Z A K O N
o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti


I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Članak 2.

Izričaji uporabljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

- Zdravstvena ustanova je ustanova osnovana sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti, u svim oblicima svojine.
- Nositelj privatne prakse je zdravstveni djelatnik koji ima registriranu privatnu praksu na temelju zakona.
- Fizička osoba- obrtnik je osoba koje obavlja, na temelju zakona, djelatnost u svoje ime i za svoj račun a pritom se može koristiti i radom drugih osoba sa kojima zaključi ugovor o radu.
- Zarazna bolest je bolest čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju.
- Epidemija zarazne bolesti je pojava neuobičajnog broja oboljevanja od zaraznih bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obveznog prijavljivanja ili pojava novih zaraznih bolesti koje ugrožavaju zdravlje pučanstva.
- Zaraženim područjem, smatra se područje na kojem je otkriveni jedan ili više izvora zaraze i koje pruža mogućnost za širenje zaraze.
- Ugroženim područjem, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.
- Bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pružanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nositelja privatne prakse.

Članak 3.

Zaštita od zaraznih bolesti obveza je jedinica lokalne samouprave - općina, kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja, nositelja privatne prakse, gospodarskih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba.

Sve fizičke i pravne osobe moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje potrebitih nalaza i primjenu ostalih mjera za zašitu od zaraznih bolesti navedenih u ovom zakonu.

Članak 4.

Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organiziranju i provedbi:

1. mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i
2. osiguranju materijalnih sredstava.

Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno provode zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse, sukladno zakonu i programima iz članka 9. ovoga zakona.
Određene opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati i gospodarska društva, odnosno fizička osoba – obrtnik , sukladno odredbi članka 24. ovoga zakona.

Članak 5.

Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude provode zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse u suradnji s tijelima ovlaštenim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama , a sastoje se u uzajamnom izvješćivanju o pojavi i kretanju tih bolesti i organiziranju i provedbi epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za sprječavanje, odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti.

Članak 6.

Epidemiju zarazne bolesti na dva ili više kantona proglašava te određuje zaraženo odnosno ugroženo područje, federalni ministar zdravstva ( u daljem tekstu: Federalni ministar) na temelju epidemiološkog izvješća zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda za javno zdravstvo ( u daljem tekstu:kantonalni zavod ) uz stručno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Federalni zavod).
Ukoliko je epidemija prisutna na području jednog kantona istu proglašava kantonalni ministar zdravstva (u daljem tekstu:kantonalni ministar) uz prethodnu suglasnost Federalnog ministra na temelju epidemiološkog izvješća zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda uz stručno mišljenje Federalnog zavoda.
Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovoga članka objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 7.

Prestanak epidemije iz članka 6. ovoga zakona, na temelju epidemiološkog izvješća zdravstvene ustanove, kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava Federalni ministar odnosno kantonalni ministar.
Prestanak epidemije objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

II - ZARAZNE BOLESTI

Članak 8.

 Zaraznim bolestima , sukladno  ovom zakonu, smatraju se:

R.B.

ŠIFRA

BOLEST

 

1.       

A 06

AMEBIJAZA

AMEBIASIS

2.       

B 76

ANKILOSTOMIJAZA

ANKYLOSTOMIASIS

3.       

 

ANTIMIKROBNA RESISTENCIJA

ANTIMICROBIAL RESIST.

4.       

A 15-

A 19

AKTIVNA TUBERKULOZA –TUBERKULOZA U ZARAZNOM STADIJU

TUBECULOSIS  ACTIVA

5.       

 

AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA

AFP

6.       

 

AKUTNI RESPIRATORNI SINDROM

SARS

7.       

A 82

BJESNILO

LYSSA

8.       

A 05

BOTULIZAM

BOTULISMUS

9.       

A 75

BRIL-CINCEROVA BOLEST

MORBUS BRILL-ZINSSER

10.   

A 23

BRUCELOZA

BRUCELLOSIS

11.   

A 22

CRNI PRIŠT

ANTHRAX

12.   

B 06

CRVENKA

RUBELLA/RUBEOLLA

13.   

 

CRVENKA KONGENTALNA

RUBELLA CONGENTALIS

14.   

A 26

CRVENI VJETAR

ERYSIPELAS

15.   

A 36

DIFTERIJA

DIPHTHERIA

16.   

A 03

DIZENTERIJA

DYSENTERIA BACILLARIS

17.   

A 80

DJEČJA PARALIZA

POLIOMYELITIS ANTERIOR ACUTA

18.   

G 00

DRUGI BAKTERIJ. MENINGITISI

MENINGITIS

19.   

B 67

EHINOKOKOZA

ECHINOCOCCOSIS

20.   

A 09

ENTEROKOLITIS

ENTEROCOLITIS

21.   

A 54

GONOREJA

GONORRHEA

22.   

J 11

GRIPA

INFLUENZA

23.   

 

PTIČIJA GRIPA

 

24.   

A 30

GUBA

LEPRA

25.   

A 07

GVARDIJAZA

GIARDIASIS

26.   

A 98

HEMORAGIČNE GROZNICE

FEBRIS HAEMORHAGICAE V

27.   

A 98.5

HEMORAGIČNA GROZNICA S

BUBREŽNIM SINDROMOM

F.HAEMORHAGICAE  CUM

SYNDROMA RENALE

28.   

B 24

HIV INFEKCIJA

HIV INFECTION

29.   

A 74

HLAMIDIJA

CHLAMYDIA INF.

30.   

Z 22

HbsAg NOSILAŠTVO

HBsAG

31.   

B 27

INFEKTIVNA MONONUKLEOZA

MONONUCLEOSIS INFECT.

32.   

