Na temelju članka 55. stavak l. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na svojoj 32. sjednici održanoj 05.01.2012. godine, donosi
U R E D B U
O UVJETIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA U
PRIRODNE RECIPIJENTE I SUSTAV JAVNE
KANALIZACIJE
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom uredbom utvrđuju se: uslovi prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja urbanih površinskih voda, uslovi pročišćavanja i ispuštanja industrijskih u kanalizacione ili površinske vode i granične vrijednosti emisije otpadnih voda kod ispuštanja istih u prirodne recipijente ili sisteme javne kanalizacije.
Članak 2.
(Definicije)
(1) U ovoj uredbi korištene su slijedeće definicije:
(a) Adekvatno pročišćavanje podrazumijeva pročišćavanje urbanih i/ili industrijskih otpadnih voda bilo kojim procesom i/ili načinom ispuštanja kojim se omogućava da vodna tijela u koja se ispuštaju otpadne vode zadovoljavaju standarde okolišne kvalitete (SOK) i ekološke ciljeve propisane za to vodno tijelo;
(b) Aglomeracija podrazumijeva područje na kojem su stanovništvo i/ili privredne aktivnosti dovoljno koncentrisani da se urbane otpadne vode mogu prikupljati i sprovoditi do postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje tačke ispuštanja;
(c) BAS označava BiH akreditacione standarde;
(d) BPK5 označava petodnevnu biokemijsku potrošnju rastvorenog kisika potrebnog za biološku razgradnju organske materije;
(e) Emisija označava konlrolisano ili nekontrolisano, direktno ili indirektno, ispuštanje tvari u okoliš u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, i/ili ispuštanje energije (toplina, zračenje) kao i ispuštanje organizama, iz tačkastih ili difuznih izvora smještenih unutar postrojenja;
(O ES (ekvivalentni stanovnik) označava biorazgradivo organsko opterećenje koje ima BPK5 od 60 g kisika na dan;
(g) Estuarij podrazumijeva prijelazno područje na ušću rijeke koje se nalazi između slatke vode i priobalnih voda;
(h) Eutrofikacija označava obogaćivanje vode hranjivim
tvarima, naročito spojevima azota i/ili fosfora, koje ubrzavaju rast algi i viših oblika biljnog života što dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže1 organizama prisutnih u vodi kao i kvaliteta vode;
(i) GVE - Granična vrijednost emisije označava masu specifičnog parametra, koncentraciju i/ili nivo emisije koji ne može biti prekoračen za vrijeme jednog ili više vremenskih perioda. GVE se može uspostaviti za određenu grupu, familiju ili kategoriju supstance datih u prilozima 1. i 2. ove Uredbe; po pravilu, GVE se primjenjuje u tački gdje otpadne vode napuštaju postrojenje pri čemu se za bilo kakvu kvantifikaciju istih svako razredenje mora zanemariti; u pogledu indirektnih ispuštanja u vodna tijela, učinak postrojenja za pročišćavanje može se uzeti u obzir ukoliko se garantuje ekvivalentan nivo zaštite okoliša u cjelini te ako ispuštanje otpadnih voda ne dovodi do povećanja zagađenjaokoliša;
(j) IE Direktiva označava EU Direktivu 2010/75/EU koja se odnosi na industrijske emisije (integralnu prevenciju i kontrolu zagađenja);
(k) Industrijske otpadne vode označavaju sve otpadne vode koje ispuštaju industrijski i/ili privredni korisnici kao rezultat tehnološkog procesa koji oni provode kao i sve oborinske vode koje otiču sa industrijskih, privrednih, saobraćajnih i drugih površina koje se nalaze unutar granica zakonitog posjeda industrijskih i/ili privrednih korisnika;
(I) Ispuštanje otpadnih voda u okoliš označava ispuštanje otpadnih voda u sve vrste prirodnih recepijenata površinske vode, podzemne vode, podzemlje...) izuzev ispuštanja u javne kanalizacione sustave;
(m) Kopnene vode označavaju sve stajaće ili tekuće vode na površini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od linije od koje se mjeri širina teritorijalnih voda;
(n) Monitoring otpadnih voda označava programirani proces uzimanja uzoraka, analiziranja, zapisivanja i razmjene podataka o karakteristikama otpadnih voda koji se najčešće provodi sa ciljem provjere pridržavanja dozvoljenih vrijednosti za kvalitet efluenta;
(o) Mulj označava rezidualni mulj, tretiran ili netretiran, dobijen iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih vođa;
(p) NRT (Najbolje raspoložive tehnike) označavaju najdjelotvorniju i najnapredniju fazu u razvoju aktivnosti i načinu njihovog obavljanja koja ukazuje na praktičnu pogodnost određenih tehnika da pruže osnovu za granične vrijednosti emisija i druge uslove iz dozvole, propisane u cilju sprječavanja, ili ako to nije izvodljivo, u cilju smanjenja emisija i utjecaja na okoliš kao cjelinu:
- tehnike označavaju oboje: korištenu tehnologiju i način na koji je postrojenje projektovano, izgrađeno, održavano, pogonjeno i stavljeno van pogona;
- raspoložive tehnike označavaju tehnike razvijene do stepena koji omogućava primjenu u relevantnom industrijskom sektoru pod ekonomski i tehnički prihvatljivim uslovima, uzimajući u obzir troškove, njihove prednosti i kriterij jednostavne dostupnosti za operatora;
- najbolje znači najučinkovitije u postizanju visokog općeg nivoa zaštite okoliša kao cjeline.
