Koristeci se ovlastima koje su mi date u clanku V Aneksa 10. (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konacni autoritet u zemlji u pogledu tumacenja navedenog Sporazuma o provodjenju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajuci u obzir clanak II. 1. (d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlasten "pruzati pomoc kada to ocijeni neophodnim, u iznalazenju rjesenja za sve probleme koji se jave u svezi sa civilnom provodjenjem";
Pozivajuci se na tocku XI. 2. Zakljucaka Vijeca za impelementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojoj je Vijece pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konacni autoritet u zemlji u pogledu tumacenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalazenju rjesenja za probleme, kako je prethodno receno, "donosenjem konacnih odluka, kada to bude smatrao neophodnim", u svezi sa odredjenim pitanjima, ukljucujuci (sukladno podtocki (c) ove tocke) "mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na citavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta";
Imajuci u vidu ozbiljnost problema s kojim se suocava Bosna i Hercegovina a koji nastaju zbog nepostojanja zakona u oblasti standardizacije, i to osobito problema s kojima se suocavaju proizvodjaci koji zele izvoziti svoje proizvode na trzista unutar Europske unije;
Konstatirajuci da se u Smjernicama Europske unije ("Road Map") za Bosnu i Hercegovinu preporucuje osnivanje jednog Instituta za standarde Bosne i Hercegovine;
Konstatirajuci zatim da u Aneksu Deklaracije Vijeca za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. svibnja 2000. godine utvrdjeno je da organi vlasti u Bosni i Hercegovini treba da zapocnu rad na usvajanju Zakona o standardizaciji, ukljucujuci i formiranje Instituta za standarde Bosne i Hercegovine, sto ima za cilj jacanje cjelokupnog sustava standardizacije u Bosni i Hercegovini, a Zakon o mjeriteljstvu je njegov neodvojiv i logican dio;
Na temelju svega navedenog, ovim donosim slijedecu odluku koja stupa na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u propisanoj formi, bez izmjena i dopuna i bez postavljanja uvjeta.
Temeljem ove moje odluke i svega sadrzanog u njoj, trazim od odgovarajucih organa Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske da preduzmu sve neophodne korake kako bi se osiguralo da se zakoni i drugi propisi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske usklade i ostanu u potpunosti u skladu sa Zakonom o mjerateljstvu Bosne i Hercegovine koji je sastavni dio ove odluke. U slucaju da budu potrebne izmjene zakona, odnosno propisa entiteta kao posljedica Zakona koji se ovdje donosi, kao sto je slucaj sa Zakonom o mjernim jedinicma i mjerilima Republike Srpske ("Sluzbeni glasnik Republike Srpske", broj 37/99), te izmjene ce se izvrsiti najkasnije u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine.
Pored toga nalazem Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Vladi Republike Srpske da donesu psebne propise, prema proceduri navedenoj u clanku 27. Zakona o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine koji je sastavni dio ove odluke, u kojima se propisuju vrste i oblici zigova koji su u uporabi kod verificiranja mjerila. Takovi propisi ce biti doneseni najkasnije u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona.
Nadalje konkretno trazim od entitetskih institucija za mjerateljstvo da rade po medjusobno uskladjenim entitetskim zakonima o kontroli predmeta od plemenitih metala u kojima tehnicki zahtjevi za predmete od plemenitih metala moraju imati identican tekst. Isto tako trazim da entitetske institucije za mjeriteljstvo obavljaju neposredno kontroliranje tih predmeta na nacin utvrdjen u clanku 41. Da bi se izbjegla svaka sumnja, ovim potvrdjujem da su tim institucijama dodijeljena sva prava te da imaju sve obveze kao sto je utvrdjeno u pomenutom Zakonu o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine. Te institucije ce se financirati iz proracuna datih entiteta.

O D L U K A O ZAKONU O MJERITELJSTVU BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPCE ODREDBE

Clanak 1.

1. Ovim zakonom uredjuje se sustav zakonskog mjeriteljstva u Bosni i Hercegovini koji osigurava tacna i medjunarodno uskladjena mjerenja, ostvarivanje, cuvanje i upotrebu etalona i referentnih materijala; uporabu, ispitivanje, verifikaciju i mjeriteljski nadzor nad mjerilima; primjenu zakonskog mjeriteljstva u Bosni i Hercegovini; sudjelovanje Bosne i Hercegovine u medjunarodnoj i medjudrzavnoj suradnji u podrucju mjeriteljstva; znanstveno-istrazivacki i strucni rad u podrucju mjeriteljstva.
2. Sustav zakonskog mjeriteljstva uskladjen je sa odgovarajucim sustavom u Europskoj uniji (sto je preduvjet za integraciju u Unutarnje trziste Unije).

Clanak 2.