 

INFEKCIJE UZROKOVANE

ENTEROHEMORAGIJSKOM E.KOLI

INFECTIONS WITH ENTERO

HAEMORRHAGIC E.COLI

33.   

 

INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE

NOSOKOMIAL INF.

34.   

 

INFEKCIJE IZAZVANE HEMOFILUSOM INFLUENZE b

INFECTIONS WITH HAEMO-

PHILUS INF.GROUP b

35.   

A 04.6

JERSINIJAZA

YERSINOSIS

36.          

A 04.5

KAMPILOBAKREIOZA

CAMPYLOBACTERIOSIS

37.          

A 00

KOLERA

CHOLERA ASIATICA

38.          

 

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS

 

39.          

A 07.2

KRIPTOSPORODIOZA

CRIPTOSPORIDIOSIS

40.          

A 20

KUGA

PESTIS

41.          

A 69.2

LAIMSKA BOLEST

LYME BORELIOSIS

42.          

A 48

LEGIONARSKA BOLEST

LEGIONELLOSIS

43.          

A 27

LEPTOSPIROZA

LEPTOSPIROSIS

44.          

B 55

LIŠMANIJAZA

LEISHMANIASIS

45.          

A 32

LISTERIOZA

LISTERIOSIS

46.          

B 54

MALARIJA

MALARIA

47.          

B 05

MALE BOGINJE

MORBILLI

48.          

B 60

MIKROSPORIJA PREMA LOKALIZACIJI

MICROSPORDIOSIS

49.          

A 39

MENINGOKOKNI MENINGITIS

MENINGITIS EPIDEMICA

50.          

B 01

OVČIJE BOGINJE

VARICELLAE

51.          

A 93

PAPATOČI GROZNICA

FEBRIS PAPPATACI

52.          

A 75

PJEGAVAC

TYPHUS EXANTHEMATICUS

53.          

A 40

PNEMOKOKNE INFEKCIJE PREMA LOKALIZACIJI

PNEUMOCOCCAL

INFECTIONS/LOCALISAT./

54.          

T 88

POSTVAKCINALNE KOMPLIKACIJE

POSTVACCINAL COMPL.

55.          

A 68

POVRATNA GROZNICA

FEBRIS RECURRENS

56.          

 

PRENOSIVA SPUŽVASTA VARIJANTA ENCEFALOPAT.(CJD)

-KRAVLJE LUDILO

TRANSMISSIBLE SPONGIFORM ENCEPHALOPATHIES VARIANT (CJD)

57.          

A 70

PSITAKOZA-ORNITOZA

PSITTACOSIS-ORNITHOSIS

58.          

A 79

RIKECIOZE

RICKETTSIOSES

59.          

A 02

SALMONELOZA / VRSTA /

SALMONELLOSIS

60.          

A 41

SEPSA

SEPSSIS

61.          

A 53

SIFILIS

SYPHILIS

62.          

B 20

SINDROM STEČENOG NEDOSTATKA IMUNITETA

AIDS /SIDA

63.          

J 02

STREPTOKOKNA UPALA GRLA

ANGINA STREPTOCOCCICA

64.          

A 38

ŠARLAH

SCARLATINA

65.          

B 86

ŠUGA

SCABIES

66.          

A 35

TETANUS

TETANUS

67.          

B 58

TOKSOPLAZMOZA

TOKSOPLASMOSIS

68.          

A 01

TRBUŠNI TIFUS

TYPHUS ABDOMINALIS

69.          

B 75

TRIHINOZA

TRICHINOSIS

70.          

A 21

TULAREMIJA

TULAREMIA

71.          

B 03

VELIKE BOGINJE

VARIOLA VERA

72.          

A 37

VELIKI KAŠALJ

PERTUSSIS

73.          

A 87

VIRUSNI MENINGITIS

MENINGITIS VIROSA

74.          

A 86

ZARAZNO ZAPALJENJE MOZGA

ENCEPHALITIS

75.          

A 05

ZARAZNO TROVANJE HRANOM UZROKOVANO BAKTERIJAMA

 /PREMA UZROČNIKU/

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS PREMA UZROČNIKU

76.          

B 15

ZARAZNA ŽUTICA TIPA A

HEPATITIS VIROSA A

77.          

B 16

ZARAZNA ŽUTICA TIPA B

HEPATITIS VIROSA B

78.          

B 17

ZARAZNA ŽUTICA TIPA C

HEPATITIS VIROSA C

79.          

 

ZARAZNA ŽUTICA TIPA D

HEPATITIS VIROSA D

80.          

 

ZARAZNA ŽUTICA TIPA E

HEPATITIS VIROSA E

81.          

B 02

ZOSTER

HERPES ZOSTER

82.          

B 26

ZAUŠNJACI

PAROTITIS EPIDEMICA

83.          

A 95

ŽUTA GROZNICA

FEBRIS FLAVA

84.          

A 78

Q GROZNICA

Q FEBRIS

Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) može,na prijedlog Federalnog ministra i uz stručno mišljenje Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu pučanstva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviđene ovim zakonom.


III- MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 9.

Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, ostvaruje se mjerama za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti:

A. opće mjere
B. posebne mjere
C. ostale mjere

Opće i posebne mjere iz stavka 1. ovoga članka sprovode se sukladno s programima koje donosi Federalni ministar odnosno ovlašteni kantonalni ministar na prijedlog stručnog savjetodavnog tijela iz članka 64. ovoga zakona, Federalnog zavoda odnosno kantonalnih zavoda koji imaju obvezu da prate i ispituju epidemiološku situaciju u pogledu zaraznih bolesti sukladno zakonu, prihvaćenim međunarodnim sporazumima i programima Svjetske zdravstvene organizacije.
Programi iz stavka 2. moraju sadržavati mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, njihove izvršitelje, rokove implementiranja i izvore sredstava za njihovu provedbu.


