerenja izdani na temelju podataka iz izvornika matične knjige.
Državna tijela i drugi korisnici podataka iz Registra dužni su osigurati zaštitu podataka koje koriste po st. 1. i 2. ovoga članka, što se provodi prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Podaci iz matičnih knjiga, odnosno Registra mogu se koristiti za statističke, znanstvene, istraživačke i druge svrhe, sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Članak 69.

(Zaštita podataka iz matičnih knjiga)

Obrada i zaštita osobnih podaka iz matičnih knjiga obavlja se sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

X. OBNOVA MATIČNIH KNJIGA

Članak 70.

(Uvjeti i postupak obnove matičnih knjiga)

Ako su matične knjige uništene ili nestale ili su oštećene u znatnom stupnju da se ne mogu pravilno koristiti, mora se bez odgode pristupiti njihovoj obnovi, o čemu odlučuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, samostalno ili na pismeni
prijedlog tijela uprave općine i grada mjerodavnog za matične knjige.
Akt kojim se odlučuje o obnovi matičnih knjiga sadrži podatke o uništenim ili nestalim ili oštećenim matičnim knjigama, za koje kalendarske godine i za koja matična područja, naziv općinskog, odnosno gradskog tijela uprave koji će obnoviti matične knjige i rok za obnovu tih knjiga.
U cilju obnove matičnih knjiga građani, tijela državne uprave i druga tijela i pravne osobe dužni su dati podatke o podacima i činjenicama koje je potrebno upisati u matične knjige što se obnavljaju, a koji su im poznati ili njima raspolažu
ili ako o tome posjeduju ispravu. Podaci se daju općinskom, odnosno gradskom tijelu uprave koje provodi aktivnosti na obnovi matičnih knjiga.

XI. ŽALBA

Članak 71.

(Mjerodavnost za rješavanje žalbi)

Protiv prvostupanjskih rješenja koja donose tijela uprave općine i grada mjerodavna za matične knjige, kantonalna ministarstva i druga tijela (tijelo skrbi) u primjeni ovoga zakona, može se uložiti žalba u roku 15 dana od dana primitka rješenja.
Žalbe uložene na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava Federalno ministarstvo.

XII. UPRAVNI NADZOR

Članak 72.

(Mjerodavnost za upravni nadzor)

Upravni nadzor nad primjenom ovoga zakona provodi Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor nad radom općinskih, odnosno gradskih tijela uprave mjerodavnih za vođenje matičnih knjiga i tijela skrbi obavlja kantonalno ministarstvo sukladno propisu iz stavka 4. ovoga članka.
Inspekcijski nadzor nad radom kantonalnih ministarstava, a po potrebi i nad radom općinskih, odnosno gradskih tijela uprave mjerodavnih za matične knjige ili pritužbi građana obavlja Federalno ministarstvo.
Federalni ministar donijet će propis kojim će pobliže urediti sadržaj, način i postupak obavljanja inspekcijskog nadzora iz st. 2. i 3. ovoga članka.
Pri obavljanju inspekcijskog nadzora iz st. 2 i 3. ovoga članka inspektori imaju ovlasti inspektora utvrđene Zakonom o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05).

XIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 73.

(Prekršaji pravnih osoba)

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako:
1) ne pribavlja dokaze o činjenicama i podacima iz matičnih knjiga po službenoj dužnosti (članak 6. stavak 3.);
2) ne prijavi rođenje djeteta u propisanom roku (članak 15. stavak 1.);
3) ne prijavi činjenicu smrti mjerodavnom matičaru u propisanom roku (članak 28. stavak 3. u svezi s člankom 27. stavak 2.);
4) ne obavijesti mjerodavnog matičara o saznanju da određena osoba nije upisana u matičnu knjigu rođenih ili da joj nije određeno niti upisano ime (članak 43. stavak 1.);
5) ne da podatke potrebne za obnovu matičnih knjiga koji su joj poznati ili njima raspolaže ili posjeduje ispravu o tim činjenicama (članak 70. stavak 3.);
6) matičaru ne dopusti uvid u matične knjige (članak 78. stavak 3.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.000,00 KM.

Članak 74.

