Koristeci se ovlastima koja su mi data u clanku V Aneksa
10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opceg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konacni
autoritet u zemlji u pogledu tumacenja navedenog Sporazuma o provedbi
civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajuci u obzir clanak
II. 1. (d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlasten
"pruzati pomoc kada to ocijeni neophodnim, u iznalazenju rjesenja
za sve probleme koji se jave u svezi sa civilnom provedbom";
Pozivajuci se na tocku XI. 2. Zakljucaka Vijeca za impelementaciju mira
koji se sastao u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojoj je Vijece
pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konacni autoritet
u zemlji u pogledu tumacenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog
ugovora kako bi pomogao u iznalazenju rjesenja za probleme, kako je
prethodno receno, "donosenjem konacnih odluka, kada to bude smatrao
neophodnim", u vezi s odredjenim pitanjima, ukljucujuci (u skladu
sa podtockom (c) ove tocke) "mjere u svrhu osiguranja provedbe
Mirovnog sporazuma na citavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih
entiteta";
Imajuci u vidu ozbiljnost problema s kojim se suocava Bosna i Hercegovina
a koji nastaju zbog nepostojanja zakona u oblasti standardizacije, i
to narocito problema s kojima se suocavaju proizvodjaci koji zele izvoziti
svoje proizvode na trzista unutar Europske unije;
Konstatirajuci da se u Smjernicama Europske unije ("Road Map")
za Bosnu i Hercegovinu preporucuje osnivanje jednog Instituta za standarde
Bosne i Hercegovine;
Konstatirajuci zatim da u Aneksu Deklaracije Vijeca za implementaciju
mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. svibnja 2000. godine utvrdjeno
je da organi vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju odmah zapoceti rad
na usvajanju Zakona o standardizaciji, ukljucujuci i formiranje Instituta
za standarde Bosne i Hercegovine.
Slijedom svega gore navedenoga, ovim donosim slijedecu odluku koja stupa
na snagu odmah na privremenom temelju, sve dok Parlamentarna skupstina
Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u propisanoj formi, bez izmjena
i dopuna i bez postavljanja uvjeta.
Temeljem ove moje odluke i svega sadrzanog u njoj, trazim od odgovarajucih
tijela Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske da poduzmu
sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da se zakoni i drugi propisi
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske usklade i ostanu u
potpunosti u skladu sa Zakonom o standardizaciji Bosne i Hercegovine
koji je sastavni dio ove odluke. U slucaju da budu potrebne izmjene
zakona, odnosno propisa entiteta kao posljedica Zakona koji se ovdje
donosi, te izmjene ce se izvrsiti najkasnije u roku od sest mjeseci
od dana stupanja na snagu Zakona o standardizaciji Bosne i Hercegovine.
O D L U K A O ZAKONU O STANDARDIZACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPCE ODREDBE
Clanak 1.
Ovim zakonom utvrdjuju se ciljevi i principi bosanskohercegovacke drzavne
standardizacije (u daljnjem tekstu: drzavna standardizacija BiH) i uredjuje
priprema, prihvatanje, objavljivanje i uporaba bosanskohercegovackih
drzavnih standarda (u daljnjem tekstu: drzavni standardi BiH).
Clanak 2.
