SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA)

Premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić izjavio je danas u Sarajevu tokom sjednice Vlade FBiH da ovoj sjednici prisustvuju svi Vladini ministri. Jedino je bio odsutan ministar odbrane Miroslav Nikolić, i to iz porodičnih razloga, kazao je premijer.

Sjednicama Vlade već nekoliko puta nisu prisustvovali ministri iz Stranke za BiH. Oni su tražili da Vlada razmatra reformske mjere koje predlažu, naročito u oblasti privatizacije.

Vlada je danas, u okviru prve tačke dnevnog reda razmatrala Program hitnih mjera za realizaciju zaključaka Parlamenta FBiH, izjavio je na pres-konferenciji Hadžipašić.

Analiziran je svaki zaključak Parlamenta i utvrđeni rokovi za njihovu relaizaciju. To se odnosi i na set zakona iz oblasti privatizacije.

Dogovoreno je da Vlada usaglašene tekstove ovih zakona razmatra 9. decembra, a među njima su zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji te o početnom bilansu preduzeća i banaka.

Prema premijerovim riječima, Vlada bi na sjednici u četvrtak trebalo da razmatra nacrt federalnog budžeta za iduću godinu, Prijedlog rebalansa budžeta za ovu godinu te zakon o pripadnosti javnih prihoda.

Dom naroda Parlamenta FBiH zadužio je protekle sedmice Vladu, a nešto ranije i Predstavnički dom, da  ona za 15 dana ponudi Parlamentu ove dokumente.

Vlada je danas utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Prijedlog zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova.

Za prvi zakon premijer je kazao da je on već «mala restitucija», a Vladin Ured za informiranje saopćio da pravo kupovine stana, prema predloženim odredbama,  imaju i nosioci stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima, s tim što zahtjev mora biti predat u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona.

Ova odredba ostala je u Prijedlogu zakona i pored sugestije poslanika Parlamenta FBiH da se briše, budući da je Vlada ostala dosljedna u ocjeni potrebe da se nositelji stanarskog prava na ovim stanovima izjednače u pravima s ostalim nositeljima stanarskog prava, saopćeno je iz Vladinog ureda za informiranje.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA (FENA )

Vlada Federacije BiH u ponedjeljak je na sjednici u Sarajevu raspravljala o stupnju realizacije zadataka iz Programa rada Vlade za ovu godinu, njezinih zaključaka donesenih u povodu razmatranja pojedinih aktualnih pitanja i zaključaka oba doma Parlamenta FBiH koji se odnose na obaveze pojedinih federalnih ministarstava.

Na temelju pismenih izvještaja federalnih ministarstava, dostavljenih na traženje premijera, te usmenih izlaganja samih ministara, Vlada je utvrdila Program žurnih mjera za realizaciju zaključaka Parlamenta FBiH.

Ovim programom se utvrđuju prioritetni zadaci i dinamika njihovog realiziranja s precizno utvrđenim rokovima i izvršiteljima, saopćeno iz Ureda za informiranje Vlade FBiH.

Među najprioritetnijm zadacima je donošenje seta zakonskih i podzakonskih propisa koji se odnose na novi pristup konceptu privatizacije, a njihova izrada je zadatak u tu svrhu oformljene međuresorne skupine.

Riječ je o tri zakonska akta - izmjenama i dopunama Zakona o privatizacji poduzeća, izmjenama i dopunama Zakona o početnoj bilanci poduzeća i banaka i Zakonu o finansijskom restrukturiranju gospodarskih društava sa sudjelovanjem državnog kapitala u postupku privatizacije.

Također je nužno u parlamentarnu proceduru uputiti nacrt zakona o naplati dospjelih a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, te usvojiti uredbu o dopuni Uredbe o vršenju ovlasti i obveza organa FBiH u gospodarskim društvima temeljem državnog kapitala i uredbu o dopuni i izmjeni Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu početne bilance poduzeća.

