ZAKON
O UNUTARNJOJ I POMORSKOJ PLOVIDBI

I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se: odvijanje i sigurnost plovidbe (brodovima, plovnim objektima i drugim plovilima), osnovni materijalno pravni odnosi u pogledu plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i plovidbeni poslovi, plovidbene nesreće, kapetanije i kontrola na plovnim putovima na unutarnjim vodama i na Jadranskom moru, koji teritorijalno pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), uvjeti za izvođenje radova na plovnom putu, održavanje i obilježavanje plovnog puta, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe, gradnja objekata na obali, odnosno priobalnom pojasu i premoštenje plovnih putova.

Članak 2.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
1. unutarnje vode Federacije BiH su: prirodne rijeke, vještačka akumulacijska i prirodna jezera, kanali i obalno Jadransko more;
2. plovidba je vještina vođenja brodova, plovila, koja se obavlja na unutarnjim vodama, unutarnjim plovnim putovima i pomorskom plovnom putu;
3. unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama (uzdužna i poprečna), na kojima su utvrđeni uvjeti za sigurno odvijaje plovidbe i koje su proglašene kao plovni putovi, određenog režima plovidbe i klase;
4. pomorska plovidba je plovidba koja se obavlja na moru, na kojem su utvrđeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koji je proglašen kao plovni put, određenog režima plovidbe i klase;
5. unutarnji plovni put je pojas na unutarnjim vodama: određene dubine, širine i propisanih gabarita, za određene klase plovnosti, koji je uređen za plovnost i na kojemu su postavljeni objekti sigurnosti plovidbe za plovnost i na kojemu se obavlja unutarnja plovidba;
6. pomorski plovni put je pojas u moru, dovoljne dubine i širine, obilježen i uređen za plovnost, na kojemu su postavljeni objekti sigurnosti plovidbe i na kojemu se obavlja pomorska plovidba;
7. plovilo je plovni objekt prikladan za plovidbu i plutanje na vodi i na moru;
8. brod je plovilo namijenjeno za plovidbu na rijekama, jezerima, kanalima i na morima;
9. brod unutarnje plovidbe je plovni objekt, osposobljen za plovidbu, na unutarnjim vodama čija dužina trupa iznosi 15 m ili više, a najveća širina trupa 3 m ili više i čija najveća istisnina iznosi 15 tona ili više, kao tegljač i potiskivač bez obzira na njihovu dužinu, širinu i istisninu;
10. brod pomorske plovidbe je osposobljen za plovidbu morem, čija baždarska dužina iznosi 12 m ili više, a registarski volumen je 15 bruto registar tona (u daljnjem tekstu: BRT) ili viša;
11. putnički brod je plovilo namijenjeno i osposobljeno za prijevoz putnika;
12. teretni brod je brod koji je namijenjen za prijevoz tereta;
13. tehnički plovni objekt je brod namijenjen za obavljanje radova na vodi i moru, s vlastitim pogonskim uređajem ili bez njega (npr. bager, elevator, dizalica, platforma za istraživanje i eksploataciju nafte i sl.);
14. plutajući objekt je plovilo, stalno izvezano, usidreno ili položeno na dno i namijenjeno za razne potrebe (npr: pristani, stambeni objekti, ugostiteljski objekti, skladišta, radionice, plutajući hangari, tikvare-ribarnice, vodenice, pontonski mostovi, ribogojilišta, platforme za bušotine i sl.);
15. tegljač, odosno potiskivač je brod namijenjen za tegljenje, odnosno za potiskivanje drugih plovila;
16. tegljenica je teretni brod bez vlastitog pogona, koji ima kormilarski uređaj;
17. potisnica je teretni brod koji nema vlastiti pogonski uređaj i nema kormilarski uređaj;
18. trajekt je brod za prijevoz putnika i stvari;
19. tanker je brod namijenjen za prijevoz tereta u tekućem stanju;
20. javno plovilo je brod, odnosno čamac čiji je vlasnik brodar, država ili njezina tijela, odnosno tijela uprave i služi isključivo za službenu uporabu;
21. strani brod, odnosno čamac, je plovilo strane pripadnosti koje je upisano u strani upisnik brodova, ima stranu državnu pripadnost i namjenu prema propisima države pod čijom zastovom plovi;
22. jahta je brod ili čamac koji služi za šport, rekreaciju ili razonodu i na kojoj je moguć duži boravak neovisno o kopnu;
23. čamac unutarnje plovidbe je plovilo, osim tegljača i potiskivača, namijenjeno za plovidbu na rijekama, jezerima i kanalima, dužine do 15 m i širine do 3 m ili čija je istisnina manja od 15 tona;
24. čamac pomorske plovidbe je plovilo namijenjeno za plovidbu morem, čija baždarska dužina iznosi manje od 12 m, a registarski volumen manji od 15 BRT;
25. skela je plovilo posebne konstrukcije namijenjeno za prijevoz osoba i stvari s jedne obale na drugu, odnosno, s jednog objekta na drugi;
26. peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (npr. pilota, loca i dr.), davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnih objekata radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i predvodnicama i dr.;
27. brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda, nositelj plovidbenog poduhvata s tim da se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je brodar osoba koja je upisana u upisnik brodova kao nositelj prava na raspolaganje brodom, odnosno kao vlasnik broda;
28. putnik je svaka osoba na brodu ili čamcu, osim djece do 6 godina, i osoba uposlena u bilo kojem svojstvu i članovi obitelji posade;
29. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari od strane brodara, odnosno prijevoznika, koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se temeljem ugovora o prijevozu;
30. prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz koji obavlja fizička ili pravna osoba za zadovoljenje vlastitih potreba;
31. luka je vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor s terminalima, sagrađenim i nesagrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i plovila, ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari, uskladištenje i manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti koje su i s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi;
32. pristanište je vodeni i s vodom izravno povezani kopneni prostor sa sagrađenim i nesagrađenim obalama, uređajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje i sidrenje brodova i drugih plovila, ukrcaje i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i manipuliranje robom;
33. zimovnik je sagrađeni ili prirodni vodeni prostor uređen za služenje sigurnosnoj zaštiti plovila (npr. brodova, plutajućih objekata, čamaca, skela i dr.) od oštećenja ledom, od velikih voda i drugih nepogoda.


II - ODVIJANJE PLOVIDBE

1. Plovni putovi

Članak 3.

Plovni putovi su pojasevi na unutarnjim i pomorskim vodama, određene dubine, širine i propisanog gabarita, koji su uređeni, obilježeni i otvoreni za sigurnu plovidbu.
Unutarnji i pomorski plovni putovi, prema značaju, razvrstavaju se na:
- unutarnje plovne putove na prirodnim rijekama unutar teritorija Federacije BiH, odnosno granično područje vodom, obalom i priobalnim pojasom, koji povezuje naseljena i nenaseljena mjesta određene klase plovnosti;
- unutarnje plovne putove na vještačkim i prirodnim akumulacijama, jezerima i vodenim kanalima unutar teritorija Federacije BiH, odnosno granično područje vodom, obalom i priobalnim pojasom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta;
- pomorske plovne putove u granicama teritorija Federacije BiH, do graničnog područja morem i obalom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta određene klase plovnosti.

Članak 4.

Utvrđivanje gabarita plovnog puta za plovidbu i određivanje klase plovnosti utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministra prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz uvjete za obavljanje sigurne plovidbe na unutarnjim plovnim putovima i pomorskim plovnim putovima (u daljnjem tekstu: plovni putovi), koje propisuje kapetanija unutarnje i pomorske plovidbe (u daljnjem tekstu: nadležna kapetanija), uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Članak 5.

Nadležna ministarstva, tijela i organi u Federaciji BiH, odnosno u kantonu, donose plan obrane od iznenadnih zagađenja s broda i priobalnog pojasa unutarnjih voda, radi pravodobnog i organiziranog poduzimanja mjera i akcija u slučaju zagađenja, u skladu sa svojim nadležnostima na plovnim putovima.


2. Gradnja objekata na plovnom putu

Članak 6.

Obala i priobalni pojas na plovnim putovima mogu se koristiti u skladu s odlukom nadležnog tijela u Federaciji BiH odnosno, kantona, općine, uz predhodno pribavljenu suglasnost nadležne kapetanije i u skladu sa zakonom, kojim se određuju:
- način, uvjeti i vrijeme korištenja,
- područje obale i priobalnog pojasa koje se daje na korištenje,
- nadležnosti korisnika.
Temeljem odluke iz stavka 1. ovog članka, u skladu s nadležnostima federalnog ministarstva, kantonalnih ministarstava, odnosno nadležne službe općine, s korisnikom se zaključuje ugovor o korištenju obale i priobalnog pojasa.

Članak 7.

Za gradnju objekata na plovnom putu, obali i priobalnom pojasu koji mogu utjecati na sigurnost plovidbe, u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti, u skladu sa Zakonu o prostornom uređenju mora se pribaviti suglasnost Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalno ministarstvo), odnosno kantonalnog ministarstva prometa.
Suglasnost iz st. 1. ovog članka, pribavlja se za objekte sigurnosti plovidbe i to: mostove, podvodne i nadvodne kablove, žičare i druge nad plovnim putom viseće objekte; cjevovode, naftovode, gasovode, telegrafskotelefonske linije i za gradnju hidroenergetskih objekata, hidrograđevinskih i drugih investicijskih objekata, kao i za postavljanje kablova, cjevovoda i dr. ispod korita voda, u okviru utvrđenih gabarita plovnog puta.
Suglasnost se pribavlja i za objekte koji se grade na obali, odnosno priobalnom pojasu, a vežu, dodiruju ili koriste vodenu površinu u zaštitnom vodenom pojasu koji je od najviše kote vodostaja u dubinu šest metara.


Članak 8.

Za izvođenje radova na plovnom putu, obali, odnosno priobalnom pojasu koji mogu utjecati na sigurnost plovidbe (radovi na održavanju plovnog puta, vađenje materijala, postavljanju vodograđevina, obaloutvrda, mijenjanju korita plovnih putova i dr.) mora se prije otpočinjanja radova pribaviti suglasnost federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva prometa ukoliko se radovi izvode u gabaritu plovnog puta.
Temeljem suglasnosti iz prethodnog stavka nadležna kapetanija određuje nautičkotehničke uvjete i mjere sigurnosti plovidbe za vrijeme izvođenja radova, izlaskom na lice mjesta.


3. Održavanje i obilježavanje plovnih putova

Članak 9.

Plovni putovi moraju se održavati tako da je na njima moguće sigurno odvijanje plovidbenog prometa.
Plovni putovi se grade i uređuju, tehnički se održava njihova plovnost, obavlja se njihovo obilježavanje, na njima se postavljaju objekti sigurnosti plovidbe i osigurava se njihov ispravan rad, na način da udovoljavaju propisanim uvjetima i mjerilima za sigurno odvijanje plovidbe u ovisnosti o izvršenoj kategorizaciji plovnih putova.
Održavanje unutarnjih plovnih putova je redovito održavanje gabarita plovnih putova (širina i dubina), uklanjanje plićaka, riječnih nanosa, postavljanje vodograđevina, ustava-brana, uređenje akvatorija u lukama i pristaništima, zimovnicima, odnosno zimskim skloništima, sidrištima, marinama i obalnom i priobalnom prostoru za ukrcaj i iskrcaj putnika, odnosno utovar i istovar robe.
Održavanje pomorskih plovnih putova je postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe i osiguranje njihovog pravilnog funkcioniranja (svjetionici, obalna svjetla, plutače i bove, oznake, signalne i radiostanice, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i dr. uređaji) za odvijanje sigurne plovidbe na moru, pomorskim plovnim putovima i lukama.