A. OPĆE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Članak 10.

Opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

1. osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta , objekata i uređaja koji služe za opskrbu vodom za piće;
2. osiguranje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet;
3. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na način i pod uvjetima kojima se osigurava zaštita od zagađivanja voda i tla, kao i održavanje glodara i insekata na biološki prihvatljivim minimumu;
4. održavanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima javnog prometa i na javnim mjestima;
5. obavljanje obvezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u:
- objektima za vodoopskrbu vodom za piće,
- objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe, te sirovina za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz,
- objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari,
- objektima zdravstvenih ustanova i nositelja privatne prakse,
- odgojno-obrazovnim objektima,
- objektima i sredstvima javnog prometa,
- stambenim objektima i dvorištima,
- ostalim objektima (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada i dr.) gospodarskih društava, drugih pravnih osoba kao i fizičkih osoba- obrtnika i drugih pravnih i fizičkih osoba.


B. POSEBNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

Članak 11.

Posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su:

1. promocija i zdravstveni odgoj o prevenciji zaraznih bolesti ;
2. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze;
3. laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika;
4. prijavljivanje;
5. prijevoz,izolacija,hospitalizacija i liječenje;
6. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;
7. zdravstveni nadzor nad kliconošama, uposlenicima i drugim osobama;
8. imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa;
9. karanten, kučna izolacija i zdravstveni nadzor.


1. Promocija i zdravstveni odgoj o prevenciji zaraznih bolesti

Članak 12.

Kao mjera sprječavanja i kontrole zaraznih bolesti provodi se promocija i zdravstveni odgoj, koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u posebnoj oblasti i posebnom okruženju, a implementiraju se sukladno programu.
Programe promocije i zdravstvenog odgoja iz stavka 1. ovoga članka donosi Federalni ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a provode ih kantonalni zavodi koordinirano od strane Federalnog zavoda.
Troškovi promocije i zdravstvenog odgoja osiguravaju se u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Proračun Federacije) odnosno proračunu kantona, a troškove zdravstvenog odgoja uposlenika u svezi s procesom rada snosi gospodarsko društvo, pravna osoba, kao i fizička osoba- obrtnik za svoje uposlenike.


2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze

Članak 13.

Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, zdravstvene ustanove obavljaju:

1. epidemiološko izviđanje i osmatranje terena;
2. epidemiološko ispitivanje (anektiranje):
a) pri pojavi Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoralgične groznice s bubrežnim sindromom, zarazne žutice, bjesnoće, malarije, malih boginja, meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS, nosilaštva HIV antitijela, SARS, trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, akutna flakcidna paraliza, virusni meningitis, kongentalna rubeola, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, dječje paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma, te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti;
b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere,kuge, žute groznice,hemoralgijskih groznica i velikih boginja;
3. zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi;
4. zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz točke 2. ovoga članka ili drugih zaraznih bolesti;
5. epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede osoba koja su oboljela ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika;
6. ispitivanje krvi davatelja na sifilis, antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presađivanje na sifilis, zarazne žutice,na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u sjemenu odnosno organima.;
7. ispitivanje krvi rizičnih skupina pučanstva (intravenozni narkomani , promiskuitne osobe i osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu žuticu tipa B i C;
8. ispitivanje krvi zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog rizika (hemodijaliza, laboratorij, kirurgija, ginekologija, stomatologija i dr.) na antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV-a;
9. ispitivanje trudnica na na HBs antigen a prema epidemiološkim indikacijama na zaraznu žuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu;
10. ispitivanje krvi osoba koje se dobrovoljno prijave za savjetovanje i testiranje u cilju saznanja svog HIV statusa.

Ispitivanja krvi iz toč. 7., 8., 9. i 10. ovog članka vrši se uz informiran pristanak osobe .

3. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika

Članak 14.

Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu slijedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, dječje paralize, difterije,gonoreja, kolere, krpljenog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, Q groznice, sifilisa, HIV /AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragijske groznice, virusnih hemoragijskih groznica, zarazne žutice tipa B i C te žute groznice, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz članka 8. ovoga zakona.
Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti iz st, 1. i 2. ovoga članka, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja urzočnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze obavljaju zdravstvene ustanove.
Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzročnika iz stavka 3. ovoga članka obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji u Federaciji odnosno u inozemstvu i to kod slijedećih zaraznih bolesti: bjesnoće, bruceloze, dječje paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloza, AIDS, trbušnog tifusa, virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice.
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke opremljenost, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze, donosi Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje u kojim se zdravstvenim ustanovama može obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske izolacije i identifikacije uzročnika zaraznih bolesti radi utvrđivanja dijagnoze.
Rješenje iz stavka 6. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 15.

Zdravstvene ustanove iz članka 14. ovoga zakona dužne su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom zavodu i ovlaštenom kantonalnom zavodu, sukladno provedbenim propisom kojeg donosi Federalni ministar.


4. Prijavljivanje

Članak 16.

Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova odnosno nositelj privatne prakse, mora prijaviti istodobno Federalnom zavodu i ovlaštenom kantonalnom zavodu:

1. svaki slučaj zarazne bolesti iz članka 8. ovoga zakona, ili svaku smrt uvjetovanu takvom bolesti;
2. svaku sumnju na difteriju, virusnu hemoragijsku groznicu, koleru, kugu, velike boginje , poliomielitis, antraks, SARS, žutu groznicu i bjesnilo;
3. svaku epidemiju zaraznih bolesti ;
4. svako lučenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija,jersinija i lamblia;
5. svako nosilaštvo zarazne žutice tipa B i C, HIV-a i parazita koje uzrokuju malariju;
6. svaki ujed, ozljedu ili kontakt s bijesnom životinjom ili životinjom za koju se sumnja da je bijesna.

Liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a ne nalazi se na dužnosti u zdravstvenoj ustanovi, obvezan je o tome bez odlaganja izvijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu.
Prijavljuju se simptomatični slučajevi dok asimptomatične infekcije treba prijaviti ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.
Kod prijavljivanja se koristi sistem otkrivanja bolesti :
- potvrđena definicija slučaja –laboratorijski verificiran slučaj;
- vjerojatan slučaj –verificiran na temelju kliničke i epidemiološke slike;
- moguć slučaj – indikativna klinička slika.

Članak 17.

O svakom oboljenju od bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze , tularemije i drugih bolesti koje se sa životinja prenose na ljude zdravstvena ustanova odnosno nositelj privatne prakse, koja utvrdi oboljenje, dužna je odmah izvijestiti ovlaštenu veterinarsku stanicu, odnosno tijelo uprave ovlašteno za poslove veterinarstva.
Veterinarska stanica, odnosno fizička osoba koje pruža veterinarke usluge, obvezna je odmah izvijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno ovlašteno kantonalno ministarstvo zdravstva o svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18.

Na temelju prijave iz članka 16. ovoga zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija koja se odnosi na uzročnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i ovlašteni kantonalni zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti.

Članak 19.

Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim zakonom, donosi Federalni ministar.

5. Prijevoz, izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih

Članak 20.

Osobe za koja se utvrdi da boluju od meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a , legionarske bolesti, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) dječje paralize, difterije, pjegvca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa i crnog prišta te osobe za koje se sumnja da bolujuju od kolere, kuge ili virusnih hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze.
Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza osobe oboljele od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21.

Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koja se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz članka 8. ovoga zakona, po potrebi se izolilraju i hospitaliraju u zdravstvenim ustanovama na odjelima za liječenje zaraznih bolesti.
Zdravstvena ustanova obvezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz stavka 1.ovoga članka.

Članak 22.

Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem obimu, izolacija i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim za tu svrhu.
Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavku 1. ovoga članka donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda uz prethodnu suglasnost Federalnog ministra

6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija

Članak 23.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaća:

- obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao opću mjeru za sprječavanje pojave zaraznih bolesti i
- obveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao posebnu mjera za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.

Članak 24.

Obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode zdravstvene ustanove, gospodarska društva odnosno fizičke osobe - obrtnici, ako udovoljavaju propisanim uvjetima.
Ukoliko mjere obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode gospodarska društva odnosno fizičke osobe -obrtnici iste obavljaju sukladno utvrđenom programom pod nadzorom higijensko epidemiološke službe.

Obveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja , kantonalnih zavoda odnosno Federalnog zavoda ovisno od epidemiološke situacije.
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta, kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, gospodarska društva odnosno fizičke osobe- obrtnici za obavljanje poslova iz članka 23. donosi Federalni ministar.

Članak 25.

Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se prigodom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg), bjesnila, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, zarazne žutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije.
Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se u tijeku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u tijeku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća:

- lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše,
- osobne i druge predmete iz okoliša bolesnika ili kliconoše,
- stambene i druge prostore u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša,
- prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba umrla od određene zarazne bolesti.

Članak 26.

Obvezna protuepidemijska dezinsekcija obavlja se prigodom pojave pjegavca i kuge.
Obvezna protuepidemijska dezinsekcija provodi se i u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest odnosno opasnost.
Obvezna protuepidemijska dezinsekcija obuhvaća:

- osobe koja su oboljele od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovoga članka, i druge osobe iz okoline bolesnika,
- odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba iz okoliša bolesnika,
- stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka druga osoba iz njegovog okoliša,
- prijevozna sredstva, kojima su prevezeni bolesnik ili druga osoba,a za koja je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike neke od određenih zaraznih bolesti.

Članak 27.

Obvezna protuepidemijska deratizacija obavlja se prigodom pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest gdje izvor mogu biti glodavci.
Obvezna protuepidemijska deratizacija obuhvaća:
- stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta,
- pristaništa, pomorske, riječne i zračne luke,autobusne i željezničke stanice te druge objekte javnog prometa,
- sredstva javnog prometa (autobuse, trolebuse, brodove, kamione, zrakoplove, željezničke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće uporabe,
- radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće uporabe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju stvaranju uvjeta za život i razmnožavanje glodavaca.

Članak 28.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima čija je efikasnost utvrđena i na način kojim se postiže uspješno sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti zbog kojih se vrši.
Utvrđivanje efikasnosti sredstava za namjene iz stavka 1. ovog članka vrši se na temelju kemijskog, fizičkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje dvije zdravstvene ustanove ili u dva gospodarska društva koja su registrirana za ove usluge, a koje rješenjem utvrdi Federalni ministar , na temelju mišljenja stručnog savjetodavnog tijela iz članka 64.ovoga zakona.
Rješenje iz stavka 2.ovoga članka objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 29.

Provedbene propise o načinu obavljanja obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije donosi Federalni ministar .


7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, uposlenicima i drugim osobama

Članak 30.

Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe:
1. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju pučanstva pitkom vodom, a koja na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama, odnosno s pitkom vodom;
2. koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu (predškolske ustanove, đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.);
3. zdravstveni djelatnici i drugi uposlenici u zdravstvenim ustanovama, nositelji privatne prakse,uposlenici u ustanovama socijalne skrbi, obrazovnim ustanovama kao i osobe koje u tijeku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u izravan dodir s lijekovima;
4. koje rade u objektima za pružanje higijenske njege pučanstvu (javnom kupatilu, berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.) kao i osobe koja rade u proizvodnji ili prometu kozmetičkih sredstava;
5. za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin ili meningokoka, kao i klice trbušnog tifusa;
6. koje su nositelji antitijela zarazne žutice tipa B i C i HIV/AIDS;
7. koje u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije, kolere SARSA,žute groznice, virusnih hemoragijskih groznica (Ebola,Lassa,Marburg) ,kuge i ptičije gripe.

