ZAKON
O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORIŠTENJU
ZEMLJIŠTA NA RAZINI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se planiranje korištenja zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Federacija) kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrste i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na razini Federacije, kontrolu nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za Federaciju, kontrolu nad provođenjem ovog zakona, kao i kazne za pravne i fizičke osobe.
Planiranjem se, u smislu ovog zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije, kao osobito vrijednog i ograničenog dobra.

Članak 2.

Plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora (u daljnjem tekstu: plansko uređenje prostora) osigurava se provedbom planskih dokumenata, utemeljenim na cjelovitom pristupu planskom uređenju prostora i na načelima održivog razvoja.
Cjelovit pristup planskom uređenju prostora obuhvaća naročito:
1)istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti zahvata u prostoru Federacije,
2)izradu planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije,
3)provedbu i praćenje provedbe planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije.

Članak 3.

Planiranje prostora temelji se na načelima:
1)zaštite prostora, sukladno principima održivog razvoja,
2)zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša,
3)usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju,
4)usuglašenosti planskih dokumenata kantona s planskim dokumentima Federacije i planskih dokumenata kantona međusobno,
5)usuglašenosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske,
6)usuglašenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine s planskim dokumentima susjednih država,
7)javnosti i slobodnog pristupa podatcima i dokumentima značajnim za planiranje, sukladno ovom zakonu i posebnim propisima,
8)uspostavljanja sustava informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije sa svrhom planiranja, korištenja zemljišta i zaštite prostora Federacije.

Članak 4.

Planiranje na svim razinama vlasti u Federaciji mora biti usklađeno s posebnim propisima iz oblasti zaštite: okoliša, kulturno-povijesnog, graditeljskog i prirodnog naslijeđa, tla, zraka, šuma, voda, zdravlja, kao i zaštite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zaštite športskih, turističkih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture.

Članak 5.

Planiranje u Federaciji osiguravaju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavna i izvršna tijela kantona i službe za upravu jedinica lokalne samouprave donošenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i propisa određenih ovim zakonom.
Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovog članka osiguravaju federalna tijela uprave, kantonalna tijela uprave i službe za upravu jedinica lokalne samouprave, utemeljeni za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.

II. PLANIRANJE

Članak 6.

Planski dokumenti određuju svrsishodno organiziranje,korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora.
Planski dokumenti su:
1) prostorni plan:
- prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: prostorni plan Federacije),
- prostorni plan kantona,
- prostorni plan područja posebnih obilježja,
- prostorni plan općine (osim za općine koje ulaze u sastav gradova Sarajevo i Mostar);
2)urbanistički plan;
3)detaljni planski dokumenti:
- regulacioni planovi,
- urbanistički projekti.

1. Planski dokumenti od značaja za Federaciju

Članak 7.

Obvezno je donošenje sljedećih planskih dokumenata:
1)za teritorij Federacije – Prostorni plan Federacije,
2)za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,
3)za grad Mostar i Sarajevo – Urbanistički plan Grada,
4)za općine na području gradova Sarajevo i Mostar – Prostorni plan općine,
5)za područja od značaja za Federaciju - Prostorni plan područja posebnih obilježja,
6)za urbano područje općine u kojoj je smješteno sjedište kantona - urbanistički plan,
7)za područja za koja je takva obveza utvrđena planom šireg područja-regulacioni plan i urbanistički projekt.

Članak 8.

U pripremi i izradi planskih dokumenata vodi se računa o javnom interesu, općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, vrši koordinacija sektorskih politika, usklađivanje pojedinačnih interesa s javnim interesom, neophodnim mjerama zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrđenih propisom Vlade, neophodnim mjerama zaštite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima utvrđenim Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine Federacije BiH», broj:39/03) i propisima donesenim temeljem toga zakona, strategijskoj procjeni utjecaja na okoliš (SEA), te omogućava provjera opravdanosti, usklađenosti i provodivosti planiranih prostornih rješenja.
Način pripreme, izrada i sadržaj planskih dokumenata u Federaciji uređuje se propisom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
Propis iz stavka 2. ovog članka donosi Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uz prethodno pribavljena mišljenja kantona.

2. Prostorni plan Federacije

Članak 9.

Prostorni plan Federacije određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja sukladno planiranim ukupnim gospodarskim, društvenim i povijesnim razvojem od značaja za Federaciju.
Prostorni plan Federacije sadrži politiku korištenja zemljišta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriju Federacije.
Prostornim planom Federacije utvrđuju se područja od značaja za Federaciju, a naročito:
1)objekti i trase gospodarske (magistralne) infrastrukture od međunarodnog, državnog i federalnog značaja, kao i interesa dvaju ili više susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura s objektima),
2)prostori i područja od značaja za Federaciju iz članka 16. ovog zakona,
3)objekti i područja graditeljskog ili prirodnog naslijeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, sukladno Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i
4)objekti i prostori od značaja za obranu.
Prostorni plan Federacije razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog temelja Federacije.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzažnih vrijednosti, Prostorni plan Federacije utvrđuje temeljna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu zemljišta, a naročito:
1)temeljnu namjenu zemljišta i pojedinih područja Federacije,
2)međusobnu povezanost prostora kantona,
3)građevine i koridore, magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
4)drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju (zdravstvo, obrazovanje, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.),
5)mjere zaštite okoliša,
6)mjere za obnovu i sanaciju prostora,
7)zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
8)mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja za razinu Federacije,
9)način i obujam iskorištavanja mineralnih sirovina.
Prostorni temelj Federacije, Program mjera i Odluka o provođenju prostornog plana Federacije, sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije.
Prostorni plan Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade, na razdoblje od dvadeset godina.

3. Prostorni temelj Federacije

Članak 10.

Prostorni plan Federacije radi se na osnovi Prostornog temelja Federacije.
Prostorni temelj Federacije sadrži snimku i ocjenu postojećeg stanja u prostoru od značaja za Federaciju, kao i temeljne smjernice planiranog prostornog razvoja.
Prostorni temelj Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.

4. Izvješće o stanju prostora u Federaciji

Članak 11.

Tijela uprave nadležna za poslove prostornog uređenja na svim razinama vlasti vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru, izradu i praćenje provedbe planskih dokumenata.
O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku četiri godine od donošenja Prostornog plana Federacije, Izvješće o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvješće).
Izvješće sadrži analizu provođenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti u prostoru, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od značaja za plansko uređenje prostora.

5. Program mjera prostornog uređenja Federacije

Članak 12.

Parlament, na temelju Izvješća, donosi četvorogodišnji Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: Program mjera).
Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih odnosno izmjenu i dopunu postojećih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata.
Programom mjera utvrđuje se uređenje zemljišta od značaja za Federaciju, izvori financiranja uređenja, te rokovi uređenja za planiranu namjenu.
Programom mjera, u dijelu koji se odnosi na područja posebnih obilježja, utvrđuju se i druge mjere za provođenje politike planskog uređenja prostora i planskih dokumenata.

Članak 13.

Prije utvrđivanja prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavna tijela iz stavka 1. ovog članka dužna su mišljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje Prostornog temelja Federacije, Prostornog plana Federacije, Izvješća i Programa mjera osiguravaju se u Proračunu Federacije.
Prostorni plan Federacije, Izvješće i Program mjera objavljuju se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan općine

Članak 14.

Prostorni plan kantona radi se na temelju Prostornog plana Federacije i Programa mjera, za odnosni prostor.
Uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzažnih vrijednosti, prostorni plan kantona, utvrđuje temeljna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu zemljišta, a naročito:
1)temeljnu namjenu zemljišta (poljoprivredno, šumsko, građevno zemljište, vodne i druge površine),
2)sustav naselja i urbana područja,
3)građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Federaciju i kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura),
4)drugu infrastrukturu od značaja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, znanost, kultura, šport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.),
5)mjere zaštite okoliša s razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš,
6)zaštitu graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
7)mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
8)način i obujam iskorištavanja mineralnih sirovina,
9)obveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar kantona (prostorni plan općine, područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.).
Program mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provođenju prostornog plana kantona sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan kantona može sadržavati i druge elemente od važnosti za kanton, a na temelju kantonalnog zakona o prostornom uređenju.

Članak 15.

Prostorni plan općine radi se na temelju Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona, uz uvažavanje prirodnih, kulturno-povijesnih i pejzažnih vrijednosti prostora općine.
Program mjera i aktivnosti za provedbu plana u kratkoročnom razdoblju i Odluka o provođenju prostornog plana općine, sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente od značaja za općinu, koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom kantona.

Članak 16.

Prostorni plan kantona, odnosno općine je dugoročni plan, a donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno općinsko vijeće za razdoblje utvrđeno kantonalnim zakonom.
Prije donošenja prostornog plana kanton je dužan pribaviti mišljenje Ministarstva.
Prostorni plan općine je dugoročni plan, a donosi ga općinsko vijeće za razdoblje utvrđeno u zakonu o prostornom uređenju kantona.
Pribavljanje suglasnosti za prostorni plan općine, kao i ostala pitanja vezana za donošenje Prostornog plana općine, uredit će se kantonalnim zakonom o prostornom uređenju.

7. Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije

Članak 17.

Prostorni plan područja posebnih obilježja Federacije donosi se za područja od značaja za Federaciju utvrđena Prostornim planom Federacije.
Područje posebnog obilježja Federacije utvrđuje se naročito za:
1)područje gradnje velikih hidroenergetskih građevina (više od 30 MW instalirane snage), utvrđeno Prostornim planom Federacije,
2)slivno područje hidroakumulacija, za potrebe regionalne opskrbe vodom u uvjetima kada dva ili više kantona nisu osigurali mogućnost zajedničke opskrbe,
3)koridore i građevine međunarodnog prometa (međunarodne ceste s pratećim objektima, međunarodni aerodromi, luke i sl.),
4)hidromelioracijske sustave na površinama većim od 2000 ha,
5)posebno ugrožena područja (plavna područja, goleti, klizišta i sl.) ukoliko dva ili više kantona nisu uredili odnose na zaštiti,
6)područja za potrebe održavanja međunarodnih športskih manifestacija,
7)područja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-povijesni značaj i kao takva su utvrđena Prostornim planom Federacije.
Prostorni plan područja posebnih obilježja, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna ili druga obilježja utvrđuje temeljnu organiziranost prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unaprjeđivanje i zaštitu okoliša, te po potrebi određuje obvezu izrade urbanističkih i detaljnih planova uređenja za uža područja unutar prostornog plana područja posebnog obilježja.

8. Prostorni plan područja posebnih obilježja kantona

Članak 18.

Kanton može donijeti prostorni plan posebnih obilježja za područja od značaja za kanton ako se Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju.
Dva ili više kantona mogu donijeti Prostorni plan područja posebnog obilježja kao jedinstven plan kada se to područje nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvrđeno kao područje od značaja za Federaciju i ako za njegovo donošenje postoji zajednički interes dvaju ili više kantona.

Članak 19.

Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju donosi Parlament.
Prije utvrđivanja prijedloga plana iz stavka 1. ovog članka pribavlja se mišljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavna tijela iz stavka 2. ovog članka dužna su mišljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga plana, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje.
Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za kanton, dva ili više kantona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavna tijela tih kantona.
Prije donošenja plana iz stavka 4. ovog članka kanton je dužan pribaviti mišljenje Ministarstva.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Prostornog plana područja posebnih obilježja iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se Proračunom Federacije, a od značaja za kanton, odnosno dva ili više kantona proračunom kantona.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stavka 1. ovog članka se zajedno s tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Odluka o donošenju Prostornog plana iz stavka 4. ovog članka je javni dokument i zajedno s tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje se u službenim glasilima kantona.

9. Urbanistički plan

Članak 20.

Urbanistički plan donosi se na temelju Prostornog plana kantona, odnosno općine, a njime se razrađuju naročito:
1)temeljno organiziranje prostora,
2)korištenje i namjena zemljišta s prijedlogom dinamike njihovog uređenja (granice građevnog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta),
3)namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, športa, turizma i posebne namjene,
4)zaštita graditeljskog i prirodnog naslijeđa,
5)mjere za unaprjeđenje i zaštitu okoliša,
6)mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
7)mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
8)zaštitne zone,
9)zone obnove i sanacije, prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura,
10) drugi elementi od važnosti za područje za koje se urbanistički plan donosi.
Urbanističkim planom utvrđuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja prostora za uža područja unutar prostornog obuhvata tog plana.

Članak 21.

Granice urbanog područja za koje se donosi urbanistički plan utvrđuju se Prostornim planom kantona, općine, odnosno područja posebnog obilježja.
Urbanistički plan iz članka 20. ovog zakona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno općinsko vijeće.
Urbanistički i detaljni plan za uža područja unutar područja posebnih obilježja Federacije, čija se obveza donošenja utvrđuje Prostornim planom područja posebnih obilježja Federacije, donosi Parlament.
Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provedbe urbanističkog plana iz stavka 2. ovog članka osiguravaju se proračunom kantona, odnosno općine, a iz stavka 3. ovog članka u Proračunu Federacije.

10. Detaljni planski dokumenti

Članak 22.

Detaljni planovi uređenja utvrđuju:
1)detaljnu namjenu zemljišta,
2)gustinu naseljenosti,
3)koeficijent izgrađenosti,
4)nivelacijske podatke,
5)regulacijsku i građevnu liniju,
6)način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom,
7)uvjete gradnje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru,
8)mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja,
9)mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima i
10)druge elemente od važnosti za područje za koje se plan donosi.
Obveza izrade i donošenja detaljnih planova uređenja utvrđuje se planskim dokumentima šireg područja.
Izmjena detaljnog plana uređenja može se donijeti najranije pet godina nakon donošenja detaljnog plana.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praćenje provođenja detaljnih planova osiguravaju se Proračunom Federacije za područja od značaja za Federaciju, u proračunu kantona kada je obveza njihovog donošenja utvrđena planskim dokumentom šireg područja kojeg donosi kanton ili kada je ta obveza utvrđena zakonom o prostornom uređenju kantona, odnosno proračunom općine i iz drugih izvora.
Odluka o donošenju ili izmjeni detaljnog plana za područja od značaja za Federaciju, zajedno s tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

III. IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA

1. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta

Članak 23.

Odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona ili općinsko vijeće.
Odluka iz stavka 1. ovog članka sadrži naročito:
1)vrstu dokumenta čijoj se izradi pristupa,
2)granice područja za koje se planski dokument izrađuje,
3)vremensko razdoblje za koje se planski dokument donosi,
4)smjernice za izradu planskog dokumenta,
5)rok izrade,
6)način osiguranja sredstava za izradu,
7)odredbe o javnoj raspravi,
8)nositelja pripreme za izradu planskog dokumenta,
9)nositelja izrade planskog dokumenta,
10)druge elemente, ovisno o vrsti planskog dokumenta i specifičnosti područja za koje se donosi.
Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja i detaljnog plana uređenja, ovisno o namjeni zemljišta, utvrđuju se i obvezni elementi plana.
Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana uređenja zakonodavna tijela iz stavka 1. ovog članka, po potrebi, donose i odluku o zabrani gradnje na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izrađuje. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do donošenja detaljnog plana uređenja, a najduže u trajanju od dvije godine.
Izmjena planskog dokumenta vrši se po postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog dokumenta.
Odluka o pristupanju izradi planskih dokumenata od značaja za Federaciju objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

2. Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta

Članak 24.

Za izradu planskog dokumenta imenuje se nositelj pripreme za izradu dokumenta.
Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije je donošenje nadležan Parlament je Ministarstvo.
Nositelja pripreme za izradu planskog dokumenta za čije su donošenje nadležna dva ili više zakonodavnih tijela kantona, utvrđuju ti organi sporazumno.
Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta za čije je donošenje nadležan kanton ili općina utvrđuje se kantonalnim zakonom.

Članak 25.

Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je tijekom izrade dokumenta staviti na raspolaganje nositelju izrade dokumenta svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a naročito dokumentaciju plana šireg područja, vodoprivredne i šumsko-gospodarske osnove, strategiju zaštite okoliša, planove razvoja gospodarstva, poljoprivrede, prometa, podatke o geološkoj podlozi, mineralnim resursima i dr.
Nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je osigurati suradnju i usuglašavanje stavova sa svim vlasnicima nepokretnosti, korisnicima prostora i relevantnim sudionicima u njegovoj gradnji i uređivanju, a naročito s nadležnim tijelima uprave, pravnim osobama nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zaštitu kuturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, zaštitu okoliša, tijelima nadležnim za obranu, gospodarskom komorom, pravnim osobama nadležnim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti mišljenja i suglasnosti nadležnih tijela i organizacija na koje ih zakon obvezuje.
Tijela i organizacije iz stavka 2. ovog članka dužni su dati raspoložive podatke i druge informacije nosiotelju pripreme planskog dokumenta uz naknadu.
Izuzev naknade troškova umnožavanja materijala, pravo na naknadu iz stavka 3. ovog članka nemaju korisnici sredstava iz proračuna.
Za potrebe stručnog praćenja i usmjeravanja izrade Prostornog plana Federacije i drugih prostornih planova, nositelj pripreme može formirati savjet plana sastavljen od stručnih, znanstvenih, javnih i drugih osoba.

3. Nositelj izrade planskog dokumenta

Članak 26.

Izrada planskog dokumenta može se povjeriti pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nositelj izrade dokumenta).
Izbor nositelja izrade planskog dokumenta izvršit će nositelj pripreme za izradu planskog dokumenta sukladno Zakonu o javnim nabavama Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj:9/04).
Vlada, na prijedlog Ministarstva, propisuje uvjete koje, pored općih, moraju ispunjavati gospodarska društva i druge pravne osobe da bi se mogli registrirati za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata.