Članak 10.

Obilježavanje pomorskih i unutarnjih plovnih putova je postavljanje objekata sigurnosti plovidbe: obalnih i plovnih, svjetlećih i nesvjetlećih signala, stalnih i privremenih plovidbenih oznaka, optičkih, zvučnih, električnih, elektronskih, radarskih i drugih uređaja, za odvijanje sigurne plovidbe u lukama, pristaništima, zimovnicima, zimskim skloništima, sidrištima, marinama, prevodnicama-ustavama, hidrograđevinskih i hidrotehničkih objekata u određenom gabaritu, te osiguranje njihovog pravilnog funkcioniranja i ispravnosti.

Članak 11.

Godišnji plan radova na obilježavanju plovnih puteva iz čl. 3. st. 1. alineja 1., 2. i 3. ovog zakona utvrđuje federalni ministar na prijedlog ovlaštenog gospodarskog društva koje se stara o obilježavanju plovnih putova, a ugovaranje radova se obavlja prema raspoloživim sredstvima iz čl. 14. ovog zakona.

4. Financiranje

Članak 12.

Svi sudionici plovidbe, na plovnim putovima Federacije BiH, koji koriste plovne putove i objekte sigurnosti plovidbe, plaćaju naknadu.
Visina naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima iz čl. 3. st. 1. alineja 1.,2. i 3. propisuje se pravilnikom o visini naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima, koji donosi federalni ministar.

Članak 13.

Sredstva od naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima upotrebljavaju se za financiranje održavanja i obilježavanja plovnih putova.

Članak 14.

Financiranje održavanja i obilježavanja, odnosno postavljanja objekata sigurnosti plovidbe i njihovo pravilno funkcioniranje na plovnim putovima, osigurava se iz:
- dijela sredstava od naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe koja se raspoređuje za održavanje plovnih putova,
- sredstava koja su osigurana za tu namjenu u Proračunu Federacije BiH, odnosno kantona,
- udruženih sredstava gospodarskih društava i korisnika usluga,
- drugih kreditnih i bespovratnih sredstava.

III - SIGURNOST PLOVIDBE

Članak 15.

Sigurnost plovidbe, u smislu ovog zakona, predstavlja temeljne uvjete koji se moraju ispunjavati na plovnim putovima, u lukama, pristaništima, na brodovima, plutajućim objektima, čamcima i drugim plovnim objektima, posada na brodovima i plovnim objektima, kao i kontrola provođenja odredaba sigurnosti plovidbe.
U unutarnjoj i pomorskoj plovidbi (u daljnjem tekstu: plovidba) moraju se primjenjivati propisana pravila plovidbe i propisani signali, uređaji i oznake, koji zadovoljavaju uvjete za sigurno odvijanje plovidbe i uvjete za njihovo sigurno funkcioniranje, na način i pod uvjetima koji jamče sigurno odvijanje plovidbe.
U unutarnjoj plovidbi primjenjuju se propisi o plovidbi na unutarnjim plovnim putovima, a u pomorskoj plovidbi propisi o izbjegavanju sudara na moru, koji su u skladu sa međunarodnim konvencijama, međunarodnim ugovorima i na državnoj razini.

Članak 16.

Na unutarnjim i pomorskim plovnim putovima mogu se izuzetno postavljati pontonski mostovi za premoštenje akvatorija voda s jedne obale na drugu.
Način postavljanja pontonskih mostova, te uvjeti plovidbe kroz otvore tih mostova, propisuju se posebnim aktom kojim se određuju uvjeti za sigurnu plovidbu na plovnim putovima s pontonskim mostom, a koji donosi federalni ministar.

Članak 17.

Na plovnim putovima mogu ploviti i splavovi.
Pod splavom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se skupina obrađenog ili neobrađenog drveta, gumoplastike ili drugog sličnog materijala, međusobno povezana u jednu cjelinu, koja se koristi :
- za prijevoz drveta i
- za turizam, ukoliko se plovidba splavom obavlja u okviru organizirane turističke djelatnosti.
Za plovidbu splava nadležna kapetanija izdaje odobrenje kojim određuje:
- sastav splava,
- relaciju plovidbe,
- uvjete za sigurnost plovidbe, i
- razdoblje u kojemu se plovidba može obavljati.
Odobrenje iz prethodnog stavka izdaje se na zahtjev korisnika, prije otpočinjanja plovidbe splavom, a po prethodno obavljenom obveznom uviđaju na licu mjesta.
Nadležna kapetanija izdaje propisanu licencu, korisnicima splava koji posjeduju određene vrste splavova ( Drina 1 i Tara 1).

Članak 18.

Na plovnim putovima mogu se održavati športske priredbe – natjecanja s čamcima, rafting čamcima i drugim plovilima u organizaciji športskih udruga, turističkih društava i dr. uz prethodno pribavljeno odobrenje nadležne kapetanije, odnosno nadležne policijske uprave.
U odobrenju iz prethodnog stavka odredit će se nautičkotehničke mjere sigurnosti plovidbe za vrijeme održavanja športskih priredbi-natjecanja.


Članak 19.

Oštećena, nasukana ili potopljena plovila koja ometaju plovidbu ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili predstavljaju opasnost od onečišćenja moraju se, po nalogu nadležne kapetanije, ukloniti s plovnog puta.
Predmeti ili stvari koji mogu ometati ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se ispuštati na plovni put.
Na zahtjev nadležne kapetanije, federalni ministar može narediti gospodarskom društvu i drugim pravnim, odnosno fizičkim osobama, koji su vlasnici, odnosno korisnici, oštećenih, nasukanih ili potopljenih plovnih objekata, koji smetaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe da ih uklone sa plovnog puta.

Članak 20.

Na zahtjev brodara, odnosno korisnika broda ili plovila, federalni ministar izdaje odobrenje za uplovljenje stranog broda, odnosno plovila u plovne vode Federacije BiH.

Članak 21.

Federalno ministarstvo može, izuzetno, odrediti da brodove nasukane u obalnom moru koje teritorijalno pripada Federaciji BiH, mogu spašavati strane pravne i fizičke osobe.

IV - BRODOVI, ČAMCI I PLUTAJUĆI OBJEKTI

1. Brodovi
Utvrđivanje osposobljenosti za plovidbu

Članak 22.

Brod je osposobljen za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu:
1. ako udovoljava odgovarajućim propisanim Tehničkim pravilima Registra brodova (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila RB) u pogledu:
a) smještaja osoba na brodu i zaštite ljudskog života na moru, odnosno unutarnjim vodama;
b) zaštite na radu članova posade i drugih osoba uposlenih na brodu;
c) zaštite broda;
d) zaštite tereta na brodu;
e) zaštite okolice (plovnog puta, plovnih i drugih objekata, mora, voda, obale i dr.) od zagađivanja opasnim i štetnim materijama (uljem, otpatcima tekućih goriva i njihovim mješavinama, otpadnim vodama i drugim otpadnim materijama, radioaktivnim i drugim sličnim otpatcima) od strane broda;
2. ako ima propisan broj stručno osposobljenih članova posade;
3. ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s propisanim uvjetima za prijevoz putnika;
4. ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran pravilno s odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda i propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

Članak 23.

Osposobljenost broda za plovidbu u skladu s odredbama članka 22. ovog Zakona utvrđuje se obavljanjem tehničke kontrole i pregleda i na osnovi periodičnih pregleda i izdavanjem izvoda iz brodskih isprava i knjiga.
Tehničku kontrolu (utvrđivanje sposobnosti, baždarenje i kontrolu gradnje) i izdavanje brodskih isprava i izvoda iz knjiga, za brodove iz Federacije BiH, vrši,obavlja i izdaje pravna stručna i registrirana pravna osoba registar brodova ( u daljnjem tekstu: RB), sukladno Tehničkim pravilima utvrđenih temeljem međunarodnih ugovora i konvencija, koje je ovlastilo Federalno ministarstvo na zahtjev nadležnih kapetanija, brodara i pomoraca iz F BiH.
Osposobljenost broda za plovidbu prema odredbama članka 22. ovog Zakona, provjerava se inspekcijskom kontrolom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.

Članak 24.

Tehnička kontrola broda obuhvaća:
1. odobravanje tehničke dokumentacije temeljem koje se brod gradi ili prepravlja-rekonstruira i tehničke dokumentacije na osnovi koje se izrađuju materijali, strojevi, uređaji i oprema koji su namijenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda;
2. kontrolu gradnje i prepravke broda koja se vrši tijekom njegove gradnje ili izvođenja radova na njegovoj prepravci i kontrolu izrade materijala, strojeva, uređaja i opreme iz točke 1. ovog članka koji se vrši tijekom njihove izrade, a potvrđuje se uverenjem, kao i kontrolu izrade ugradnjom i smještajem strojeva, uređaja i opreme u brod;
3. pregled postojećih brodova, uključujući i kontrolu izvođenja prepravki i obnavljanja ovih dijelova broda za koje je pregledom utvrđeno da ih treba popraviti ili obnoviti.

Članak 25.

Pregledi postojećih brodova mogu biti osnovni, redoviti, kontrolni i izvanredni.
Za preglede brodova iz prethodnog stavka ovog zakona plaća se propisana naknada.

Članak 26.

Osnovni pregled broda je obvezan pregled, kojemu podliježu postojeći brodovi prije početka korištenja broda prigodom:
1. upisa broda u upisnik brodova Federacije BiH,
2. izmjena namjene granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose Tehnička pravila RB.

Članak 27.

Redovitim pregledom utvrđuje se odgovara li stanje brodova odredbama Tehničkih pravila RB, a kontrolnim pregledom provjerava se pravilno održavanje broda.

Članak 28.

Izvanredni pregled obavlja se:
1. poslije pretrpljene havarije ili utvrđenog nedostatka broda, ako po nalazu nadležne inspekcije, pretrpljena havarija ili utvrđeni nedostatak broda utječe na osposobljenost broda za plovidbu;
2. kod većih popravki ili obnove broda izvan zahtjeva koji proistječu iz osnovnog, redovitog ili kontrolnog pregleda broda;
3. kad je brod bio u raspremi duže od jedne godine;
4. prigodom privremene promjene namjene ili proširenja granice plovidbe broda;
5. prigodom odlaganja redovitog i kontrolnog pregleda za rok duži od jednog mjeseca.

Članak 29.