Članak 31.

Zdravstveni nadzor obuhvaća:
1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa – zaključenja ugovora o radu;
2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz članka 8. ovoga zakona;
3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju ;
4. povremene zdravstvene preglede u tijeku uposlenja.


Povremeni zdravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe, koja obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju pučanstva pitkom vodom ,iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovog zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovu kućanstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, što ih utvrdi ovlašteno tijelo sanitarne inspekcije.
Povremeni zdravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe iz članka 30. stavka 1. toč. 2. do 5. ovoga zakona obavlja se jedanput godišnje.
Povremeni zadravstveni pregled u tijeku uposlenja za osobe iz članka 30. stavak 1. točke 6. ovoga zakona obavlja se dva puta godišnje.
Zdravstveni pregled osoba iz članka 30. stavak 1. točka 7. ovoga zakona obavlja se odmah pri ulasku u Federaciju .

Članak 32.

U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju pučanstva pitkom vodom, ne smiju biti uposlene osobe koje:
1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti što se mogu prenijeti namirnicama, odnosno vodom,
2. boluju od gnojnih bolesti kože,
3. izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloza,
4. su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji izlučuje eneterotoksin.

Članak 33.

U proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela, ne smiju biti uposlene osobe koja boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti osobe koja izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije.

Članak 34.

U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju biti uposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Članak 35.

Uposlenici u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi kao i nositelji privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju.
Osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova.

Članak 36.

U objektima za pružanje higijenske njege pučanstvu, za prizvodnju i promet živežnih namirnica ne smiju raditi osobe koja boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzročnike kapljičnih zaraznih bolesti (betahemalitički streptokok grupe A i piogeni stafilokok).

Članak 37.

Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju i osobe za koja se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na temelju laboratorijskog nalaza utvrdi da nemaju zaraznih klica.
Osobe za koja se utvrdi da su oboljela od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti, obvezno se podvrgavaju liječenju.
Osobe koje su nositelji uzročnika zaraznih žutica tipa B i C, koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nositelji virusa HIV infekcije i drugih bolesti kod kojih je moguć interhumani prijenos moraju biti upućene u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze.

Članak 38.

Troškove zdravstvenih pregleda iz članku 31. stavak 1. toč. 1. i 4. ovog zakona snosi, sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac-gospodarsko društvo ili druga pravna osoba ,odnosno fizička osoba - obrtnik .
Troškovi zdravstvenih pregleda iz članka 31. stavak 1. točka 2. ovoga zakona, osiguravaju se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz članka 31. stavka 1. točka 3. ovog zakona u Proračunu Federacije .

Članak 39.

Provedbene propise o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom, donosi Federalni ministar .


8. Imunizacija, imunoprofilaksa i kemoprofilaksa

Članak 40.

Imunizacija je obvezna:

1. protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, malih boginja, rubeole, zaušnjaka, zarazne žutice tipa B i Hemofilus influence tipa b - za sve osobe određenog uzrasta;
2. protiv bjesnila - za sve osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna;
3. protiv žute groznice - za osobe koje putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti;
4. protiv meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za osobe koje putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti;
5. protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sva osobe za koja postoje epidemiološke indikacije.

Članak 41.

Indikacije za imunizaciju određuje liječnik po prethodno izvršenom pregledu svake osobe koju treba imunizirati.
Stručno savjetodavno tijelo iz članka 64.ovoga zakona odlučit će da li postoje trajni razlozi za odustajanje od cjepljenja (trajne kontraindikacije).
Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba čuvati i o njima podnijeti izvješće ovlaštenom kantonalnom zavodu i Federalnom zavodu sukladno provedbenom propisu .
Imunizaciju vrše zdravstveni djelatnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom, ali samo u prisutnosti i pod nadzorom liječnika.

Članak 42.

Zaštita imuno globulinom (imunoprofilaksa) obvezna je:

1. za osobe ozlijeđene od bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna, ako je od vakciniranja tih osoba protiv bjesnila proteklo više od jedne godine;
2. za povrijeđene osobe izložene zarazi od tetanusa, ako povrijeđena osoba nije vakcinirana, ako se ne može utvrditi da je vakcinirana, ako je vakcinirana samo jednom dozom vakcine u periodu dužem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako je od dana vakciniranja te osobe protiv tetanusa proteklo više od deset godina;
3. za osobe izložene zarazi od zarazne žutice tipa A i B , ako za to postoji klinička i epidemiološka indikacija.

Članak 43.

Zaštita lijekovima (kemoprofilaksa) obvezna je za :
1. sve osobe koje su izložene zarazi od kolere i malarije;
2. djecu,omladinu i uposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu ,pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influence;
3. osobe kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV pozitivne krvi (npr. ubodom igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV pozitivnom krvi, ili u slučaju kontakta nezaštićene kože, na kojoj postoje prekidi kontinuiteta, sa HIV pozitivnom krvi i sl.).

Članak 44.

Godišnji program imunizacije i profilakse donosi Federalni ministar na temelju prijedloga Federalnog zavoda.

Članak 45.

Provedbene propise o načinu provođenja obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koja se podvrgavaju toj obvezi, donosi Federalni ministar .
Provedbene propise o uvjetima u pogledu stručne spreme uposlenika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila, donosi Federalni ministar.
Federalni ministar rješenjem određuje zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga članka.
Rješenje iz stavka 3. objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH”.


9. Karanten, kućna izolacija i zdravstveni nadzor

a - Karanten

Članak 46.