1. Odredbe ovog zakona odnose samo na mjerila koja se primjenjuju u oblastima:
a) zastite zdravlja ljudi i zivotinja,
b) zastite okolisa i tehnicke sigurnosti,
c) prometa dobara i usluga i zastite potrosaca,
d) postupka pred upravnim i pravosudnim organima.

Clanak 3.

1. Termini i definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedece znacenje:
1) Mjeriteljstvo
a) Mjeriteljstvo je znanstveno-strucna oblast koja se odnosi na mjerenje.
b) Zakonsko mjeriteljstvo je oblast mjeriteljstva koja se bavi mjernim jedinicama, mjernim metodama i mjerilima sa stanovista primjene obveznih tehnickih i zakonskih zahtjeva u cilju ostvarivanja sigurnosti i tocnosti mjerenja.
c) Mjerenje je skup postupaka kojim se odredjuje vrijednost neke velicine.
d) Mjeriteljski nadzor je skup postupaka koji se provode u cilju odrzavanja ispravnosti mjerila i/ili referentnih materijala.
e) Mjeriteljski zahtjev je skup mjeriteljski osobina koje moraju ispunjavati mjerila i/ili referentni materijali da bi im se na temelju vazecih propisa priznao odgovarajuca mjeriteljska kakvoca.
f) Mjeriteljska kakvoca je skup mjeriteljski osobina koje moraju ispunjavati mjerila i/ili referentni materijal da bi rezultati mjerenja i/ili poredjenja sa etalonima unutar verifikacijskog podrucja bili ponovljeni u granicama utvrdjene mjerne nesigurnosti mjerila i/ili referentnog materijala.
2) Etaloni i mjerila
a) Etalon je mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjen odredjivanju, pohranjivanju i reprodukciji neke mjerne jedinice radi prenosenja njezine vrijednosti na druga mjerila da bi mogla posluziti kao referentna vrijednost.
b) Medjunarodni etalon je etalon koji na osnovu medjunarodnog dogovora sluzi kao medjunarodna osnova za odredjivanje
vrijednosti svih drugih etalona neke mjerne jedinice.
c) Drzavni etalon je etalon najvise mjeriteljske kakvoce u Bosni i Hercegovini, koji sluzi kao osnova za odredjivanje vrijednosti svih drugih etalona neke mjerne jedinice.
d) Primarni etalon je etalon neke mjerne jedinice koji ima najvecu mjeriteljsku kakvocu u jednoj oblasti. Ponekad drzavni etalon moze biti prihvacen kao primarni etalon.
e) Sekundarni etalon je etalon cija se vrijednost odredjuje kalibracijom pomocu primarnog etalona.
f) Radni etalon je etalon kalibriran pomocu etalona vise razine.
g) Referentni materijal je materijal ili supstanca cija je jedna ili vise vrijednosti osobine dovoljno homogena i dobro definirana da se moze uporabiti za kalibriranje mjerila, za ocjenu mjerne metode ili odredjivanje vrijednosti materijala.
h) Certificirani referentni materijal (CRM) je referentni materijal, za koji postoji certifikat, cija je jedna ili vise vrijednosti osobine certificirana uz pomoc procedure kojom se uspostavlja sljedivost prema tocnom realiziranju jedinice u kojoj su vrijednosti osobine izrazene, i za koju je svaka certificirana vrijednost pracena nesigurnoscu pri navedenoj razini povjerenja. Certificirani referentni materijal se koristi kao radni etalon.
i) Materijalizirana mjera je uredjaj namijenjen da trajno reproducira, odnosno ostvaruje jednu ili vise poznatih vrijednosti neke velicine.
j) Kalibracija je skup postupaka kojima se u odredjenim uvjetima uspostavlja odnos izmedju vrijednosti velicina koje pokazuje neko mjerili ili vrijednosti koju predstavlja neki referentni materijal i odgovarajucih vrijednosti ostvarenih etalonom.
k) Sljedivost je osobina da se rezultat nekog mjerenja moze dovesti u vezu sa odgovarajucim drzavnim i/ili medjunarodnim etalonom preko neprekinutog lanca uporedjivanja.
l) Mjerilo je uredjaj namijenjen za izvodjenje mjerenja samostalno ili sa dodatnim uredjajima.
m) Mjerni sustav je funkcionalno povezan skup mjerila i druge mjerne opreme koji sluzi za izvodjenje odredjenih mjerenja.
3) Verificiranje i ispitivanje mjerila Verificiranje mjerila ili referentnih materijala je niz postupaka kojima se utvrdjuje da li mjerilo ili referentni materijal ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve.
a) Prvo verificiranje je verificiranje novog mjerila domace i inozemne proizvodnje prije njenog stavljanja u promet.
b) Naredno verificiranje su sva verificiranja koja se provode nakon prvog verificiranja, a zbog isteka roka verificiranja, izvrsene popravke i/ili modificiranja mjerila i izvanrednog zahtjeva korisnika mjerila.
c) Rok verifikacije je propisani vremenski razmak izmedju uzasotpnih verificiranja mjerila u cilju osiguranja propisane mjerne nesigurnosti mjerila.
d) Verifikacijski zig je oznaka koja se stavlja na mjerilo da bi se verificirala ispravnost mjerila i/ili sprijecilo odvajanje, pomicanje, izmjena ili zamjena pojedinih sastavnih elemenata mjerila.
e) Zigovanje je skup postupaka koji se provode pri stavljanju verifikacijskog ziga na propisan nacin i propisano mjesto na mjerilo.
f) Ispitivanje tipa je ispitivanje jednog ili vise mjerila istog tipa radi dobijanja "odobrenja tipa".
g) Odobrenje tipa je dokument koji izdaje Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut) a kojim se potvrdjuje da tip mjerila zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve.
h) Uskladjenost mjerila je osobina mjerila da ispunjava sve propisane mjeriteljske zahtjeve za odgovarajucu vrstu mjerila, a dokazuje se uz pomoc procedure ocjenjivanja uskladjenosti sa odgovarajucim propisima odnosno direktivama.
i) Ocjenjivanje uskladjenosti je svaka aktivnost koja se neposredno ili posredno odnosi na utvrdjivanje da su odgovarajuci zahtjevi zadovoljeni.
4) Pretpakirani proizvodi Pretpakirani proizvodi u smislu ovog zakona su proizvodi u bilo kakvoj ambalazi koji su pakovani i zatvoreni bez nazocnosti
kupca, a ciju kolicinu nije moguce mijenjati bez otvaranja i ostecenja ambalaze.