Pregled broda radi utvrđivanja njegove osposobljenosti za obavljanje probne vožnje obavlja se prije polaska broda na probnu plovidbu-vožnju.
Pregled broda za obavljanje probne vožnje je sastavni dio kontrole gradnje ili prepravke broda i osnovnog pregleda broda. Obujam ovog pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi kako brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje probne vožnje.
Odredbe st. 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na brod koji se gradi za inozemnog naručitelja, a obnavlja se ili prepravlja u domaćem brodogradilištu.

Članak 30.

Poslije izvršene kontrole gradnje, odnosno prepravke broda, ili poslije izvršenog bilo kojeg pregleda broda ne smiju se bez prethodnog izvješćivanja RB i ponovnog pregleda broda obavljati bilo kakve promjene ili prepravke strukture trupa broda, njegovih strojeva, uređaja i opreme.

Članak 31.

Obujam i način vršenja tehničke kontrole nad brodovima, kao i rokovi obavljanja redovitih i kontrolnih pregleda, određuju se Tehničkim pravilima RB.

Članak 32.

Registar brodova može oglasiti brod osposobljenim za plovidbu u određenim užim granicama, ako se pregledom utvrdi da brod nije osposobljen za plovidbu u granicama u kojima je do tada ovlašten ploviti, ali je osposobljen za plovidbu u tim užim granicama plovidbe.
Registar brodova može oglasiti brod osposobljenim da, izuzetno, poduzme jedno ili više određenih putovanja koja prelaze granice plovidbe u kojima je ovlašten ploviti, ako se temeljem izvršenog pregleda utvrdi da je brod osposobljen za poduzimanje tih putovanja.
Plovidba u užim ili širim granicama po odredbama st. 1. i 2. ovog članka može se uvjetovati ukrcavanjem manjeg broja putnika ili manje količine tereta, kao i drugim uvjetima kojima se jamči sigurna plovidba broda.

Članak 33.

Registar brodova može brod koji nije putnički oglasiti osposobljenim da u granicama obalnog mora, odnosno u granicama unutarnjih plovnih putova prevozi putnike na jedno ili više putovanja, ili za određeno vrijeme, ako je njegova osposobljenost za plovidbu utvrđena po odredbama ovog zakona i ako se pregledom utvrdi kako brod ispunjava uvjete za vršenje takvog prijevoza putnika.

Članak 34.

Registar brodova može pomorski brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru i međunarodne konvencije o teretnim linijama, a koji predstavlja novi tip broda, osloboditi od ispunjenja pojedinih zahtjeva tehničkih pravila, odnosno odobriti mu obavljanje određenih putovanja s ciljem probe iako ne udovoljava pojedinim zahtjevima tehničkih pravila, ako temeljem pregleda utvrdi da je brod u obavljanju proba osposobljen za plovidbu.

Članak 35.

Brod može prevoziti samo određeni broj putnika čiji se broj i smještaj na brodu određuje temeljem propisanih uvjeta, plovnih karakteristika broda, raspoložive površine za smještaj putnika, uređaja i opreme namijenjenih putnicima i higijenskih uvjeta.
Dozvoljen broj putnika i njihov smještaj na brodu utvrđuje se Tehničkim pravilima RB.

Članak 36.

Teret na brodu mora biti tako raspoređen da osigurava plovna svojstva broda i da ne prouzroči prekomjerna naprezanja konstrukcijskih dijelova broda u različitim uvjetima korištenja.
Teret na brodu mora biti ukrcan u granicama dozvoljenog opterećenja broda i suglasno Tehničkim pravilima RB i biti složen, raspoređen i osiguran tako da u svim uvjetima koji se mogu pojaviti u plovidbi, ne može doći do pomjeranja tereta koje bi moglo ugroziti sigurnost broda, ljudskih života, tereta i okolice.
Najveće dozvoljeno opterećenje broda i raspored tereta određuje se Tehničkim pravilima RB.

Članak 37.

Odredbe ovog zakona o utvrđivanju osposobljenosti broda za plovidbu, koje se odnose na brodove unutarnje plovidbe, primjenjuju se i na skele kada one po svojim dimenzijama odgovaraju dimenzijama broda unutarnje plovidbe i kada se bave gospodarskom djelatnošću.


2. Baždarenje broda

Članak 38.

Prema odredbama ovog zakona baždarenju brodova podliježe:
- svaki brod koji se upisuje u Upisnik brodova Federacije BiH;
- strani brod koji je baždaren prema tehničkim pravilima, koja se bitno ne razlikuju od odredbi Tehničkih pravila RB.
Cijena usluga baždarenja se utvrđuje prema tonaži broda.

Članak 39.

Baždarenjem brodova utvrđuje se najveća dozvoljena istisnina, te i istisnina s
određene vodene linije, a baždarenjem teretnog broda i nosivost broda ovisno o uronjenju (gaza) broda.
Baždarenje brodova i čamaca obavlja se prema Tehničkim pravilima RB o načinu mjerenja i izračunavanja registarske tonaže, odnosno istisnine u baždarenju broda i čamca, što obavlja RB.


3. Brodske isprave i knjige

Članak 40.

Brodske isprave koje brod mora imati dokazuju identitet, osposobljenost za plovidbu i ostale karakteristike broda.
U brodske knjige koje brod mora voditi unose se podatci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom moraju biti sastavljene na jezicima i pismima naroda BiH, te prema međunarodnim konvencijama, na engleskom jeziku za pomorsku i francuskom jeziku za unutarnju plovidbu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom moraju se nalaziti na brodu i uredno voditi i uvijek biti dostupne za provjeru.
Brodske isprave i knjige brodova unutarnje plovidbe bez posade ne moraju se nalaziti na brodu već se moraju čuvati kod vlasnika broda.
Brodske isprave i knjige moraju se pokazati na zahtjev nadležne kapetanije, kao i ostalih tijela ovlaštenih po drugim propisima Federacije BiH.
Brodske isprave i knjige inozemnih brodova priznaju se, po pravilu, pod uvjetom uzajamnosti, a posebnim aktom se uređuje sadržina, obrasci i način vođenja brodskih isprava i knjiga brodova unutarnje i pomorske plovidbe, što donosi federalni ministar.

Članak 41.

Pomorskom brodu koji je osposobljen za plovidbu, izdaje se odgovarajuća propisana svjedodžba.

Članak 42.

Brod unutarnje plovidbe mora imati brodsku svjedodžbu.
Brodska svjedodžba sadrži sve podatke iz knjige upisnika brodova u koji je brod upisan.
Brodskom svjedodžbom dokazuje se: pripadnost broda unutarnje plovidbe, vrsta i namjena broda, njegova osposobljenost za plovidbu, plovna mreža na kojoj je ovlašten ploviti, broj putnika i masa (težina) tereta koju brod smije prevoziti.
Brodsku svjedodžbu izdaje nadležna kapetanija.
Brodska svjedodžba izdaje se temeljem uvjerenja o osposobljenosti broda za plovidbu, koje izdaje RB.
Brodska svjedodžba na brodu bez posade može se zamijeniti natpisom na brodskom trupu ili stalno pričvršćenoj ploči ili tabli na trupu, a mora sadržavati osnovne podatke iz brodske svjedodžbe.
Kada se brodu promijeni ime, luka, odnosno luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak prepoznavanja, namjena ili područje plovidbe, mora mu se zamjeniti i brodska svjedodžba.
Zamjenu brodske svjedodžbe vrši nadležna kapetanija, koja je brod upisala u upisnik.

Članak 43.

Brod unutarnje plovidbe mora imati svjedodžbu o baždarenju.
Svjedodžbom o baždarenju dokazuje se istisnina za svaki centimetar gaza, a kod brodova unutarnje plovidbe – istisnina pri najvećem dozvoljenom gazu i gazu praznog broda, kao i slobodni bok broda.

Članak 44.

Svjedodžba o baždarenju gubi važnost kada se zbog prepravki izvršenih na brodu unutarnje plovidbe mijenja njegova istisnina.
Važenje svjedodžbe o baždarenju za teretne brodove traje 10 godina, a za ostale brodove 15 godina od dana izdavanja. Važenje svjedodžbe o baždarenju produžava se za 10, odnosno 15 godina, ako se utvrdi da podatci o istisnini ili nosivosti odgovaraju stanju na brodu.

Članak 45.

Na brodu koji ima ukrcanu posadu mora se voditi knjiga popisa posade.
Popis posade sadrži podatke o osobama ukrcanim na brod kao članovima posade, o njihovoj stručnoj osposobljenosti i poslovima koje obavljaju.
Pored podataka iz st. 2. ovog članka naznačuju se i podatci o luci dolaska i odlaska broda iz luke te o ukrcanim članovima obitelji člana posade ukrcanog na brod.
Popis posade izdaje nadležna kapetanija.

Članak 46.

Na brodu se mora voditi:
1. brodski dnevnik ako ima vlastiti pogonski uređaj snage veće od 50 kW,
2. zdravstveni dnevnik ako ima posadu i istisninu veću od 100 tona,
3. radiodnevnik ako koristi stalnu ili pokretnu radiostanicu.


4. Posada broda

Članak 47.

Posadu broda čine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu koje posjeduju brodarsku odnosno pomorsku knjižicu i upisane su u popis posade.
Za obavljanje poslova na brodu, neophodan je odgovarajući broj članova posade broda s propisanom stručnom spremom.
Član posade broda može biti osoba koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuće ovlaštenje, a što se propisuje posebnim pravilnikom o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu, koju moraju imati brodovi unutarnje i pomorske plovidbe, a koji donosi federalni ministar.

Članak 48.

Zvanja članova posade broda stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje, pred nadležnim ispitnim povjerenstvom koje formira federalni ministar, a koji donosi poseban pravilnik o stjecanju zvanja i ovlaštenja članova posade broda i program o načinu polaganja stručnog ispita, te ovlaštenja za obavljanje poslova i dužnosti na brodu u skladu s međunarodnim konvencijama i ugovorima koje je potpisala BiH u ovoj oblasti.

Članak 49.

Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i kontrolira periodičnim pregledima.
Provedbene propise o zdravstvenoj kontroli nad članovima posade broda unutarnje i pomorske plovidbe donosi Federalni ministar zdravstva, uz mišljenje Federalnog ministra prometa i komunikacija.


5. Čamci

Članak 50.

Čamci, odnosno brodice (u daljnjem tekstu: čamci), podliježu osnovnom, redovitom i izvanrednom pregledu za utvrđivanje osposobljenosti za plovidbu.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, utvrđivanju osposobljenosti za plovidbu ne podliježu:
1. čamci koji pripadaju brodu,
2. športski veslački čamci,
3. kajak, kanu i drugi objekti.
Čamci iz prethodnog stavka navedeni pod točkama 2. i 3. moraju imati registraciju športske udruge.
Čamci specijalne konstrukcije i porivnog uređaja koji im omogućuju klizanje po vodi (gliser i sl.) i koji imaju atest RB, podliježu utvrđivanju osposobljenosti za plovidbu, bez obzira na njihove dimenzije.
Čamci iz st. 1. i 4. ovog čl. mogu se koristiti samo ako im je utvrđena osposobljenost za plovidbu.
Rafting čamci mogu ploviti na divljim vodama, ako su dobili propisanu licencu od nadležne kapetanije i ako posjeduju registraciju korisnika, odnosno vlasnika rafting čamca.