Karanten je mjera ograničavanja kretanja i omogućavanja obveznih medicinskih pregleda osoba koje su bile, ili za koje se sumnja da su bile, u kontaktu s osobom koje ima kugu, virusnu hemoragičnu groznicu (Ebola, Lassa, Marburg), SARS, velike boginje i žutu groznicu u vrijeme kada je ova osoba bila zaražena.
Pod karanten se stavljaju i zdravstveni djelatnici određeni za liječenje osoba iz stavka 1. ovoga članka.
O stavljanju u karanten,određivanju prostora za karanten odlučuje Federalni ministar na temelju epidemiološkog izvješća Federalnog zavoda, rješenjem protiv koga je dozvoljen priziv koji ne odlaže izvršenje.
Duljina zadržavanja u karantenu je vremenski interval dvostrukog najduljeg inkubacionog perioda za određenu bolest.
Karanten se fizički osigurava od strane ovlaštenih osoba ovlaštenog kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova.
Troškovi karantena padaju na teret Proračunu Federacije .


b – Kućna izolacija

Članak 47.

Kućna izolacija se sprovodi u svim slučajevima kada se na temelju ocjene epidemiološke ugroženosti izoliraju članovi obitelji kod kojih postoji sumnja oboljevanja od zaraznih bolesti, a koja se mora isključiti kliničkim i dijagnostičkim metodama.

O kućnoj izolaciji odlučuje ovlašteni kantonalni ministar na temelju epidemiološkog izvješća ovlaštenog kantonalnog zavoda uz konsultiranje stručnog ekspertskog tima ovlaštenog kantona u roku od 24 sata, rješenjem protiv koga je dozvoljen priziv koji ne odlaže izvršenje.
Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest klinički i dijagnostički ne isključi.
Troškovi kućne izolacije padaju na teret proračunu kantona.


c – Zdravstveni nadzor

Članak 48.

Osobe za koja se utvrdi ili posumnja da su bila u izravnom dodiru sa oboljelim osobama ili sa osobama za koja postoji sumnja da su oboljele od virusnih hemoragijskih groznica ( Ebola,Lassa,Marburg), žute groznice, SARS-a, kolere, kuge ,malarije, difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor.
O stavljanju pod zdravstveni nadzor odlučuje ovlašteni kantonalni ministar na temelju epidemiološkog izvješća ovlaštenog kantonalnog zavoda, rješenjem protiv koga je dozvoljen priziv koji ne odlaže izvršenje.
Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati određenoj zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebitim zdravstvenim pregledima.
Duljina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najdužeg inkubacionog perioda za određenu zaraznu bolest.


C. OSTALE MJERE ZA SPRJEČAVANJE I
SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI

1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nesreća

Članak 49.

U slučaju epidemija većih razmjera, kao i u slučaju elementarnih nesreća (poplava, zemljotresa, požara, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.) koje mogu dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja građana, Vlada na prijedlog Federalnog ministara, može poduzimati, radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, slijedeće mjere:

1. uvođenje radne obveze zdravstvenim djelatnicima i angažiranje drugih osoba;
2. angažiranje opreme, lijekova i transportnih sredstava;
3. privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite;
4. izolaciju i liječenje, kao i
5. određivanje posebnih zadataka zdravstvenim ustanovama i nositeljima privatne prakse.

Ukoliko su izvanredne okolnosti iz stavka 1.ovog članka prisutne samo na području jednog kantona o poduzimanju mjera odlučuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministara.

2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba

Članak 50.

Iskopavanje i prenošenje umrlih osoba obavlja se na način i pod uvjetima koji onemogućuju širenje zaraze.
Prenos umrlih osoba iz inozemstva u Federaciju može se vršiti samo po odobrenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva zdravstva i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova – Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.


3. Mjere za sprječavanje i suzbijanje
bolničkih (intrahospitalnih ) infekcija

Članak 51.

Svaka zdravstvena ustanova, kao i nositelj privatne prakse, a koji u obavljanju svoje redovite djelatnosti otkriju zaraznu bolest dužni su poduzeti propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje daljeg širenja zaraze i najnužnije protuepidemijske i higijenske mjere koje narav bolesti nalaže, kao i poučiti oboljele i druge osobe iz njihovog okoliša o načinu zaštite od te zaraze.
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse dužni su osigurati sanitarne i druge uvjete i provesti odgovarajuće sanitarno-tehničke, higijenske, organizacijske i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar zdravstvene ustanove odnosno ordinacije .
Svaka zdravstvena ustanova i nositelj privatne prakse u obvezi su donijeti i primjeniti program za sprječavanje i kontrolu bolničkih infekcija koji sadrži:
- otkrivanje i ranu dijagnostiku bolničke infekcije;
- prijavu slučaja bolničke infekcije;
- naputak za primjenu svih dijagnostičkih, terapeutskih, sestrinskih i drugih procedura;
- naputak za steriliziranje, dezinficiranje, čiščenje i rukovanje otpadom;
- naputak za postupanje s pacijentima, uposlenicima u zdravstvenoj njezi i pomoćnim osobljem s infekcijama;
- program zaštite za uposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi na radnom mjestu;
- program obuke za uposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi .

Nadzor nad provedbom mjera iz ovoga članka vrše federalni odnosno kantonalni inspektori sukladno svojim ovlastima.

Članak 52.

Provedbene propise o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, donosi Federalni ministar .

4. Testovi na humani materijal

Članak 53.