Vlada je zaključila kako međuresorna skupina treba usuglasiti sva sporna pitanja. Ukoliko unutar međuresorne skupine bude neusuglašenih pitanja, o njima će se prvo izjasniti jedno od radnih tijela Vlade (Povjerenstvo za ekonomski razvitak), kako bi se o ovim dokumentima raspravljalo na sjednici Vlade 9. decembra.

Kada je u pitanju obveza Federalnog ministarstva finansija, Parlamentu će biti dostavljeni prijedlozi rebalansa proračuna za 2004. godinu i izmjena i dopuna Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, te nacrt proračuna FBiH za 2005. godinu.

U raspravi je ukazano na potrebu bržeg rješavanja pitanja iz ove oblasti na razini države, kao što je konsolidirani proračun i pitanje deficita, što će doprinijeti  jasnijem definiranju i projiciranju finansijskih obveza u idućoj godini. Zaključeno je kako Vladi treba što prije dostaviti prednacrt proračuna FBiH za 2005. godinu.

Vlada je razmatrala i izvršenje obveza ostalih federalnih ministarstava. Tokom rasprave je, uz ostalo, naglašena potreba što žurnijeg aktiviranja u punom kapacitetu Agencije za državnu službu FBiH. Istaknuto je i kako je Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Vladi već dostavilo informaciju o sigurnosnom stanju u FBiH.

Također je zaključeno kako federalni ministri, koji to još nisu uradili, dostave program rada ministarstava za 2005. godinu, kako bi na temelju toga bio sačinjen i Vladin progam za sljedeću godinu.

Vlada je obvezala svoje predstavnike u Upravi za indirektno oporezivanje da je jednom u 45 dana izvještavaju o aktivnostima ove institucije na državnoj razini.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Nakon što je u oba parlamentarna doma raspravljan i prihvaćen Nacrt, a potom o njemu u skladu sa zaključkom Doma naroda Parlamenta FBiH obavljena javna rasprava, Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova. Pri tome su, sukladno njihovom značaju i svrsishodnosti, u tekst Prijedloga ugrađene primjedbe, sugestije i prijedlozi izneseni u parlamentarnoj i javnoj raspravi.
 
Ovim zakonskim aktom se, kako je to naloženo zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, reguliše vraćanje davaocima stana na korištenje napuštenih stanova za koje nije podnesen zahtjev za vraćanje u posjed, te napuštenih stanova za koje je zahtjev za vraćanje u posjed odbijen, odbačen ili povučen, kao i uvjeti i način prodaje ovih stanova i raspodjela sredstava dobijenih njihovom prodajom.

Prijedlog zakona propisuje da će se ovi stanovi vratiti davaocima stana na korištenje nakon proteka roka u kojem se koriste za potrebe alternativnog smještaja izbjeglih i raseljenih osoba koje još nemaju mogućnost vraćanja u svoje predratne domove. Precizirano je da ovaj rok ističe po izvršenju rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed stana odnosno po izvršenju rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed nekretnina u vlasništvu, pa će se vraćanju ovih stanova njihovim davaocima pristupiti u onim općinama koje su izvršile pomenuta rješenja.

Ukoliko je davalac stana preduzeće koje je do 31.12.2004. godine privatizirano, odnosno ako je preduzeću od strane nadležne agencije za privatizaciju odobren program privatizacije i ukoliko na teritoriju odnosne općine nisu izvršena rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed nekretnine, pomenutim stanovima raspolagaće i dalje organ nadležan za stambene poslove.

Prijedlogom zakona su definirani prioriteti po kojima davalac stana na korištenje može raspolagati stanovima vraćenim rješenjem nadležnog organa (obitelji djelatnika poginulih u odbrambenom ratu, djelatnici demobilizirani borci, ratni vojni i invalidi rada, penzionisani djelatnici koji do stupanja na snagu ovog zakona nisu na drugi način riješili stambeno pitanje, deficitarni kadrovi i ostali djelatnici koji do stupanja na snagu ovog zakona nisu na drugi način riješili stambeno pitanje).