4. Obveze nositelja izrade planskog dokumenta

Članak 27.

Nositelj izrade planskog dokumenta dužan je dokument izraditi sukladno zakonu, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, propisima donešenim na temelju zakona, odlukom o pristupanju izradi dokumenta i drugim propisima i podatcima koji su značajni za područje za koje se dokument izrađuje.

5. Usuglašavanje planskih dokumenata

Članak 28.

Planski dokument užeg područja usuglašava se s planskim dokumentom šireg područja, a u slučaju njihove neusuglašenosti primjenjuje se planski dokument šireg područja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, planski dokument užeg područja primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja temeljna koncepcija planskog uređenja prostora utvrđena planskim dokumentom šireg područja uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva nadležnog za provođenje planskog dokumenta šireg područja.
Usuglašavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku izrade dokumenta.

6. Postupak donošenja planskog dokumenta

Članak 29.

Postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti Federacije istovjetan je postupku donošenja i usvajanja federalnih zakona.
Postupak donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti kantona utvrdit će kanton svojim propisom.
Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog uređenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja, a najduže u trajanju od tri mjeseca.

7. Stručni ispit

Članak 30.

Stručnjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike i prometa, koji obavljaju stručne poslove planiranja prostora i gradnje, moraju imati položen stručni ispit.
Provedbenim propisom Federalnog ministra prostornog uređenja i okoliša (u daljnjem tekstu:federalni ministar) utvrdit će se uvjeti i način polaganja i program stručnog ispita.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, od polaganja stručnog ispita oslobađaju se doktori znanosti i magistri u oblasti planiranja prostora i gradnje i osobe koje imaju položen stručni ispit na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita imenuje federalni ministar.
Aktom o imenovanju povjerenstva određuje se broj članova, vrijeme na koje se povjerenstvo imenuje i način financiranja rada povjerenstva.

IV. DOKUMENTACIJA

1. Jedinstveni informacijski sustav

Članak 31.

Sa svrhom prikupljanja, obrade i korištenja podataka od značaja za planiranje, Ministarstvo, zajedno s drugim ministarstvima nadležnim za oblasti od značaja za planiranje, uspostavlja i održava jedinstveni informacijski sustav.
Jedinstveni infomacijski sustav obuhvaća oblast podataka i informacija za cijeli prostor Federacije.
Vlada, na prijedlog Ministarstva, propisuje sadržaj i nositelje informacijskog sustava, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.

2. Evidencija

Članak 32.

U okviru jedinstvenog informacijskog sustava vodi se i održava jedinstvena evidencija, koja obuhvaća:
1. podatke o Prostornom planu Federacije i drugim planskim dokumentima Federacije;
2. podatke o prostornim planovima kantona, odnosno općina;
3. podatke i izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa s kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl.;
4. podatke o infrastrukturnim sustavima;
5. podatke o građevnom zemljištu;
6. podatke o graditeljskom i prirodnom naslijeđu;
7. podatke o ugrožavanju okoliša (bespravna gradnja, zagađenje tla, vode, zraka i sl.);
8. podatke o područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem utjecaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.);
9. podatke o kadrovima i pravnim osobama koje se bave poslovima u oblasti planskog uređenja prostora i
10. druge podatke koji su od značaja za planiranje i održavanje jedinstvenog informacijskog sustava, a koji su kompatibilni podatcima Zavoda za statistiku.

Članak 33.

Kantonalna tijela nadležna za prostorno uređenje vode jedinstvenu evidenciju na jedinstvenim obrascima, te svake godine, u suradnji s kantonalnim tijelima nadležnim za oblasti od značaja za planiranje uređenja prostora, do 31.siječnja tekuće godine dostavljaju Ministarstvu godišnje izvješće o stanju prostora, kao i o provođenju prostornog plana kantona za proteklu godinu.

V. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA RADI GRADNJE

Članak 34.

Korištenje zemljišta na razini Federacije vrši se sukladno planskim dokumentima Federacije.
Pod korištenjem zemljišta u smislu ovog zakona podrazumijeva se gradnja građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru iz nadležnosti Federacije.
Gradnjom građevine (u daljnjem tekstu.gradnja), u smislu ovog zakona, podrazumijeva se gradnja nove građevine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, izvođenje drugih zahvata u prostoru, uklanjanje građevine, pripremni radovi, promjena namjene građevine ili zemljišta i gradnja privremenih građevina, osim radova tekućeg održavanja, radova sanacije koji se mogu smatrati tekućim održavanjem i konzervacije građevine.
Gradnja i drugi zahvati u prostoru iz stavka 2. ovog članka mogu se odobriti samo u urbanim područjima i na građevnom zemljištu.
Iznimno, izvan granica urbanog područja, odnosno građevnog zemljišta može se, ako je prostornim planom predviđeno, odobriti gradnja koja, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito:
1)magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.),
2)zdravstvene, rekreacijske i športske građevine,
3)građevine za potrebe obrane i Vojske Federacije BiH,
4)stambene i gospodarske građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,
5)istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.),
6)komunalne i druge građevine (deponije, groblja, spomen-obilježja i sl.).

Članak 35.

Građevinom se smatra građevni objekt trajno povezan s tlom koji se sastoji od građevnog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano s tlom.
Građevnim sklopom smatra se skup svrhovito povezanih građevnih proizvoda, uključujući i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani s tehnološkim procesom.
Opremom se smatraju ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u građevinu ugrađeni proizvodi.
Radovi na zamjeni i dopuni opreme, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine ,ako je to sukladno sa namjenom građevine u smislu ovog zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom.
Privremenom građevinom smatra se građevni objekt sagrađen ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje, vršenje istražnih radova i slično.
Pripremnim radovima smatra se izvođenje radova na uređenju zemljišta, kao i izvođenje drugih radova za potrebe organiziranja gradilišta i primjenu odgovarajuće tehologije gradnje.
Održavanjem građevine smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje građevnih i drugih radova na održavanju građevine, kao i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost, pouzdanost i izgled građevine, te život i zdravlje ljudi.
Sanacijom se podrazumijevaju građevni i drugi radovi na oštećenim građevinama kojima se građevina dovodi u stanje prije oštećenja.
Radovi redovitog održavanja i sanacije oštećene građevine, koji se mogu smatrati radovima tekućeg održavanja, podrazumijevaju radove koji ne utječu na konstrukciju građevine, zaštitu okoliša, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malteriranje, bojenje pročelja i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje građevne stolarije, ostakljivanje postojećih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka oštećenih instalacija, zidanje porušenih dimnjaka i sl.), odnosno radovi kojima se ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom suglasnošću i odobrenjem za gradnju.
Rekonstrukcijom građevine smatra se izvođenje građevnih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od utjecaja na stabilnost građevine ili njezinih dijelova; uvode nove instalacije i ugrađuje nova oprema u građevinu; mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju odobrenja za gradnju, izgrađena građevina. Zamjena instalacija i opreme, kada se izvodi prema uvjetima utvrđenim u odobrenju za gradnju, se ne smatra rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom građevine smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70%, dovodi u stanje koje je imala prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.
Rehabilitacija podrazumijeva vraćanje oštećenog ili uništenog dobra graditeljskog naslijeđa u stanje u kojemu je to dobro bilo prije njegovog uništenja, kao i ponovna gradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istim dimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala kao što je bio prije rušenja uz, u mjeri u kojoj je to moguće, korišćenje iste tehnologije gradnje.
Zaštita, podijeljena prema vrsti i karakteru s obzirom da su potpuno drugačija načela tretiranja, ako se radi o pojedinačnom spomeniku arhitekture ili prirodnom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheološkom lokalitetu, podrazumijeva sljedeće postupke:
-konzervacija podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz sustav stalne fizičke brige koja zabranjuje bilo kakvu mogućnost gradnje novog na istom lokalitetu, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koje bi ugrozilo autentičnost spomenika;
-restauracija podrazumijeva precizno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetničkim i povijesnim vrijednostima uz poštivanje uporabe tradicionalnih vještina i građevnih materijala (moguća je samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija);
-reprodukcija (replika) podrazumijeva kopiranje izravnog izgleda originala, strukture i estetičnosti spomenika s ciljem prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena;
-iluminacija podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sustava električne rasvjete s ciljem prezentiranja spomeničkih vrijednosti podrazumijevajući takve zahvate koji ni na koji način ne smiju oštetiti dobro ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost.
Dogradnjom se smatra svako proširenje postojećeg objekta kojim se zauzima zemljište ili prostor i ako dograđeni dio čini građevnu i funkcionalnu cjelinu s objektom uz koji se dograđuje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanističke suglasnosti i odobrenja za gradnju.
Uklanjanjem građevine smatraju se građevinski i drugi radovi kojima se ruši i demontira građevina ili njezin dio, uključujući i zbrinjavanje građevnog i drugog otpada i dovođenje građevne parcele u uredno stanje. Uklanjanje građevine vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja.
Uklanjanjem građevine smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni.

Članak 36.

