ZAKON O PRORAČUNIMA
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I . OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, proračuna kantona, gradova i općina (u daljnjem tekstu: proračun) i financijskih planova izvanproračunskih fondova, zaduživanje, jamstva i upravljanje dugom, računovodstvo, izvještavanje, nadzor i revizija proračuna i drugih proračunskih korisnika.

Članak 2.

U smislu ovoga zakona, termini koji se u njemu koriste imaju sljedeće značenje:
aproprijacija predstavlja zakonsko ovlaštenje koje daje zakonodavno tijelo, sadržano u proračunu za proračunske korisnike za preuzimanje obveza za nabavu roba, usluga radova ili objekata, koji će se koristiti u svrhe utvrđene u proračunu i to u iznosima koje ne mogu biti veći od iznosa odobrenog za te namjene tijekom fiskalne godine;
financijski plan je akt proračunskog korisnika, izvanproračunskog fonda i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni njegovi prihodi i primitci, te rashodi i izdatci za jednu godinu sukladno ovom zakonu;
financijsko izvještavanje je skup informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tokovima proračuna, te proračunskih korisnika, izvanproračunskih fondova i izvanproračunskih korisnika;
fiskalna godina je razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca;
funkcionalna klasifikacija je skup poslova, funkcija i programa Federacije, kantona, gradova i općina razvrstanih prema namjeni kojoj služe;
glavna knjiga riznice je sustavna evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, rashoda i izdataka, te stanja imovine, obveza, tražbina i izvora vlasništva, što su nastali u svezi s proračunom tijekom fiskalne godine;
izvanproračunski fond je pravna osoba, osnovana na temelju zakona, koja se financira iz namjenskih poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa.
Izvanproračunskim fondovima, u smislu ovoga zakona, smatraju se mirovinsko-invalidski fond, zdravstveni fond, fond za zapošljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu;
izvanproračunski korisnici u smislu ovoga zakona jesu gospodarska društva, organizacije i ustanove koje obavljaju javne usluge i obavljaju javni servis, a utemeljene su posebnim propisima, i druge pravne osobe u kojima Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantoni, gradovi i općine imaju odlučujući utjecaj na upravljanje na osnovi strukture kapitala;
javna novčana sredstva predstavljaju, bez ograničenja, sva novčana sredstva naplaćena na temelju prihoda, naknade i prihode od pružanja javnih usluga i djelatnosti, kredita i grantova, koji se moraju deponirati na Jedinstvenom računu riznice i isplaćivati s Jedinstvenog računa riznice;
jedinstveni račun riznice je sustav bankovnih računa proračuna, preko kojeg se izvršavaju uplate prihoda i primitaka te isplate rashoda i izdataka i evidentiraju u sustavu Glavne knjige riznice;
konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih fondova kao da se radi o jedinstvenom subjektu;
modificirana računovodstvena osnova nastanka događaja je računovodstvena osnova prema kojoj se prihodi evidentiraju u razdoblju u kojem postaju raspoloživi i mjerljivi, a rashodi se priznaju u trenutku nastanka obveze;
operativni plan je iznos sredstava za pokriće rashoda i izdataka koji na prijedlog proračunskog korisnika odobrava ministar financija;
plan razvojnih programa je planiranje izdataka za investicije i kapitalne donacije;
prihodi podrazumijevaju, bez ograničenja, porezne i neporezne prihode i ostale prihode utvrđene zakonima, odnosno radnjama proračunskih institucija;
proračun je akt kojim se utvrđuje plan financijskih aktivnosti proračunskih korisnika, koji obuhvaća projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrđenog iznosa rashoda i izdataka Federacije, kantona, gradova i općina za razdoblje od jedne fiskalne godine. Proračunom je također utvrđena gornja granica cjelokupnog duga Federacije, kantona, gradova i općina, uključujući i postojeći dug i projekciju novoga duga za danu fiskalnu godinu.
Proračun donosi zakonodavno tijelo Federacije, kantona, gradska vijeća i općinska vijeća;
proračunsko odobravanje sredstava je okvirni iznos sredstava za pokriće rashoda i izdataka koji se proračunskom korisniku utvrđuje mjesečno;
proračunski izdatci su odljevi novca za financijsku i nefinancijsku imovinu i otplatu zajmova;
proračunski i izvanproračunski nadzor je sustav kontrole materijalno-financijskog poslovanja proračunskog korisnika, pravnih i fizičkih osoba kojima se sredstva osiguravaju u proračunu;
proračunski korisnici su ministarstva i ostala tijela uprave i ostali koji su u proračunu uvršteni kao proračunski korisnici;
proračunski primitci su priljevi novca od financijske imovine, nefinancijske imovine, domaće i inozemne potpore i zaduživanja;
projekcija proračuna je procjena prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna za višegodišnje planiranje;
proračunsko računovodstvo je dio računovodstvenog sustava kojim se uređuje planiranje, evidentiranje, analiziranje, nadzor i izvještavanje o poslovnim događajima proračunskih korisnika i izvanproračunskih fondova;
proračunski rashodi su propisani zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proračunu i financijskim planovima proračunskih korisnika;
unutarnja kontrola je organizacija, politike i procedure koje se koriste kako bi se osiguralo da vladini programi postižu namjeravane rezultate; da su resursi korišteni u ovim programima sukladno postavljenim ciljevima određene organizacije; da su programi zaštićeni od gubitaka, prevare i lošeg upravljanja i da su na raspolaganju pouzdane i pravovremene informacije koje se koriste pri izvještavanju, potpori i donošenju odluka;
unutarnja revizija je neovisno tijelo koje osigurava objektivne analize u cilju poboljšanja poslovanja određenog organa. Ova aktivnost pomaže organu da ostvari svoje ciljeve uvođenjem sustavnih i discipliniranih metoda procjene i poboljšanja učinkovitosti upravljanja rizikom kontrole i procesa upravljanja;
zaduživanje je uzimanje zajma ili izdavanje vrijednosnih papira (za otplatu glavnice duga i financiranje proračunskog deficita, te financiranje kapitalnih investicija i posebnih programa).

Članak 3.

Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa organa Federacije, odnosno kantona, gradova i općina, kao i drugih korisnika proračuna u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvršavanje, te prava primatelja sredstava proračuna utvrđenih zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

Propisi koji imaju financijske posljedice na proračun moraju biti obrazloženi, odnosno opravdani analizom troškova i koristi.

Izrada i izvršavanje proračuna temelji se na načelu zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i transparentnosti.

Članak 4.

Svi prihodi i primitci, rashodi i izdatci iskazuju se u proračunu na bruto načelu.

Proračun mora biti uravnotežen tako da ukupni prihodi i primitci pokrivaju ukupne rashode i izdatke.

Prihodi i primitci služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako ovim zakonom i Zakonom o izvršavanju proračuna za pojedinu godinu nije drukčije propisano.

Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene u posebnom dijelu proračuna ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Članak 5.

Proračun donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament), zakonodavna tijela kantona, odnosno gradska i općinska vijeća, za proračunsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije početka godine na koju se odnosi.

Uz proračun iz stavka 1. ovoga članka donosi se Zakon o izvršavanju proračuna, kojim se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, prioriteti plaćanja, opseg, zaduživanja i jamstva, upravljanje javnim dugom, te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti vlade, ministarstva financija i ministra financija, u izvršavanju proračuna za tekuću godinu, kazne za neispunjenje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Članak 6.

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela i plana razvojnih programa.

Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu i naredne dvije godine.

Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima.

Članak 7.

Račun prihoda i rashoda proračuna Federacije i proračuna kantona, gradova i općina sastoji se od:
1) PRIHODA
poreza koji su utvrđeni zakonom,
neporeznih prihoda kao što su prihodi od poduzetništva i imovine,
administrativne i sudske naknade i pristojbe i novčane kazne,
prihoda ostvarenih obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova proračunskih korisnika na tržištu.

2) RASHODA
za zaposlene, kao što su tekući izdatci za plaće, naknade, izdatci za materijal i usluge,
tekući transferi i plaćanje kamata,
za subvencije, pomoći i naknade,
kapitalni transferi.

U Računu financiranja iskazuju se primitci od financijske i nefinancijske imovine, inozemnih i domaćih potpora (grantovi) i primljeni krediti i zajmovi, te izdatci za financijsku i nefinancijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.

Članak 8.

Financijski plan izvanproračunskih fondova sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primitci, te rashodi i izdatci raspoređeni u tekuće i razvojne programe.

Federalni ministar financija (u daljnjem tekstu: ministar financija) propisuje sadržaj financijskog plana iz stavka 1. ovoga članka.

II. IZRADA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

1. Dokument okvirnog proračuna

Članak 9.

Upravljanje proračunom i izrada proračuna temelji se na Dokumentu okvirnog proračuna koji obuhvaća najmanje fiskalnu godinu i dvije naredne fiskalne godine.

Osnove za izradu proračuna Federacije temelje se na procjeni gospodarskog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih pokazatelja i prognozi prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaćene Dokumentom okvirnog proračuna.
Trogodišnje planiranje proračuna postaje obveza za sve korisnike proračunskih sredstava i izvanproračunskih fondova.

Ministarstvo koje u svom proračunskom razdjelu sadrži niže jedinice izrađuje financijski plan iz članka 11. ovoga zakona, na razini proračunskog korisnika i potrošačke jedinice, za koje je to ministarstvo nadležno.

Članak 10.

Izvještaje o gospodarskoj i fiskalnoj politici za tekuću godinu, te plan za sljedeću proračunsku godinu i procjenu razvoja za sljedeće dvije godine nadležna tijela Federacije izrađuju najkasnije u travnju tekuće godine.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: vlada) na prijedlog Federalnog ministarstva financija (u daljnjem tekstu: ministarstvo financija) donosi smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje na usvajanje.

Smjernice sadrže:
pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za proračunsku i za sljedeće dvije godine,
osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Federacije,
procjenu prihoda i rashoda, te primitaka i izdataka svih razina proračuna Federacije,
okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu, tekuću proračunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,
ukupan pregled preuzetih obveza za proračun Federacije koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa.

Smjernice iz stavka 2. ovoga članka ministarstvo financija obvezno je dostaviti vladi najkasnije u svibnju tekuće godine.

Članak 11.

Na temelju smjernica, ministar financija obvezan je proračunskim korisnicima uputiti akt o načinu i elementima izrade prijedloga financijskog plana.

Prijedlog financijskog plana mora sadržavati:
prihode i primitke iskazane po vrstama (uključujući i prihode koji se smatraju vlastitim prihodima proračunskih korisnika),
rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje (proračunsku godinu i naredne dvije) razvrstane po proračunskim klasifikacijama propisanim u računskom planu proračuna,
planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih (za proračunsku godinu i naredne dvije) za koje se traže proračunska sredstva sukladno smjernicama, zakonima i podzakonskim aktima,
obrazloženje financijskog plana i predviđenih potreba kako bi ministarstvo financija moglo izvršiti pregled i analizu svih prijedloga proračunskih korisnika,
plan razvojnih programa po godinama svakog proračunskog korisnika, a koji su utvrđeni Dokumentom o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima,
plan nabave stalne imovine (u daljnjem tekstu: plan nabave) koji obuhvaća stalnu imovinu potrebnu za rad proračunskog korisnika,
zakonske propise koji omogućavaju njegovu provedbu.

Članak 12.

. Programi proračunskih korisnika iz članka 11. stavka 2. točke 5. sadrže:
naziv programa,
opis programa (općih i posebnih ciljeva),
potrebna sredstva za provođenje programa,
potreban broj djelatnika za provođenje programa,
procjenu rezultata,
procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

U planu razvojnih programa iskazuju se planirani prihodi i primitci te planirani rashodi proračuna za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomoći i donacije u sljedeće tri godine, koji su razrađeni po:
vrstama prihoda i primitaka,
pojedinim programima proračunskih korisnika,
godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračun sljedećih godina,
izvorima prihoda za cjelovitu izvedbu programa.

Plan razvojnih programa usklađuje se svake godine.

Financiranje plana razvojnih programa vrši se sukladno utvrđenoj dinamici ulaganja po godinama, a na temelju Dokumenta okvirnog proračuna.

Članak 13.