(q) Otpadne vode iz domaćinstava označavaju otpadne vode iz stambenih i uslužnih objekata koje uglavnom potiču od ljudskog metabolizma i iz kućanskih aktivnosti;
(r) Postrojenje označava stacionarnu tehničku jedinicu gdje se odvija jedna ili više aktivnosti datih u "EU Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama" u Prilogu I ili u dijelu l Priloga VII kao i druge izravno povezane aktivnosti koje se izvode na istoj lokaciji a koje su u tehničkoj vezi sa aktivnostima utvrđenim u tim Prilozima i koje mogu utjecati na emisije i zagađenje;
(s) Predtretman označava pročišćavanje industrijskih otpadnih voda sukladno zahtijevima iz ove uredbe o ispuštanju industrijskih otpadnih voda u javni kanalizacioni sustav;
(t) Primarno pročišćavanje označava prvi (I) stepen pročišćavanje urbanih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim. procesima koji obuhvaćaju taloženje suspenđovanih tvari ili druge procese u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda reducira za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih otpadnih voda se reduciraju za najmanje 50%;
(u) Prioritetne rizične supstance podrazumijevaju supstance ili grupe supstanci označene znakom "+" u tabeli l.l. u prilogu 1. ove uredbe;
(v) Prioritetne supstance označavaju supstance ili grupe supstanci navedene u prilogu 1. ove uredbe a koje predstavljaju značajan rizik za akvatični okoliš i ljudsko zdravlje preko akvatičnog okoliša;
(w) Sekundarno pročišćavanje označava drugi (II) stepen pročišćavanje urbanih otpadnih voda procesom koji općenito1 obuhvaća biološko pročišćavanje sa sekundarnim taloženjem kao i druge procese kojim se ispunjavaju zahtjevi iz članka 5 ove uredbe;
(x) SKO (Standard kvaliteta okoliša) označava set zahtjeva koji moraju biti ispunjeni u određeno vrijeme u određenoj sredini ili njenom određenom dijelu, sukladno zakonodavstvu;
(y) Tercijarno pročišćavanje označava treći (III) stupanj pročišćavanje urbanih otpadnih voda putem kojeg se nakon sekundarnog pročišćavanja fosfor i/ili azot dodatno uklanjaju sukladno zahtjevima iz članka 6 ove uredbe;
(z) Toksiološki bioogled 48hEC50 označava srednju efektivnu poluletalnu dozu koja u toku 48 sati potpuno imobilizira test organizam (Daphnia magna Straus);
(aa) Ukupni azot označava sumu organskog azota i azota iz NH4, NO2 i NO3;
(bb) Urbane otpadne vode označavaju otpadne vode koje su prikupljene javnim kanalizacionim sustavima i to iz domaćinstava ili mješavinu tih voda sa industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama.
II PRIKUPLJANJE OTPADNIH VODA I JAVNI KANALIZACIONI SUSTAV
Članak 3.
(Prikupljanje otpadnih voda)
(1) U aglomeracijama sa opterećenjem preko 2.000 ES, sva pravna i fizička lica moraju ispuštati otpadne vode u javni kanalizacioni sustav.
(2) Sve aglomeracije moraju imati javne kanalizacione sustave za prikupljanje otpadnih voda i to najkasnije u periodu od:
a) 12 godina nakon što BiH postane članica Europske unije i to za aglomeracije sa opterećenjem preko 15.000 ES;
b) 18 godina nakon što BiH postane članica Europske unije i to za aglomeracije sa opterećenjem između 2.000 i 15.000 ES;
c) 12 godina nakon što BiH postane članica Europske unije i to za aglomeracije sa opterećenjem preko 10.000 ES koje ispuštaju otpadne vode u vodna tijela koja se uvrštena u osjetljiva područja.
(3) U područjima gdje izgradnja javnog kanalizacionog sustava nije opravdana bilo što se izgradnjom iste ne bi ostvarila značajnija zaštita okoliša ili što bi izgradnja iste iziskivala neopravdano velike investicione i eksploatacione troškove, koristiće se individualni sustavi ili drugi prikladni sustavi koji ostvaruju slične rezultate u pogledu zaštite okoliša.
(4) Prikupljanje, transport, pročišćavanje i finalna dispozicija urbanih otpadnih voda je komunalna aktivnost koju obavlja pravno lice sukladno zakonodavstvu (sukladno zakonodavstvu FBiH/kantona /općina)
(5) Pravno lice iz stavka 4. ovog članka, odgovorno je:
(a) da uspostavi svoju internet stranicu na kojoj će redovno informirati javnost o svini relevantnim aktivnostima iz domena njihovog poslovanja uključujući i informacije o načinu određivanja cijena usluga;
(b) da vodi evidenciju svih septičkih jama kao i drugih individualnih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u području svoje nadležnosti;
(c) da na kraju svake kalendarske godine objavi na svojoj internet stranici plan za iduću kalendarsku godinu o datumima pražnjenja septičkih jama i drugih individualnih postrojenja za pročišćavanje kao i ispuštanju njihovog sadržaja u javne kanalizacione sisteme.
Članak 4.
(Javni kanalizacioni sustav)
(1) Javni kanalizacioni sustav može imati formu:
(a) mješovitog sustava kod kojeg se otpadne i oborinske vode odvode zajedničkim kanalizacionim kolektorima;
(b) separatnog sustava kod kojeg se otpadne i oborinske vode odvode odvojenim kanalizacionim kolektorima;
(c) kombinovanog sustava kod kojeg je dio aglomeracije pokriven mješovitim sustavom, a dio separatnim sustavom.