Građevinom se, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju:
1)građevine trajno povezane s tlom koje se sastoje od građevnog sklopa ili od građevnog sklopa i ugrađene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana s tlom,
2)prometne, vodoprivredne i energetske građevine i površine s pripadajućim instalacijama, telekomunikacijske građevine i instalacije, građevine i instalacije komunalne infrastrukture,
3)proizvodne i druge gospodarske građevine i postrojenja, skladišta, sajmišta i slične građevine,
4)objekti na vodnim površinama (ribogojilista, plutajuće platforme i sl.)
5)trgovi, javne površine, javne zelene površine, igrališta, športske građevine, groblja, deponije otpadaka, javni placevi, skloništa i slične građevine.

1. Urbanistička suglasnost

Članak 37.

Gradnja se može odobriti ako se prethodno utvrdi da je odnosna gradnja u skladu sa planskim dokumentima i drugim uvjetima utvrđenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima donešenim na temelju tih zakona, izdavanjem urbanističke suglasnosti.

Članak 38.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za građevine i zahvate iz članka 40. stavak 1. toč. 1) do 5) ovog zakona, podnosi investitor Ministarstvu.
Za gradnju na zemljištu koje se stječe putem licitacije ili neposrednom pogodbom, prije stjecanja prava na zemljištu, Ministarstvo izdaje načelnu urbanističku suglasnost ako se na odnosnom zemljištu namjerava graditi građevina iz nadležnosti Federacije.
Urbanističkom suglasnošću iz stavka 2. ovog članka utvrđuju se temeljni uvjeti za gradnju na odnosnom zemljištu.
Investitor, koji je postao vlasnik zemljišta putem licitacije ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti radi utvrđivanja urbanističko-tehničkih uvjeta za gradnju.

Članak 39.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti sadrži:
1)podatke o parceli;
2)idejni projekt koji sadrži:
-tehnički opis,
-situacijsko rješenje,
-sve temelje građevine,
-presjek,
-pročelja;
3)okolišnu dozvolu (za građevine za koje je to propisano posebnim zakonom);
4)obrazloženje zahtjeva s podatcima potrebnim za utvrđivanje urbanističko-tehničkih i drugih uvjeta.
Ministarstvo može zahtijevati i druge priloge ovisno o složenosti gradnje.

Članak 40.

Na temelju prethodno pribavljenog mišljenja kantonalnog ministarstva prostornog uređenja Ministarstvo izdaje urbanističku suglasnost za :
1)gradnju građevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriju dvaju ili više kantona,
2)gradnju građevina i zahvata od značaja za Federaciju na prostorima i područjima od značaja za Federaciju,
3)gradnju na međudržavnoj granici,
4)gradnju slobodnih zona,
5)gradnju građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije i šire.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za građevinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (regulacijski plan ili urbanistički projekt) ne izdaje se urbanistička suglasnost nego Ministarstvo utvrđuje urbanističko-tehničke uvjete.
Mišljenje iz stavka 1. ovog članka, daje kantonalno ministarstvo prostornog uređenja temeljem planskog dokumenta odnosnog područja propisanog kao temelj za odobravanje gradnje.
Iznimno od stavka 3. ovog članka za područja za koja nije donesen planski dokument kantonalno tijelo daje mišljenje na temelju stručne ocjene povjerenstva koje imenuje zakonodavno tijelo kantona ili stručne ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje stručne ocjene.
Građevine i zahvate iz stavka 1. toč. 2) i 3) ovog članka, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje Vlada provedbenim propisom.

Članak 41.

Urbanistička suglasnost sadrži:
1)podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine odnosno drugih radova,
2)izvod iz planskog dokumenta temeljem kojega se izdaje urbanistička suglasnost s granicama pripadajućeg zemljišta - građevna parcela,
3)propisane suglasnosti, odnosno uvjete za gradnju nadležnih tijela i službi,
4)urbanističko-tehničke uvjete,
5)nalaz o geotehničkom ispitivanju tla (gdje je to potrebno),
6)okolišnu dozvolu (za građevine za koje je to predviđeno posebnim zakonom),
7)posebne uvjete propisane zakonom ili na temelju zakona,
8)obveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba posebno u odnosu na prava osoba s umanjenim tjelesnim sposobnostima,
9)iznos troškova uređenja građevnog zemljišta, odnosno uvjete za uređenje građevnog zemljišta, ako se gradnja vrši na neuređenom građevom zemljištu, kao i druge obveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta,
10)druge podatke i uvjete od značaja za gradnju.
Suglasnosti i uvjete za gradnju iz stavka 1. točke 2) do 9) ovog članka pribavlja investitor i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gradnje, osim za slučajeve kada je to posebnim zakonom drugačije utvrđeno.
Urbanistička suglasnost izdaje se za cijelu građevnu parcelu koja je planom namijenjena za gradnju odnosne građevine.

a) Urbanističko-tehnički uvjeti

Članak 42.

Urbanističko-tehničkim uvjetima, u ovisnosti o vrsti gradnje, utvrđuje se:
1)oblik i veličina parcele,
2)regulacijska i građevna linija,
3)koeficijent izgrađenosti parcele,
4)nivelacijske kote,
5)tehnički pokazatelji građevine,
6)prostorno organiziranje građevne parcele, uključujući rješenje internog i prometa u mirovanju,
7)uređenje parcele,
8)način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
9)primjena materijala i arhitektonskih smjernica,
10)uvjeti za otklanjanje urbanističko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih osoba,
11)uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.

Članak 43.

U postupku izdavanja urbanističke suglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Na rješenje Ministarstva o urbanističkoj suglasnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijama rješenja.

b) Urbanistička suglasnost za privremene građevine

Članak 44.

Urbanistička suglasnost za privremene građevine izdaje se samo izuzetno i s ograničenim rokom važenja.
Privremenom građevinom, u smislu ovog zakona, smatra se građevina sagrađena ili postavljena na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije gradnje, vršenja istražnih radova i sl.
Urbanistička suglasnost za privremene građevine može se izdati samo na građevnom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u planskom dokumentu.
Iznimno, privremene građevine (gradilišna naselja koja se podižu prigodom gradnje velikih i kompleksnih građevina) mogu se zadržati ako se uklapaju u buduće korištenje prostora, posebno izgrađena infrastruktura, o čemu Ministarstvo, na zahtjev zakonodavnog tijela kantona, donosi posebno rješenje.

Članak 45.

Zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti Ministarstvo je dužno riješiti u roku od 30 dana od dana uredno podnešenog zahtjeva za izdavanje urbanističke suglasnosti, te pribavljene dokumentacije i akata iz članka 38. ovog zakona.
Nadležna tijela od kojih su zatražena mišljenja, iz članka 40. stavak 3. ovog zakona, dužna su iste dostaviti u roku od 15 dana od dana prijama zahtjeva Ministarstva.

Članak 46.

Urbanistička suglasnost važi godinu od dana njene pravomoćnosti u kojem roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za gradnju.
Važenje urbanističke suglasnosti može se iznimno, iz opravdanih razloga, produžiti za još jednu godinu.
Parcelacija se vrši na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadležnog tijela, odnosno službe, a prema planskom dokumentu koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom zemljištu.

c) Uređenje građevnog zemljišta

Članak 47.

Korištenje zemljišta moguće je samo na uređenom građevom zemljištu.
Uređenim građevnim zemljištem smatra se zemljište na kojemu su izvršeni radovi pripreme zemljišta za gradnju i opremanje zemljišta na način kako je to propisano Zakonom o građevnom zemljištu («Službene novine Federacije BiH», broj:25/03).
Za pripremu i opremanje građevnog zemljišta po potrebi se izdaje odobrenje za gradnju za pripremne radove.

Članak 48.

Priprema zemljišta za gradnju obuhvaća:
1. uređenje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima nepokretnosti,
2. donošenje dokumenta prostornog uređenja koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom prostoru,
3. izradu plana parcelacije,
4. uklanjanje postojećih građevina, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, sukladno planu prostornog uređenja i odvoz materijala,
5. sanaciju zemljišta (osiguranje klizišta, drenaže, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta i sl.),
6. izradu dokumentacije i obavljanje radova zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa koje bi moglo biti ugroženo radovima na pripremi zemljišta za gradnju.

Članak 49.

Opremanje građevnog zemljišta obuhvaća:
1. gradnju cesta i ulica uključujući i trotoare i pješačke prijelaze, trgove i javna parkirališta,
2. podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne signalizacije – semafori,
3. uređenje zelenih površina, parkova, pješačkih staza, nasada, travnjaka, terena za dječija igrališta, objekata javne higijene,
4. gradnju uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te za njihovo pročišćavanje,
5. gradnju građevina za potrebe opskrbe vodom, distribuciju električne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje,
6. uređenje deponija i gradnju građevina za preradu i uništavanje otpadaka,
7. regulaciju vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina.
8. Minimum uređenja građevnog zemljišta osigurava:
- opskrbu vodom i rješenje otpadnih voda,
- kolski prilaz građevnoj parceli,
-opskrbu električnom energijom.

d) Parcelacija građevnog zemljišta

Članak 50.