Proračunski korisnik izrađuje prijedlog plana razvojnog programa s obrazloženjem, koji predlaže nadležnom ministarstvu, odnosno tijelu nadležnom za proračunskog korisnika.

Prijedlog plana razvojnog programa iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana proračunskog korisnika.
Proračunski korisnici su dužni dostaviti i obrazloženja o svim prekinutim višegodišnjim razvojnim programima.

Nadležno ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za proračunskog korisnika, izrađuje zajednički prijedlog plana razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna. Pojedinačni program ili program korisnika mora biti usklađen s dokumentima srednjoročnog plana razvoja i s proračunskim smjernicama.

Proračunski korisnik izrađuje i prijedlog plana nabave stalnih sredstava koji mora biti usklađen s prijedlogom financijskog plana proračunskog korisnika i predlaže ga nadležnom ministarstvu, odnosno organu nadležnom za proračunskog korisnika.

Članak 14.

Ministar financija razmatra financijske planove i programe proračunskih korisnika i istim predlaže potrebne promjene planova proračunskih korisnika.

Vlada razmatra i usvaja Dokument okvirnog proračuna do 30. lipnja tekuće godine, zajedno sa srednjoročnim okvirom rashoda za tri godine.

2. Podnošenje proračunskih zahtjeva

Članak 15.

Ministarstvo financija dužno je proslijediti naputke proračunskim korisnicima, u pogledu pripreme zahtjeva za dodjelu sredstava iz proračuna, rokove za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ograničenja u pogledu potrošnje, najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za narednu godinu.

Naputak će sadržavati temeljni sadržaj Dokumenta okvirnog proračuna i indikativnu gornju granicu rashoda za narednu fiskalnu godinu, izvedenu iz Dokumenta okvirnog proračuna za svakog proračunskog korisnika.

Vlada će uredbom regulirati koji prihodi su vlastiti prihodi i način i rokove raspodjele.

Uz procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda proračunski korisnici podnose odgovarajuće analize ili obrazloženja. Kod kapitalnih projekata, u prvoj godini, zahtjev mora sadržavati ukupan iznos izdataka projekta, fazni plan upravljanja projektom i procjenama troškova za svaku narednu godinu.

Proračunski korisnici su obvezni svoje zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka dostaviti ministarstvu financija do 1. kolovoza tekuće godine.

Članak 16.

Ministarstvo financija razmatra procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda proračunskih korisnika i nakon konzultiranja i pregovaranja s proračunskim korisnicima utvrđuje visinu sredstava za svakog proračunskog korisnika.

Ministar financija upućuje vladi nacrt proračuna za sljedeću fiskalnu godinu do 1. listopada tekuće godine.

Ako tijekom razmatranja nacrta predloženog proračuna dođe do neslaganja između ministra financija i ministara odgovornih za pojedine proračunske korisnike ili drugih rukovoditelja tijela uprave, federalni ministar financija obvezan je izraditi izvješće za vladu, koja o tome donosi konačnu odluku.

3. Sadržaj proračuna

Članak 17.

Nacrt proračuna obvezno sadrži:
detaljan prikaz svih javnih prihoda i izdataka proračuna utvrđen u čl. 6. i 7. ovoga zakona,
prijedlog uporabe proračunskog suficita, odnosno izvore za financiranje proračunskog deficita,
funkcionalnu klasifikaciju izdataka proračunskih korisnika sukladno metodologiji koju propisuje ministar financija,
prihode i izdatke svakog proračunskog korisnika sukladno prihodima i izdatcima (po kategorijama, podkategorijama i stavkama) klasifikacije računskog plana.

U slučaju usvajanja višegodišnjeg investicijskog programa kapitalni izdatci smatrat će se budućim opterećenjima proračunskih pozicija prema kriterijima vremenske dinamike utvrđene kao sastavni dio investicijskog programa. Nacrt proračuna obvezno sadrži godišnji pregled predviđenih izdataka po stavkama za investicijske programe koji traju dulje od jedne fiskalne godine.

Nacrtom proračuna utvrdit će se maksimalan iznos kratkoročnog zaduženja koje će ministarstvu financija omogućiti pokrivanje rashoda i efikasno upravljanje gotovinom, s tim da se takve pozajmice moraju otplatiti tijekom fiskalne godine.

Nacrtom proračuna utvrdit će se maksimalan iznos dugoročnog zaduženja koje može nastupiti tijekom fiskalne godine.

Nacrtom proračuna utvrdit će se maksimalan iznos garancija i svih drugih jamstava koji predstavljaju potencijalne obveze.
U nacrtu proračuna utvrdit će se i visina tekuće pričuve koja ne smije prelaziti 3% proračunskih prihoda bez primitaka.

Uz nacrt proračuna prilaže se obrazloženje koje sadrži:
makroekonomske pokazatelje i analizu njihovih učinaka iz Dokumenta okvirnog proračuna,
podatke o svim prihodima i rashodima prethodne fiskalne godine i izvješće o izvršenju proračuna u prvom polugodištu tekuće fiskalne godine za svakog proračunskog korisnika,
podatke o tekućim i dugoročnim obvezama na temelju vanjskog duga Federacije, uključujući otplatu glavnice, plaćanje kamata i ostalih obveza na osnovi servisiranja duga,
podatke o obvezama na temelju unutarnjeg duga Federacije, uključujući preostalu otplatu glavnice i plaćanje kamata,
kapitalne izdatke,
jamstva.

4. Financijski plan izvanproračunskog fonda

Članak 18.

Financijski plan izvanproračunskog fonda donosi nadležno tijelo utvrđeno zakonom, odnosno aktom tog fonda na način predviđen tim propisima i pod uvjetima određenim ovim zakonom.

Kod izrade financijskog plana izvanproračunskog fonda primjenjuju se ekonomski parametri i smjernice iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona.

Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog fonda mora sadržavati podatke iz članka 11. ovoga zakona.

Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog fonda dostavlja nadležno federalno ministarstvo vladi do 20. rujna tekuće godine uz prethodnu suglasnost ministra financija, koji je ovlašten predložiti njegove izmjene i dopune.

III. DONOŠENJE PRORAČUNA

Članak 19.