Članak 51.

Osnovni pregled čamca vrši se kod novogradnje, kupnje u inozemstvu i onda kada se vrši obnova, prepravka ili popravka kojom se mijenja konstrukcija ili svojstvo pogonskih uređaja.
Redoviti pregled čamca vrši se svake pete godine.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, redoviti pregled čamca za javni prijevoz vrši se:
- svake godine ako se čamcem obavlja javni prijevoz putnika ili skijanje,
- svake dvije godine ako se čamcem vrši javni prijevoz stvari.
Izanredni pregled čamca obavlja se:
- ako je bio izvan uporabe duže od godine dana,
- ako je pretrpio havariju i poslije opravke kojom se mijenjala konstrukcija.
O izvršenim pregledima (osnovni, redoviti, izvanredni) sačinjava se propisani zapisnik, temeljem kojega se izdaje uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu.
Za obavljeni osnovni, redoviti i izvanredni pregled plaća se naknada, koja se propisuje posebnim pravilnikom o visini naknade za utvrđivanje osposobljenosti čamca za plovidbu, što donosi federalni ministar.

Članak 52.

Utvrđivanje osposobljenosti čamca za plovidbu obavlja nadležna kapetanija, a što se uređuje posebnim pravilnikom o načinu obavljanja pregleda, obrazac i način vođenja zapisnika o pregledu, obrazac i način izdavanja uvjerenja o osposobljenosti čamca za plovidbu i rok važenja uvjerenja, kojeg donosi federalni ministar.

Članak 53.

Čamci iz čl. 50. st. 1. ovog zakona moraju biti baždareni.
Baždarenje čamaca za plovidbu obavlja kapetanija Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, na osnovi Tehničkih pravila RB o načinu mjerenja i izračunavanja registarske tonaže, odnosno istisnine kod baždarenja brodova i čamaca.
Za obavljanje baždarenja plaća se naknada, čija se visina utvrđuje posebnim aktom kojim se ujedno propisuje obrazac i način izdavanja svjedodžbe o obavljenom baždarenju, što donosi federalni ministar.

Članak 54.

Čamac za koji je izdato uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu i svjedodžba o baždarenju upisuje se u registar.
Korisniku, odnosno vlasniku čamca upisanom u registar, izdaje se plovidbena dozvola.
Plovidbena dozvola izdaje se s važnošću od godinu dana i produžava se u roku važenja uvjerenja o osposobljenosti za plovidbu.
Čamac se briše iz registra ako se u roku od 30 dana po isteku važnosti plovidbene dozvole ne produži njezina važnost.
Prigodom izdavanja i produžavanja plovidbene dozvole plaća se naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu iz čl. 12. ovog zakona.


Članak 55.

Upis u registar i izdavanje plovidbene dozvole za čamce obavlja nadležna kapetanija, na čijim se vodama smješta - sidri čamac.
Prigodom upisa u registar, čamcu se određuju registarske oznake, koje trebaju biti ispisane suglasno pravilniku kojim se bliže uređuje postupak upisa u registar, izdavanja i produžavanja plovidbene dozvole, obrazac registra i plovidbene dozvole, kao i visina naknade za izdavanje plovidbene dozvole, registarske oznake i
druga pitanja kojima se uređuju ovlasti nadležne kapetanije.
Pravilnik iz prethodnog stavka donosi federalni ministar.

Članak 56.

Odredbe čl. 50. do 55. ovog zakona u pogledu utvrđivanja osposobljenosti za plovidbu i upisa u registar primjenjuje se i na skele.

Članak 57.

Upravljanje čamcem, rafting čamcem, splavom, plutajućim objektom i skelom, koji podliježu utvrđivanju osposobljenosti za plovidbu, može obavljati osoba koja ima navršenih 18 godina starosti i položen ispit za upravljača čamca na unutarnjim i pomorskim plovnim putovima, ukoliko za pojedine vrste čamaca, skela i plutajućih objekata nije drugačije propisano.
Za polaganje ispita za upravljača čamca plaća se naknada.
Iznimno, sposobnost za upravljača čamca priznaje se osobama:
- koje imaju stečeno zvanje u brodarstvu unutarnje plovidbe, odnosno pomorske plovidbe,
- koje su u športskom jedriličarskom društvu položile ispit za: jedriličara-mornara, jedriličara-kormilara i jedriličara-kapetana.
Posebnim pravilnikom propisuje se program, način polaganja ispita i način izdavanja uvjerenja za upravljača čamca, rafting čamca, splava, plutajućeg objekta i skele, a donosi ga federalni ministar.

Članak 58.

Nadležne kapetanije mogu odrediti da, pored čamca iz čl. 50. ovog zakona, upisivanju u registar podliježu i drugi čamci te odrediti način i postupak za upis u registar.

6. Plutajući objekti

Članak 59.

Plutajući objekti mogu se postavljati na unutarnjim i pomorskim vodama, i plovnim putovima (hoteli, restorani, hangari, pristani, radionice, skladišta, spremišta, vodenice, kupališta, stambene lađe, pontoni, ribogojilišta, platforme i dr.).
Plutajući objekti mogu se postavljati na unutarnjim i pomorskim vodama, ako se utvrdi njihova osposobljenost za plutanje i ako su registrirani u nadležnom općinskom tijelu uprave.
Osposobljenost za plutanje-plovidbu i potreban broj stručno osposobljenih osoba, upis u upisnik plutajućih objekata, te određivanje mjesta priveza uz obalu i mjesta sidrenja utvrđuje nadležna kapetanija.
O utvrđivanju osposobljenosti sačinjava se propisani zapisnik i izdaje list očevidnosti za plutajući objekt, na osnovi kojega se plutajući objekt upisuje u registar, a isto se propisuje posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar.


V - LUKE, PRISTANIŠTA, PRISTANI, SIDRIŠTA I MARINE

1. Luke

Članak 60.

Luke mogu biti na plovnom putu (otvorene) ili izvan plovnog puta (bazenske).
Luke odnosno pristaništa služe po pravilu javnom prometu.
Odlukom Vlade Federacije BiH propisuju se uvjeti za otvaranje luka na federalnom plovnom putu.
Pojedine luke ili njihovi dijelovi, suglasno odredbama ovog zakona, mogu služiti isključivo ili prvenstveno za potrebe određenih državnih, federalnih ili kantonalnih organa, odnosno tijela.

Članak 61.

Luka koja služi javnom prometu, mora imati:
1. obilježen prostor koji joj pripada i terminale za uporabu;
2. najmanje jedan uređen prilaz na operativnoj obali minimalne dužine 100 m za brodove, koji noću mora biti osvijetljen;
3. potrebnu dubinu vode u akvatoriju luke istovjetne s plovnim putom;
4. vodomjer za očitavanje vodostaja;
5. odgovarajući broj uređaja (bitava) na operativnoj obali za privez brodova;
6. stalna i privremena sidrišta;
7. sanitarne uređaje na kopnu, opremu i sidrišta, prvu pomoć za spašavanje, kao i uređaje za gašenje požara;
8. razglasnu stanicu;
9. vodu za piće;
10. brod bokser za obavljanje manipulacije, isplovljavanja i uplovljavanja u luku, odnosno pristanište;
11. najmanje jednu osobu sa zvanjem mornara, odnosno krmara tegljenice za rad na plovnim objektima;
12. uređaje i taložnice za prihvat ulja i drugih otpadnih materijala.
Uvjeti iz ovog članka moraju biti sadržani u investicijskotehničkoj dokumentaciji za gradnju ili rekonstrukciju luke.

Članak 62.

Luka koja služi javnom prometu,koju je FBiH proglasila za luku od federalnog značaja-prometa, koristi gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba.


Članak 63.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku svojim općim aktom (statutom) određuje vrste terminala i uređuje način korištenja pojedinih terminala luke.
Općim aktom iz prethodnog stavka utvrđuje se:
1. mjesto privezivanja brodova,
2. mjesto za ulazak putnika u brodove i izlazak s brodova,
3. ivični obalni prostor koji mora biti stalno slobodan,
4. način utovara, istovara i uskladištenja roba,
5. organizacija zaštite brodova od nevremena,
6. podjela pristaništa na terminale prema vrsti prometa (putnički, teretni) i namjeni (za zapaljive materijale, za opskrbu i pružanje usluga brodskom osoblju, za pogranični i carinski postupak, za športska natjecanja i priredbe na vodi, za smeće i otpadne materije i dr.),
7. održavanje čistoće, sanitarnih uređaja i osvjetljenja,
8. održavanje vodenih i kopnenih prostora,
9. način održavanja opreme i sredstava,
10. organizacija pomoći i spašavanja,
11. način uporabe razglasne stanice.
Ivični obalni prostor iz toč. 3. ovog članka. određuje se uz suglasnost nadležne kapetanije.
Opći akt iz st. 1. ovog čl. mora se dostaviti svim zainteresiranim brodarima, nadležnoj kapetaniji i federalnom ministarstvu.

Članak 64.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku dužna je u ispravnom stanju održavati operativnu obalu, potrebne dubine u luci, plutače za privez, uređaje za privez (bitve), svjetla i druge oznake, uređaje za sigurnu plovidbu, uređaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih materija.
Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku dužna je na zahtjev nadležne kapetanije premjestiti, ukloniti ili preinačiti postojeće, ili postaviti nove oznake, naprave ili uređaje za sigurnu plovidbu ili uređaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih materija.

Članak 65.

Luka mora posjedovati projektnu dokumentaciju kojom se utvrđuje dozvoljeni broj i veličina brodova koji se istodobno mogu privezati, dozvoljeno opterećenje svake sagrađene obale na kojoj se obavlja utovar, odnosno istovar robe ili koja se na drugi način opterećuje.

Članak 66.

Brodovi, ploveća postrojenja, čamci, skele i plutajući objekti koji koriste mineralna ulja za pogon, moraju imati spremišta ili posude u kojima su dužni čuvati otpadna ulja do dolaska u luku.

Članak 67.

U luci je zabranjeno poduzimati radnje koje dovode ili bi mogle dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi, brodove ili druge objekte, nanijeti im štetu ili kojima se može zatrpati ili zagađivati luka.


Članak 68.

Ako se ugrozi sigurnost plovidbe u luci, gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku dužna je odmah poduzeti potrebne mjere, izvijestiti nadležnu kapetaniju i postupiti prema njezinim uputama.
U slučaju iz prethodnog stavka nadležna kapetanija može narediti brodu da isplovi iz luke ili da se ukloni na drugo mjesto.

Članak 69.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku u kojoj se obavlja utovar ili istovar opasnih materija, dužno je u smislu propisa o prijevozu opasnih materija odrediti posebno mjesto na kojemu će se obavljati utovar i istovar.
Prigodom određivanja mjesta na kojemu će se obavljati utovar i istovar opasnih materija mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Članak 70.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku može odložiti ili zabraniti ulazak broda u luku ili narediti brodu da prekine manipuliranje opasnim stvarima, ako u potpunosti nisu ispunjene propisane sigurnosne, zaštitne i druge mjere, ili ako tijekom manipulacije nastupi opasnost.
Mjere iz prethodnog stavka mogu narediti nadležne kapetanije i drugi zakonom ovlašteni organi.