Za vrijeme uzimanja ljudskog materijala za transplantiranje, umjetnu inseminaciju ili in vitro fertilizaciju, obvezno je testirati krv donatora, druga tkiva i organe donatora na prisustvo klica koje uzrokuju sifilis, zaraznu žuticu, AIDS i druge bolesti koje se mogu prenijeti putem humanog materijala.
Testovi na humani materijal iz stavka 1.ovoga članka, obvezni su i u slučajevima gdje prikupljanje nije bilo izvršeno u Federaciji, ako uz humani materijal nije dat certifikat da je test koji je izveden bio negativan.


IV - MJERE OSIGURANJA RADI ZAŠTITE
PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 54.

Radi zaštite pučanstva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere predviđene ovim zakonom i međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.
Radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka Federalno ministarstvo zdravstva može narediti posebne izvanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti:

1. zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti;
2. zabrana kretanja pučanstva, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima;
3. vakciniranje i kemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska;
4. ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda;
5. obvezno učešće zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, nositelja privatne prakse i drugih fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, odnosno uporabu objekata, opreme i prevoznih sredstava, a radi suzbijanja zaraznih bolesti;
6. druge mjere sukladno međunarodnim propisima.

Članak 55.

Radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti organizira se i vrši sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u međunarodnom prometu preko granice Federacije .
Sanitarni nadzor na granici vrše federalni granični sanitarni inspektori .

Članak 56.

U obavljanju sanitarnog nadzora na granici, granični sanitarni inspektor ima pravo i obvezu:

1. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvrđivanja zaraznih bolesti;
2. zabraniti kretanje osoba, za koja se posumnja da su se mogla zaraziti kugom, virusnim hemoragičnim groznicama ( Ebola,Lassa,Marburg), žutom groznicom i SARS-om;
3. narediti poduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehničkih i higijenskih mjera protiv zaraznih bolesti, sukladno ovom zakonu i obvezama po međunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim međunarodnim ugovorima.

Mjere iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se rješenjem.
Priziv protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.


V - NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZA
ZAŠTITU PUČANSTVAOD ZARAZNIH BOLESTI

Članak 57.

Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, obavljaju sanitarni inspektori koji postupaju kao prvostupanjsko tijelo.

U provedbi nadzora sanitarni inspektori ovlašteni su:

1. zabraniti kretanje osobama za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih zaraznih bolesti;
2. zabraniti okupljanje osoba u obrazovnim ustanovama, kinima, kazalištima, javnim lokalima te na drugim javnim mjestima, dok ne prođe opasnost od epidemije zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;
3. narediti izoliranje osoba oboljelih od zaraznih bolesti određenih ovim zakonom i njihovo liječenje;
4. osobama koje su oboljele od određenih zaraznih bolesti te osobama koje su nositelji klica određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim mjestima odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba;
5. narediti uklanjanje oboljelih osoba s određenih radnih mjesta i zabraniti rada osobama koje nisu podvrgnute propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja odnosno pregleda;
6. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala za laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja zaraznih bolesti određenih ovim zakonom;
7. zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute zdravstvenom odgoju, dok ne dokažu potrebita znanja za to, potvrdnicom ovlaštene zdravstvene ustanove;
8. narediti provedbu zdravstvenog odgoja osoba koja učestvuju u proizvodnji ili prometu namirnicama;
9. narediti obavljanje obvezne (preventivne i protuepidemijske) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije;
10. zabraniti obavljanje obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije pravnoj i fizičkoj osobi ako ne udovoljava propisanim uvjetima - dok se tim uvjetima ne udovolji;
11. narediti da se poduzmu i druge propisane opće, posebne i ostale mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Članak 58.

Mjere iz članka 57. ovoga zakona utvrđuju se rješenjem.
Priziv protiv rješenja ne odlaže njegovo izvršenje.
Ako sanitarni inspektor prigodom inspekcijskog nadzora utvrdi da postoji epidemiološka indikacija koja zahtijeva da se hitno poduzme određena mjera zbog uklanjanja opasnosti za zdravlje i život pučanstva, istu će narediti kroz inspekcijski zapisnik.
Ako mjeru naloži u samom zapisniku, sukladno stavku 3.ovoga članka, sanitarni inspektor je u obvezi, na zahtjev stranke, izdati i pismeno rješenje o naloženom u roku od osam dana.


VI - OSTALE ODREDBE

Članak 59.

Osim prava i obveza određenim ovim zakonom, Federalno ministarstvo zdravstva:

1. prati kretanje zaraznih bolesti;
2. određuje mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz članka 8. ovoga zakona;
3. donosi program za provedbu općih, posebnih i ostalih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti;
4. donosi programe eradikacije endemskih žarišta zaraznih bolesti;
5. usklađuje rad kantonalnih ministarstava zdravstva u iskorjenjivanju pojedinih zaraznih bolesti te na provedbi mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje se pojavljuju u epidemijskom obliku i ugrožavaju dva ili više kantona;
6. određuje i organizuje provedbu mjera zaštite od zaraznih bolesti u slučaju epidemije koja ugrožava više kantona, posebno složenih epidemija i epidemija nepoznatog uzročnika.

Članak 60.

U slučaju izrazito pogoršane epidemiološke situacije Federalni ministar odnosno ovlašteni kantonalni ministar imenuje Krizni stožer sa zadatkom organiziranja i koordiniranja mjera za suzbijanje određenih zaraznih bolesti.

Članak 61.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Državne granične službe BiH, kao i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova- Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova pružaju , u granicama svojih ovlasti, Federalnom ministarstvu zdravstva pomoć u provedbi mjera navedenih u članku 54. stavak 2. i članku 55. ovoga zakona, kao i u provedbi drugih mjera propisanih ovim zakonom.

Članak 62.

Zdravstvena ustanova u kojoj je izoliran ili primljen na liječenje stranac, koji je obolio od zarazne bolesti iz članka 8. ovoga zakona, obvezna je o tomu izvijestiti ministarstvo unutarnjih poslova ovlašteno prema mjestu u kojem se nalazi zdravstvena ustanova.