Nakon razmatranja od strane vlade, premijer Parlamentu podnosi prijedlog proračuna za sljedeću godinu, najkasnije do 1. studenog tekuće godine za sljedeću fiskalnu godinu.
Uz prijedlog proračuna Federacije, zajedno se podnose Parlamentu financijski planovi izvanproračunskih fondova uz obrazloženje, te Dokument okvirnog proračuna kao osnovna informacija za izradu proračuna.

Sve izmjene koje Parlament unese u predloženi proračun moraju biti sukladne utvrđenoj gornjoj granici manjka. Prijedlozi o povećanju izdataka moraju sadržavati i mjere za povećanje prihoda ili za smanjenje ostalih izdataka za isti iznos.

Parlament usvaja predloženi proračun do 31. prosinca tekuće godine.

Članak 20.

Proračuni kantona, gradova i općina i financijski planovi njihovih izvanproračunskih fondova objedinjuju se na razini kantona i dostavljaju ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihovog donošenja, radi konsolidiranja.

Privremeno financiranje

Članak 21.

Ako Parlament ne donese proračun prije početka fiskalne godine, financiranje se obavlja privremeno, a najdulje za prva tri mjeseca fiskalne godine.

Odluku o privremenom financiranju donosi Parlament.

Privremeno financiranje, u smislu stavka 1. ovoga članka, obavlja se razmjerno sredstvima utrošenim u istom razdoblju, odnosno najviše do tromjesečnog prosjeka za prethodnu fiskalnu godinu.

Proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobri proračun.

Nastavljanje višegodišnjih projekata, nabava roba i usluga, odnosno nastavljanje isplate sredstava u ove svrhe, dopušteno je sukladno uvjetima privremenog financiranja, s tim da je višegodišnje financiranje ili ovlaštenje za buduće obveze odobreno u prethodnim proračunima.

Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primitci, te izvršeni rashodi i izdatci uključuju se u proračun tekuće godine.

Proračun se mora usvojiti najkasnije 31. ožujka tekuće godine.

Ukoliko se proračun ne usvoji do 31. ožujka, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo koju svrhu, osim otplate zajmova, sve dok se proračun ne usvoji.

2. Privremene mjere za uravnoteženje proračuna i izmjene i dopune proračuna

Članak 22.

Izuzetno, ako se tijekom proračunske godine, zbog nastanka novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi i/ili izdatci, odnosno smanje prihodi i/ili primitci proračuna, vlada može, na prijedlog ministarstva financija, donijeti odluku o obustavljanju izvršavanja pojedinih rashoda i/ili izdataka u trajanju do 45 dana.

Mjerama privremene obustave izvršavanja vlada može:
zaustaviti preuzimanje obveza i/ili
predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja i/ili
zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava, potrebnu radi preuzimanja obveza.

Članak 23.

O odluci iz članka 22. stavka 2. ovoga zakona, vlada mora upoznati Parlament odmah nakon donošenja te odluke.

Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja proračuna proračun ne može uravnotežiti, vlada mora predložiti Parlamentu izmjene i dopune proračuna, najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna.

Osim toga, ako prihodi porastu, ministarstvo financija može započeti s postupcima izmjena i dopuna proračuna.

Svaka izmjena i dopuna proračuna vrši se po istom postupku koji se primjenjuje kod usvajanja proračuna.

U tijeku postupka izmjena i dopuna proračuna, vlada može, na prijedlog ministra financija, produljiti privremenu obustavu izvršavanja pojedinih izdataka.

Izmjenama i dopunama proračuna koje usvoji Parlament na prijedlog vlade, ponovno se uravnotežuju prihodi i primitci, odnosno rashodi i izdatci proračuna.

Članak 24.

Odredbe čl. 9. do 23. ovoga zakona shodno se primjenjuju kod izrade i donošenja proračuna kantona, gradova i općina i financijskih planova njihovih izvanproračunskih fondova.

IV. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 25.

Unutar ministarstava financija uspostavlja se riznica u svrhu izvršavanja proračuna, nadzora izvršenja proračuna, upravljanja novcem i vođenja Jedinstvenog računa riznice (u daljnjem tekstu: JRR), te vođenja računovodstva.

Izvanproračunski fondovi i općine dužni su uvesti riznično poslovanje u roku od tri godine od stupanja na snagu ovoga zakona.

Ministarstvo financija propisuje procedure i računovodstvenu metodologiju radi osiguranja jedinstvenog postupanja svih proračunskih korisnika u izvršavanju proračuna.

JRR sastoji se od depozitnog, investicijskog, te jednog ili više transakcijskih računa, posebnog računa za upravljanje razvojnim sredstvima kao i posebnih računa za upravljanje dugom i međunarodnim ugovorima.

Članak 26.

Ministarstvo financija odgovorno je za potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda na JRR sukladno Zakonu o riznici u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH", br. 58/02 i 19/03) i odgovarajućim provedbenim propisima.

Nadležna ministarstva i drugi proračunski korisnici odgovorni su za potpuno i pravodobno prikupljanje i uplaćivanje vlastitih prihoda i naknada na JRR.

Ministarstva i drugi proračunski korisnici odgovorni su za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima.

Uvjeti o tražbinama nastalim na temelju ugovora ili bilo koje tražbine temeljem prihoda ne mogu se otpisati ili izmijeniti bez odobrenja ministarstva financija.

Članak 27.

Transakcije svih prihoda, primitaka, rashoda i izdataka se evidentiraju u Glavnoj knjizi riznice.

Registar proračunskih korisnika vodi ministarstvo financija po propisanoj proračunskoj klasifikaciji.

Članak 28.

Nakon donošenja proračuna, ministarstvo financija dužno je upoznati proračunske korisnike s odobrenim proračunskim sredstvima i alokacijama proračunskih sredstava po vremenskim razdobljima.

Proračun se izvršava na temelju mjesečnog plana alokacija raspoloživih proračunskih sredstava proračunskim korisnicima, koja odobrava ministar financija, na temelju plana novčanih tokova putem kojeg se projiciraju sve uplate i isplate sa JRR.

Članak 29.

Na temelju alokacije proračunskih sredstava i instrukcije ministarstva financija, proračunski korisnici pripremaju i podnose prijedloge operativnih proračuna ministarstvu financija.