II - SUSTAV ZAKONSKOG MJERITELJSTVA

Clanak 4.

1. Institut za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Institut) obavlja upravne, strucne i organizacijske poslove na podrucju zakonskog mjeriteljstva u Bosni i Hercegovini, odredjene ovim zakonom i nadzire njegovu provedbu.
2. Institut ostvaruje etalonsku bazu u Bosni i Hercegovini, razvija, stvara, proglasava i odrzava drzavne etalone zakonskih mjernih jedinica, osigurava sljedivost drzavnih etalona prema medjunarodnim etalonima, propisuje mjeriteljske zahtjeve za etalone, referentne materijale i mjerila, donosi odluke o priznavanju etalona za drzavne etalone, provodi ocjenjivanje uskladjenosti ukljucujuci, ispitivanje tipa mjerila i odobrenje tipa mjerila.
3. Entitetske institucije za mjeriteljstvo pod okriljem Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske vrse prvo i naredna verificiranja mjernih instrumenata koji su uspjesno prosli proceduru ocjenjivanja uskladjenosti i sve druge poslove iz oblasti mjeriteljstva koji nisu u nadleznosti Instituta sto ce biti propisano posebnim zakonom entiteta.
4. Etalone, referentne materijale i opremu za verificiranje koje posjeduju entitetske institucije za mjeriteljstvo kalibrira i verificira Institut sukladno propisima uskladjenim sa preporukama i dokumentima Medjunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo - OIML.
5. Institut se bavi istrazivacko-razvojnom djelatnoscu u oblasti mjeriteljstva, predlaze i odredjuje prioritete realiziranja razojnih projekata u oblasti mjeritestva, te ucestvuje u radu medjunarodnih organizacija za mjeriteljstvo i u njima predstavlja Bosnu i Hercegovinu. Institut provodi medjudrzavne ugovore o suradnji u oblasti mjeriteljstva.
6. Direktor Instituta uz suglasnost Savjeta vrsi imenovanje mjeriteljskih laboratorija i centara za verificiranje koje su prethodno prosle proceduru akreditiranja sukladno standardima Serije EN 45000,
odnosno ISO 17025 ili proceduru jednako vrijednu proceduri akreditiranja.

Clanak 5.

1. Usmjeravanje razvojnih djelatnosti Instituta obavlja Savjet za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Savjet) koji djeluje u okviru Instituta.
2. Zadaci Savjeta su da:
a) djeluje kao strucno savjetodavno tijelo,
b) u dogovoru sa entitetskim mjeriteljskim institucijama predlaze nacine zadovoljavanja mjeriteljskih potreba Bosne i Hercegovine,
c) sudjeluje u formiranju strucnih mjeriteljskih povjerenstava koja razmatraju pojedine aspekte zakonskog mjeriteljstva i rezultate prezentiraju Savjetu,
d) predlaze naucne i obrazovne aktivnosti u podrucju mjeriteljstva,
e) daje strucnu ocjenu godisnjih planova i izvjesca o radu Instituta i entitetskih institucija za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj na zahtjev Vijeca ministara BiH ili resornog ministra.
3. Clanove Savjeta imenuje Vijece ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog direktora Instituta i entitetskih institucija za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
4. Eksperti koji sacinjavaju Savjet su iz oba entiteta Bosne i Hercegovine.
5. Savjet donosi poslovnik o radu Savjeta.
6. Strucne i tehnicke poslove za Savjet obavljaju odgovarajuce strucne sluzbe Instituta.