Članak 63.

U okviru zaštite pučanstva od kolere, malarije, kuge, virusnih hemoragičnih groznica, žute groznice, SARS-a i zaraznih bolesti čiji je uzročnik nepoznat, Federacija osigurava materijalna sredstva:

1. za vršenje sanitarnog nadzora na granici Federacije i za provedbu mjera u svezi s vršenjem tog nadzora;
2. za podmirenje troškova karantina za osobe koje su bile u dodiru sa oboljelim osobama ili sa osobama za koja se sumnja da boluju od neke od tih bolesti;
3. za osiguranje potrebnih rezervi vakcine i drugih sredstava za sprječavanje širenja tih bolesti;
4. za imunizaciju pučanstva i
5. za provođenje drugih mjera za suzbijanje tih bolesti - kad to naredi Federalni ministar .

Članak 64.

U Federalnom ministarstvu zdravstva osniva se stručno savjetodavno tijelo ministarstva, a radi proučavanja problema vezano za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja i drugih bitnih pitanja iz oblasti zaštite pučanstva od zaraznih bolesti.
Članove stručnog savjetodavnog tijela imenuje Federalni ministar iz reda istaknutih medicinskih stručnjaka.
Članovi stručnog savjetodavnog tijela imenuju se na četiri godine i imaju pravo na naknadu za svoj rad koju posebnim rješenjem određuje Federalni ministar .


VII - KAZNENE ODREDBE

Članak 65.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova :

1. ako ne obavlja rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze ( članak 13);
2. ako ne obavlja laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (članak 14);
3. ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti sukladno zakonu i propisima donjetim na temelju zakona (članak 16);
4. ako ne obavlja obveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju ( čl.23.do 28);
5. ako zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika (članak 31);
6. ako zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti (članak 35);
7. ako ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu,kemoprofilaksu ili ako je ne obavi na način predviđen zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona (čl.40.do 43.);
8. ako ne poduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( članak 51);
9. ako ne postupi po članku 53.ovog zakona;
10. ako u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58);
11. ako ne provodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Za radnje iz stavka 1 ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.

Članak 66.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo i druga pravna osoba ako:

1. ne postupi po članku 3.ovog zakona;
2. ne provodi opće mjere, kada je to utvrđeno programima ili kada ih ne provodi u roku određenom programom (članak 10);
3. ne obavi obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada je dužan osigurati njenu provedbu na propisan način (članak 10.točka 5.);
4. uposleniku ne osigura zdravstveni odgoj (članak 12);
5. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 24);
6. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika (članak 31);
7. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34.i 36);
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);

Za radnje iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorna osoba u gospodarskom društvu, i drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.

Članak 67.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj nositelj privatne prakse ako:

1. ne omogući mjere iz članka 10. točka 5.ovog zakona.;
2. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti sukladno zakonu i propisima donijetim na temelju zakona (članak 16);
3. zakljući ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (članak 31);
4. zakljući ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti,odnosno ako sam obavlja djelatnost a boluje od zarazne bolesti (članak 35);
5. ne poduzima mjere za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija ( članak 51);
6. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do 58.);
7. ne provodi ostale propisane mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera –zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

Članak 68.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba - obrtnik ako:

1. ne postupi po članku 3.ovog zakona;
2. ne omogući mjere iz članka 10. točka 5.ovog zakona;
3. uposleniku ne osigura zdravstveni odgoj (članak 12);
4. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 24);
5. zaključi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede uposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (članak 31);
6. ako zaključi ugovor o radu ili dozvoli rad uposleniku za koga je utvrđeno da je obolio od određene zarazne bolesti (čl. 32.,33.,34. i 36);
7. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).

Za prekršaj iz stavka 1. toč. 2.do 7. ovoga članka, počinjen drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera – zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj učinjen treći put izriče se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

Članak 69.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik ako:

1. ne postupi sukladno članku 16.stavak 2.ovoga zakona.

Članak 70.

Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:
1. ne omogući postupanje po članku 3.ovoga zakona;
2. ako ne omogući provođenje obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kada je dužna osigurati njeno provođenje (članak 10.točka 5.);
3. odbije da se izolira (čl.21.i 22.);
4. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu protiv određene zarazne bolesti (čl.40., 42. i 43.);
5. ne postupi po čl. 46. i 47.ovoga zakona;
6. za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora ne postupa sukladno članku 48. stavak 3. ovoga zakona;
7. ne postupi sukladno čl. 54., 55. i 56.ovog zakona;
8. u određenom roku ne postupi po rješenju inspektora ( čl. 56.do58.).

Kada se obveza odnosi na malodobnu osobu , za prekršaje iz stavka 1 toč. 3.,4., 5., 6. i 7. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom iz stava 1. roditelj odnosno staratelj, ako propusti dužnu brigu za malodobnika.


VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Propise za provedbu iz čl.14.,15.,19.,24.,29.,39.,45. i 52.ovoga zakona, Federalni ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 72.

Danom stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena propisa koji su uređivali oblast zaraznih bolesti a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije i to:
1. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju («Službeni list R BiH» br.2/92 i 13/94),
2. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti («Službeni list SRBiH» br. 36/87 i 18/90) kao i
3. Uredba o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ( «Narodni list HR H-B» broj: 10/94)

Članak 73.

Do donošenja propisa iz članka 71. ovog zakona, primjenjivat će se odgovarajući propisi, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana početka primjene ovog zakona.

Članak 74.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

PREDSJEDATELJ                                                 PREDSJEDATELJ

DOMA NARODA                                                   ZASTUPNIČKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH                          PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

 

Slavko Matić                                                         Muhamed Ibrahimović