U prijedlozima operativnih proračuna bit će obuhvaćeni rashodi za svaki mjesec.

Ministarstvo financija upoznat će proračunske korisnike s odobrenim operativnim proračunima.

U okviru iznosa odobrenih operativnih proračuna, proračunski korisnici će izdati zahtjev za plaćanje i voditi evidenciju o proračunskim transakcijama koristeći automatizirani sustav Glavne knjige riznice, sukladno instrukcijama ministarstva financija.

Članak 30.

Ministarstvo financija vrši plaćanja u ime svih proračunskih korisnika putem automatiziranog sustava JRR.

Proračunski korisnici dužni su o statusu uplata, te o raspoloživim sredstvima iz proračuna, izrađivati izvještaje prema naputcima ministarstva financija.

Članak 31.

Proračunskim korisnicima nije dopušteno stvarati obveze, odnosno rashode ili opterećenja proračunskih pozicija, ako ti rashodi ili opterećenja proračunskih pozicija nisu odobreni u okviru iznosa alociranog za tog proračunskog korisnika.

Rashodi svakog proračunskog korisnika ne mogu prelaziti iznose alociranih proračunskih sredstava odobrenih za svaki mjesec ili drugi vremenski period koje je utvrdilo ministarstvo financija, osim uz suglasnost tog ministarstva.

Ministar financija ima pravo rješenjem obustaviti od izvršenja odluku koja je u suprotnosti s ovim zakonom i Zakonom o izvršenju proračuna.

Rashode ili opterećenja proračunskih pozicija koja se plaćaju iz doznačenih grantova ili zajmova danih proračunskim korisnicima ne mogu se realizirati prije dobivanja instrukcija koje donosi ministarstvo financija.

Članak 32.

Neiskorištene aproprijacije i opterećenja istječu 31. siječnja naredne fiskalne godine.

Aproprijacije se mogu prenositi u narednu fiskalnu godinu za financiranje kapitalnih projekata iz posebnih fondova, kao i za financiranje projekata od posebnog značaja za razvoj gospodarstva ili poboljšanja učinkovitosti.

Aproprijacije u svrhu financiranja višegodišnjih kapitalnih projekata prenose se na narednu fiskalnu godinu prema iznosima i vremenskom rasporedu utvrđenom u višegodišnjem kapitalnom proračunu.

Članak 33.

Ministarstvo financija, na prijedlog proračunskog korisnika može donijeti odluku o prestrukturiranju rashoda u okviru ukupnog iznosa odobrenog za proračunskog korisnika, najviše do 10% ukupno odobrenih rashoda za tog proračunskog korisnika.
Zakonom o izvršavanju proračuna regulirat će se opseg i vrste rashoda za prestrukturiranje.

U okviru odobrenog proračuna preraspodjela sredstava iznimno je dopuštena između proračunskih korisnika o čemu odlučuje vlada na prijedlog ministarstva financija.

Članak 34.

Žurni i nepredviđeni izdatci koji se pojave tijekom proračunske godine podmiruju se iz sredstava tekuće pričuve utvrđenih u proračunu iz članka 17. stavka 6. ovoga zakona.

Raspodjelu sredstava odobrava vlada sukladno kriterijima za uporabu sredstava tekuće pričuve i utvrđenim Zakonom o izvršavanju proračuna, a nakon dobivanja mišljenja ministarstva financija.

Proračunsko izdvajanje za tekuću pričuvu ne smije prijeći 3% ukupnih prihoda, isključujući primitke.

Ukoliko se tijekom fiskalne godine prenesu određene nadležnosti proračunskog korisnika ili sam proračunski korisnik prestane postojati, vlada je dužna uspostaviti povjerenstvo za popis imovine, obveza i potraživanja. Nakon usvajanja izvješća povjerenstva, ministarstvo financija vrši prijenos preostalih planiranih sredstava u tekuću pričuvu, dok se prijenos ostalih sredstava vrši na temelju odluke vlade.

Ministar financija obvezan je tromjesečno izvještavati vladu o korištenju proračunskih pričuva.

Korištenje tekuće pričuve iz stavka 1. ovoga članka odobrava do određenih iznosa premijer, zamjenici premijera i ministar financija, sukladno Zakonu o izvršavanju proračuna.

Vlada polugodišnje izvještava Parlament o korištenju proračunskih pričuva iz stavka 1. ovoga članka.

1. Planiranje likvidnosti

Članak 35.

Ministarstvo financija nadležno je za planiranje tromjesečnih i mjesečnih novčanih tokova iz članka 28. stavka 2. ovoga zakona kojima se projicira priljev i odljev sredstava s JRR i koji predstavljaju osnovu za izvršavanje proračuna.

Pri izradi planova novčanih tokova ministarstvo financija koristi informacije iz različitih izvora, koje uključuju, ali nisu ograničeni samo na:
završne bilance JRR za prethodno razdoblje,
predviđanja svih prihoda na JRR,
predviđanja svih rashoda,
predviđanja servisiranja dugova,
projekcije vanjskog toka pomoći i posuđivanja,
kretanja u ključnim makroekonomskim parametrima.

Ministarstvo financija analizira ove informacije, priprema prijedlog plana novčanih tokova i utvrđuje tromjesečno i mjesečno proračunsko izmirenje obveza sukladno likvidnosti proračuna i preuzetim obvezama proračunskog korisnika, do visine planirane u godišnjem financijskom planu proračunskog korisnika.

Ukoliko je planiran deficit, u plan novčanih tokova se uključuju i preporuke o potrebnim korektivnim mjerama.

Članak 36.

U okviru izrade proračuna i financijskih planova na temelju trogodišnjeg planiranja proračuna i izvršavanja proračuna, vlada poduzima mjere u odnosu na izvaproračunske korisnike u Federaciji, putem ovlaštenih tijela sukladno zakonu.

2. Investiranje javnih sredstava

Članak 37.

Ministarstvo financija može plasirati bilo koji iznos koji je na JRR, a koji trenutačno nije potreban za proračunske i izvanproračunske svrhe.

Investiranje neangažiranih javnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršavat će se isključivo u svrhu povećanja resursa proračuna sukladno uvjetima propisanim Zakonom o investiranju javnih sredstava (“Službene novine Federacije BiH “, broj 77/04).