Clanak 6.

1. Institut izdaje sluzbeni glasnik u kojem se objavljuju:
a) odluke o proglasavanju etalona za drzavne etalone u Bosni i Hercegovini,
b) sluzbene objave o izdatim rjesenjima sukladno ovom zakonu,
c) odluke o imenovanju clanova Savjeta i strucnih mjeriteljskih povjerenstava,
d) strucne upute, misljenja i objasnjenja iz oblasti zakonskog mjeriteljstva,
e) informacije o domacim i medjunarodnim znanstvenim i strucnim skupovima iz oblasti mjeriteljstva.

Clanak 7.

1. Institut sudjeluje u radu medjunarodnih organizacija u oblasti mjeriteljstva, imenuje predstavnike koji sudjeluju ili prate rad tih organizacija i u njima predstavljaju Bosnu i Hercegovinu.
2. Sredstva za realiziranje navedenih aktivnosti iz stavka 1. ovog clanka osiguravaju se u proracunu Bosne i Hercegovine.

Clanak 8.

1. Institut organizira i usmjerava znanstveno-istrazivacki rad u oblasti mjeriteljstva.
2. U okviru Instituta realiziraju se projekti ili djelovi projekata iz oblasti mjeriteljstva uz sudjelovanje kompetentnih znanstveno-istrazivackih organizacija, institucija i pojedinaca iz zemlje i inozemstva.

III - ZAKONSKE MJERE JEDINICE

Clanak 9.

1. U Bosni i Hercegovini u uporabi su jedinice medjunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
2. Zakonske mjerne jedinice, njihove definicije, nazivi i oznake, podrucja i nacini primjene propisani su posebnim zakonom.
3. U zakonskom mjeriteljstvu moraju se primjenjivati samo propisane mjerne jedinice.

IV - ETALONI I REFERENTNI MATERIJALI

Clanak 10.

1. Prema namjeni i mjeriteljskim svojstvima etaloni se svrstavaju u:
medjunarodne, primarne, drzavne, sekundarne i radne.
2. Direktor Instituta rjesenjem proglasava etalon neke mjerne jedinice za drzavni etalon.
3. Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi propise kojima se detaljno definira ostvarivanje, cuvanje i odrzavanje drzavnih etalona i ostalih etalona, uvjete za proglasavanje etalona za drzavne, postupak kalibriranja, te mjerne metode.
4. Ako u Bosni i Hercegovini ne postoji drzavni etalon za odredjenu mjeru jedinicu, direktor Instituta odobrava postupak osiguranja sljedivosti mjerne jedinice prema etalonu vise mjeriteljske kakvoce druge drzave. Etalon koji se na taj nacin verificira postaje osnova za verificiranje ostalih etalona nize mjeriteljske kakvoce.

Clanak 11.

1. Drzavne etalone ostvaruje, cuva i odrzava Institut koji ujedno osigurava njihovu sljedivost na medjunarodnoj razini.
2. Imenovane pravne osobe koje zadovoljavaju propisane mjeriteljske zahtjeve takodjer mogu da ostvaruju, cuvaju i odrzavaju etalone, a Institut moze takve etalone priznati kao drzavne.
3. Prijave za proglasavanje etalona za drzavni etalon prikuplja Institut na osnovu objavljenog javnog natjecaja.
4. U proracunu Bosne i Hercegovine posebno se izdvajaju sredstva za sufinanciranje ostvarivanja etalona, osiguranje njihove sljedivosti na medjunarodnoj razini, i za cuvanje i odrzavanje etalona.

Clanak 12.

1. Verificiranje drzavnih etalona vrsi Institut na nacin i prema mjernim metodama koje propisuje direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom u formi mjeriteljskih uputa.
2. Ukoliko se pri kalibriranju ustanovi da drzavni etalon ne zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve, direktor Instituta ce rjesenjem ponistiti akt o priznavanju etalona za drzavni etalon.
3. Protiv rjesenja iz stavka 2. ne moze se uloziti zalba Instituta, ali se moze pokrenuti upravni spor.

Clanak 13.

1. Uzorke certificiranih referentnih materijala propisanih mjeriteljskih osobina ostvaruje, cuva, odrzava i uporedjuje sa medjunarodnim uzorcima Institut ili imenovana pravna osoba.
2. Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi propise kojima se definiraju osobine certificiranih referentnih materijala i primjena certificiranih referentnih materijala za kalibriranje i verificiranje mjerila.

Clanak 14.