(2) Izbor kanalizacionog sustava iz stavka 1. ovog članka utvrdiće se za svaku aglomeraciju posebno sukladno sa lokalnim uvjetima.
(3) Projektovanje, izgradnja i održavanje kanalizacionog sustava će se obaviti korištenjem najboljih raspoloživih tehnika, a u cilju što ekonomičnijeg funkcioniranja sustava i to naročito u pogledu:
(a) količina i karakteristika urbanih otpadnih voda;
(b) otklanjanju oštećenja dijelova cjevovoda iz kojih se otpadne vode procjeđuju u podzemlje;
(c) otklanjanju oštećenja dijelova cjevovoda na mjestima gdje se oborinske vode infiltriraju u kanalizacioni sustav;
(d) smanjenja zagađenja koje se preko kišnih preliva ispušta u vodotoke.
(4) Zabranjeno je da se u javni kanalizacioni sustav odlaže otpad ili ispuštaju otpadne vode koje mogu izazvati:
(a) opasnost po zdravlje ljudi;
(b) prekid ili smanjenje proticaja u kanalizacionom sustavu ili doticaja na postrojenje za pročišćavanje;
(c) oštećenje kanalizacionog sustava ili postrojenja za pročišćavanje;
(d) probleme u radu ili održavanju postrojenja za pročišćavanje;
(e) restrikcije u korištenju mulja sa postrojenja za pročišćavanje u poljoprivredne svrhe.
(5) Da bi obezbijedio siguran rad kanalizacionog sustava i/i ili postrojenja za pročišćavanje, nadležni operator za upravljanje kanalizacionim sustavom može uz zahtjeve iz stavka 6. ovog članka uspostaviti i dodatne tehničke zahtjeve u pogledu odlaganja otpada i ispuštanja otpadnih voda u javni kanalizacioni sustav;
III PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA I GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJE
Članak 5.
(Pročišćavanje urbanih otpadnih voda i granične vrijednosti emisije)
(1) Prije bilo kakvog ispuštanja u prirodne recipijente, urbane otpadne vode će biti izložene sekundarnom ili ekvivalentnom stupnju pročišćavanja i to:
(a) iz aglomeracija sa opterećenjem većim od 15.000 ES u roku od 6 godina nakon što BiH postane članica Europske unije;
(b) . iz aglomeracija sa opterećenjem između 10.000 i 15.000 ES u roku od 12 godina nakon što BiH postane članica Europske unije;
(c) iz aglomeracija sa opterećenjem između 2.000 i 10.000 ES u roku od 18 godina nakon što BiH postane članica Europske unije.
(2) Ispuštanje urbanih otpadnih voda u visokim planinskim područjima (iznad 1.500 m), gdje je teško primjeniti efikasni biološki tretman usljed niskih temperatura, mogu se uspostaviti i blaži kriteriji nego što se traže prethodnim stavkom ove' Uredbe ukoliko se detaljnom studijom/projektom dokaže da ispuštanje otpadnih voda ne utiče negativno na okoliš.
(3) Postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda iz st. (1) i (2) ovog članka moraju se projektirati, izgraditi ili rekonstruirati tako;
(a) da se omogući nesmetano zahavatnje reprezentativnih uzoraka otpadnih voda prije postrojenja kao i poslije postrojenja, tj prije ispuštanja efluenta u recipijent;
(b) da efluenti iz postrojenja zadovolje granične vrijednosti emisije date u tabelama 2. l i 2.2 u prilogu 2. ove Uredbe.
(c) da efluenti iz postrojenja koji se ispuštaju u površinska vodna tijela koja se koriste za kupanje i rekreaciju, pored zahtjeva iz stavka 2. ovog članka zadovolje i zahtjeve iz tabele 2.4 date u prilogu 2. ove Uredbe.
(d) da se i strožiji zahtjevi u pogledu emisije otpadnih voda u odnosu na vrijednosti date u prilogu 2. ove Uredbe mogu uspostaviti kada je potrebno osigurati da prirodni recipijent zadovolji i zahtjeve propisane drugim propisima;
(e) da se lokacija ispusta efluenta iz postrojenja odabere adekvatno kako bi se minimizirali negativni uticaji na prirodni recipijent;
(f) da se obezbijede dugoročan rad i adekvatno održavanje postrojenja u svim normalnim klimatskim uvjetima i pod svim uobičajenim, sezonskim varijacijama opterećenja otpadnih voda na ulazu u postrojenje. U članku 5. stavak 4. je navedeno: Urbane otpadne vode prikupljene puteni javnog kanalizacionog sustava bit će izložene prikladnom stupnju prečišćavanja sukladno članku 2. stavak l (a) ove Uredbe.
(4) Urbane otpadne vode prikupljene putem javnog kanalizacionog sustava bit će izložene prikladnom stupnju pročišćavanja sukladno članku 2. stavak l (a) ove uredbe u slučaju kada se pročišćene otpadne vode:
(a) iz aglomeracija sa opterećenjem manjim od 2.000 ES ispuštaju u površinske vode ili estuarije;
(b) iz aglomeracija sa opterećenjem manjim od 10.000 ES ispuštaju u priobalne vode.
(5) Ispuštanje pročišćenih industrijskih i/ili urbanih otpadnih voda u podzemne vode dozvoljeno je samo izuzetnim slučajevima i to ako su ispunjeni svi slijedeći uvjeti:
(a) transport pročišćenih otpadnih voda do potencijalnog recipijenta bi bio praćen neuobičajeno visokim investicionim i eksploatacionim troškovima;
(b) studijom uticaja na okoliš, koja se mora pripremiti sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, može se dokazati da pročišćene otpadne vode neće izazvati neželjene efekte;
(c), ispuštanje pročišćenih otpadnih voda zadovoljava u potpunosti uvjete iz ove uredbe o ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u površinska vodna tijela koja se nalaze u osjetljivim područjima.