Svi prihodi koji su stečeni investiranjem javnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka polažu se na JRR.

Investicijske aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka predmetom su revizije Ureda za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Izvještavanje o rezultatima uloženih javnih sredstava vrši se sukladno odredbama zakona iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 38.

Odredbe čl. 25. do 37. ovoga zakona shodno se primjenjuju kod izvršavanja proračuna kantona, gradova i općina i njihovih izvanproračunskih fondova.

V. ZADUŽIVANJE I UPRAVLJANJE DUGOM

Članak 39.

Financijske obveze preuzete u ime i za račun Federacije sukladno zakonu i drugim propisima čine dug Federacije i obveza su Federacije.

Federacija, kanton, grad i općina mogu se zadužiti u svrhe, pod uvjetima i u opsegu propisanim zakonom.

Dug Federacije može biti u obliku zajma, izdavanja vrijednosnih papira ili evidentiranja u knjizi računa.

Članak 40.

O visini zaduživanja Federacije i jamstava Federacije odlučuje Parlament, na prijedlog vlade.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrđenima godišnjim proračunom i Zakonom o izvršavanju proračuna Federacije.

Zakonom o izvršavanju proračuna Federacije utvrđuje se gornji iznos novog zaduživanja, kao i obveza iz osnova tekućih otplata duga Federacije, te druga kratkoročna zaduživanja.

Članak 41.

Zaduživanje Federacije može nastati u sljedećim slučajevima:
za financiranje proračunskog deficita,
za financiranje kapitalnih investicija i posebnih programa odobrenih od Parlamenta,
za refinanciranje ukupnog ili dijela neizmirenog duga Federacije,
za financiranje i izmirenje obveza vlade na osnovi unutarnjeg duga sukladno Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, broj 66/04),
plaćanje garancija Federacije u potpunosti ili djelomično u slučajevima da zajmoprimac ne isplati svoje obveze.

Članak 42.

Federacija se može kratkoročno zadužiti unutar države za privremeno financiranje deficita nastalog iz gotovinskog toka.

Kratkoročni dug iz stavka 1. ovoga članka otplatit će se u tekućoj fiskalnoj godini i ni u kom vremenskom razdoblju tijekom tekuće fiskalne godine neće prijeći 5% ostvarenih prihoda bez primitaka, u prethodnoj fiskalnoj godini.

Članak 43.

Odredbe članka 42. se primjenjuju i na kantone, gradove i općine .

Članak 44.

Federalnim izvanproračunskim fondovima dopušteno je zaduživanje jedino unutar države i u domaćoj valuti, sukladno zakonu, uz prethodno pisano odobrenje ministra financija.

Suglasnost na gornji iznos zaduživanja iz stavka 1. ovoga članka, daje Parlament u okviru donošenja godišnjeg financijskog plana izvanproračunskih fondova u kojem mora biti naznačen gornji iznos novog zaduživanja kao i obveza iz osnova tekućih otplata duga izvanproračunskog fonda, te druga kratkoročna zaduživanja.

Članak 45.

Jamstva Federacije sukladno zakonu, mogu se izdati samo u svezi s financiranjem kapitalnih investicija.

Članak 46.

Kanton, grad i općina mogu stvoriti obveze po osnovi zaduživanja sukladno zakonu, jedino ukoliko je kantonalna skupština, gradsko, odnosno općinsko vijeće odobrilo zaduženje ili izdavanje jamstva.

Otplata duga kantona, grada ili općine predstavlja izričitu obvezu kantona, grada, odnosno općine.

Dug kantona, grada ili općine ne predstavlja izravnu niti neizravnu obvezu Federacije, osim ukoliko ministarstvo financija nije izdalo jamstvo u svezi s kreditom kantona, grada ili općine.

Članak 47.

Dug kantona, grada i općine, sukladno zakonu, može nastati u svrhe:
za financiranje proračunskog deficita,
za financiranje kapitalnih investicija i posebnih programa odobrenih od strane Parlamenta,
za refinanciranje ukupnog ili dijela neizmirenog duga Federacije,
plaćanje po osnovi izdanih jamstava u potpunosti ili djelomice u slučajevima kad zajmoprimac ne isplati svoje obveze.

Članak 48.

Kanton, grad ili općina može izdati jamstvo za financiranje kapitalne investicije samo pod uvjetom da je pravna osoba koja je zajmoprimac sredstava pravna osoba čiji je većinski vlasnik kanton, grad ili općina, ili je pod nadzorom kantona, grada ili općine.

Članak 49.

Sukladno zakonu, jamstva kantona se mogu izdati samo u svezi s financiranjem kapitalnih investicija.

Članak 50.

O obliku zajma i vrsti instrumenta osiguranja otplate zajma odlučuje vlada.

Ugovore o zaduživanju proračuna i izdavanju jamstva potpisuje ministar financija.

Članak 51.

U upravljanju dugovima u Federaciji, Federacija i kanton zajedno dogovaraju i određuju gornju razinu konsolidiranog duga Federacije, kao i gornju razinu novih zajmova u okviru pripreme proračuna za sljedeću fiskalnu godinu.

U slučaju da se ne može doći do sporazuma, ministar financija ovlašten je predložiti gornju razinu konsolidiranog duga Federacije, uključujući i gornju razinu novih zajmova za narednu fiskalnu godinu prije finaliziranja proračuna.

U svezi stavka 1. ovoga članka vlada može predložiti mjere ograničenja vezane za zaduživanje kantona, gradova i općina i izvanproračunskih fondova u Zakonu o izvršavanju proračuna za određenu godinu.

Članak 52.

Za upravljanje dugom nadležno je ministarstvo financija.

Ministarstvo financija vodi evidenciju o dugu, izdanim jamstvima i zajmovima, sukladno zakonu i provedbenim propisima.

Članak 53.

Detaljnu evidenciju o imaocima vrijednosnih papira iz članka 39. stavka 3. ovoga zakona vodi u ime Federacije financijska institucija koju za tu svrhu ovlasti ministarstvo financija.

Sa JRR Federacije mogu se podmirivati sve kamate i otplate glavnice po dugu i jamstvima Federacije, sukladno uvjetima i rokovima, koje je ugovorila Federacija.