Članak 71.

Čišćenje brodova od opasnih plinova (degazacija) i od glodavaca (deratizacija) u luci, može se obavljati samo na mjestima koja su određena općim aktom iz čl. 63. st. 1. ovog zakona.

Članak 72.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku dužna je odrediti brodu koji namjerava uploviti u luku mjesto za privez uz operativnu obalu ili na lučkom sidrištu.
Nadležna kapetanija može radi sigurnosti plovidbe narediti, da se već privezani i usidreni brod premjesti na drugi vez, odnosno izvez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta kao i da se djelomice ili potpuno nakrcani brod ukloni s operativne obale na određenu udaljenost i da se tamo usidri.
Naređenje iz prethodnog stavka istodobno se priopćava i gospodarskom društvu, odnosno drugoj pravnoj osobi koja koristi luku.

Članak 73.

Nadležna kapetanija obavlja kontrolu održavanja reda u lukama, putem ovlaštenih radnika.
Pored kontrole iz st. 1. ovoga članka nadležna kapetanija vrši i upravnu kontrolu nad primjenom propisa koji se odnose na:
1. plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje brodova i čamaca,
2. ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta,
3. održavanje ivičnog obalnog prostora i
4. održavanje čistoće obala i voda od bilo kakvog zagađivanja.

Članak 74.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja koristi luku dužna je starati se o održavanju propisanog reda u luci.
Pod održavanjem reda iz prethodnog stavka smatra se pružanje usluga u pogledu:
- pristajanja, sidrenja i izvezivanja, zaštite plovnih objekata od elementarnih nepogoda, čišćenja vodenog prostora (akvatorija) i operativnih obala, ukrcaj, iskrcaj i pretovar roba i putnika,
- opskrbe plovila, uskladištenja robe i obavljanje gospodarskih djelatnosti u luci, odnosno pristaništu,
- prilagođavanja brzine i održavanja pristaništa, odnosno luke.
Zapovjednik broda odnosno starješina plovnog sredstva, članovi posade i druge osobe koja se nalaze u luci, odnosno pristaništu, dužni su pridržavati se propisanog reda, što se uređuje posebnim pravilnikom o načinu održavanja reda u luci, odnosno pristaništu, koji donosi federalni ministar.

2. Pristaništa i pristani

Članak 75.

Pristanište je mjesto uz obalu plovnog puta, izvan luke, određeno za pristajanje
brodova na kojem se obavlja utovar, istovar, uskladištenje i druge manipulacije robom, kao i ukrcaj i iskrcaj robe.
Pristanište mora imati sredstva za prihvat otpadnih ulja i drugih otpadnih
materija.

Članak 76.

Pristan je mjesto uz obalu plovnog puta, izvan pristaništa, odnosno luke,
određeno za pristajanje brodova, na kojemu se obavlja ulazak i izlazak osoba –putnika.


Članak 77.

Pristanište, odnos pristan mora ispunjavati osnovne uvjete za sigurnost broda,
odnosno osoba i stvari.
Pristanište, odnosno pristan može se koristiti za javni prijevoz ili kao prijevoz za
osobne potrebe.

Članak 78.

Općina na zahtjev prijevoznika, zainteresiranog gospodarskog društva, ili drugih pravnih osoba, određuje mjesto uz obalu plovnog puta na kojemu će se nalaziti pristanište ili pristan.
Zahtjevu iz prethodnog stavka mora se priložiti suglasnost nadležne kapetanije.
Suglasnošću iz prethodnog stavka utvrđuje se obujam prometa za koji se može
koristiti pristanište ili pristan u ovisnosti o uvjetima koje pristanište, odnosno pristan ispunjava.

Članak 79.

Korištenje pristaništa i pristana, koji služe javnom prijevozu, obavlja prijevoznik, gospodarsko društvo ili druga pravna osoba koja je dužna voditi brigu o održavanju pristaništa, odnosno pristana i omogućiti svakoj pravnoj osobi i prijevozniku da pod jednakim uvjetima koriste pristaništa, odnosno pristane.


3. Sidrišta

Članak 80.

Sidrište je određeni dio luke, odnosno plovnog puta, namijenjen za manevriranje i stajanje brodova, čija dubina ne može biti manja od minimalne dubine plovnog puta na kojemu se nalazi.
Brodovi se mogu sidriti u luci samo na sidrištu na način kojim se ne ugrožava njihova sigurnost i sigurnost plovidbe.

Članak 81.

Sidrenje brodova za prijevoz opasnih materija mora se obavljati na sidrištima koja su namijenjena isključivo za sidrenje tih brodova.
Odredbe čl. 63. ovog zakona u pogledu određivanja mjesta za pristajanje brodova u luci, odnosno pristaništu za prijevoz opasnih materija odnose se i na sidrišta.

4. Prostori za smještaj plovila (marine)

Članak 82.

Na plovnim putovima, smještaj plovnih objekata obavlja se na određenim vodenim prostorima (marinama).
Vodeni prostor iz prethodnog stavka određuje općina, po prethodno pribavljenoj suglasnosti nadležne kapetanije, u kojoj su utvrđeni potrebni tehničko-eksploatacijski uvjeti za korištenje tog prostora, a osobito:
- zaštita gabarita plovnog puta;
- obilježavanje vodenog i kopnenog prostora;
- kopneni prilaz obali plovnog puta i plovilima;
- osvetljenje kopnenog i vodenog prostora;
- osiguranje potrebnih dubina vode u vodenom prostoru i
- vezivanje i osiguranje plovila u prostoru za smještaj plovnih objekata.
Iznimno od odredaba prethodnog stavka, u slučaju da općina ne odredi vodeni prostor za smještaj plovnih objekata (marine) nadležna kapetanija će, ukoliko razlozi sigurnosti to zahtijevaju, rješenjem odrediti vodeni prostor za privremeni smještaj plovnih objekata.
Rješenjem iz prethodnog stavka određuju se uvjeti smještaja plovnih objekata (uključujući postavljanje oznaka - ploča na obalnom prostoru) i obveze vlasnika plovnih objekata u odnosu na korištenje vodenog prostora (marine).
Uvjeti iz st. 2.ovog članka moraju se razraditi i u investicijskotehničkoj dokumentaciji za uređenje prostora za smještaj plovnih objekata.

5.Kupališta

Članak 83.

Na plovnim putovima mogu postojati prirodna i uređena kupališta.
1. Prirodno kupalište čini:
- neograđeni vodeni i kopneni prostor, izvan plovnog puta i izgrađenih obala i priobalnih pojaseva.
2. Uređeno kupalište čini :
- ograđeni vodeni prostor s ograđenim vezom na plutačama i bazenima za određene dubine, plovidbenim oznakama, spašavateljem na čamcu za spašavanje kupača,
- kopneni uređeni prostor, s kabinama za presvlačenje, tušem za vodu, mokrim čvorom (sanitarijom), sredstvima za prikupljanje otpadaka, trgovinskim objektima, parking prostorom i drugo.

Članak 84.

Uređeno kupalište na plovnom putu ne smije se graditi na mjestu koje bi zbog svojega položaja u odnosu na plovni put moglo dovesti u opasnost ljudske živote ili sigurnost plovidbe.

Članak 85.

Za gradnju uređenog kupališta na unutarnjem i pomorskom plovnom putu pribavlja se suglasnost nadležne kapetanije.
Suglasnošću iz prethodnog stavka kapetanija određuje način ograđivanja i obilježavanja vodenog i kopnenog akvatorija-prostora uređenog kupališta.

Članak 86.

Gospodarsko društvo, druga pravna osoba ili pojedinac koji koristi uređeno kupalište, dužni su održavati kupalište i poduzimati mjere sigurnosti u kupalištu u odnosu na kupače i plovidbu.

6. Zimovnici i zimska skloništa

Članak 87.

Na unutarnjim plovnim putovima postoje zimovnici i zimska skloništa.
Zimovnik može biti u pristaništu, kao objekt luke ili izvan luke.
Zimsko sklonište može biti u luci, odnosno pristaništu, riječnom rukavcu ili na drugim prirodno zaštićenim mjestima pored obale plovnog puta.
Prostore za zimovnike i zimska skloništa i njihove kapacitete određuje kapetanija na zahtjev zainteresiranog brodara.

Članak 88.

Zimovnik mora imati:
1. vodeni prostor (akvatorij) zaštićen od nailaska leda, velikih voda i vremenskih nepogoda,
2. odgovarajuću dubinu vode, kako u sredini tako i uz obalu, ali ne manju od dubine u plovnom putu,
3. uređene obale s odgovarajućim prilazima za plovila i stubište,
4. osiguran prostor za ulazak plovila, za plovidbu kroz zimovnik i za izvezivanje plovila,
5. dovoljan broj propisanih uređaja za izvezivanje plovila (bitve, alke i sl.),
6.odgovarajuće sanitarne uređaje (pitka voda, prostor za deponiranje otpadaka, sanitarni čvor i dr.),
7. rasvjetu obale gdje se izvezuju plovila i rasvjetu kopnenih prometnica,
8. uređaje i sredstva za gašenje požara i za spašavanje plovila i ljudstva i
9. prilazne puteve i veze s naseljem.
Zimsko sklonište mora ispunjavati uvjete iz toč. 1., 2. i 5. prethodnog stavka.

Članak 89.

Gospodarsko društvo, odnosno druga pravna osoba koja iskorištava zimovnik, odnosno zimsko sklonište, dužni su starati se o održavanju propisanog reda.
Zapovjednik zimovnika, starješina plovila, članovi posade i druge osobe, koje se nalaze u zimovniku, odnosno zimskom skloništu dužne su pridržavati se propisanog reda, što se uređuje posebnim aktom o načinu održavanja reda i sigurnosti plovila, ljudi, tereta i imovine u zimovniku, odnosno zimskom skloništu, koji donosi federalni ministar.

Članak 90.

Zimska skloništa koriste, po pravilu, oni brodovi koji se u slučaju elementarnih nepogoda ili drugih smetnji ne mogu skloniti u zimovnike.

Članak 91.

Nadležna kapetanija dužna je svake godine, a najkasnije u mjesecu listopadu tekuće godine, izvijestiti sva zainteresirana brodarstva i brodare o mjestima gdje se nalaze zimovnici i zimska skloništa, o njihovom smještajnom kapacitetu i vremenu otpočinjanja korištenja.

VI - JAVNI PRIJEVOZ NA PLOVNIM PUTEVIMA

Članak 92.

Javni prijevoz može se obavljati kao prijevoz u linijskoj plovidbi i kao prijevoz u slobodnoj plovidbi.

Članak 93.

Javni prijevoz mogu obavljati gospodarska društva i druge pravne osobe (u daljnjem tekstu: prijevoznik) upisane u sudski registar za obavljanje te djelatnosti, koje ispunjavaju propisane uvjete u linijskoj plovidbi.
Javni prijevoz, osim javnog linijskog prijevoza osoba, može obavljati i fizička osoba upisana za obavljanje tog prijevoza (u daljnjem tekstu: prijevoznik) ako ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva.
Pri obavljanju javnog prijevoza odobrenje iz prethodnog stavka mora se nalaziti na plovnom objektu.