(6) Opterećenje urbanih otpadnih voda na ulazu u postrojenje izraženo preko broja ekvivalentnih stanovnika će se računati na bazi maksimalne srednje tjedne vrijednosti u toku jedne kalendarske godine pri čemu se neuobičajene situacije neće uzeli u obzir kao što je npr. ekstremno povećani doticaj uslijed kiša.
(7) Nadležni operatori postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda moraju obezbijediti adekvatan pogon i održavanje postrojenja i moraju osigurati da postrojenje radi sa minimalno negativnim utjecajima na okoliš.
(8) Pročišćene otpadne mogu se ponovo koristiti u svim prikladnim slučajevima pri čemu ta upotreba mora imati minimalno negativan utjecajima na okoliš.
(9) Agencija za vodno područje-,će osigurati da se ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda obavlja uz prethodno izdatu dozvolu sa precizno utvrđenim zahtjevima za ispuštanje.
(10) Dozvola izdata sukladno prethodnom stavku za aglomeracije sa opterećenjem između 2.000 ES i 10.000 ES u slučaju ispuštanja pročišćenih voda u površinska vodna tijela ili estuarije kao i za aglomeracije sa opterećenjem većim od 10.000 ES za ispuštanja svih otpadnih voda morale da sadrži zahtjeve u cilju ispunjavanja relevantnih uslova iz članka 5. stavak (3) i/ili članka 6. stavak (3) ove uredbe.
(11) Dozvola iz prethodnog stava izmijeniće se ukoliko dođe do značajnije promjene ulaznih podataka ili najmanje jednom u ni kalendarske godine.
Članak 6.
(Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda u osjetljiva područja)
(1) Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Ministarstvo) utvrdit će osjetljiva područja koja se unose u plan upravljanja vodama vodnih područja sukladno kriterijima datim u prilogu 3 stavak 3.1. ove Uredbe.
(2) Najkasnije 12 godina nakon što BiH postane članica Europske unije, sve urbane otpadne vode će se morati pročistiti prije ispuštanja u osjetljiva područja:
(a) korištenjem tercijarnog stupnja pročišćavanja za sve aglomeracije sa opterećenjem većim od 10.000 ES;
(b) korištenjem sekundarnog stepena pročišćavanja za sve aglomeracije sa opterećenjem manjim od 10.000 ES.
(3) Kod ispuštanja pročišćenih otpadnih voda sukladno stavku (2a) ovog članka u osjetljiva područja podložna eutrofikaciji kao što je definirano u prilogu 3. stavak 3.1 ove uredbe morat će se ispuniti i zahtjevi iz tabele 2.3 date u prilogu 2. ove Uredbe.
(4) U izuzetnim situacijama, zahtjevi iz st. (2) i (3) ovog članka ne moraju se ispuniti za osjetljiva područja za koja se može dokazati da minimalni procenat redukcije ukupnog opterećenja za sve otpadne vode koje se pročišćavaju u predmetnom području iznosi najmanje 75% za ukupni fosfor i ukupni azot.
(5) Potreba za identifikacijom osjetljivih područja će prestati kada se pročišćavanje otpadnih voda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine bude obavljalo sukladno zahtjevima iz st. (2), (3) i (4) ovog članka.
Članak 7.
(Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz postrojenja
za pročišćavanje urbanih otpadnih voda u manje
osjetljiva područja)
(1) Federalno ministarstvo nadležno za okoliš utvrdit će manje osjetljiva područja koja se unose u plan upravljanja vodama vodnih područja sukladno kriterijima datim u prilogu 3. stavak 3.2 ove uredbe.
(2) Kod ispuštanja pročišćenih urbanih otpadnih voda iz aglomeracija sa opterećenjem između 10.000 i 150.000 ES u priobalne vode i iz aglomeracija sa opterećenjem između 2.000 i 10.000 ES u estuarije, te ukoliko su ti recipijenti svrstani u manje osjetljiva područja, onda se zahtjevi iz članka 5. ove uredbe mogu zamijeniti sa zahtjevima:
(a) da se otpadne vode moraju pročistiti najmanje primarnim stupnjom i pročišćavanja uz provođenje kontrolnih procedura datih u članku 13. ove uredbe;
(b) da se opsežnom studijom dokaže da ta ispuštanja otpadnih voda neće imati negativan utjecaj na okoliš uključujući površinske i podzemne vode.
(3) U izuzetnim slučajevima, kada se može dokazati da napredniji sustav pročišćavanja neće .proizvesti dodatne okolišne koristi ispuštanja pročišćenih otpadnih voda u manje osjetljiva područja iz aglomeracija sa opterećenjem preko 150.000 ES može se provesti sukladno stavku (2) ovog članka.
Članak 8.