1. Izrazi, rabljeni u ovom zakonu, odnosno izrazi koji se u svezi sa
standardizacijom najcesce rabe imaju, shodno europskom standardu EN
45020, slijedece znacenje:
a) standardizacija djelatnost uspostavljanja odredaba, za opcu i visekratnu
uporabu, koje se odnose na postojece ili moguce probleme, radi postizanja
optimalnog stepena uredjenosti u datom podrucju;
b) medjunarodna standardizacija standardizacija u kojoj mogu sudjelovati
odgovarajuca tijela iz svih zemalja;
c) europska standardizacija standardizacija u kojoj sudjeluju odgovarajuca
tijela europskih drzava;
d) drzavna standardizacija standardizacija na razini odredjene zemlje;
e) tijelo za standarde tijelo za standardizaciju, priznato na drzavnoj,
europskoj ili medjunarodnoj razini, kojih temeljna djelatnost je pripremati
i usvajati standarde, koji su dostupni javnosti;
f) drzavno tijelo za standarde tijelo za standarde koje je na drzavnoj
razini priznato kao drzavni clan odgovarajucih medjunarodnih i europskih
organizacija za standarde;
g) drzavno tijelo za standarde Bosne i Hercegovine tijelo za standarde
koje je u Bosni i Hercegovini priznato kao drzavni clan odgovarajucih
medjunarodnih i europskih organizacija za standarde;
h) medjunarodna organizacija za standardizaciju organizacija za standardizaciju
u koju se moze uclaniti odgovarajuce drzavno tijelo svake zemlje:
1) ISO - International Organization for Standardizacion (Medjunarodna
organizacija za standardizaciju),
2) IEC- International Electrotechnical Commission (Medjunarodno elektrotehnicko
povjerenstvo),
3) ITU - International Telecommunication Union (Medjunarodni savez za
telekomunikacije);
i) europska organizacija za standadizaciju organizacija za standardizaciju
u koju se mogu uclaniti odgovarajuca drzavna tijela iz europskih drzava:
1) CEN - European Committee for Standardization (Europski komitet za
standardizaciju),
2)CENELEC - European Committee for Electrotechnical Standardization
(Europski komitet za standardizaciju u elektrotehnici),
3)ETSI - European Telecommunication Standards Institute (Europski Institut
za standarde u podrucju telekomunikacija);
j) opca salganost koju karakterizira odsustvo trajnog suprotstavljanja
zainteresiranih strana na bitna pitanja rasprave, a koja se postize
kroz proces koji nastoji uzeti u obzir gledista svih ucesnika rasprave
te usaglasavanjem svih spornih cinjenica.
Konsenzus nuzno ne znaci jednoglasnost.
k) standard dokument za opcu i visekratnu uporabu, donesen konsenzusom
i odobren od priznatog tijela, koji sadrzi pravila, smjernice ili karakteristike
aktivnosti ili njihove rezultate i koji ima za cilj postizanje optimalnog
stepena uredjenosti u datom podrucju;
l) medjunarodni standard standard, dostupan javnosti, koji je usvojila
neka medjunarodna organizacija za standardizaciju;
m) europski standard standard, dostupan javnosti, koji je usvojila europska
organizacija za standardizaciju;
n) drzavni standard standard, dostupan javnosti, koji je usvojilo drzavno
tijelo za standarde;
o) drzavni standard Bosne i Hercegovine standard, dostupan javnosti,
kojega je usvojilo drzavno tijelo za standarde Bosne i Hercegovine;
p) pokrajinski standard standard, dostupan javnosti, koji je usvojen
na razini dijela neke zemlje.
II - DRZAVNA STANDARDIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Clanak 3.
1. Ciljevi drzavne standardizacije BiH su:
a) pospjesivanje medjunarodne trgovine sa sprjecavanjem ili uklanjanjem
barijera koje proizilaze iz neutemeljenih razlika pri poslovanju na
drzavnoj razini;
b) povecanje razine sigurnosti, zastite zdravlja i zivota te sigurnosti
okolisa;
c) promicanje cjelishodnog iskoristenja rada, materijala i energije
u procesima proizvodnje;
d) poboljsanje proizvodne uspjesnosti uz upravljanje raznolikostima,
uskladjenosti i zamjenjivosti;
e) promicanje kakvoce proizvoda, procesa i usluga sa utrdjivanjem njihovih
karakteristika, kojima mogu da zadovolje postavljene zahtjeve odnosno
utvrdjenu namjenu.
Clanak 4.
1. Nacela na kojima se temelji drzavna standardizacija Bosne i Hercegovine
su:
a) dobrovoljno sudjelovanje i doprinos svih zainteresiranih strana kod
pripreme i usvajanja drzanih standarda BiH;
b) dobrovoljna primjena i koristenje drzavnih standarda BiH;
c) konsensus, koji znaci nacelno slaganje znacajnog dijela zainteresiranih
o sadrzaju drzavnog standarda BiH;
d) prioritet zajednickih interesa zainteresiranih strana nad pojedinacnim
interesima;
e) transparentnost rada u pripremi i dostupnost javnosti drzavnih standarda
BiH;
f) medjusobna uskladjenost drzavnih standarda BiH;
g) postivanje dostignutog stanja tehnike i pravila medjunarodne i europske
standardizacije.
III - SUBJEKTI U PODRUCJU STANDARDIZACIJE
Clanak 5.
1. Programiranje i obavljanje zadataka standardizacije u BiH sprovode:
a) Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnistvo (u
daljnjem tekstu: Institut) uz podrsku entitetskih institucija za standardizaciju
u skladu sa clankom 10. ovog zakona;
b) Vijece za standardizaciju (u daljnjem tekstu: Vijece).
Clanak 6.