Članak 94.

Prijevoznici mogu obavljati javni prijevoz samo vlastitim plovnim objektom nosivosti do 50 tona i snagom pogonskog motora do 70 kW na unutarnjim plovnim putevima, odnosno plovnim objektima do 150 BRT i snage pogonskog postrojenja-motora do 170 kW na pomorskom plovnom putu, te ako ispunjava odredbe kojima se uređuje utvrđivanje osposobljenosti plovnih objekata za plovidbu.
Prijevoznici koji obavljaju javni prijevoz dužni su obavljati prijevoz osoba i stvari koji se zahtijeva uz odgovarajuću naknadu, osim u slučaju ako je isključen iz plovidbe-prometa ili se zahtijeva da se prijevoz obavi na plovnom putu na kojem je zabranjena plovidba plovnim objektima, odnosno kojim se ne obavlja plovidba-promet plovnim objektima.

Članak 95.

Plovna sredstva kojima se obavlja javni prijevoz moraju imati najmanje dva vijenca od pluta s užetom, a plovna sredstva kojima se vrši javni prijevoz na moru i po jedan prsluk za spašavanje za svakog putnika.

Članak 96.

Ukrcaj, odnosno iskrcaj putnika obavlja se na dijelu obale koji je za to određen i to preko propisanih mostova, odnosno sizova ili stuba koje osigurava plovno sredstvo, a izuzetno i preko čamaca, tek kada se plovno sredstvo zaustavi.
Na dijelu obale koji je određen za ukrcaj i iskrcaj putnika gospodarsko društvo, koje iskorištava luku, odnosno pristanište ili pristan, dužno je osigurati mjesto za privez plovnog sredstva, te slobodan prostor za pristup putnika.
Gospodarsko društvo koje koristi luku, odnosno pristanište ili pristan, dužno je taj dio obale osvjetliti noću za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja putnika.
Nadležna kapetanija određuje uvjete koji se moraju ispunjavati u slučajevima iz stavka 1. ovog članka u pogledu ukrcaja ili iskrcaja putnika putem čamca.

Članak 97.

Prijevoznik koji je, po odredbama prethodnog članka, dobio dozvolu za privremeno obustavljanje prijevoza dužan je o tome izvijestiti korisnike prijevoza na uobičajen način, najkasnije onog dana kada nastupi prekid.
Prijevoznik je dužan podnijeti prijavu općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove prometa o nastavku obavljanja javnog prijevoza najkasnije osmog dana od dana prestanka razloga za obustavu obavljanja javnog prijevoza.

Članak 98.

Obavljanje javnog prijevoza odjavljuje se kod općinskog tijela uprave nadležnog za poslove prometa koje je izdalo odobrenje.
Prestanak važenja odobrenja upisuje se u registar.


1. Javni prijevoz u linijskoj plovidbi

Članak 99.

Javni prijevoz u linijskoj plovidbi je prijevoz koji se obavlja na određenim relacijama po unaprijed utvrđenom redu plovidbe i za koji se cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed utvrđuju tarifom.
Red plovidbe i tarifu u linijskoj plovidbi utvrđuje prijevoznik u skladu sa zakonskim propisima.
Red plovidbe i tarifa moraju biti objavljeni na uobičajeni način najkasnije 30 dana prije stupanja na snagu.
Red plovidbe sadrži relacije na kojima se obavlja javni prijevoz, usputne pristane, te oznaku vremena polaska i dolaska od početnog do krajnjeg pristana s usputnim zadržavanjem, te razdoblje važenja reda plovidbe.
Prijevoznik se mora pridržavati utvrđenog i objavljenog reda plovidbe.

Članak 100.

Javni prijevoz u linijskoj plovidbi može se obavljati na federalnim, kantonalnim i općinskim linijama.
Linija je relacija obavljanja prijevoza u plovidbenom prometu od početnog do
završnog pristana, na kojoj se prevoze putnici po registriranom i objavljenom redu plovidbe s jednim ili više polazaka.
Federalna linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta, odnosno općine-gradove na području dva ili više kantona.
Kantonalna linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na području Kantona.
Općinska linija, u smislu ovog zakona, je plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na području općine, odnosno dvije ili više općina na području istog grada.

Članak 101.

Osoba koja se prevozi plovnim objektom na federalnoj, kantonalnoj i općinskoj liniji dužna je imati voznu kartu i pokazati je na zahtjev mjerodavne osobe.


Članak 102.

Prijevoznik ne može obavljanje prijevoza u linijskoj plovidbi na liniji za koju ima registriran red vožnje povjeriti, odnosno ustupiti, drugom prijevozniku.


Članak 103.

U linijskoj plovidbi prijevoznik je dužan primiti na prijevoz svaku osobu ili stvar ili drugo dobro u granicama dozvoljene maksimalne nosivosti plovnog objekta upisane u plovidbene isprave.
U linijskoj plovidbi prijevoznik je dužan osigurati prijevoz ručnog prtljaga istodobno kad se prevozi i putnik kojemu prtljag pripada.
Slobodan kapacitet plovnog sredstva može se koristiti za prijevoz stvari koje nisu ručni prtljag u granicama opterećenja plovnog sredstva ako prtljag ne čini smetnju ukrcanim putnicima i nije smješten u dijelu gdje se nalaze sjedišta putnika.


Članak 104.

Prijevoznik je dužan izdati voznu kartu na osnovi koje putnik stječe pravo na prijevoz.

Članak 105.

Prijevoznik mora otpočeti obavljanje javnog prijevoza osoba i stvari u linijskoj plovidbi po registriranom redu plovidbe u roku od 5 dana od dana njegovog stupanja na snagu i ne može obustaviti obavljanje tog prijevoza u razdoblju važenja reda plovidbe.
Iznimno od odredbi st. 1. ovog članka tijekom važenja reda plovidbe na određenoj liniji se može privremeno obustaviti javni prijevoz osoba i stvari u slučaju više sile i u izvanrednim slučajevima, koji neovisno o volji prijevoznika onemogućavaju obavljanje tog prijevoza.
U slučaju obustave prijevoza iz st. 2. ovog člana prijevoznik je dužan odmah po nastanku razloga zbog kojeg se obavlja obustava o tome izvijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i pristane koje koriste po plovidbenom redu .
Obustavu prijevoza iz st. 2. ovog članka prijevoznik je dužan prijaviti nadležnom tijelu za poslove prometa - plovidbe i komunikacija koje je red plovidbe registrirao, kao i federalnoj, odnosno kantonalnoj inspekciji plovidbe na unutarnjim i pomorskim plovnim putovima, uz podnošenje dokaza o objektivnim razlozima za obustavu prijevoza.
O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadležni organ koji je registrirao red plovidbe dužan je donijeti rješenje.


Članak 106.

Ako posebnim propisima nije drugačije određeno, plovnim objektom kojim se obavlja prijevoz putnika u linijskoj plovidbi ne mogu se prevoziti:


- djeca ispod šest godina bez pratitelja, osobe oboljele od zaraznih bolesti, pijane osobe, životinje, leševi, lako zapaljivi predmeti, eksplozivi, kao i drugi predmeti koji zbog svojih osobina mogu biti škodljivi po sigurnost ili zdravlje ljudi ili mogu prouzročiti kakvu drugu štetu.
Iznimno od odredbi prethodnog stavka, prijevoz lovačkih i rasnih pasa sa zaštitnom korpom, pernatih životinja u korpama, kavezima i slično može se obavljati u linijskoj plovidbi ako na plovnom sredstvu postoje odvojeni prostori.
Iznimno od odredbe st. 1. ovog članka na skelama kojima se obavlja prijevoz u linijskoj plovidbi mogu se prevoziti i životinje ukoliko su povezane i imaju pratitelja koji je dužan starati se da životinje ne ugrožavaju sigurnost putnika.


2. Javni prijevoz u slobodnoj plovidbi


Članak 107.

Javni prijevoz osoba i stvari u slobodnoj plovidbi je prijevoz za koji se relacija,
cijena prijevoza, visina naknade za pružene sporedne usluge obavljene kod prijevoza osoba i stvari i drugi uvjeti prijevoza utvrđuju ugovorom između prijevoznika i korisnika prijevoza za svaki pojedini prijevoz.


3. Prijevoz za vlastite potrebe

Članak 108.

Prijevoz za vlastite potrebe mogu obavljati gospodarska društva, druge pravne osobe za prijevoz svojih uposlenika kao i drugih osoba koje obavljaju poslove za imatelje plovnih objekata ili ako prevoze stvari i druga dobra radi zadovoljenja vlastitih potreba.
Prijevoz za vlastite potrebe može obavljati i fizička osoba za potrebe svojega domaćinstva ili svoje djelatnosti na unutarnjem i pomorskom plovnom putu, samo jednim plovnim objektom, registriranim za te potrebe i ako ima položen stručni ispit za upravljanje tim plovilom.

4. Taksi prijevoz

Članak 109.

Taksi prijevoz je javni prijevoz osoba u izvanlinijskom plovnom prometu za koji se cijena prijevoza za pređene plovne kilometre unaprijed određuje i utvrđuje se prema cjeniku usluga.
Cjenik usluga mora biti ovjeren od mjerodavnog tijela i istaknut na vidnom dijelu plovnog objekta.
Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja obavlja taksi prijevoz može s korisnikom prijevoza na kraćim relacijama ugovoriti cijenu prijevoza, s tim da cijena ne može biti veća od one koja bi se utvrdila daljinarom.
Prijevoznik, odnosno fizička osoba koja obavlja taksi prijevoz dužna je na zahtjev osobe koja se prevozi izdati voznu kartu koja sadrži: registarsku oznaku plovnog objekta, putnu relaciju, naplaćenu, odnosno ugovorenu cijenu, datum prijevoza, potpis i pečat prijevoznika.

5. Rent-a-boat
Članak 110.

Gospodarsko društvo, odnosno fizička osoba, odnosno druga pravna osoba
koja je registrirana za obavljanje ove djelatnosti, može voditi Rent-a-boat, samo ako ima plovila upisana u odgovarajući upisnik brodova i čamaca i može izdati plovilo osobi koja posjeduje propisanu ispravu za upravljanje brodom, odnosno čamcem.


VII - UPIS BRODOVA U UPISNIKE I BRODSKE ISPRAVE I KNJIGE BRODOVA

Članak 111.

U upisnik brodova mora se upisati brod koji je u cjelini u vlasništvu fizičkih osoba koje su državljani Bosne i Hercegovine, odnosno pravnih osoba sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upis brodova obavlja nadležna kapetanija, koja donosi rješenje o upisu i izdaje brodsku svjedodžbu.
Upis broda u upisnik brodova obavlja se temeljem zahtjeva vlasnika broda, odnosno brodara ako ga za to ovlasti vlasnik broda.

Članak 112.