(Pročišćavanje i ispuštanje industrijskih otpadnih voda)
(1) Industrijske otpadne vode koje se po svom kemijskom sastavu razlikuju od otpadnih voda uobičajenih za domaćinstva, a koje se namjeravaju ispustiti u javni kanalizacioni sistem, odnosno dovesti na postrojenje za pročišćavanje urbanih otpadnih voda, moraju biti predmet predtretmana da bi se;
(a) osigurala zaštita zdravlja uposlenog osoblja koje radi na sustavu javne kanalizacije i postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda;
(b) osiguralo da kanalizacioni sustav, postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda i pripadajuća oprema neće biti oštećeni;
(c) osiguralo da rad postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda i tretman mulja neće biti poremećeni;
(d) osiguralo da ispuštanja iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda nemaju štetan utjecaj na okoliš i kako bi se zaštitila recipijentska vodna tijela sukladno sa postojećim zakonodavstvom;
(e) osiguralo da mulj može biti sigurno odložen na okolišno prihvatljiv način.
(2) Kod ispuštanja industrijskih otpadnih voda u javni kanializacioni sustav svaki industrijski ili privredni korisnik mora za sva ispuštanja otpadnih voda obezbijediti:
(a) Odgovarajući stupanj prethodnog pročišćavanje (predtretmana) koji će mu usloviti operator kanalizacionog sustava odnosno postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda pri čemu tako postavljeni zahtjevi ne mogu, biti niži od zahtjeva potrebnih za primamo pročišćavanje;
(b) pridržavanje graničnih vrijednosti emisije iz tabele 2.1 (kolona 4) date u prilogu 2. ove uredbe.
(3) Ukoliko se industrijske otpadne vode ne ispuštaju u javni kanalizacioni sustav, tj, ako se iste ispuštaju, ili se planira njihovo ispuštanje u prirodni recipijent, onda industrijski ili privredni korisnici moraju o svom trošku sami pročistiti svoje otpadne vode i tako pročišćene otpadne vode ispustiti u prirodni recipijent uz pridržavanje graničnih vrijednosti emisije iz tabele 2.1 (kolona 3) date u prilogu 2. ove uredbe.
(4) Do donošenja Planova upravljanja vodama vodnih područja, za ispuštanje industrijskih otpadnih voda koje sadrže jednu ili više supstanci/spojeva datih u prilogu 1. ove uredbe, granične vrijednosti emisije će se utvrđivati proračunom materijalnog bilansa na mjestu upuštanja otpadnih voda pri čemu koncentracija predmetnih supstanci u recipijentnom vodnom tijelu ne smije prekoračiti vrijednosti date u prilogu 1. ove uredbe.
(5) Mjerenje količina industrijskih otpadnih voda kao i uzimanje uzoraka za ispitivanje njihovog kemijskog sastava obavljaće
se na tačkama priključaka industrijskih kolektora na javni
kanalizacioni sustav kako bi se mogle pratiti prosječne i maksimalne vrijednosti. Da bi se obezbijedila jednostavna inspekcija i mjerenje ukupne količine otpadnih voda kao i jednostavno uzorkovanje otpadnih voda, svaki industrijski i privredni korisnik dužan je da na svakom priključku industrijskih otpadnih voda na javni kanalizacioni sustav
napravi revizioni šaht prečnika ne manjeg od 1.5 m.
(6) Federalno ministarstvo nadležno za okoliš može posebnim aktom privremeno uspostaviti strožije granične vrijednosti emisije za ispuštanje industrijskih otpadnih voda u slučajevima kada su okolišni standardi kvaliteta recipijenta ugroženi akcidentnim zagađenjem.
Članak 9.
(Upravljanje muljem)
(1) Mulj koji nastaje pročišćavanjem otpadnih voda iskoristit će. se dodatno kad god je to moguće. Pri izboru procesa odlaganja mulja štetni efekti na okoliš moraju se minimizirati.
(2) Za odlaganje mulja iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, operater postrojenja mora pribaviti posebnu dozvolu izdatu od strane FMOiT-a.
(3) Federalno ministarstvo nadležno za okoliš utvrditi će akcioni plan kojim će se izbacivanje mulja u površinske vode putem bilo koje vrste transportnih sredstava ili instalacija postepeno smanjivati sve do potpunog ukidanja. Do potpunog ukidanja, Federalno ministarstvo nadležno za okoliš izdavače posebne dozvole za ovakav način odlaganja mulja i to na način kako bi se obezbijedila progresivna redukcija količina toksičnog, trajno otpornog i bioakumulativnog materijala u odloženom mulju.
Članak 10.
(Izdavanje dozvola z'a ispuštanje otpadnih voda)
(3) Zahtjevi o ispuštanju otpadnih voda koji su uspostavljeni ovom uredbom trebaju se smatrati minimalnim zahtjevima (preduslovima) za izdavanje okolišnih i vodnih dozvola koje se tiču ispuštanja otpadnih voda u okoliš.
(2) Uz posebno obrazloženje nadležni organ može kod izdavanja okolišnih i vodnih dozvola uspostaviti i strožije zahtjeve od zahtjeva iz prethodnog stavka.