1. Institut obavlja slijedece poslove i zadatke iz podrucja drzavne
standardizacije:
a) priprema, prihvata, izdaje i odrzava drzavne standarde BiH i druge
dokumente sa podrucja drzavne standardizacije BiH;
b) vodi registar drzavnih standarda BiH;
c) formira stalna i privremena tehnicka strucna tijela, koordinacione
odbore, tehnicke komitete i stalne radne grupe za izvrsenje programa
rada na poslovima iz podrucja standardizacije;
d) ucestvuje u radu i zastupa interese drzane standardizacije BiH u
medjunarodnim i europskim organizacijama za standardizaciju;
e) sakuplja, uredjuje i distribuira standarde i druga dokumenta te informacije
s podrucja standardizacije u skladu sa programom rada uz uspostavljanje,
vodjenje i odrzavanje odgovarajucih baza podataka;
f) proglasava upotrebu drzavnih standarda BiH na prijedlog odgovarajuceg
tehnickog komiteta;
g) izdaje glasilo namijenjeno za objavljivanje prihvacenih drzavnih
standarda BiH te informacija o drugim dokumentima sa podrucja standardizacije;
h) izvrsava druge zadatke u skladu sa propisima i medjunarodnim obavezama
Bosne i Hercegovine iz podrucja standardizacije;
i) obavlja strucno-administrativne poslove za potrebe Vijeca.
Clanak 7.
1. Vijece obavlja slijedece poslove i zadatke:
a) uredjuje dugorocne i godisnje planove rada na standardizaciji;
b) prati realizaciju godisnjeg programa rada i drugih programskih akata
koji se odnose na pripremanje i prihvatanje drzavnih standarda BiH;
c) donosi opci akt o proceduri pripremanja, prihvatanja i objavljivanja
drzavnih standarda BiH;
d) predlaze formiranje stalnih i privremenih tehnickih strucnih tijela
za izvrsenje programa rada na poslovima iz podrucja standardizacije;
e) daje prijedloge i sugestije Vijecu ministara Bosne i Hercegovine
i Institutu u vezi sa clanstvom u medjunarodnim i europskim organizacijama;
f) Vijece bira predsjednika i donosi poslovnik o radu;
g) obavlja druge zadatke iz podrucja standardizacije u skladu sa ovim
zakonom, nalozima Vijeca ministara Bosne i Hercegovine i svojim poslovnikom.
Clanak 8.
1. Vijece ima ukupno 25 clanova.
2. Clanove Vijeca iz reda istaknutih strucnjaka Bosne i Hercegovine
iz razlicitih podrucja iz oba entiteta imenuje, na period od cetiri
godine, Vijece ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog direktora
Instituta. Direktor Instituta i njegov pomocnik za standardizaciju su
po polozaju clanovi Vijeca.
3. Vijece dio poslova i zadataka obavlja putem tri komisije i to:
a) Povjerenstvo za opce podrucje koju cini trinaest clanova;
b) Povjerenstvo za elektrotehniku koju cini sedam clanova;
c) Povjerenstvo za telekomunikacije koju cini pet clanova.
Clanak 9.
1. Izvori sredstava za financiranje rada na standardizaciji utvrdjeni
su Zakonom o osnivanju Instituta.
2. Rad vijeca i njegovih povjerenstava financira se putem Instituta.
Clanak 10.
1. Entiteti Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika
Srpska (u daljnjem tekstu: entiteti), mogu, u skladu sa svojim potrebama,
organizirati rad u odredjenim podrucjima standardizacije.
2. Entiteske institucije za standardizaciju mogu obavljati slijedece
poslove:
a) olaksavanje prijenosa informacija o standardima i procesu donosenja
standarda do krajnjih korisnika;
b) preuzimanje sponzorstva nad radom tehnickih komiteta Instituta koji
su od posebnog interesa za entitet;
c) donosenje, distribucija i prodaja pokrajinskih standarda za koje
imaju interes subjekti samo tog entiteta koji donosi standard;
d) pruzanje pomoci firmama u izradi internih standarda;
e) organiziranje prevodjenja standarda na jezik za koji entitet ima
poseban interes i upucivanje prijevoda u utvrdjenu proceduru pripremanja
i donosenja drzanih standarda;
f) prodaja standarda na jeziku za koji entitet ima poseban interes u
skladu sa odgovarajucim ugovorom sa Institutom;
g) sudjeluje u predlaganju clanova tehnickih komiteta iz entiteta;
h) bavi se izdavacko-publicistickom djelatnosti iz oblasti standardizacije;
i) obavlja nadzor u entitetu nad provedbom drzavnog i entitetskog zakona
o standardizaciji;
j) obavlja edukaciju zainteresovanih subjekata iz oblasti standardizacije;
k) radi i sve ostale poslove iz oblasti standardizacije koji nisu spomenuti
u ovom zakonu.