U upisnik brodova upisuje se brod koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke osobe, odnosno državljanina BiH s prebivalištem u inozemstvu;
2. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane osobe, ili državljanina BiH s prebivalištem u inozemstvu, a brodar tog broda je pravna osoba sa sjedištem u Federaciji BiH ili državljanin BIH s prebivalištem u Federaciji BiH, pod uvjetom da se sa zahtjevom brodara Federacije BiH za upis tog broda u upisnik brodova suglasi njegov vlasnik;
3. brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu stranih osoba pod uvjetom da Federacija BiH obavlja kontrolu u upravnim, ekonomskim i tehničkim pitanjima nad brodom i ako taj upis odobri federalno ministarstvo;
4. jahta (u statusu broda), koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili osobe bez državljanstva, ili državljanina BiH koji nema prebivalište u Federaciji BiH, ako jahta pretežno boravi u unutarnjim i pomorskim vodama Federacije BiH.
Vlasnik broda, odnosno vlasnik jahte koji nema prebivalište u Federaciji BiH, pored navedenih uvjeta, dužan je ovlastiti pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem u Federaciji BiH da ga u vrijeme izbivanja zastupa pred nadležnim organima Federacije BiH, te da osigura rješenje o odobrenju privremenog uvoza broda po osnovi zakupa i jedinstvenu carinsku ispravu za privremeni, odnosno redoviti uvoz broda.

Članak 113.

U upisnik brodova u gradnji može se na zahtjev vlasnika upisati brod koji se gradi u brodogradilištima Federacije BiH.
Ne može se upisati u upisnik brodova Federacije BiH brod koji je upisan u strani upisnik brodova.

Članak 114.

Brod se briše iz upisnika:
1. ako je propao ili se pretpostavlja da je propao;
2. ako više ne ispunjava uvjete iz čl. 112 ovog zakona;
3. ako se trajno povuče iz plovidbe i
4. ako se upiše u drugi upisnik brodova koji se vodi u Federaciji BiH.
Pretpostavlja se da je brod propao ako su od prijama posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju se pretpostavlja da je brod propao onog dana kada su primljene posljednje vijesti o njemu.
Odredbe st. 1. i 2. ovog članka sukladno se primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji.

Članak 115.

Upisnici brodova su javne knjige.
Svatko ima pravo pregledati i prepisati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava,
imenik vlasnika broda i imenik brodova.
Nadležna kapetanija koja vodi upisnik brodova dužna je, uz naplatu određene
naknade, osobi koje to zahtijeva, izdati uvjerenje o stanju upisa u upisnik brodova ili upisnik brodova u gradnji, kao prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisniku upućuju na te isprave.
Uvjerenja i prijepisi isprava iz st. 3. ovog članka jesu javne isprave.
Tko se u pravnom prometu postupajući savjesno pouzda u podatke upisane u
upisnik brodova ne snosi pravne posljedice koje iz toga nastanu, ako se kasnije dokaže da su podatci netočni.

Članak 116.

Za upis brodova postoje:
1. upisnik brodova unutarnje i pomorske plovidbe;
2. upisnik javnih brodova unutarnje i pomorske plovidbe i
3. upisnik brodova u gradnji.
Upisnici brodova i upisnik brodova u gradnji sastoje se od glavne knjige i zbirke
isprava.
Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se od
glavne knjige i zbirke isprava.
Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se iz
uložaka:
- uložak ima list A., list B. i list C.;
- uložak glavne knjige upisnika javnih brodova unutarnje i pomorske plovidbe
ima samo list A. i list B.
Svaki brod upisuje se u zaseban uložak.

Članak 117.

U list A. glavne knjige uloška upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuju se podatci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji, i njihove osnovne tehničke karakteristike.

Članak 118.

U list B. uloška glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji, za brod u vlasništvu gospodarskih društava ili druge pravne osobe, upisuje se: tvrtka, naziv i sjedište vlasnika broda ili broda u gradnji, ime i prebivalište fizičke osobe, tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe koja je vlasnik broda i ograničenje vlasnika u pogledu raspolaganja brodom ili brodom u gradnji.
U list B. iz st. 1. ovog članka upisuje se: tvrtka, naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište brodara, ako je brod u cjelini ili djelomice u vlasništvu stranca, a upis je izvršen temeljem čl. 93. ovog Zakona. U ostalim slučajevima, ti podatci o brodaru mogu se pisati radi evidentiranja postojanja brodara koji nije vlasnik broda.
U list B. upisnika brodova u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja.

Članak 119.

U list C. uloška glavne knjige upisnika brodova za brod u vlasništvu gospodarskog društva ili druge pravne osobe upisuje se ugovorno založno pravo, zakup broda i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod.
U list C. uloška glavne knjige upisnika brodova za brod koji je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe upisuju se: stvarna prava kojima je brod ili dio broda opterećen, kao i prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo preče kupnje, kao i druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja, kao i sve zabilješke za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
U list C. uloška knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podatci iz st. 1. i 2. ovog članka, a što se propisuje posebnim pravilnikom o upisu brodova u određene upisnike, o podatcima koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, o zbirkama isprava, o pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike brodova, o formularima tih isprava i knjiga, što donosi federalni ministar.


Članak 120.

Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, na postupak za upis i brisanje brodova na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih konvencija.


VIII - KAPETANIJE
Članak 121.

Kapetanije su organizacijske jedinice u sastavu federalnog ministarstva.
Kapetanije se organiziraju kao kapetanije unutarnje plovidbe-prometa i kapetanije pomorske plovidbe-prometa.

Članak 122.

Područje rada i sjedište kapetanija, čiji se poslovi zbog posebnog karaktera obavljaju izvan sjedišta federalnog ministarstva, utvrđuje se aktom koji donosi federalni ministar.

Članak 123.

Radom kapetanije rukovodi kapetan kapetanije.

Članak 124.

Kapetanija obavlja administrativno-upravne, stručne, tehničke i druge poslove na plovnim putevima koji se odnose na:
- upis i brisanje brodova i druge upravne poslove,
- poslove kontrole plovidbe,
- traganje i spašavanje ljudskih života i imovine na plovnim putovima,
- utvrđivanje sposobnosti čamaca, plutajućih objekata i skela za plovidbu,
- vođenje registara čamaca, plutajućih objekata i skela,
- poslove utvrđivanja stručne osposobljenosti za stjecanje brodarskih zvanja i zvanja za upravljanje čamcem,
- izdavanje pomorskih i brodarskih knjižica,
- upravne, tehničke i druge stručne poslove službe sigurnosti plovidbe-prometa koji su im ovim zakonom ili drugim propisima stavljeni u nadležnost.
Na rješenja nadležne kapetanije donešena u prvostupanjskom postupku sukladno se primjenjuju odredbe zakona o upravnom postupku, a protiv istih se može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijama rješenja federalnom ministarstvu.

Članak 125.

Uposlenici na određenim radnim mjestima u kapetanijama dužni su nositi službena odijela za vrijeme obavljanja službe, a što se posebno regulira pravilnikom kojim se određuju radna mjesta na kojima se obvezno nosi službeno odijelo, vrsta i oznake, što donosi federalni ministar.

IX - INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 126.

Inspekcijski nadzor sprovođenja odredaba ovog zakona obavljaju federalni i kantonalni inspektori za sigurnost unutarnje i pomorske plovidbe.
U obavljanju inspekcijskog nadzora federalni inspektor rješenjem naređuje upravne mjere uočenih nepravilnosti i nedostataka i određuje rok izvršenja.


Članak 127.

Kantonalni inspektor izriče upravne mjere koje se odnose na kontrolu javnih isprava čamaca, plutajućih objekata i drugih plovila.


Članak 128.

Na rješenje federalnog, odnosno kantonalnog inspektora, može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijama rješenja federalnom ministarstvu.


Članak 129.

Pored ovlaštenja inspektora plovidbe-prometa predvidenih Zakonom o upravi u Federaciji BiH, inspektori plovidbe (nautički, brodostrojarski, hidrograđevinski) obavljaju kontrolu naročito nad :
1. stanjem plovnih putova, operativne obale, luka, pristaništa, pristana, zimovnika i zimskih skloništa, nad održavanjem potrebnih dubina u plovnom putu, lukama, priistaništu, zimovniku, marinama, sidrištima i kupalištima;
2. primjenom propisa o ispunjavanju uvjeta za osposobljenost plovnih sredstava za plovidbu, njihovih postrojenja, instrumenata, aparata i opreme koji služe za sigurnu plovidbu i zaštitu ljudskih života, nad radom obalnih i brodskih radiostanica u pogledu poslova službe sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i nad ispunjavanjem uvjeta članova posade u pogledu stručne osposobljenosti, zdrastvenog stanja, rada na pojedinim mjestima i obavljanja određenih poslova na plovnom sredstvu;
3. izvršavanjem odredbi ovog zakona o uvjetima prometa na plovnim putevima, u lukama i pristaništima i nad obavljanjem prijevoza na plovnim putovima.

Članak 130.

U obavljanju poslova inspekcijske kontrole plovidbe federalni inspektor plovidbe je ovlašten :
1. pregledati:
- objekte koji se grade na plovnom putu i obali,
- ima li plovno sredstvo propisane važeće isprave i knjige, te odgovara li stanje plovnog sredstva, njegovih postrojenja, uređaja, instrumenata, aparata i opreme stanju navedenom u ispravama,
- isprave o ukrcavanju, osposobljenosti i zdrastvenom stanju članova posade;
2. privremeno zabraniti:
- korištenje operativne obale ili njezinog dijela ako je stanje te obale takvo da neposredno ugrožava sigurnost plovnog objekta ili sigurnost putnika, odnosno tereta pri ukrcaju, iskrcaju i pretovaru,
- pristajanje plovnom objektu određene veličine uz operativnu obalu, dok dubina uz obalu ne bude takva da omogućava sigurno pristajanje,
- plovidbu - promet u luci, pristaništu, pristanu, zimovniku ili zimskom skloništu, sve dok se sigurnost plovnih objekata ugrožava, zbog neodržavanja operativne obale, lukobrana ili određenih dubina,
- ograničiti plovidbu plovnom objektu ili ga uputiti na drugo mjesto ukoliko je plovni objekt ugrožen pojavom leda, opasnošću od požara, zagađivanjem vode, maksimalnim ili izuzetno niskim vodostajem i drugo);
3. privremeno isključiti iz plovidbe:
- člana posade iz plovidbe ako utvrdi da je premoren, bolestan, pod djelovanjem alkohola, odnosno opojnih sredstava ili je u takvom psihičkom stanju da nije sposoban obavljati poslove na koje je raspoređen,
- zapovjednika, odnosno osobu koja ga zamjenjuje, odnosno upravljača čamca i člana posade, ako nema uredno ispunjenu ispravu (brodsku ili pomorsku knjižicu, odnosno uvjerenje o upravljanju čamcem),
- brod, čamac, odnosno drugi plovni objekt, ako mu je istekao rok važnosti pregleda-sposobnosti za plovidbu, odnosno ako nema jednu od propisanih isprava i knjiga.
Inspektor iz st. 1. ovoga članka izdaje odgovarajuće rješenje, te potvrdu o oduzimanju dokumenata i stvari koje važi za razdoblje dok se nedostatci ne otklone.