(3) Svi industrijski i privredni korisnici koji ispuštaju otpadne vode u prirodne recipijente ili u sustav javne kanalizacije moraju ishoditi vodnu dozvolu, odnosno odgovarajući vodni akt sukladno Zakonu o vodama. Uz zahtjev nadležnom organu za izdavanje vodne dozvole za ispuštanje otpadnih voda u prirodni recipijent ili u sustav javne kanalizacije, industrijski i privredni korisnici moraju dostaviti i tehnički elaborat o ispuštanju otpadnih voda koji će minimalno da sadrži:
(a) projektni zadatak ovjeren od strane naručioca koji je usaglašen sa zahtjevima iz vodnog akta;
(b) opšte karakteristike tehnološkog procesa sa jasno definiranim mjestima nastanka otpadnih voda;
(c) postojeće i planirane količine i dinamika godišnje proizvodnje;
(d) postojeće i planirane količine otpadnih voda kao i opterećenje ključnih opasnih materija;
(e) postojeća i planirana dinamika ispuštanja otpadnih voda i opterećenja;
(f) uvjerenje ovlaštene laboratorije o količinama i koncentracijama zagađujućih materija na svim ispustima otpadnih voda;
(g) suglasnost operatora sustava javne kanalizacije i/ili postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda ako se otpadne vode ispuštaju u sustav javne kanalizacije i pročišćavaju na postrojenju za urbane otpadne vode sa detaljnom listom dozvoljenih koncentracija i količina zagađenja koje su predmet ugovora;
(h) proračun materijalnog bilansa i maksimalno dopuštene emisije opasnih materija za predmetnu vrstu industrijske grane uz pretpostavku potpunog miješanja otpadnih voda sa vodama recipijentnog vodnog tijela pri čemu se dozvoljena koncentracija za recipijent treba odrediti sukladno vrijednostima datim u prilogu 1. ove uredbe.
(4) Svi planski podaci iz prethodnog stavka trebaju se prezentirati za svaku plansku kalendarsku godinu za period od minimum pet (5) godina.
(5) Za ispuštanje otpadnih voda koji podliježu postupku izdavanja dozvola, osim drugih zahtjeva propisanih Zakonom o vodama, Agencija za vodno područje će u vodnim dozvolama morati utvrditi:
(a) da su ispunjeni zahtjevi iz članka 8. stavak (1) ove uredbe;
(b) koncentracije i količinu supstanci koje mogu biti ispuštene u prirodni recipijent ili javni kanalizacioni sustav;
(c) pravo Agencija za vodno područje da promijene numeričke vrijednosti iz iz alineje (b) ovog stavka ovog članka u bilo koje vrijeme ukoliko postrojenje za pročišćavanje urbanih ili industrijskih otpadnih voda svojim radom ne dostiže okolišne standarde kvaliteta recipijenta date u prilogu 1. ove uredbe;
(d) granične vrijednosti emisije za relevantne parametara kvaliteta efluenta i recipijenta a sukladno normama propisanim ovom uredbom;
(e) lokalne, specifične uvjete ispuštanja (npr. veličinu zone miješanja otpadnih voda sa vodama recipijenta);
(f) obaveza samomonitoringa industrijskih i privrednih korisnika, način i učestalost kontrole propisanih graničnih vrijednosti emisije, kao i način interpretacije izmjerenih vrijednosti u odnosu na propisane;
(g) rok za dostavljanje rezultata samomonitoringa nadležnom
organu;
(h) vrijeme za koje industrijski i privredni korisnici moraju čuvati rezultate samomonitoringa kako bi isti bili uvijek dostupni na uvid nadležnim organima,
(i) period važenja dozvole i način obnove iste.
(6) Prilikom izdavanja dozvola sukladno stavku 5. ovog članka, Agencija za vodno područje će morati voditi računa:
(a) da za postrojenja za koja se traži primjena NRT, granične vrijednosti emisije moraju biti .bazirane na najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i ne mogu premašiti granične vrijednosti propisane ovom uredbom;
(b) da se ispuštanjem otpadnih voda u recipijentna vodna tijela ne smiju ugroziti okolišni kvaliteti standarda dali u prilogu 1. ove uredbe;
(c) da se naročita pažnja mora posvetiti propisivanju graničnih vrijednosti emisije za opasne materije date u prilogu 5. ove uredbe;
(d) da se ispuštanjem otpadnih voda u recipijentna vodna tijela ne smiju ugroziti dostizanje "dobrog statusa" definiranog u oblasnim područjem.
(e) da se ispuštanjem otpadnih voda ne prekorače standardi kvaliteta koji su uspostavljaju za biotu (tkivo mokre težine riba, mekušaca, rakova,....) u vrijednostima:
- živa i njezini spojevi < 20 ug / kg;
- heksahlorobenzen < 10 ug/kg;
- heksahlorobutadin < 55 ug/kg
(7) Federalno ministarstvo nadležno za okoliš će redovito pratiti promjene NRT-a i sukladno tome izmijeniti granične vrijednosti emisije utvrđene za ona postrojenja za koja je Agencija za vodno, područje u izdatoj dozvoli tražio primjenu zahtjeva o NRT.
IV. MONITORING I ISPITIVANJE OTPADNIH VODA
Članak 11.
(Monitoring)
(1) Operater će nadzirati:
(a) ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se ustanovilo da li su ispunjeni zahtjevi iz ove uredbe;
(b) količinu i sastav mulja koji se iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koristi i odlaže u prirodni recipijent.
(2) Vodna inspekcija će naročito nadzirati ispuštanja otpadnih voda iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i direktna ispuštanja u slučajevima kada se pretpostavlja da će hemijsko i/ili ekološko stanje recipijentnog vodnog tijela biti značajno ugroženo.
(3) U slučaju ispuštanja otpadnih voda sukladno članku 7. ove uredbe i odlaganju mulja sukladno članku 10. ove Uredbe, operater je dužan da sprovodi monitoring i sva druga relevantna istraživanja kako bi se dokazalo da ispuštanje otpadnih voda ili odlaganje mulja nije štetno za okoliš;
(4) Informacije koje operater prikupi sukladno stavcima (1), (2) i (3) ovog članka moraju se čuvati 5 godina i biti dostupne sukladno propisima kojim se ureduje sloboda pristupa informacijama.