Parcelacija se vrši na ažurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadležnog tijela, odnosno službe, a prema planskom dokumentu koji je temelj za odobravanje gradnje na odnosnom zemljištu.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za područja za koja nije donesen odgovarajući detaljni planski dokument parcelacija se vrši na temelju namjene površine iz plana šireg područja i stručne ocjene.
Plan parcelacije za područja od značaja za Federaciju donosi tijelo koje svojim propisom odredi Vlada.
Plan parcelacije, u pravilu, donosi se istodobno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvršiti tako da se na preostalom dijelu omogući formiranje druge parcele.
Plan parcelacije, odnosno građevna parcela sadrži regulacijsku liniju i podatke o vlasnicima građevnog zemljišta po građevnim parcelama.
Za gradnju izvan građevnog zemljišta, u smislu ovog zakona, građevna parcela utvrđuje se urbanističkom suglasnošću.
Plan parcelacije donesen na temelju prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana uređenja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana uređenja.

Članak 51.

Akt o parcelaciji građevnog zemljišta provodi se u katastru zemljišta sukladno postojećim propisima, a po pribavljenoj potvrdi tijela, odnosno službe uprave nadležne za vršenje parcelacije da je parcelacija izvršena sukladno detaljnom planu uređenja, odnosno urbanističkoj suglasnosti.

e) Regulacijska i građevna linija

Članak 52.

Regulacijskom linijom utvrđuju se pojedinačne građevne parcele.
Građevnom linijom utvrđuje se granična linija građevine u odnosu na javnu površinu, ulicu, vodotok i druge građevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga.
Građevna linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina, ili liniju koju građevina, odnosno gabarit građevine ne smije preći.
Građevna linija utvrđuje se detaljnim planom uređenja. Na područjima za koja nije donešen detaljni plan uređenja građevna linija utvrđuje se urbanističkom suglasnošću.
Ako građevna linija prelazi preko postojeće građevine za tu građevinu se ne može odobriti nikakva gradnja.

2.Odobrenje za gradnju

Članak 53.

Gradnji građevine može se pristupiti samo na temelju izdatog odobrenja za gradnju.
Odobrenje za gradnju nije potrebno pribaviti za radove redovitog održavanja građevina i sanaciju oštećenih građevina koja se mogu svrstati u radove tekućeg održavanja.
Odobrenje za gradnju izdaje se za gradnju građevine u cjelini.

Članak 54.

Odobrenje za gradnju građevina iz članka 40. stavak 1. ovog zakona, na zahtjev osobe na čije ime glasi urbanistička suglasnost, izdaje Ministarstvo.
Ministarstvo izdaje odobrenje za gradnju bez prethodnog izdavanja urbanističke suglasnosti za rehabilitaciju ili sanaciju ratnim djelovanjima oštećenih i porušenih građevina graditeljskog naslijeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ili se nalaze na privremenoj listi nacionalnih spomenika.
U slučaju gradnje građevine na međudržavnoj granici, nadležnost za izdavanje odobrenja za gradnju utvrđuje se sporazumom između dviju ili više država.

Članak 55.

Zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju prilažu se:
1) urbanistička suglasnost,
2) izvod iz katastra – katastarska čestica,
3) izvod iz zemljišne knjige, ugovor ili odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo korištenja radi gradnje, ugovor o partnerstvu sklopljen s vlasnikom zemljišta i/ili nepokretnosti , ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje,
4) tri primjerka glavnog projekta,
5) pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 81. stavak 3. ovog zakona,
6) pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 81. stavak 3. ovog zakona,
7) elaborati o istražnim radovima, ako su podatci iz njih poslužili za izradu glavnog projekta, te tehnološki elaborat ako je potreban,
8) suglasnosti i dozvole pribavljene u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti za predmetnu građevinu,
9) drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
Iznimno od odredbe stavka 1. točka 1. ovog članka zahtjevu za izdavanje odobrenja za gradnju ne prilaže se urbanistička suglasnost samo za slučajeve iz članka 40. stavak 2.ovog zakona, ali se prigodom izrade glavnog projekta moraju ispoštovati dati urbanističko-tehnički uvjeti.

Članak 56.

Ministarstvo je dužno u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrditi je li glavni projekt izrađen sukladno uvjetima datim u urbanističkoj saglasnosti ili urbanističko-tehničkim uvjetima za građevine i zahvate iz članka 40. stavak 2. ovog zakona.
Ako Ministarstvo prigodom provjere tehničke dokumentacije odnosno glavnog projekta utvrdi kako pojedini uvjeti u urbanističkoj suglasnosti nisu realni ili su suprotni važećoj planskoj dokumentaciji investitoru će dopuniti ili izmjeniti urbanističku suglasnost.
Prije izdavanja odobrenja za gradnju Ministarstvo je dužno strankama u postupku omogućiti uvid u glavni projekt.
Pod strankama u postupku iz stavka 3. ovog članka smatraju se pravne i/ili fizičke osobe na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za gradnju, vlasnik nepokretnosti i nositelj drugih stvarnih prava na nepokretnosti za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nepokretnosti koja neposredno graniči s nepokretnošću za koju se izdaje odobrenje za gradnju.
Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ispunjava neki od uvjeta iz stavka 4. ovog članka.
Ministarstvo je dužno stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom koji sadrži mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju građevine.
Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se namanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su dužne izjasniti se u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana objave poziva.
Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt može se o istom pismeno očitovati u roku od osam dana od dana objave poziva.

Članak 57.

Ministarstvo je dužno donijeti rješenje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju.
Zahtjev za odobrenje za gradnju odbit će se rješenjem ako:
1) u postupku izdavanja odobrenja za gradnju utvrdi se da glavni (izvedbeni) projekt nije usklađen s uvjetima iz urbanističke suglasnosti,
2) glavnim projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani provedbenim propisom donesenim na temelju ovog zakona i/ili posebnim propisima i
3) uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevnoj parceli ne podudara s glavnim projektom.
U postupku izdavanja odobrenja za gradnju primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije utvrđeno.
Protiv rješenja Ministarstva ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor u nadležnom sudu u roku od 30 dana od prijama rješenja.

Članak 58.

Odobrenje za gradnju prestaje važiti ako radovi na građevini za koju je izdato odobrenje za gradnju ne počnu u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti odobrenja za gradnju.
Iznimno, važenje odobrenja za gradnju može se, na zahtjev investitora, produžiti za još godinu ako za to postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdato odobrenje za gradnju.

Članak 59.

Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju ako tijekom gradnje namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datog glavnim (izvedbenim) projektom temeljem kojega je izdano odobrenje za gradnju.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka izmjena i/ili dopuna odobrenja za gradnju vrši se temeljem izmijenjene i/ili dopunjene urbanističke suglasnosti.
Izmjene i/ili dopune odobrenja za gradnju vrše se po postupku izdavanja odobrenja za gradnju.
Iznimno od odredbe članka 55. ovog zakona zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju prilaže se samo ona dokumentacija i suglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu.
Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gradnju podnešen radi prilagođavanja građevine osobama s teškoćama u kretanju rješava se po žurnom postupku.

Članak 60.

Ako tijekom gradnje dođe do promjene investitora Ministarstvo će u roku od 20 dana od dana prijama pisanog zahtjeva izvršiti izmjenu odobrenja za gradnju.
Novi investitor dužan je zahtjevu za izmjenu odobrenja za gradnju priložiti:
1) važeće odobrenje za gradnju,
2) dokaz da je na određenoj nekretnini stekao pravo vlasništva nad građevinom u skladu s odredbom članka 55. stavak 1. točka 3. ovog zakona.
Promjena investitora u slučaju iz stavka 1. ovog članka može se zatražiti do izdavanja uporabne dozvole.

3. Posebni slučajevi gradnje

a) Načelno odobrenje za gradnju za složene građevine

Članak 61.

Odobrenje za gradnju za složenu građevinu može se izdati za jednu ili više građevina koje su sastavni dio složene građevine.
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradnju iz stavka 1. ovog članka investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za gradnju za složenu građevinu.
Načelnim odobrenjem za gradnju, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, te redoslijed izdavanja pojedinačnih odobrenja za gradnju.
Glavni projekt dijela složene građevine za koji se izdaje odobrenje za gradnju mora biti izrađen sukladno idejnom projektu cijele složene građevine, urbanističkom suglasnošću, odredbama ovog zakona i posebnih zakona.
Temeljem načelnog odobrenja za gradnju može se pristupiti izvođenju pripremnih radova.
Zahtjevu za izdavanje načelnog odobrenja za gradnju za složenu građevinu prilaže se :
1) urbanistička suglasnost za cijelu složenu građevinu,
2) izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (za građevine koje se grade na većem području situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila),
3) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine,
4) popis dijelova složene građevine s redoslijedom kako će se izdavati pojedinačna odobrenja za gradnju,
5) popis pripremnih radova koje treba izvesti,
6) okolišna dozvola,
7) drugi nacrti i podatci, ovisno o složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
Zahtjevu iz stavka 6. ovog članka može se umjesto idejnog priložiti glavni projekt cijele složene građevine.
Načelno odobrenje za gradnju može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, prometnih i infrastrukturnih građevina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i urbanističku suglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevnu i tehničku cjelinu, a da gradnja cijele građevine traje više godina.
Izdavanja načelnog odobrenja za gradnju vrši se po postupku izdavanja odobrenja za gradnju.
Načelno odobrenje za gradnju za složenu građevinu, temeljem kojega se izdaju pojedinačna odobrenja za gradnju prestaje važiti u roku od pet godina od dana pravomoćnosti.
Važenje načelnog odobrenja za gradnju za složenu građevinu može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uvjeti i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za uporabu.

b) Odobrenje za građenje za pripremne radove

Članak 62.

Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju odobrenja za građenje građevine.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, odobrenje za građenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, saobraćaj, okoliš i to za:
1) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duži vremenski period,
2) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,
3) složenije radove koji mogu uticati na život i zdravlje ljudi, ili na stabilnost.
Odobrenjem za građenje iz stavka 2. ovog članka mora se odrediti rok u kom se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti.
Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji služe za izradu tehničke dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvodi se na osnovu urbanističke saglasnosti i dokaza o pravu vlasništva iz članka 55. stavak 1. točka 3. ovog Zakona ili saglasnosti vlasnika.

c) Odobrenje za gradnju privremenih objekata

Članak 63.

Za građevine izgrađene ili postavljene na privremeno određenoj lokaciji za potrebe gradilišta i/ili za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja izdaje se odobrenje za građenje privremenih građevina.
Odobrenjem za građenje iz stavka 1. ovog članka određuje se rok u kom se privremena građevina mora ukloniti, a najduže u roku od tri godine.
Ukoliko investitor ne izvrši obvezu iz stavka 2. ovog članka, nadležni nadzorni organ naredit će uklanjanje privremene građevine i dovođenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora.

d) Rekonstrukcija postojeće građevine

Članak 64.

Investitor je dužan pribaviti odobrenje za gradnju ako namjerava rekonstruirati postojeću građevinu.
U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na odobrenje za gradnju.
Iznimno od odredbi članka 55. stavak 1. ovog zakona, zahtjevu za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se:
1) projekt izvedenog stanja,
2) izvod iz katastra – katastarska čestica,
3) dokaz prava gradnje iz članka 55. stavak 1. točka 3) ovog zakona,
4) tri primjerka glavnog projekta za građevinu, odnosno dio građevine, na koji se rekonstrukcija odnosi,
5) pisano izvješće o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema članku 81. st. 2. ovog zakona,
6) pisano izvješće i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima iz članka 81. st. 3. ovog zakona,
7) suglasnosti, odnosno mišljenja potrebna s obzirom na narav namjeravane rekonstrukcije.
Projekt izvedenog stanja mora sadržavati:
1. snimku postojećeg stanja (sve osnove, presjek, krovište, pročelje itd.),
2. glavni projekt za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi.
Projekt izvedenog stanja radi se prema članku 81. stavak 3. ovog zakona.

e) Prijava gradnje

Članak 65.

Investitor je dužan Ministarstvu pismeno prijaviti početak građevnih radova najkasnije u roku od osam dana prije početka radova.
Ukoliko je došlo do prekida radova za razdoblje duže od tri mjeseca, investitor je dužan pismeno prijaviti nastavak radova.

4. Odobrenje za uporabu

Članak 66.

Sagrađena građevina iz članka 40. stavak 1. ovog zakona ili njezin dio koji predstavlja ekonomsko-tehničku cjelinu koja se kao takva može samostalno koristiti, može se početi koristiti odnosno staviti u pogon, te izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što Ministarstvo izda odobrenje za uporabu.
Odobrenje za uporabu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda.

Članak 67.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu investitor podnosi Ministarstvu.
Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka prilaže se:
1) kopija odobrenja za gradnju,
2) kopija katastarskog plana s ucrtanim položajem građevine,
3) pismena izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima za održavanje građevine,
4) pismeno izvješće o izvršenoj kontroli nad gradnjom.

a) Tehnički pregled

Članak 68.

Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijama urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za uporabu obaviti tehnički pregled građevine.
Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina sagrađena sukladno tehničkoj dokumentaciji na temelju koje je izdato odobrenje za gradnju, tehničkim propisima i normativima, kao i uvjetima za odnosnu građevinu utvrđenim posebnim propisima.
Ministarstvo rješenjem imenuje stručno povjerenstvo za tehnički pregled (u daljnjem tekstu: povjerenstvo) i to predsjednika i članove povjerenstva.
Ministarstvo donosi rješenje o imenovanju povjerenstva za tehnički pregled u roku od osam dana od dana prijama urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu.
Za predsjednika i članove povjerenstva mogu se imenovati diplomirani inženjeri s pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.
Broj članova povjerenstva ovisi o vrsti i složenosti objekta.
U povjerenstvo se imenuje po jedan stručni član za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/građevinski, strojarski radovi, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.) i mjerodavni predstavnici nadležnih tijela i pravnih osoba koji prema odredbama posebnih zakona trebaju sudjelovati u radu povjerenstva.
U radu povjerenstva ne mogu sudjelovati službene osobe koje su donosile rješenja u postupku izdavanja odobrenja za gradnju.
O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda Ministarstvo izvješćuje investitora, predsjednika i članove povjerenstva, najkasnije 10 dana prije dana za koji je zakazan tehnički pregled.

Članak 69.

Investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika gradnje na tehničkom pregledu.
Investitor je dužan, najkasnije osam dana od dana imenovanja povjerenstva, povjerenstvu dati na uvid tehničku dokumentaciju, sa svim izmjenama i dopunama, na temelju koje je sagrađena građevina odnosno izvedeni radovi.
Povjerenstvo sastavlja zapisnik o izvršenom tehničkom pregledu.
Zapisnik i izvješće o izvršenom tehničkom pregledu povjerenstvo dostavlja Ministarstvu u roku od osam dana od obavljenog tehničkog pregleda.
Izvješće o izvršenom tehničkom pregledu sadrži stručno mišljenje povjerenstva može li se sagrađena građevina koristiti odnosno staviti u pogon ili su utvrđeni nedostatci na građevini.

Članak 70.

Ako su izvješćem povjerenstva utvrđeni nedostatci na građevini koje treba otkloniti, Ministarstvo zaključkom utvrđuje rok otklanjanja nedostataka koji ne može biti duži od 90 dana.

Članak 71.

Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu:
1) ako je građevina sagrađena bez odobrenja za gradnju,
2) ako su tijekom gradnje izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije izmijenjeno ili dopunjeno odobrenje za gradnju,
3)ako se u roku utvrđenom zaključkom ne otklone nedostatci na građevini,
4)ako je donešen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za gradnju.

Članak 72.

Ako se prigodom tehničkog pregleda utvrdi da se nedostatci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okoliš, promet ili susjedne objekte, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za uporabu i donijeti rješenje o uklanjaju odnosno rušenju građevine.

Članak 73.

Ukoliko je izvješćem povjerenstva utvrđeno da se sagrađena građevina može koristiti odnosno staviti u pogon Ministarstvo u roku od 10 dana od prijama izvješća o izvršenom tehničkom pregledu izdaje odobrenje za uporabu.

Članak 74.

Ministarstvo može, na prijedlog povjerenstva, izdati odobrenje za probni rad za građevinu koja po svom tehnološkom procesu treba određeno vrijeme biti u probnom radu kako bi se utvrdila potpuna tehnička ispravnost građevine. Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uvjetom da probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine.
Probni rad građevine može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci.

Članak 75.

Na zahtjev investitora, ako je predviđeno glavnim projektom, odobrenje za uporabu može se izdati prije završetka cijele građevine i za dio građevine:
1) kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (most za pristup gradilištu, trafostanica, dalekovod i sl.),
2) kada je u pitanju složena građevina iz članka 61. ovog zakona,
3)kada se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine.

Članak 76.

Troškove vršenja tehničkog pregleda snosi investitor.
Način imenovanja članova povjerenstva, obavljanje tehničkog pregleda, sadržaj pismene izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima korištenja građevine, sadržaj zapisnika o izvršenom tehničkom pregledu, sadržaj izvješća, te naknada za rad članova povjerenstva uredit će se pravilnikom koji donosi federalni ministar.

Članak 77.

Odobrenje za uporabu je upravni akt koji se donosi sukladno Zakonu o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Građevina za koju nije izdato dobrenje za gradnju i odobrenje za upotrebu ne može se upisati u zemljišne knjige.

VI. UKLANJANJE GRAĐEVINE

1. Odobrenje za uklanjanje građevine

Članak 78.

Uklanjanju građevine ili njezinog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na temelju odobrenja za uklanjanje.