1. Mjeriteljski nadzor nad referentnim materijalima koji se upotrebljavaju za verificiranje mjerila i provjeru mjernih metoda vrsi Institut.
2. Osobine i uporabljivost uzoraka referentnih materijala ispituju imenovane pravne osobe.

V - LABORATORIJE

Clanak 15.

1. Ispitivanje i verificiranje etalona i mjerila obavljaju se u mjeriteljskim laboratorijama i centrima za verificiranje mjerila koje imenuje direktor Instituta.
2. Direktor Instituta moze imenovati samo one pravne osobe koje su prethodno prosle proceduru akreditiranja sukladno europskim standardima serije EN 45000, odnosno ISO 17025 ili proceduru jednakovrijednu proceduri akreditiranja.

Clanak 16.

Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje zahtjeve koje moraju ispunjavati mjeriteljske laboratorije i centri za verificiranje mjerila da bi dobili status imenovanih laboratorija i centara za verificiranje mjerila.

Clanak 17.

Imenovati se mogu: samostalne znanstvene laboratorije, laboratorije Instituta i ostale laboratorije u svojstvu pravnih osoba, kao i centri za verificiranje mjerila koji pripadaju entitetskim institucijama za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Clanak 18.

Imenovane pravne osobe iz clanka 17. moraju biti nezavisne.

Clanak 19.

Ukoliko proizvodjaci mjerila posjeduju vlastite laboratorije, one mogu biti imenovane samo ako su odvojene od proizvodnih i komercijalnih odjela poduzeca, tako da mogu djelovati kao neovisna, treca strana.

Clanak 20.

Ako je proces masovne proizvodnje ili ispitivanja mjerila automatiziran, entitetska institucija za mjeriteljstvo moze povjeriti proizvodjacima prvo verificiranje mjerila.

VI - MJERILA

Clanak 21.

1. U Bosni i Hercegovini pravne i fizicke osobe moraju posjedovati i koristiti sukladno ovom zakonu mjerila koja su propisana za obavljanje njihove djelatnosti.
2. U Bosni i Hercegovini se u promet mogu stavljati samo ona mjerila koja ispunjavaju zahtjeve ovoga zakona i mjeriteljske i tehnicke zahtjeve sadrzane u odgovarajucim propisima i za koje je zahtijevana uskladjenost po propisanim nacinima i postupcima ocjenjivanja uskladjenosti.
3. U promet se mogu pustiti samo ona mjerila koja posjeduju certifikat o uskladjenosti i na propisan nacin su oznacena.
4. Mjerila, za koja nije ocijenjena uskladjenost po propisanim nacinima i postupcima ocjenjivanja uskladjenosti, koja nisu oznacena i za njih nije izdat certifikat o uskladjenosti sa mjeriteljskim propisima, ne smiju se upotrebljavati.
5. Direktor Instituta uz konzultiranje sa Savjetom, za pojedine vrste mjerila propisuje nacine ocjenjivanja uskladjenosti, vrste i nacina oznacavanja mjerila te sadrzaj i oblik certifikata o uskladjenosti sa mjeriteljskim propisima.

Clanak 22.

1. Direktor Instituta imenuje pravnu osobu za ocjenjivanje uskladjenosti cija je osposobljenost bila provjerena po pravilima akreditiranja ili po pravilima koja su jednako vrijedna kao i pravila akreditiranja i koje ispunjava dodatne zahtjeve ocjenjivanja uskladjenosti koje je propisao direktor Instituta.
2. Direktor Instituta, uz konzultacije sa Savjetom, propisuje postupak imenovanja pravnih osoba koje ucestvuju u postupku ocjenjivanja uskladjenosti.

Clanak 23.

1. Ocjenjivanje uskladjenosti mjerila sa mjeriteljskim propisima vrsi Institut ili imenovana pravna osoba na zahtjev proizvodjaca ili uvoznika mjerila odnosno zastupnika inozemne firme koja vrsi konsignacijsku prodaju.
2. Zahtjev za ocjenjivanje uskladjenosti mjerila podnosi se Institutu, a uz zahtjev se obvezno prilaze propisana tehnicka dokumentacija i odgovarajuci broj uzoraka mjerila.

Clanak 24.

1. Ako se u proceduri ocjenjivanja uskladjenosti mjerila utvrdi da mjerilo zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve i da je pogodno za uporabu, direktor Instituta ce izdati certifikat o uskladjenosti.
2. Ukoliko tijekom upotrebe mjerila odgovarajuca entitetska institucija za mjeriteljstvo utvrdi da mjerilo za koje je prethodno izdat certifikat o uskladjenosti, nije pogodno za dalju uporabu, direktor Instituta ce donijeti rjesenje kojim se ukida i prestaje da vazi ranije izdat certifikat o uskladjenosti.
3. Protiv rjesenja iz st. 2. i 3. ovog clanka nije dopustena zalba, vec podnosilac zahtjeva moze pokrenuti upravni spor.