(5) Monitoring kvaliteta i kvantiteta doticaja i ispuštanja iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda, pripadajuće laboratorijske analize i registrovanje dobijenih podataka provodiće operator postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
(6) Monitoring kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda koje su ispuštaju u javni kanalizacioni sustav kao i doticanje i ispuštanje iz postrojenja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda u prirodni recipijent, pripadajuće laboratorijske analize i registrovanje dobijenih podataka provodiće ovlaštena/ licencirana laboratorija.
(7) Program obavljanja monitoringa iz stavka 6. ovog članka, mora odobriti Agencija za vodno područje. U slučaju ispuštanja otpanih voda u javni kanalizacioni sustav, program također treba odobriti i operator sustava javne kanalizacije i/ili postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda.
(8) Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge zakonske akte koje reguliraju pitanje slobode pristupa informacijama, Federalno ministarstvo nadležno za okoliš treba osigurati da svi industrijski i privredni korisnici koji imaju predtretman otpadnih voda ili svoje osobno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kao i operatori sustava javne kanalizacije publikuju redovito na svojoj web stranici izvještaje o ispuštanju otpadnih voda i odlaganju mulja.
Članak 12.
(Uzimanje uzoraka i ispitivanje otpadnih voda)
(1) Protkaju-proporcionalni ili vremenski, 24-satni uzorci, će se prikupljati na istim, precizno 'definiranim izlaznim točkama sukladno članku 8. stavak. (5) ove uredbe, a ako postoji potreba i na ulaznim, točkama, postrojenja za pročišćavanje kako bi se pratila usklađenost sa zahtjevima ispuštanju otpadnih voda propisanih ovom uredbom.
(2) Gdje lokalni uvjeti to omogućuju, mjerenje protoka i zahvatanje (pod)uzoraka obavljat će se automatski i to proporcionalno protoku, a gdje to ne bude moguće, (pod)uzorci će se uzimati ručno zajedno sa mjerenjem protoka pri čemu vremenski intervali između dva uzrokovanja/mjerenja ne mogu biti duži od 60 minuta.
(3) Minimalni godišnji broj uzoraka utvrdit će se sukladno veličini postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda i industrijskih otpadnih voda sa dominantnim organskim opterećenjem pri čemu će isti biti prikupljeni u redovnim vremenskim intervalima sukladno vrijednostima datim u gabeli 4.1 u prilogu 4. ove uredbe.
(4) Za industrijske korisnike čije otpadne vode nemaju dominatno organsko opterećenje uzimanje, uzoraka vršit će se u vrijeme trajanja tehnološkog procesa pri čemu će minimalni, godišnji broj ispitivanja, tj uzimanja uzoraka iznositi:
(a) 2 za industrijske korisnike sa ispuštanjem < 20 m3/dan otpadnih voda (b) 4 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 20 - 50 m3/dan.
otpadnih voda;
(c) 6 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 50 -100 m3/dan
otpadnih voda;
(d) 8 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 100 - 500 m3/dan
otpadnih voda;
(e) 12 za industrijske korisnike sa ispuštanjem > 500 m3/dan otpadnih voda.
(5) Za pročišćene otpadne vode će se pretpostaviti da ispunjavaju relevantne parametre ukoliko se za svaki relevantni parameter analiziran individualno utvrdi da je u skladu sa relevantnim vrijednostima parametra, i to:
(a) za parametre koji su dati u vidu koncentracije i/ili kao procenat redukcije u tabeli 2.2 u prilogu 2. ove uredbe i članku 2. stavak (q) ove uredbe, maksimalan broj uzoraka koji mogu da ne zadovolje postavljene zahtjeve dat je u tabeli 4.2 u prilogu 4. ove uredbe;
(b) za parametre koji su dati u tabeli 2.2. ove uredbe u vidu koncentracije, uzorci koji ne zadovoljavaju referentne vrijednosti, a koji su uzeti pod normalnim uvjetima rada ne smiju odstupati od referentnih vrijednosti za više od 100%. Za parametarske vrijednosti koncentracije ukupnih suspendiranih tvari odstupanje do 150% se može prihvatiti.
(c) za parametre navedene u tabeli 2.3 u prilogu 2. ove uredbe, srednja vrijednost svih godišnjih uzoraka treba da zadovolji za svaki parameter relevantne parametarske vrijednosti.
(6) Za industrijske korisnike iz stavka (3) ovog članka ispitivanje otpadnih voda obvezno će obuhvatiti slijedeće parametre: mjerodavni proticaj, temperatura, pH, miris-boja, sadržaj otopljenog kisika, BPK5 KPK, suspendirane materije, električna provodljivost, isparni ostatak, gubitak žarenjem, ukupne suspendirane materije, alkalitet, kloride, sulfate, NH4-N, N02-N, NO^-N, ukupni azot, orto-fosfate i ukupni fosfor; test toksičnosti (bioogled sa Daphnia magna Straus} kao i sve ostale parametre specifične za predmetnog industrijskog korisnika čije se otpadne vode ispituju. Izvještaj o provedenim mjerenjima moraće da sadrži i slijedeće podatke/informacije:
(a) datum ispitivanja;
(b) datum prethodnog ispitivanja;
(c) vrijeme uzimanja kompozitnog uzorka;
(d) broj smjena u toku 24 sata;
(e) minimalna, srednja i maksimalna dnevna potrošnje pitke i
tehnološke vode (l/s);
(f) minimalna, srednja i maksimalna dnevna količina ispuštenih otpadnih voda m3/dan);
(g) količina proizvodnje (broj proizvoda) u toku 24 sala;
(h) zapremina eventualno uskladištenih otpadnih voda (m3);
(i) dodatno ispitani hemijski parametri specifični za predmetnog inđustrisjkog korisnika i njihove vrijednosti;
(j) kontakt adrese laboratorije koja je izvršila mjerenja/ispitivanja.