Članak 79.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine.
Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka prilažu se:
1) tri primjerka projekta za uklanjanje građevine,
2) dokaz o vlasništvu nad građevinom (izuzetno od članka 55. stavak 1. točka 3. ovog zakona, dokazom vlasništva smatra se izvod iz zemljišne knjige),
3) suglasnosti nadležnih tijela ili pravnih osoba, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes (zaštita i spašavanje ljudi, zaštita okoliša, zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa te zaštita komunalnih i drugih instalacija),
4) procjena utjecaja na okoliš sukladno posebnom zakonu.
Uklanjanje građevine ili njezinog dijela vrši se uz stručnu kontrolu.
Stranka u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nepokretnosti koja neposredno graniči s nepokretnošću za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem utječe na njegova stvarna prava.

Članak 80.

Projekt uklanjanja građevine sadrži:
1) nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš,
2) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevnog otpada i uređenja građevne parcele nakon uklanjanja građevine,
3) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina.
Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekta u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina.

Članak 81.

Iznimno od odredaba Zakona o građevinskom zemljištu («Službene novine Federacije BiH», broj 25/03), za gradnju građevina iz odredbe članka 40. stavak 1. ovog zakona, način i uvjete utvrđivanja i plaćanja troškova uređenja građevnog zemljišta, naknade korištenje građevnog zemljišta i naknade za pogodnosti građevnog zemljišta, provedbenim propisom utvrđuje Vlada.
Pitanja koja se odnose na uređenje gradilišta, obveznu dokumentaciju na gradilištu i tko su sudionici gradnje, provedbenim propisom uređuje Vlada.
Vrste, sadržaj, označavanje i čuvanje, kontrolu i nostrifikaciju investicijsko-tehničke dokumentacije, provedbenim propisom utvrdit će Vlada.
Način korištenja i održavanja građevine, tehnička svojstva koja građevine moraju zadovoljiti u pogledu sigurnosti provedbenim propisom utvrdit će Vlada.
Uporabu odnosno ugrađivanje građevinskih proizvoda, materijala i opreme, ovlaštene institucije za izdavanje certifikata o njihovoj usklađenosti s posebnim propisima, odobravanje i rok njihove uporabe odnosno ugradnje ukoliko nisu certificirani provedbenim propisom uređuje federalni ministar.

VII. KONTROLA

Članak 82.

Kontrolu nad provođenjem planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije, ovog zakona i propisa donešenih na temelju ovog zakona obavlja Ministarstvo.

Članak 83.

Poslove inspekcijske kontrole obavlja Federalna urbanističko-građevinska inspekcija.
Poslove Federalne urbanističke inspekcije u oblasti planiranja obavlja federalni urbanistički inspektor.
Poslove federalne građevinske inspekcije u oblasti korištenja zemljišta na federalnoj razini obavlja federalni građevinski inspektor.
Federalni urbanistički i građevinski inspektor svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom.
Sadržaj, način izdavanja i oblik iskaznice iz stavka 4. ovog članka provedbenim propisom uređuje federalni ministar.

1. Federalni urbanistički inspektor

Članak 84.

Federalni urbanistički inspektor obavlja inspekcijsku kontrolu nad:
1. izradom planskih dokumenata iz nadležnosti Federacije,
2. provođenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana područja posebnih obilježja Federacije, urbanističkog i detaljnog plana područja posebnih obilježja Federacije i
3. provođenjem ovog zakona na područjima od značaja za Federaciju.

a) Prava i dužnosti federalnog urbanističkog inspektora

Članak 85.

U vršenju inspekcijske kontrole federalni urbanistički inspektor ima pravo i dužnost rješenjem:
1. narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni ovog zakona i propisa donešenih za njegovo provođenje otklone u određenom roku,
2. narediti obustavu izrade i donošenja planskog dokumenta ako se izrada i donošenje vrše protivno odredbama ovog zakona i propisa donešenih za njegovo provođenje,
3. zabraniti provođenje dokumenta koji je u suprotnosti s odredbama ovog zakona i propisa donešenih za njegovo provođenje,
4. narediti obustavu provođenja planskog dokumenta ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta utvrđenom tim dokumentom, ugrožavaju ili pogoršavaju uvjeti na određenom području od značaja za Federaciju, do izmjene tog planskog dokumenta.

Članak 86.

Federalni urbanistički inspektor dužan je zatražiti od Ministarstva da oglasi ništavnim rješenje o urbanističkoj suglasnosti ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog zakona.
Rješenje iz stavka 1. ovog članka može se u svako doba oglasiti ništavim.

Članak 87.

U postupku inspekcijske kontrole primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije utvrđeno.
O poduzimanju mjera i radnji za koje je ovim zakonom ovlašten, federalni urbanistički inspektor obvezno donosi rješenje.
Na rješenje iz stavka 2. ovog članka nadležna osoba kod koje je obavljena inspekcijska kontrola može izjaviti žalba Ministru, u roku od osam dana od dana prijama rješenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Protiv rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor u nadležnom kantonalnom sudu.

Članak 88.

Za federalnog urbanističkog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer arhitekture ili građevine s položenim stručnim ispitom i 10 godina radnog iskustva na poslovima prostornog i urbanističkog planiranja ili poslovima provođenja planskih dokumenata.

2. Federalni građevinski inspektor

Članak 89.

Federalni građevinski inspektor obavlja inspekcijsku kontrolu nad gradnjom za koju Ministarstvo izdaje odobrenje za gradnju.
Federalni građevinski inspektor obavlja inspekcijsku kontrolu nad radom sudionika gradnje i održavanju građevine, sukladno propisu Vlade donešenom temeljem članka 81. st. 2. i 4. ovog zakona odnosno nad kvalitetom građevnih proizvoda koji se ugrađuju, sukladno propisu federalnog ministra donešenim temeljem članka 81. stavak 5. ovog zakona.

a) Prava i dužnosti federalnog građevinskog inspektora

Članak 90.

U provođenju kontrole federalni građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu gradnje i uklanjanje građevine.

b) Otklanjanje nepravilnosti

Članak 91.

U provođenju kontrole federalni građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti:
1)da se u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi,
2)obustavu gradnje ako utvrdi da prijeti opasnost da se gradnjom mogu ugroziti ili pogoršati uvjeti na određenim područjima od značaja za Federaciju,
3)vlasniku postojeće građevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja, ako utvrdi da ti nedostatci mogu ugroziti stabilnost građevine, susjednih građevina, život i zdravlje ljudi, okoliš ili nesmetan pristup osobama s teškoćama u kretanju,
4)obustavu uporabe građevine ukoliko nije pribavljeno odobrenje za uporabu.

c) Obustava gradnje

Članak 92.

Federalni građevinski inspektor rješenjem obustavlja daljnju gradnju odnosno izvođenje pojedinih radova ako:
1) građevina se gradi, odnosno rekonstruira protivno odobrenju za gradnju,
2) je donešen zaključak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za gradnju,
3) utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu,
4) utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, život i zdravlje ljudi ili materijalna dobra, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.,
5) utvrdi da radove izvodi ili kontrolira pravna ili fizička osoba koja nije registrirana odnosno nadležna za izvođenje ili kontroliranje te vrste radova odnosno ako ne ispunjava propisane uvjete.
U slučaju iz stavka 1. točke 1) ovog članka federalni građevinski inspektor rješenjem određuje primjeren rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom odnosno rok za izmjenu i dopunu odobrenja za gradnju.
U slučajevima iz stavka 1. toč. 2) i 4) ovog članka federalni građevinski inspektor na licu mjesta naređuje i zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, te naređuje hitne mjere zaštite ako je to potrebno.
Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisat će Ministar pravilnikom.
U slučaju iz stavka 1. točka 3) ovog članka federalni građevinski inspektor će rješenjem odrediti primjeren rok za otklanjanje nedostataka.

d) Uklanjanje građevine

Članak 93.

Federalni građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njezinog dijela ili posljedica izvršenih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje ako se:
1) gradnja vrši ili je izvršena bez odobrenja za gradnju;
2) gradnja vrši protivno odobrenju za gradnju, a u određenom roku nije izvršeno usklađivanje s odobrenim projektom, odnosno nije izvršena izmjena ili dopuna odobrenja za gradnju;
3) tijekom gradnje utvrde neotklonjivi nedostatci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš,
4) utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti,
5) sukladno članku 63. stavak 2. ovog zakona ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova.
U slučaju iz stavka 1. toč. 1) i 2) ovog članka federalni građevinski inspektor, prije donošenja rješenja, naređuje na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.
U slučaju iz stavka 1. toč. 3) i 4) ovog članka federalni građevinski inspektor rješenjem naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga.
O uklanjanju građevine koja je proglašena nacionalnim spomenikom federalni građevinski inspektor izvješćuje tijelo nadležno za poslove zaštite spomenika kulture i nadležnu policijsku upravu.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka investitor ne postupi po rješenju federalnog građevinskog inspektora rješenje će se izvršiti putem pravne osobe registrirane za poslove gradnje na trošak investitora.
Način izvršenja rješenja određuje federalni građevinski inspektor.