3. Za realiziranje poslova iz stavka 2. entiteti ce uspostaviti odgovarajucu
infrastrukturu, a njeno funkcioniranje definirati posebnim zakonom.
IV - PRIPREMA, USVAJANJE I OBJAVLJIVANJE DRZAVNIH STANDARDA BOSNE I
HERCEGOVINE
Clanak 11.
1. Drzavni standard Bosne i Hercegovine donosi Institut po posebnoj
proceduri koju utvrdjuje Vijece.
2. Drzavni standard Bosne i Hercegovine oznacava se kraticom BAS (u
daljnjem tekstu: B A S standard).
3. BAS standard se tiska na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku i
objavljuje u glasilu Instituta.
4. BAS standard moze se, takodjer, pripremiti na podlozi ili prihvatanjem
u cjelosti medjunarodnog standarda, europskog standarda ili drugih dokumenata
iz podrucja standardizacije. BAS standard koji je na ovakav nacin pripremljen
moze se izdati na jezicima iz stavka tri ovog clanka ili na stranom
jeziku.
5. Ukoliko ne postoji interes Bosne i Hercegovine za odredjeni standard
cije donosenje predlaze jedan entitet, taj entitet moze pokrenuti proceduru
donosenja tog standarda u formi pokrajinskog standarda.
Clanak 12.
1. BAS standard se objavljuje kao posebna publikacija i on je autorski
rad u skladu sa zakonom o autorskim pravima.
2. Umnozavanje ili distribucija dijelova ili cjeline bez saglasnosti
Instituta nije dozvoljena.
V - UPORABA BAS STANDARDA
Clanak 13.
1. Uporaba BAS standarda je dragovoljna, sem u slucaju kada je obvezna
primjena odredjena posebnim propisom.
2. Propis, koji nalaze obveznu primjenu standarda, mora se pozivati
na BAS standard.
Clanak 14.
1. Uskladjenost proizvoda, procesa ili usluga sa BAS standardima moze
se potvrditi izjavom, certifikatom ili znakom uskladjenosti.
2. Izjavu o uskladjenosti sa BAS standardima davatelj izdaje na vlastitu
odgovornost.
VI - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 15.
Standardi JUS, koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini na osnovu Uredbe
za zakonskom snagom o preuzimanju zakonskih i podzakonskih akata bivse
SFRJ, ("Sluzbeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94), a nisu
zamjenjeni BAS standardima, mogu se upotrebljavati u Bosni i Hercegovini
do njihove zamjene, a najkasnije do 31. prosinca 2003. godine, sem ako
JUS standardi sa obaveznom primjenom nisu zamjenjeni odgovarajucim propisima.
Clanak 16.
1. BAS standardi, ukljucujuci i preuzete medjunarodne i europske standarde,
koji su izdati prije stupanja na snagu ovoga zakona, ostaju i dalje
na snazi.
2. Vijece ce verificirati listu prethodno izdatih BAS standarda.
3. Vijece ce definirati prioritete za prevodjenje BAS standarda na sluzbene
jezike Bosne i Hercegovine i te prevedene standarde objavit ce u roku
od 12 mjeseci.
Clanak 17.
U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona konstituirat
ce se Vijece iz clanka 5. ovog zakona.
Clanak 18.
Strucna radna tijela, koordinacioni odbori, tehnicki komiteti i stalne
radne skupine za pripremu standarda koji postoje na dan stupanja na
snagu ovog zakona nastavljaju sa radom u zatecenom sastavu i prema postojecim
pravilima do uskladjivanja njihovog rada sa odredbama ovoga zakona,
a najkasnije u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clanak 19.
1. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena odredaba Zakona
o standardizaciji ("Sluzbeni list RBiH", br. 13/93, 13/94
i 9/95) koje se odnose na standardizaciju.
2. Entiteti su duzni u roku od sest mjeseci izvrsiti usaglasavanje svojih
zakona o standardizaciji sa ovim zakonom.
Clanak 20.
1. Ovaj zakon ce se odmah objaviti u "Sluzbenom glasniku BiH"
i stupit ce na snagu osmog dana od dana tog objavljivanja.
2. Ovaj zakon ce se odmah objaviti i u sluzbenim glasilima Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Broj 59/00
12. studenoga 2000. godine
Sarajevo
Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.