Da bi se licima kojima se dodijele ovi stanovi omogućila i njihova kupovina, Prijedlogom ovog zakona se, u funkciji posebnog zakonskog akta, propisuje rok za podnošenje zahtjeva za kupovinu stana, način utvrđivanja i plaćanja cijene stana, kao i način raspodjele sredstava dobijenih po tom osnovu (30 posto prodavcu, a 70 posto općini na čijoj se teritoriji stan nalazi i to u svrhu obeštećenja bivših vlasnika nacionaliziranih stanova). Za pojedinačna prava i obaveze prodavca i kupca koje nisu obuhvaćene ovim, primjenjivaće se odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Vlada FBiH je danas upoznata s Informacijom o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, što su ga oba doma Parlamenta FBiH usvojila po žurnom postupku.

Pomenutim zakonom utvrđena su prava osoba sa invaliditetom kod kojih je uzrok invalidnosti bolest, povreda van radnog mjesta, prometna nezgoda i slično (neratni invalidi). Uz Zakon nisu prezentirani podaci o broju osoba koje bi ostvarivale prava po ovom zakonu, niti su procijenjena sredstva za njegovu provedbu. Iz tih razloga Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je zatražilo od nadležnih kantonalnih ministarstava i udruga invalida raspoložive podatke, na temelju kojih se procjenjuje kako u FBiH ima 20.055 osoba za čije bi ostvarivanje prava trebalo u federalnom proračunu godišnje osigurati oko 32.654.400 KM.

Vlada Federacije BiH je dostavila Parlamentu Federacije BiH mišljenje kako taj zakon nije moguće prihvatiti jer se u federalnom proračunu ne mogu osigurati sredstva za njegovo realiziranje koje bi počelo 1. siječnja 2005. godine. Tom prigodom data je i napomena kako će zaštita ove kategorije građana biti riješena u sklopu predstojećih reformi socijalnog sektora.

Pored toga, Vladin prijedlog za izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom (u dijelu koji se odnosi na civilne žrtve rata) već je u proceduri. Po predloženim rješenjima, u proračunu FBiH za 2005. godinu treba osigurati 10.000.000 KM. Budući Unija civilnih žrtava rata traži da im osnovica za utvrđivanje prava bude 70 posto od osnovice za ratne vojne invalide, potrebna sredstva u proračunu za 2005. godinu za ove potrebe bi iznosila dodatnih oko 32.000.000 KM.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Vlada je donijela Uredbu o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća predviđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kojom se određuju organi koji vrše procjenu šteta i propisuje način njihovog rada.

Predmet ovih procjena su štete koje nastaju usljed zemljotresa, poplava, plavljenja terena podzemnim vodama, usljed suše, oluje, grada, mraza, slane i inja, klizanja zemljišta, snježnih nanosa i lavina, kao i erozije zemljišta. Tu su i pojave epidemija usljed neke zarazne bolesti, zatim oboljenja i uginuća većeg broja životinja usljed zaraze, štete na biljkama uzokovane najezdom biljnih štetočina, te nesreće koje su uzrokovane požarom, štetnim uticajima zagađenja zraka, kao i zastarjelom i tehnički neispravnom tehnologijom.

Procjenjuju se direktne štete i troškovi koje su prouzrokovale, kao i indirektne štete koje su dovele do gubitka prihoda i to za sva pravna lica, građane i organe vlasti na čijim je materijalnim dobrima šteta nastala, a izražavaju se u novčanim iznosima.

Na ovom se poslu angažiraju Federalna, te kantonalne i općinske komisije za procjene šteta na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, kantonalnih uprava civilne zaštite, odnosno općinskih službi civilne zaštite.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prihvatanju obaveze po garanciji za kredit mađarske Export-Import banke LTD u iznosu od 5,8 miliona eura za projekat vodosnabdijevanja u općini Tuzla.