Članak 94.

Iznimno, federalni građevinski inspektor može zapisnikom narediti izvršenje mjera iz članka 92. stavak 1. toč. 1) i 4) i članka 93. stavak 1. toč. 3) i 4) ovog zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu.
Izvršenje naređenih mjera počinje teći uručenjem zapisnika.
Federalni građevinski inspektor je dužan izdati rješenje o naređenim mjerama iz stavka 1. ovog članka u roku od tri dana od dana kad je naređeno izvršenje mjera.

Članak 95.

Na rješenje federalnog građevinskog inspektora pravna ili fizicka osoba kod koje je obavljena inspekcijska kontrola može izjaviti žalba Ministru, u roku od osam dana od dana prijama rješenja.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Protiv rješenja Ministra može se pokrenuti upravni spor u nadležnom kantonalnom sudu.

Članak 96.

Ako je investitor kojemu je rješenjem naložena mjera nepoznat ili ako je nepoznatog boravišta, federalni građevinski inspektor će rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči općinske službe na području na kojem se vrši gradnja i na građevini koja se gradi.
Rok za izvršenje naložene mjere kao i rok za žalbu počinju teći od dana objave rješenja i zaključka na oglasnoj ploči.
Federalni urbanistički inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pisani poziv za saslušanje na građevini koja se gradi.

Članak 97.

Federalni građevinski inspektor je dužan zatražiti od Ministarstva da oglasi ništavnim rješenje o odobrenju za gradnju ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog zakona.

Članak 98.

Za federalnog građevinskog inspektora može se postaviti diplomirani inženjer građevine ili arhitekture s 10 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom.

VIII. KAZNENE ODREDBE

1. Kaznena djela

Članak 99.

Službena osoba u Ministarstvu koji vodi postupak izdavanja urbanističke suglasnosti i pripremi rješenje o urbanističkoj suglasnosti suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim zakonom kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
Službena osoba u ministarstvu kantona koji pripremi mišljenje u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti iz nadležnosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim zakonom, kaznit će se za kazneno djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

Članak 100.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima svojstvo investitora kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine ako bez odobrenja za gradnju pristupi :
1)gradnji nove građevine,
2)dogradnji postojeće građevine,
3)nadogradnji postojeće građevine,
4)vršenju drugih zahvata većeg obujma kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalna dobra, susjedni objekti, sigurnost prometa i dr.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odobri priključenje pespravno sagrađenog objekta ( objekta sagrađenog bez odobrenja nadležnog organa) na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije ili elektromrežu kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine.
Kaznom zatvora do jedne godine kaznit će se fizička osoba za kaznena djela iz stavka 1. ovog članka.

2. Gospodarski prijestupi

Članak 101.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit će se za gospodarski prijestup pravna osoba ako:
1) pristupi izradi planskog dokumenta, a nije registrirana za te poslove,
2) pristupi izadi planskih dokumenata ili vrši njihovu izmjenu suprotno ovom zakonu, propisima donešenim na temelju ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog uređenja i ako ne osigura usuglašenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja,
3) pri planiranju ne pridržava se propisa iz oblasti zaštite okoliša, ovog zakona i posebnih propisa iz članka 4. ovog zakona, kao i drugih propisa donešenih temeljem ovog zakona.
Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM.

3. Prekršaji

Članak 102.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba Ministarstva ako:
1) poslove izrade planskih dokumenata povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (članak 23.stavak 2. točka 8. ovog zakona ),
2) izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi koja nije registrirana za vršenje te djelatnosti (članak 26. ovog zakona) ,
3) izda urbanističku suglasnost, odobrenje za gradnju ili odobrenje za uporabu suprotno odredbama čl. 37., 54. i 66. ovog zakona.
Novčanom kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba tijela iz članka 41. stavak 2. ovog zakona ukoliko u roku propisanom ne dostavi tražene suglasnosti.

Članak 103.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj federalni urbanistički inspektor ako pri vršenju kontrole propusti utvrditi nepravilnosti i ne poduzme mjere iz čl. 84.. i 85. ovog zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj federalni građevinski inspektor ako pri vršenju kontrole gradnje propusti utvrditi nepravilnosti, ne poduzme mjere iz članka 91. ovog zakona i ne izvrši svoje rješenje.

Članak 104.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako :
1) projektiranje, gradnju ili provođenje kontrole povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti,
2) ne osigura kontrolu nad gradnjom,
3) ne prijavi početak gradnje u propisanom roku (članak 65.ovog zakona),
4) u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš,
5) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 60. ovog zakona),
6) pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju, ukoliko nije drugačije utvrđeno odredbama ovog zakona,
7) gradi protivno odobrenju za gradnju, a nije osigurao izmjenu ili dopunu odobrenja za gradnju (članak 59. ovog zakona),
8) po okončanju gradnje ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš,
9) koristi građevinu ili njezin dio bez odobrenja za uporabu (članak 66. ovog zakona),
10) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 70. ovog zakona).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se i odgovorna osoba kod investitora novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM.
Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora za prekršaje iz stavka 1. ovog članka.

Članak 105.

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja gradi za račun nepoznatog kupca, ako kontrolu ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje kontrole, sukladno odredbama ovog zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM.

Članak 106.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi kontrolu nad gradnjom ako:
1) imenuje kontrolnog inženjera koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom,
2) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju sukladno odobrenju za gradnju, odnosno projektu,
3) ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune propisane uvjete,
4) ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa provedbenim propisom.
Za prekršaj iz stavka 1. toč.1) i 2) ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i kontrolni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM .

Članak 107.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba kao vlasnik građevine ako:
1) koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni,
2) ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opremu,
3) pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez odobrenja za uklanjanje( članak 78. ovog zakona).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.

Članak 108.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako:
1) nije registrirana za projektiranje,
2) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom,
3) ne označi i uveže projekt i njegove dijelove.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM.
Za prekršaj iz stavka 1. točka 3) ovog članka kaznit će se projektant novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM .

Članak 109.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj izvođač kao pravna osoba ako :
1) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i normama s obveznom primjenom,
2) nije registrirana za obavljanje djelatnosti,
3) ne gradi sukladno odobrenju za gradnju,
4) radove izvodi tako da tehnička svojstva građevine ne odgovaraju propisanim zahtjevima
5) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s provedbenim propisom,
6) ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme utvrđenu odredbama ovog zakona,
7) tijekom gradnje ne poduzme mjere radi sprječavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla,
8) imenuje voditelja gradnje ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom,
9) pristupi gradnji bez odobrenja za gradnju,
10) ne ogradi gradilište sukladno odredbama ovog zakona,
11) ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku gradnje,
12) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju.
Za prekršaj iz stavka 1. točka 1), toč. od 3) do 6), toč. od 8) do 11), ovog članka kaznit će se i voditelj gradnje odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM.

Članak 110.

Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorni revident ako prigodom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena provedbenim propisom.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i pravna osoba kod koje je odgovorni revident uposlen novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM .

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 111.

Parlament Federacije donijet će propis iz članka 9. ovog zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Parlament Federacije donijet će propis iz članka 10. stavak 3. i članka 12. stavak 1. ovog zakona u roku od godinu dana od donošenja propisa iz stavka 1. ovog članka.
Vlada Federacije donijet će propis iz članka 8. st. 1. i 2. ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Vlada Federacije donijet će propise iz čl. 26. stavak 3., čl. 31. stavak 3., čl. 40. stavak 5. i čl. 81. st. 1., 2., 3. i 4. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Federalni ministar donijet će propise iz čl. 30. stavak 2., čl.76. stavak 2., čl. 81. stavak 5. i čl. 83. stavak 5. ovog zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 112.

Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja (“Službene novine Federacije BiH”, broj:63/04) ostaje na snazi.
Uredba o uvjetima, kriterijima i načinu gradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa (“Službene novine FBiH” br. 21/05) ostaje na snazi.
Uredba o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja svih prepreka za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima (“Službene novine FBiH” br. 10/04) ostaje na snazi.
Uredbe iz stavka 1. 2., i 3 ovog članka uskladit će se s ovim zakonom u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.”

Članak 113.

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadležnim tijelom do dana stupanja na snagu ovog zakona, a nije donešeno prvostupanjsko rješenje ili je rješenje poništeno i vraćeno prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog zakona.

Članak 114.

Planski dokumenti koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 115.

Do donošenja Prostornog plana Federacije primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za razdoblje od 1981. do 2000. godine u dijelu koji nije u suprotnosti s Ustavom Federacije.
Do donošenja Prostornog plana Federacije, područja od značaja za Federaciju utvrđuje Parlament na prijedlog Vlade.

Članak 116.

Postupak izrade i donošenja planskih dokumenta započet do donošenja ovog zakona nastavit će se po odredbama ovog zakona.

Članak 117.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o prostornom uređenju («Službene novine Federacije BiH», broj 52/02).

Članak 118.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ”Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, v.r.