(Prekršaji odgovornih osoba u tijelu uprave)

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba u tijelu uprave ako:
1) u svome radu primjenjuje elemente diskriminacije (članak 4.);
2) dokaz o činjenicama iz matičnih knjiga ne pribavlja po službenoj dužnosti (članak 6. st. 2. i 3.);
3) za matičara postavi osobu koja ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavak 1. ovoga zakona;
4) ne prijavi smrt osobe čiji identitet nije utvrđen u propisanom roku (članak stavak 4. u svezi s člankom 27. stavak 2.);
5) ne dostavi podatke radi upisa u matični registar općini, odnosno gradu u kojem se vodi matična knjiga rođenih (članak 34.);
6) ne dostavi podatke o rođenju djeteta općini ili gradu koji vodi matični registar roditelja djeteta u propisanom roku (članak 36. stavak 3.);
7) ne obavijesti mjerodavnog matičara o saznanju da određena osoba nije upisana u matičnu knjigu rođenih ili joj nije određeno i upisano ime (članak
43. stavak 1.);
8) mjerodavnom matičaru ne dostavi odgovarajući akt o činjenicama i promjenama u svezi s činjenicama koje se upisuju u matične knjige kao naknadni upis ili zabilješka ili ispravak (članak 48.);
9) zaštitu podataka iz matičnog registra ne osigura na propisani način (članak 68. stavak 4.);
10) ne da podatke potrebne za obnovu matičnih knjiga koji su joj poznati ili njima raspolaže ili posjeduje ispravu o tim činjenicama (članak 70. stavak 3.).
Odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja neposredno rukovodi tijelom uprave općine i grada mjerodavnim za matične knjige ili matičar ako on nije ispunio obveze iz svoje mjerodavnosti utvrđene ovim zakonom.

Članak 75.

(Prekršaji pojedinaca - građana i službenih osoba)

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM bit će kažnjeni za prekršaj građanin ili službena osoba tijela uprave ako:
1) bez opravdanog razloga odbije sudjelovati na stručnom usavršavanju i osposobljavanju na koje se upućuje (članak 11. stavak 1.);
2) ne prijavi rođenje djeteta u propisanom roku (članak 15. stavak 2.);
3) ne odredi osobno ime djetetu u propisanom roku radi upisa u knjigu rođenih (članak 16. stavak 1.);
4) pismeno ne obavijesti mjerodavno tijelo Republike Srpske o upisu državljanstva Federacije (članak 22. stavak 4.);
5) ne dostavi matičaru umrlicu bračnog partnera u propisanom roku (članak 25. stavak 2.);
6) ne prijavi smrt osobe u propisanom roku (članak 28. stavak 1. u svezi s člankom 27. stavak 2.);
7) obavi upis smrti osobe u matičnu knjigu umrlih bez potvrde o smrti (članak stavak 3.);
8) ne obavijesti mjerodavno kantonalno ministarstvo o upisu smrti u matičnu knjigu u propisanom roku (članak 32.);
9) navede netočne podatke u prijavi za upis (članak 39. stavak 2.);
10) ne upozna osobu o upisanim podacima u matičnu knjigu (članak 41. stavak 1);
11) ne da podatke potrebne za obnovu matičnih knjiga koji su joj poznati ili njima raspolaže ili posjeduje ispravu o tim činjenicama (članak 70. stavak 3.).

Članak 76.

(Mjerodavnost za podnošenje zahtjeva za prekršaje)

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz čl. od 73. do 75. ovoga zakona mogu podnijeti osobe ili tijela određena Zakonom o prekršajima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/06).

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 77.

(Važnost izvadaka iz ranijih matičnih knjiga)

Matične knjige koje su vođene do 9. 5. 1946. godine, kao i izvatci iz tih matičnih knjiga i uvjerenja koja se izdaju na temelju tih matičnih knjiga, imaju dokaznu snagu javne isprave.
Izvatci iz matičnih knjiga diplomatsko-konzularnih predstavništva i mjerodavnih tijela republika bivše SFRJ, izdani o činjenicama koje se odnose na dokazivanje činjenice rođenja, sklapanja braka ili smrti državljana Bosne i Hercegovine upisanih u matične knjige do 6. 4. 1992. godine, smatraju se javnom ispravom.
Na temelju isprava iz stavka 2. ovoga članka, na zahtjev stranke, tijelo uprave općine i grada mjerodavno za matične knjige, u kojem se nalazi posljednje prebivalište podnositelja zahtjeva, rješenjem odobrava prijenos upisa u matične knjige.