Parlamentu FBiH Vlada će podnijeti na odobrenje prijedlog kreditnog zaduženja u ovom iznosu nakon što je utvrdila da je dokumentacija vezana za ovaj kredit prihvatljiva za FBiH.

Sredstva bi općina Tuzla koristila za izgradnju Fabrike pitke vode "Cerik - I faza", saopćila je Služba za informiranje Vlade FBiH sa sjednice koja je u toku.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Donošenje novog Zakona o sudovima koji je Vlada FBiH, nakon provedene parlamentarne rasprave o Nacrtu, na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila u formi Prijedloga, rezultat je potrebe za sveobuhvatnom reformom pravosuđa u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Njime se uređuju organizacija, nadležnost i funkcioniranje općinskih, kantonalnih i Vrhovnog suda Federacije BiH, što je do sada bilo regulisano u deset kantonalnih i Zakonu o Vrhovnom sudu FBiH. U njegovom prvom dijelu regulisani su principi na kojima se zasniva sudska vlast u FBiH, dok je drugi dio Zakona posvećen organizaciji i nadležnosti sudova. Predviđeno je postojanje Vrhovnog suda FBiH, deset kantonalnih i 28 općinskih sudova (četiri će imati odjeljenja van sjedišta suda), dok su za suđenje u privrednim predmetima predviđena privredna odjeljenja u općinskim sudovima u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu koji su nadležni za područje cijelog kantona, a obavljat će i poslove upisa u registre pravnih osoba.

Prihvaćena je primjedba iznesena u raspravi na Domu naroda Parlamenta FBiH i u Prijedlogu zakona regulisano da se Općinski sud u Mostaru osniva za područje Grada Mostara i područje općine Čitluk.

U pripremi zakonskih rješenja o sudovima učestvovala je Nezavisna pravosudna komisija, prije svega sa stanovišta njihove usklađenosti u oba entiteta, a tekst Prijedloga zakona je, pored primjedbi i prijedloga iz parlamentarne rasprave, uvažio i sugestije i prijedloge pristigle iz kantonalnih ministarstava pravde.
***

SARAJEVO, 29. NOVEMBRA(FENA )

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, čiji je Prijedlog, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Federalna vlada, utvrđuje popis od 84 bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju BiH. No, ako se ukaže potreba, mjere propisane ovim zakonom mogu se primjenjivati i na druge zarazne bolesti.

Središnje poglavlje Zakona odnosi se na mjere (opće, posebne i ostale) zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Opće mjere, uz ostalo, podrazumijevaju osiguranje higijenski ispravne vode za piće, otklanjanje otpadnih voda, zdravstvenu ispravnost životnih namirnica, obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i tako dalje. Posebne mjere obuhvataju zdravstveno vaspitanje, rano otkrivanje zaraze, laboratorijsko identificiranje i izolaciju uzročnika zaraze, utvrđivanje obveznih pregleda prije zaključenja ugovora o radu, zdravstveni nadzor nad kliconošama... Ostale mjere poduzimaju se u slučaju epidemije, prijenosa, pogreba i iskapanja umrlih, a odnose se i na sprječavanje tzv. bolničkih infekcija, te testove na humanom materijalu (krvi, tkiva i organi donatora).

Utvrđene su i izvanredne mjere što ih može narediti Federalno ministarstvo zdravstva, kao što su zabrana putovanja u zemlje pogođene epidemijom, zabrana kretanja stanovništva u zaraženim ili ugroženim područjima, vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska i drugo. Sanitarni nadzor nad putnicima, njihovim stvarima i sredstvima u međunarodnom prometu obveza je graničnih sanitarnih inspektora. Njihov zadatak je i nadzor nad provedbom ostalih mjera predviđenih Zakonom.

Kako Federacija BiH već osigurava sredstva za obveznu imunizaciju, protuepidemijske mjere, za prevenciju, suzbijanje i liječenje karantenskih bolesti (kojih u FBiH nije bilo od 1999. godine), to za provedbu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti nisu nužna dodatna proračunska izdvajanja.