Članak 54.

Ministarstvo financija vodi evidenciju cjelokupnog neizmirenog duga i jamstava Federacije, kantona, gradova i općina.

Ministarstvo financija propisuje sadržaj evidencija o dugu i jamstvima u Federaciji kao i rokove dostavljanja izvještaja o cjelokupnom neizmirenom dugu i jamstvima kantona, gradova i općina.

Ministarstvo financija dužno je dostaviti Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine Izvješće o konsolidiranom dugu Federacije sa stanjem duga na dan 31. prosinca prethodne fiskalne godine najkasnije do 31. ožujka tekuće fiskalne godine.

VI. RAČUNOVODSTVO, NADZOR I REVIZIJA PRORAČUNA

Članak 55.

Ministri i rukovoditelji proračunskih organa i tijela odgovorni su za računovodstvo, unutarnju kontrolu i nadzor svojih ministarstava uključujući proračunske korisnike i potrošačke jedinice, odnosno proračunskih organa i tijela koji spadaju u njihovu nadležnost.

Ministar financija je, pored upravljanja prihodima i izdatcima ministarstva financija, odgovoran u ime vlade za računovodstvo i unutarnji nadzor transakcija zaduživanja i duga.
Ministarstvo financija može obavljati nadzor računovodstvenih dokumenata prihoda i izdataka proračunskih korisnika, nadzor izvanproračunskih fondova, te nadzor kantona, gradova i općina.

Način nadzora iz st. 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje ministar financija, a obavlja se u određenim vremenskim razmacima.

1. Računovodstvo

Članak 56.

Proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilansnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.

Članak 57.

Proračunsko računovodstvo temelji se na računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravodobnosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva i na računima računskog plana proračuna.

Članak 58.

Proračunsko računovodstvo primjenjuju Riznica i proračunski korisnici.

Proračunsko računovodstvo primjenjuju i izvanproračunski fondovi.

Članak 59.

Priznavanje prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka putem sustava Glavne knjige riznice provodi se po načelu modificiranog nastanka događaja.

Prihodi i primitci priznaju se samo u onom razdoblju kada su mjerljivi i raspoloživi, to jest kada su uplaćeni na JRR.

Rashodi i izdatci priznaju se u onom razdoblju kada je obveza nastala za plaćanje.

Članak 60.

Vlada donosi uredbu o računovodstvu za proračun Federacije i proračune kantona, gradova i općina i izvanproračunskih fondova.

Članak 61.

Ministar financija osigurava provođenje jedinstvenih računovodstvenih procedura i donosi propise o knjigovodstvu te sadržaju i načinu financijskog izvještavanja za sva ministarstva, proračunske korisnike, izvanproračunske fondove te kantone, gradove i općine.

2. Unutarnja kontrola i unutarnja revizija

Članak 62.

Proračunski korisnici obvezni su urediti sustav unutarnje kontrole sukladno međunarodnim standardima unutarnje kontrole, kako bi se osiguralo izvršavanje aktivnosti u okviru osnovne djelatnosti.

Ministarstvo financija donosi instrukcije za uspostavu i održavanje sustava unutarnje kontrole, a proračunski korisnici obvezni su donijeti pravilnik o unutarnjim kontrolama.

Sustav unutarnje kontrole osigurava uspostavu organizacije, politika i procedura koje se koriste za postizanje namjeravanih rezultata u vladinim programima, da su resursi korišteni u tim programima sukladno postavljenim ciljevima određene organizacije, da su programi zaštićeni od gubitaka, prijevare i lošeg upravljanja i da su na raspolaganju pouzdane i pravovremene informacije koje se koriste pri izvještavanju, potpori i donošenju odluka.

Članak 63.

Unutarnja revizija je tijelo proračunskog korisnika, koje neovisno i objektivno utvrđuje ostvarivanje cjelovitih zadaća i funkcija proračunskih korisnika, upozorava na nepravilnosti i usklađenost sa zakonskim i drugim propisima, kojima je utvrđeno njihovo poslovanje te predlaže mjere za njihovo otklanjanje i mjere za unapređenje poslovanja proračunskih korisnika.

Unutarnju reviziju proračunskog korisnika ustrojava rukovoditelj proračunskog korisnika.

Vlada će posebnim aktom ustvrditi za koje proračunske korisnike će internu reviziju vršiti ministarstvo financija.
Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, na prijedlog ministarstva financija, vlada će utvrditi plan unutarnjih revizija gdje će unutarnju reviziju vršiti ministarstvo financija.

Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati osobe za obnašanje poslova unutarnje revizije, metodologiju rada sukladno strukovnim načelima i standardima internog revidiranja te kodeksom strukovne etike unutarnjeg revizora.

Ministar financija pravilnikom propisuje zajedničke kriterije o ustrojstvu unutarnje revizije proračunskih korisnika, a sukladno Međunarodnim standardima za unutarnju reviziju.

Proračunski korisnici su dužni ustrojiti i unutarnju reviziju najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 64.

Odredbe čl. 55. do 63. ovoga zakona primjenjuju se na kantone, gradove i općine.

3. Financijsko izvještavanje i revizija

Članak 65.

Ministarstvo financija dužno je podnositi vladi mjesečna financijska izvješća u roku od najviše 30 dana, a tromjesečna i polugodišnja financijska izvješća u roku od najviše 60 dana, od završetka svakog izvještajnog razdoblja.

Članak 66.

Sukladno instrukcijama ministarstva financija, svi proračunski korisnici pripremaju tromjesečna financijska izvješća s obrazloženjima koja se odnose na programske rezultate izvršenja proračuna. Tromjesečna izvješća podnose se ministru financija u roku od 30 dana nakon isteka svakog tromjesečja.

Ministar financija može izdati posebne naputke o financijskom izvještavanju za određena tijela federalne uprave.

Članak 67.

Ministarstvo financija dužno je pripremiti i podnijeti tromjesečno izvješće o izvršenju proračuna vladi, koje mora sadržavati:
prikaz fiskalnog stanja,
komparativni pregled odobrenih i stvarnih prihoda i rashoda,
prijedlog mjera za poboljšanje situacije.