Clanak 25.

Sva mjerila na kojima je izvrseno modificiranje obvezno podlijezu ponovnom ocjenjivanju uskladjenosti mjerila sa mjeriteljskim propisima.

Clanak 26.

1. Direktor Instituta moze priznati inozemni certifikat o uskladjenosti mjerila sa mjeriteljskim propisima, ako ga je obavio nadlezan organ zakonskog mjeriteljstva zemlje u kojoj je izvrseno ocjenjivanje uskladjenosti, pod uvjetom da Institut sa istim ima zakljucen bilateralni ili multilateralni sporazum o priznavanju rezultata ocjenjivanja uskladjenosti.
2. Direktor Instituta moze u iznimnim slucajevima dozvoliti uporabu pojedinih vrsta mjerila bez prethodnog provodjenja postupka ispitivanja tipa, o cemu donosi pismeno rjesenje.

VII - VERIFICIRANJE MJERILA

Clanak 27.

1. Mjerila za koja je prema ovom zakonu obvezan mjeriteljskki nadzor, podlijezu prvom verificiranju, narednim verificiranjima i izvanrednom verificiranju.
2. Verificiranje mjerila, postujuci vazece tehnicke propise, vrse entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ili imenovane pravne osobe koje su prethodno prosle proceduru akreditiranja ili proceduru jednako vrijednu akreditiranju.
3. Tehnicke propise o verificiranju (prvo, periodicno i izvanredno verificiranje) donose direktori entitetskih institucija za mjeriteljstvo uz prethodne konzultacije sa direktorom Instituta.
4. Direktor Instituta duzan je upozoriti Vladu Federacije BiH i Vladu Republike Srpske ako nacrt propisa nije uskladjen sa odgovarajucim propisom Europske unije ili odgovarajucim dokumentom OIML-a.
5. O ispravnosti mjerila koja se nalaze u uporabi duzni su se brinuti vlasnici mjerila ili njihovi korisnici.

Clanak 28.

1. Prvom verificiranju podlijezu nova mjerila domace ili inozemne proizvodnje.
2. Prvo verificiranje vrsi se prije nego sto se mjerilo stavi u uporabu ili promet.
3. Zahtjev za prvim verificiranjem mjerila proizvedenih u Bosni i Hercegovini podnosi proizvodjac mjerila, a za prvo verificiranje uvezenih mjerila zahtjev podnosi uvoznik odnosno zastupnik inozemne tvrtke koji prodaje mjerila sa konsignacijskog skladista.
4. Mjerila koja se uvoze, i za koja je obvezan mjeriteljski nadzor drzave, moraju imati potvrdu o ispunjavanju mjeriteljskih i drugih uvjeta izdatu od odgovarajuce entitetske institucije za mjeriteljstvo. Zahtjev za izdavanje potvrde o ispunjavanju mjeriteljskih i drugih uvjeta podnosi uvoznik mjerila odnosno zastupnik inozemne tvrtke.

Clanak 29.

1. Narednom verificiranju podlijezu mjerila koja se nalaze u uporabi ili ona koja se cuvaju radi stavljanja u uporabu i promet.
2. Naredno verificiranje mjerila vrsi se obvezno prije nego sto istekne rok vaznosti prethodne verifikacije.
3. Zahtjev za naredno verificiranje mjerila podnosi vlasnik ili korisnik mjerila.
4. Naredno verificiranje mjerila vrsi se u rokovima koje za pojedinu vrstu mjerila propise direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom.
5. Mjerilo za koje je istekao rok vaznosti verifikacije ne smije se upotrebljavati.

Clanak 30.

1. Izvanrednom verificiranju podlijezu mjerila na kojima je izvrsena popravka ili neko tehnicko modificiranje.
2. Zahtjev za izvanredno verificiranje mjerila podnosi pravna osoba koja je izvrsila popravku ili modificiranje mjerila.
3. Ako se kod izvanrednog verificiranja utvrdi da mjerilo ne zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve, ovlasteni djelatnik entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ce ponistiti zig na mjerilu i rjesenjem o odbijanju verifikacije ponistiti prethodno rjesenje o ispravnosti mjerila.

Clanak 31.

1. Zigovi koji se upotrebljavaju kod verificiranja mjerila prestaju da vaze:
a) ako je istekao rok vaznosti prethodne verificiranja,
b) ako je zig promijenen, ostecen ili uklonjen,
c) ako je zig ponisten. Prestankom vazenja ziga prestaje da vazi i rjesenje o ispravnosti mjerila.

VIII - MJERITELJSKI NADZOR I INSPEKCIJA

Clanak 32.

Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu obavljaju Institut i entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Clanak 33.

1. Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje mjerila, etalone i referentne materijale nad kojima vrsi mjeriteljski nadzor, kao i nacin i sadrzaj mjeriteljskog nadzora.
2. Institut obavlja nadzor nad imenovanim laboratorijama, a direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje nacin mjeriteljskog nadzora tih laboratorija.

Clanak 34.

Entitetske institucije za mjeriteljstvo imaju pravo izvrsiti kontrolni pregled mjerila koja su u uporabi, bez obzira sto nije istekao rok vazenja verifikacijskog ziga.

Clanak 35.

1. Ako pri obavljanju nadzora nad ipravnoscu mjerila ovlasceni djelatnik utvrdi da mjerilo nema ispravan zig, odnosno rjesenje o ispunjavanju
mjeriteljskih uvjeta, odgovarajuca entitetska institucija za mjeriteljstvo ce donijeti rjesenje o zabrani uporabe, odnosno zabrani prometa mjerila.
2. Ako pri oblavljanju nadzora nad ispravnoscu mjerila ovlasceni djelatnik utvrdi da mjerilo nije ispravno iako ima ispravan verifikacioni zig, odnosno vazece rjesenje o ispunjavanju mjeriteljskih
uvjeta, odgovarajuca entitetska institucija za mjeriteljstvo ce donijeti rjesenje o zabrani uporabe, odnosno zabrani prometa mjerila.
3. Ako pri obavljanju nadzora Institut utvrdi da imenovana pravna osoba ne radi sukladno propisima i ne ispunjava propisane uvjete za imenovanje, direktor Instituta ce donijeti rjesenje o ukidanju imenovanja.
4. Protiv rjesenja iz stavka 1., 2. i 3. ovog clanka nije dopustena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor.

Clanak 36.

1. Provedbu ovog zakona u domenu nadzora da li mjerilo ima ispravan zig, odnosno vazece rjesenje o ispunjavanju mjeriteljskih uvjeta i ispravnost pretpakiranih proizvoda, vrsi i trzisna inspekcija.
2. Organi trzisne inspekcije ce rjesenjem zabraniti uporabu i promet neverificiranih i neispravnih mjerila u smislu ovog zakona.

IX - NADZOR KOLICINA I OZNACAVANJE PRETPAKIRANIH PROIZVODA

Clanak 37.

Pretpakirani proizvodi u smislu ovoga zakona mogu se stavljati u promet samo ako na sebi imaju oznaku kolicine, odnosno ako je stvarna kolicina u dopustenim granicama odstupanja od naznacene kolicine.

Clanak 38.

1. Nadzor nad kolicinama pretpakiranih proizvoda koji se nalaze u prometu ili tek treba da se stave u promet vrsi ovlasceni djelatnik entitetske institucije za mjeriteljstvo, trzisna inspekcija, odnosno pravna osoba koja je imenovana od strane Instituta.
2. Pravne osobe koje se bave pretpakiranjem proizvoda o toj svojoj djelatnosti obavjestavaju entitetsku instituciju za mjeriteljstvo nadleznu za mjerila.

Clanak 39.

1. Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje nacin nadzora nad pretpakiranjem proizvoda, nacin oznacavanja kolicina i dozvoljena odstupanja stvarne od oznacene kolicine.
2. Ako se tijekom nadzora utvrdi da pretpakirani proizvod odstupa od propisanih zahtjeva, da nema odgovarajuce oznake kolicine ili da stvarna kolicina nije u granicama dizvoljenog odstupanja od naznacene kolicine odgovarajuca entitetska institucija za mjeriteljstvo odnosno trzisna inspekcija ce rjesenjem zabraniti njihovu prodaju
3. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba, ali se moze pokrenuti upravni spor.

X - PREDMETI OD PLEMENITIH METALA

Clanak 40.

1. U oblasti kontrole predmeta od plemenitih metala Institut obavlja sljedece poslove:
a) Izrada nacrta propisa o kontroli predmeta od plemenitih metala, ukljucujuci i nacine ocjenjivanja uskladjenosti predmeta od plemenitih metala sa propisima.
b) Osiguranje medjunarodne sljedivosti opreme za ispitivanje predmeta od plemenitih metala.
c) Koordiniranje aktivnosti entitetskih institucija za zakonsko mjeriteljstvo u oblasti kontrole predmeta od plemenitih metala.
d) Medjunarodna suradnja u oblasti kontrole predmeta od plemenitih metala.

Clanak 41.

Neposrednu kontrolu predmeta od plemenitih metala vrse entitetske institucije za mjeriteljstvo.

XI - FINANCIRANJE

Clanak 42.

1. Rad Instituta financira se dvojako: iz proracuna Bosne i Hercegovine i iz prihoda od usluga koje Institut pruza trecim osobama.
2. Iz proracuna Bosne i Hercegovine financiraju se aktivnosti koje su rezultat izricitih naredbi navedenih u ovom Zakonu (clanak 6., clanak 7., stavak 1., clanak 8., stavak 2., clanak 11., stavak 4.)