Članak 131.

O poduzimanju upravnih mjera kojima se naređuje otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je federalnim, odnosno kantonalnim zakonom ovlašten kantonalni inspektor, donosi se rješenje.
Na rješenje iz st. 1. ovoga članka ovlaštena osoba kod koje je obavljen inspekcijski pregled ima pravo izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana prijama rješenja.
Protiv rješenja Federalnog ministarstva prometa i komunikacija nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

Članak 132.

U obavljanju inspekcijskog nadzora federalna inspekcija ostvaruje suradnju s nadležnim kantonalnim inspekcijama po pitanjima koja su od zajedničkog interesa za obavljanje inspekcijskog nadzora i pruža im stručnu pomoć, a po potrebi i koordinira u akcijama u obavljanju inspekcijskog nadzora.

Članak 133.

U obavljanju poslova inspekcije prijevoza na unutarnjim plovnim putevima kantonalni inspektor prometa je ovlašten:
1. provjeriti ima li plovno sredstvo propisane važeće isprave i knjige,
2. provjeriti odgovara li stanje plovnog sredstva, njegovih postrojenja, uređaja, instrumenata, aparata i opreme stanju navedenom u ispravama i
3. provjeriti obavlja li se prijevoz osoba i stvari bez odobrenja za rad, odnosno protivno propisanim uvjetima u odobrenju.

Članak 134.

Prigodom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor plovidbe-prometa koristi iskaznicu.
U obavljanju poslova inspekcije inspektor plovidbe koristi čamac, odnosno brod.
Čamac, odnosno brod, iz prethodnog stavka mora imati ispisanu oznaku organa inspekcije, rotirajuće plavo svjetlo i natpis " KAPETANIJA ".


X - KAZNENE ODREDBE

Članak 135.

Novčanom kaznom do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako prije početka radova na plovnom putu ne pribavi suglasnost federalnog ministarstva (čl. 7);
2. ako stavi u plovidbu ili drži u plovidbi brod bez ma koje od brodskih isprava i knjiga, propisanih ovim zakonom (čl. 40.);
3. ako općim aktom o korištenju pristaništa, odnosno luke ne utvrdi neku od propisanih obveza ili ako opći akt ne dostavi zainteresiranim organima i organizacijama (čl. 63);
4. ako ne održava ili ako ne omogući korištenje pristaništa i pristana pod jednakim uvjetima (čl. 79.);
5. ako u slučaju elementarnih nepogoda i smetnji za plovidbu plovilima ne omogući korištenje uređenih zimovnika pod jednakim uvjetima, ili onemogući a ima raspoloživih kapaciteta ( čl. 90 ) i
6. ako obavlja javni prijevoz prije utvrđivanja reda plovidbe ili tarife ili ih ne objavi u propisanom roku, ili ako ne utvrdi red plovidbe ili se ne pridržava utvrđenog i objavljenog reda plovidbe ( čl. 99).
Za prekršaj iz prethodnog stavka, kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom do 5.000,00 KM, a pojedinac do 2.000,00 KM.


Članak 136.

Novčanom kaznom do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako koristi obalu bez odluke ili bez zaključenog ugovora o korištenju obale (čl. 6 );
2. ako izvodi radove na plovnom putu protivno propisanim nautičko-tehničkim uvjetima (čl. 8.);
3. ako plovi splavom bez odobrenja (čl. 17.) ;
4. ako bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležne kapetanije ili suprotno odobrenju organizira športske priredbe i natjecanja (čl. 18);
5. ako čamac ne podvrgne utvrđivanju osposobljenosti za plovidbu (čl. 50.);
6. ako ne obavi osnovni, redoviti ili izvanredni pregled čamca u propisanim slučajevima ili rokovima ( čl. 51.);
7. ako ne obavi baždarenje čamca ( čl. 53.);
8. ako ne produži važnost plovidbene dozvole (čl. 54.),
9. ako čamac ne upiše u registar ( čl. 55),
10. ako ne ispiše registarske oznake na lijevom i desnom boku prednjeg dijela čamca (čl. 55.);
11. ako čamcem, splavom ili skelom upravlja osoba koja ne ispunjava uvjete (čl. 57.);
12. ako na plovni put postavi plutajući objekt ili ga postavi prije utvrđivanja sposobnosti za plutanje ili ga postavi protivno propisanim uvjetima za postavljanje (čl. 59.);
13. ako pristanište, odnosno luka ne ispunjava neki od propisanih uvjeta ili ti uvjeti nisu sadržani u investicijskotehničkoj dokumentaciji (čl. 61);
14. ako ne održava pristanište, odnosno luku (čl. 64);
15. ako ne posjeduje projektnu dokumentaciju (čl. 65.);
16. ako brod, čamac, skela ili ploveća naprava nema spremište ili posude, ili ako ne čuva otpadna ulja do dolaska u pristanište, odnosno luku (čl. 66.);
17. ako u pristaništu odnosno luci poduzima zabranjene radnje (čl. 67);
18. ako ne poduzme odgovarajuće mjere ili ako ne izvijesti kapetaniju o ugrožavanju sigurosti plovidbe ili ne postupi po uputama kapetanije (čl. 68.);
19. ako brodu koji namjerava uploviti u pristanište odnosno luku ne odredi mjesto za privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu (čl. 72.);
20. ako se ne stara o održavanju propisanog reda u pristaništu, odnosno luci (čl. 74.);
21. ako pristanište nema sredstva za prihvat otpadnih ulja i drugih otpadnih materija (čl. 75. );
22. ako pristanište, odnosno pristan, ne ispunjava osnovne uvjete za sigurnost broda i putnika, odnosno robe (čl. 77);
23. ako ne održava pristanište, odnosno pristan, ili ako onemogući korištenje pristaništa, odnosno pristana pod jednakim uvjetima (čl. 79.)
24. ako gradi uređeno kupalište na mjestu koje zbog svojega položaja može dovesti u opasnost ljudske živote ili sigurnost plovidbe (čl. 84);
25. ako za gradnju uređenog kupališta ne pribavi suglasnost kapetanije (čl. 85. st.1);
26. ako ne održava ili ne poduzima sigurnosne mjere u kupalištu (čl. 86);
27. ako zimovnik, odnosno zimsko sklonište ne ispunjava utvrđene uvjete (čl. 88);
28. ako se ne stara o održavanju propisanog reda sigurnosti plovila, ljudi, tereta i imovine u zimovniku odnosno zimskom skloništu (čl. 89.);
29. ako plovno sredstvo nema određeni broj vijenaca od plute s užetom, a plovno sredstvo kojim se obavlja javni prijevoz na moru i po jedan prsluk za svakog putnika (čl. 95);
30. ako ne osigura mjesto za privez plovnih sredstava ili slobodan prostor za pristup putnika ili ako noću ne osvijetli potrebni dio obale (čl. 96);
31. ako ne primi na prijevoz osobe i stvari ili druga dobra u granicama dozvoljene maksimalne nosivosti plovnog sredstva, ili ne osigura istodobni prijevoz ručnog prtljaga, ili na prijevoz primi stvari koje čine smetnju ukrcanim putnicima ili ako te stvari smjesti u dijelu gdje se nalaze sjedišta putnika (čl. 103).
Za prekršaj iz prethodnog stavka kaznit će se novčanom kaznom do 2.000,00 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.


Članak 137.

Novčanom kaznom do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj zapovjednik broda, odnosno starješina plovnog sredstva, ili osoba koja ga zamjenjuje:
1. ako na brodu nema bilo koje od brodskih isprava i knjiga ( od čl. 40 do čl. 45);
2. ako koristi brod koji nema spremište ili posude ili ako ne čuva otpadna ulja do dolaska u luku ( čl. 66);
3. ako u luci poduzima radnje koje dovode ili bi mogle dovesti u opasnost život ili zdravlje ljudi, brodove ili druge objekte ili ako bi im mogle nanijeti štetu ili ako bi se tim radnjama zatrpavala luka (čl. 67.);
4. ako ne poduzme mjere ili ne postupi po naređenju kapetanije (čl. 68.);
5. ako postupi protivno odluci gospodarskog društva koje koristi luku ili protivno naređenju nadležne kapetanije ili drugih mjerodavnih organa (čl. 72);
6. ako obavlja čišćenje broda protivno odredbi čl. 71;
7. ako se ne pridržava propisanog reda u luci (čl. 74.);
8. ako obavlja sidrenje broda na način kojim se ugrožava sigurnost plovidbe (čl. 80.);
9. ako obavlja sidrenje brodova na sidrištima koja nisu namijenjena za sidrenje tih brodova (čl. 81);
10. ako se ne pridržava propisanog reda u zimovniku, odnosno zimskom skloništu (čl. 89.).
Uz kaznu za prekršaje iz prethodnog stavka zapovjedniku broda, odnosno starješini plovnog sredstva, ili osobi koje ga zamjenjuje može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja nadležnosti za rad u trajanju tri mjeseca do jedne godine.


Članak 138.

Novčanom kaznom koja se naplaćuje na licu mjesta u fiksnom iznosu kaznit će se za prekršaj pravna osoba do 500,00 KM, a odgovorna osoba i drugi pojedinac do 100,00 KM:
1. ako upravlja čamcem, plutajućim objektom, skelom i splavom bez uvjerenja za upravljanje čamcem (čl. 57.);
2. ako stavi u plovidbu ili drži u plovidbi čamac, plutajući objekt, skelu ili drugo plovilo bez važećih isprava – plovidbene dozvole (čl.54), odnosno lista očevidnosti(čl.59);
3. ako ne produži važnost plovidbene dozvole (čl. 54.);
4. ako je otvorio kupalište na plovnom putu i nema suglasnosti nadležne kapetanije (čl. 85);
5. ako ne održava kupalište i ne poduzima mjere sigurnosti u kupalištu (čl. 86).
Novčanu kaznu na licu mjesta izriče i naplaćuje inspektor.
Ako počinitelj prekršaja ne plati novčanu kaznu na licu mjesta dužan je to učiniti najkasnije u roku od osam dana od dana kada je učinio prekršaj.
Ako počinitelj prekršaja ne plati novčanu kaznu u roku iz prethodnog stavka inspektor će podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja.


XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 139.

Provedbeni propisi i opći akti iz ovog Zakona, donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 140.

Federalni ministar u sporazumu s Federalnim ministrom unutarnjih poslova donijet će bliže propise o postupku u slučaju rođenja i smrti, nalaska napuštenog novorođenog djeteta, prijama izjave posljednje volje i testamenta na čuvanje, kao i o postupku s imovinom osoba umrlih na brodu, odnosno plovnom sredstvu.

Članak 141.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovog zakona okončat će se po odredbama ovog zakona.

Članak 142.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi («Službeni list R BiH», broj 24/92 i 13/94), koji je do sada uređivao ovu materiju.

Članak 143.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama Federacije BiH».



PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Slavko Matić

 

 

 

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOGA DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Muhamed Ibrahimović