Članak 68.

U okviru izvršavanja proračuna vlade, na prijedlog nadležnih ministarstava, najmanje dva puta godišnje razmatraju izvješća o poslovanju izvanproračunskih korisnika iz članka 36. ovoga zakona.

Članak 69.

Izvješća o izvršenju proračuna kantona, gradova i općina i financijskih planova njihovih izvanproračunskih fondova za svako tromjesečje fiskalne godine objedinjuju se i dostavljaju ministarstvu financija u roku 30 dana po završetku obračunskog razdoblja.

Članak 70.

Proračunski korisnik i izvanproračunski fond obvezni su izraditi godišnji obračun svog financijskog plana za prethodnu godinu i dostaviti ih nadležnom ministarstvu (ili službi) financija i nadležnim institucijama sukladno zakonu i drugim propisima, najkasnije do kraja veljače tekuće godine.

U slučaju da proračunski korisnik završno godišnje izvješće ne podnese pravodobno, ministar financija ima diskrecijsko pravo privremeno obustaviti odobrenje rashoda sve dok se ne izvrši prijem godišnjeg izvješća.

Članak 71.

Ministarstva financija, odnosno upravna tijela za financije dužna su izraditi konsolidirani godišnji obračun za proračunske korisnike i godišnji obračun za prethodnu fiskalnu godinu do 15. travnja tekuće godine.

Članak 72.

Konsolidirani godišnji obračuni proračuna kantona, gradova i općina i financijskih planova njihovih izvanproračunskih fondova objedinjuju se na razini kantona i dostavljaju ministarstvu financija do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu fiskalnu godinu.

Članak 73.

Ministar financija obvezan je pravodobno dostaviti vladi izvješće o izvršenju proračuna Federacije za prethodnu godinu, a vlada ga je obvezna podnijeti na usvajanje Parlamentu u roku od šest mjeseci od završetka fiskalne godine.

Članak 74.

Sadržaj izvješća iz članka 73. ovoga zakona mora biti sukladan sadržaju i klasifikacijama računa proračuna, kao i odredbama iz članka 17. ovoga zakona, a sadrži:
prihode i primitke, rashode i izdatke za fiskalnu godinu koji su odobreni od strane Parlamenta ili naknadno izmijenjeni;
ostvarene prihode i primitke, rashode i izdatke tijekom godine koji su prikazani tako da se može jasno vidjeti razlika između odobrenog proračuna i njegovog ostvarenja;
početno i završno stanje JRR;
početno i završno stanje imovine, obveza i izvora vlasništva;
objašnjenje većih odstupanja;
podatke o svim promjenama na osnovi zaduživanja i upravljanja dugom i o jamstvima danim tijekom fiskalne godine;
podatke o korištenju proračunske pričuve;
informacija o poduzetim korektivnim radnjama u cilju realiziranja preporuka revizije iz prethodne godine.

Ministarstvo financija posebnim aktom regulira pripremu bilo kakvih dodatnih financijskih izvješća.

Članak 75.

Reviziju godišnjih izvješća svakog proračunskog korisnika obavlja Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o reviziji proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, broj 48/99).

Revizija iz stavka 1. ovoga članka mora se izvršiti u roku od četiri mjeseca nakon podnošenja godišnjih izvješća federalnih proračunskih korisnika, prije nego što je ministarstvo financija dužno podnijeti godišnje izvješće o izvršenju proračuna, sukladno članku 73. ovoga zakona.

4. Objavljivanje

Članak 76.

Dokument okvirnog proračuna iz članka 14. ovoga zakona, Proračun, Zakon o izvršavanju proračuna, kao i svaka izmjena i dopuna proračuna Federacije objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno u službenim glasilima kantona, u roku od deset dana od dana njihovog donošenja.

Svako korištenje tekućih pričuva objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno u službenim glasilima kantona, u roku od deset dana od dana donošenja odluke vlade, sukladno članku 34. ovoga zakona.

Tromjesečno, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno u službenim glasilima kantona, u roku od deset dana od dana njihovog podnošenja, sukladno čl. 68. i 73. ovoga zakona.

Mjesečno izvješće o izvršenju proračuna i svi dokumenti navedeni u ovom članku također se objavljuju na službenoj stranici ministarstva financija.

Odluke o dugu, jamstvima i zajmovima objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno u službenim glasilima kantona, u roku od deset dana od dana njihovog donošenja.

Članak 77.

Odredbe čl. 65. do 76. ovoga zakona primjenjuju se na kantone, gradove i općine.

VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 78.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračunskog korisnika, odgovorna osoba izvanproračunskog fonda, nositelj izvršne vlasti kantona, grada ili općine, nadležan za proračun ili druga odgovorna osoba, ako:
zahtjevi za izdvajanje iz proračuna ne budu podnešeni sukladno članku 15. ovoga zakona,
ako se u izradi i donošenju proračuna ne pridržava odredaba čl. 19. do 23. ovoga zakona,
ako se računovodstvene evidencije ne vode sukladno članku 57. ovoga zakona,
tromjesečna izvješća ne budu podnesena sukladno članku 66. ovoga zakona.

Novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračunskog korisnika, odgovorna osoba izvanproračunskog fonda, nositelj izvršne vlasti kantona, grada ili općine, nadležan za proračun ili druga odgovorna osoba, ako:
su rashodi proračunskog korisnika realizirani u suprotnosti s čl. 31. do 34. ovoga zakona,
ovlaštenim službenicima za unutarnju reviziju nije omogućeno da provode reviziju sukladno članku 63. ovoga zakona,
je upravljanje gotovinom izvršeno u suprotnosti s člankom 26. ovoga zakona,
ako provede zaduženje suprotno odredbama čl. 39. do 54. ovoga zakona.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.

Vlada će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti propise iz čl. 15., 60. i 63. ovoga zakona.

Ministar financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti provedbene akte iz članka 8. stavak 2., članka 25. stavak 3., članka 54. stavak 2., članka 61., članka 62. stavak 2. i članka 63. ovoga zakona.

Članak 80.

U slučaju da su obveze i prava koja proistječu iz drugih zakona i propisa u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj zakon.

Članak 81.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98 ).

Članak 82.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s.r.