Clanak 43.

Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi i izdaje uredbu sa tarifom o visini i nacinu placanja usluga koje Institut pruza trecim osobama.

Clanak 44.

Troskove iz clanka 43. ovoga zakona snose proizvodjaci mjerila, uvoznici, serviseri odnosno vlasnici ili korisnici mjerila i referentnih materijala.

XII - KAZNENE ODREDBE

Clanak 45.

1. Novcanom kaznom od 2.000 KM do 20.000 KM kaznit ce se za privredni prijestup pravna osoba:
a) ako stavi u promet ili upotrebljava mjerilo koje nije na propisan nacin verificirano (clanak 27. stavak 1.),
b) ako upotrebljava mjerilo za koje nije izdat certifikat o ocjenjivanju uskladjenosti ili je ukinut certifikat o ocjenjivanju uskladjenosti mjerila, (clanak 21. stavak 2.),
c) ako stavi u promet ili upotrebljava mjerilo iz uvoza za koje nije pribavljena potvrda entitetske institucije za mjeriteljstvo da ispunjava mjeriteljske i druge uvjete (clanak 28. stavak 4.),
d) ako upotrebljava mjerilo koje rezultate mjerenja ne izrazava u mjernim jedinicama propisanim posebnim zakonom (clanak 9. stavak 3.).
2. Za privredni prijestup iz stavka 1. ovog clanka novcanom kaznom od 120 KM do 1.200 KM kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 46.

1. Novcanom kaznom od 600 KM do 2.000 KM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba:
a) ako ne vrsi prvo, naredno ili izvanredno verificiranje mjerila (clanak 27. stavak 1),
b) ako upotrebljava mjerilo kojemu je istekao propisani rok periodicnog verificiranja (clanak 29. stavak 5.),
c) ako stavi u promet pretpakirani proizvod bez oznake kolicine ili ako stvarna kolicina nije u okviru dozvoljenih odstupanja od oznacene kolicine (clanak 37. stavak 1.).
2. Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka novcanom kaznom od 200 KM do 500 KM kaznit ce se fizicka osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 47.

1. Novcanom kaznom od 250 KM kaznit ce se za prekrsaj na licu mjesta pravna osoba:
a) ako ne obavijesti nadleznu entitetsku instituciju za mjeriteljstvo o djelatnosti pretpakiranja (clanak 38. stavak 2.),
b) ako ne vodi evidenciju ispitivanja etalona, mjerila i uzoraka referentnih materijala (clanak 35. stavak 3.),
c) ako ne omoguci nesmetan nadzor ili ne da podatke potrebite za obavljanje nadzora (clanak 34. stavak 1.),
d) ako upotrebljava neispravno mjerilo ili ga upotrebljava na nacin kojim se ne osigurava potrebna tocnost mjerenja (clanak 35. stavak 2.),
e) ako uopce ne posjeduje mjerilo propisano za obavljanje djelatnosti (clanak 21. stavak 1.).
2. Za pretkrsaj iz stavka 1. ovog clanka novcanom kaznom od 50 KM kaznit ce se na licu mjesta fizicka osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
3. Za ponovljene prekrsaje iz clanka 46. i clanka 47. ovoga zakona moze se izreci i zastitna mjera trajnog oduzimanja mjerila cijom uporabom je nacinjen prekrsaj, a pored toga moze se izreci i zastitna mjera trajne ili privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od sest mjeseci.

XIII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 48.

1. Do donosenja propisa kojima se blize uredjuju pitanja u svezi sa mjeriteljstvom, primjenjivat ce se podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o mjernim jedinicama i mjerilima ("Sluzbeni list SFRJ", br. 9/84, 18/84, 59/86, 20/89 i 9/90).
2. Sva odobrenja, certifikati, ovlastenja i rjesenja, donijeta prije stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do donosenja propisa iz stavka 1. ovog clanka.
3. Zigovi na mjerilima koja su verificirana prije stupanja na snagu ovoga zakona, ostaju na snazi do roka koji odrede entitetske institucije za mjeriteljstvo.
4. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vazi Zakon o mjerilima i mjernim jedinicama Republike BiH ("Sluzbeni list RBiH", br. 14/93. i 14/94.).

Clanak 49.

Sukladno clanku 13. stavak 3. Zakona o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnistvo, u prijelaznom periodu od tri godine od dana usvajanja gore navedenog zakona poslove Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine obnasat ce Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnistvo Bosne i Hercegovine.

Clanak 50.

1. Ovaj zakon ce biti odmah objavljen "Sluzbenom glasniku BiH" i stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja.
2. Ovaj zakon ce se objaviti i u sluzbenim glasilima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Broj 55/00
12. studenoga 2000. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.