Članak 78.

(Matične knjige vjerskih zajednica)

Matične knjige koje pripadaju vjerskim zajednicama, a koje su prema Zakonu o matičnim knjigama ("Službeni list SRBiH", br. 12/74, 38/86, 37/88 i 33/90) čuvali matičari, vratit će se nakon prepisivanja vjerskim zajednicama, a najkasnije u
roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Financijska sredstva za prepisivanje matičnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka bit će osigurana u proračunu Federacije.
Vjerska zajednica dužna je omogućiti matičaru uvid u matične knjige koje čuva ta vjerska zajednica, ako su potrebni određeni podaci koji se upisuju u matične knjige, o čemu matičar sastavlja službenu zabilješku.

Članak 79.

(Ovlasti za donošenje podzakonskih propisa)

Ovlašćuje se federalni ministar da u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona donese:
1) propis o načinu vođenja matičnih knjiga;
2) propis o obrascima matičnih knjiga, indeksa matičnih knjiga i izvadaka i uvjerenja iz matičnih knjiga i drugi obrasci predviđeni ovim zakonom;
3) propis o jedinstvenoj strukturi elektroničke baze podataka za Registar iz članka 33. ovoga zakona i načini vođenja i korištenja Registra;
4) propis o zaštiti objekata i prostora za smještaj I čuvanje matičnih knjiga, spisa i Registra;
5) propis iz članka 10. stavak 4. i propis iz članka 11. stavak 3. ovoga zakona.
Federalni ministar, u suradnji s federalnim ministrom zdravstva, propisat će postupak i obrazac prijave rođenja djeteta u zdravstvenoj ustanovi i izvan zdravstvene ustanove i postupak izdavanja potvrde i obrazac umrlice.
Federalni ministar, u suradnji s ravnateljem Federalnoga zavoda za statistiku, propisat će sadržaj obrasca za dostavu statističkoj službi podataka iz matičnih knjiga koji predstavljaju statističke podatke.
Propisi iz st. 2. i 3. ovog članka bit će doneseni u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 80.

(Rok za polaganje ispita za matičara osobama koje obavljaju te poslove do dana stupanja na snagu ovoga zakona)

Matičari i druge službene osobe (državni službenici i namještenici) koji se na dan stupanja na snagu ovoga zakona zateknu na poslovima vođenja matičnih knjiga nastavljaju obavljati te poslove sukladno ovomu zakonu, s tim što su dužni
položiti poseban stručni ispit za matičara iz članka 10. stavak 1. točka 2) ovoga zakona u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 81.

(Rok za osiguranje uvjeta za elektroničko vođenje matičnog registra)

Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik osigurat će uvjete potrebne za vođenje izvornika matičnih knjiga u elektroničkom obliku i matičnog registra, na temelju matičnih knjiga koje se vode do dana stupanja na snagu ovoga zakona, u
roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Kantonalna ministarstva dužna su pružiti stručnu i drugu pomoć općini ili gradu u rješavanju pitanja iz stavka 1. ovoga članka.
Financijska sredstva za potrebe iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu Federacije.
Federalno ministarstvo osigurat će uvjete i uspostaviti sustav Jedinstvenog središnjeg registra u roku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 82.

(Primjena ranijih propisa)

Do donošenja propisa iz članka 79. ovoga zakona primjenivat će se Uputstvo o vođenju matičnih knjiga ("Službeni list RBiH", broj 21/93), Pravilnik o obrascima,
registrima, izvodima i. uvjerenjima o činjenicama iz matičnih knjiga ("Službeni list RBiH", broj 21/93) i Pravilnik o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga namijenjenih inostranstvu ("Službeni list RBiH", broj 21/93).

Članak 83.

(Rješavanja postupaka pokrenutih do dana stupanja na snagu ovoga zakona)

Postupci upisa činjenica u matične knjige, ispravci činjenica i druga pitanja koja se odnose na podatke iz matičnih knjiga koji su pokrenuti, a nisu okončani do dana stupanja na snagu ovoga zakona, okončat će se prema odredbama ovoga zakona.

Članak 84.

(Prestanak primjene ranijeg zakona)

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o matičnim knjigama ("Službeni list RBiH", br. 20/92, 13/94).

Članak 85.

(Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedateljica
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Karolina Pavlović

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Dr. Denis Zvizdić