(7) Za parametre iz prethodnog stavka čije su izmjerene vrijednosti veće od propisanih iste ne smiju odstupati za više od 50% a za suspendovane materije za 100%, Ako tekst toksičnosti ne zadovolji propisanu graničnu vrijednost smatraće se da kvalitet otpadnih voda ne zadovoljava uvjete za bezbjedno ispuštanje čak i ako su vrijednosti svih ostalih parametara niži od graničnih vrijednosti datih u tabeli 2.1 u prilogu 2, ove uredbe.
(8) Ekstremne vrijednosti kvaliteta vode koje se ispituje neće se uzimati u obzir ukloko su one posljedica neuobičajenih situacija kao što su one izazvane neuobičajeno obilne padavine, izuzetno niske temperature ili kratkotrajni kvar na postrojenju.
(9) Uzorkovanje, laboratorijske analize i izvještavanje obavljaće ovlaštene/akreditovane laboratorije upotrebljavajući metode koje se primjenjuju sukladno BAŠ/EN/ISO standardima ili drugim metodama koje daju. ekvivalendie rezultate u pogledu preciznosti i pouzdanosti.
(10) Kao osnovni dokumenat za utvrđivanje referentnih metoda mjerenja/ispitivanja za sve prioritetne supstance koristiće se vodič "EU smjernice za hemijski monitoring površinskih voda sukladno "EU Okvirnoj direktivi o vodama vodič br 19" čiji prijevod mora biti dostupan na web stranici agencije nadležne za predmetno vodno područje.
(11) Ukoliko referentni metod mjerenja/ispitivanja za određene supstance nije definiran stavcima (8) i (9) ovog članka, tada će se referentni metod mjerenja/ispitivanja koristiti sukladno najnovijem izdanju "Standardnih metoda za ispitivanje vode i otpadne vode" koje izdaje APHA (Američko udruženje za javno zdravstvo), AWWA (Američko udrženje vodovoda) i AWEF (Američka federacija za vodu i okoliš).
(12) Laboratorija koja provodi ispitivanje otpadnih voda dužna je sve pojedinačne i zbirne godišnje izvještaje o ispitivanju i ocjeni kvalitetu otpadnih voda dostaviti agenciji nadležnoj za predmetno vodno područje.
(13) Sukladno principu "zagađivač plaća", sve troškove ispitivanja i ocjene kvaliteta otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodni recipijent ili sustav javne kanalizacije snosiće fizičko ili pravno lice koje ispušta otpadne vode.
Članak 13.
(Nadzor)
Nadzor nad provođenjem ove uredbe vršit će Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao i inspekcija nadležna za vršenje nadzora nad provođenjem ove uredbe.
VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
(Planiranje)
(1) Najkasnije tri (3) godine (od dana stupanja na snagu ove uredbe, Federalno ministarstvo nadležno za okoliš će definirali granične vrijednosti emisije za ispuštanje industrijskih otpadnih voda za sve vrste prirodnih recipijenata, i to za sljedeće industrijske grane:
(a) prerada mlijeka;
(b) prerada voća i povrća;
(c) proizvodnja i flaširanje bezalkoholnih pića;
(d) prerada krompira;
(e) mesna industrija uključujući i klaonice;
(f) proizvodnja piva;
(g) proizvodnja alkohola i alkoholnih pića;
(h) proizvodnja biljne stočne hrane;
(i) proizvodnja želatina i ljepila od kože i kostiju;
(j) proizvodnja slada;
(k) prerada ribe.
(2) Do izgradnje postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda sa minimalno sekundarnim stepenom pročišćavanja, Agencija za vodno područje će izdati privremene dozvole za ispuštanje urbanih otpadnih voda u prirodne recipijente. Ove privremene dozvole će adekvatno propisati tehničke uvjete i uvjete montiringa za ispuštanje urbanih otpadnih voda pri čemu se kemijski i ekološki status recipijenta ne smije pogoršati u odnosu na postojeće stanje.
(3) Od momenta stupanja na snagu ove uredbe, regulisanje uvjeta ispuštanja industrijskih otpadnih voda vršit će se sukaldno odredbama ove Uredbe. Za sve druge industrijske i privredne korisnike koji već ispuštaju svoje otpadne vode u prirodne recipijente krajnji rok za usaglašavanje sa zahtjevima iz ove uredbe iznosi pet (5) godina od dana njegovog stupanja na snagu.
(4) Za supstance ili parametre kvaliteta koji nisu normirani ovom uredbom, a koje određeni industrijski ili privredni korisnik ispušta putem otpadnih voda u prirodne recipijente, granične vrijednosti emisije odrediće Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Kod provođenja ovog procesa prvenstveno će se uvažiti međunarodne norme i standardi, a ukoliko isti ne postoje, onda će se granične vrijednosti emisije utvrditi na osnovu podataka o toksičnosti, bioakumulativnosti i perzistentnosti date supstance u akvatičnoj sredini. Pri tome će se u obzir uzeti i tehničko-ekonomske analize varijantnih rješenja NRT-a za uklanjanje predmetne supstance, rizik po ljudsko zdravlje i okoliš.
Članak 15.
(Stupanje na snagu)
(1) Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje važiti Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije, odnosno u drugi prijemnik ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/07), i Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni recepijent ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/07).
Članak 16.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana nakon njenog objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V broj 17/2012
5. siječnja 2012, godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, v. r.