SARAJEVO , 15. APRILA (ONASA)

Vlada Federacije BiH usvojila je na današnjoj sjednici Informaciju o realizaciji Programa deminiranja Vlade FBiH i Evropske komisije (EC). Kako je saopćio Ured za informiranje Vlade Federacije BiH, konstatovano je
da su deminerski timovi Federalne uprave Civilne zaštite, zajedno sa timovima za podršku, razminirali 400.847 kvadratna kilometra, te od zaostalih mina očistili 165 kuća.

U Informaciji se navodi da su rezultatti dosadašnjeg rada u skladu sa planom, što predstavlja značajan doprinos povratku prognanih i raseljenih osoba i povećanju sigurnosti u BiH kroz smanjenje rizičnih površina.

U skladu sa Strategijom deminiranja u BiH u periodu od 2002. do 2010. godine, pripremljen je i potpisan Ugovor između EC i Vlade o organiziranju šeste faze Programa deminiranja, za čiju implementaciju EC će obezbjediti jedan
milion, a Vlada Federacije BiH 982.426 eura.

Poseban akcenat je stavljen na održivost deminerskih timova Federalne uprave CZ kao značajnog segmenta ukupnog deminerskog potencijala BiH, kaže se u saopćenju.

* * *

SARAJEVO , 15. APRILA (ONASA)

Vlada Federaciju BiH (FBiH) utvrdila je na današnjoj sejdnici u Sarajevu Nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH i uputila ga u redovnu parlamentarnu proceduru, saopćeno je iz Ureda za informiranje Federalne vlade.
Donošenje entitetskih zakona o obligacionim odnosima predstavlja jednu od neophodnih mjera i preduvjeta za približavanje BiH Evropskoj uniji (EU).

Tekst Nacrta ovog zakona urađen je u saradnji sa Njemačkim društvom za tehničku saradnju (GTZ), što je rezultiralo velikim stepenom usuglašenosti sa rješenjima u zakonu drugog entiteta. O predloženim rješenjima izjasnili su se i kantoni u FBiH, čije suprimjedbe i sugestije ugrađene u Nacrt zakona.

Inače, ovaj kompleksan zakonski akt, koji sadrži čak 1.374 člana, u pogledu sistematike i velikog broja odredaba oslanja se na Zakon o obligacionim odnosima bivše SFRJ koji je primjenjivan na prostoru BiH od 1978. godine, na kojem je educiran sudski kadar i izgrađena značajna sudska praksa.

Istovremeno je, u cilju harmonizacije bh. pravnog sistema sa evropskim pravom, Nacrt zakona uvažio aktuelne direktive Evropske zajednice i principe Evropskog ugovornog prava. Rezultat toga su odredbe koje se odnose na zaštitu potrošača, a uvodi se i 12 novih ugovora koji nisu obuhvaćeni postojećim zakonom, a neophodni su u
savremenim ekonomskim odnosima.

To se odnosi na poslove na kućnim vratima, ugovore o poslovima na daljinu, o pravu povremenog stanovanja, o zajmu, o kreditu, o posredovanju kredita, o darovanju, zakupu i posluzi.

Novinu predstavljaju, također, i ugovori o lizingu i franšizing po uzoru na moderne pravne sisteme u kojima su ovi ugovori našli puno opravdanje u privredno-poslovnoj praksi kao instrumenat finansiranja, odnosno prodaje, kao i
ugovor o ortakluku koji, prema Nacrtu zakona, predstavlja ugovorno udruživanje dvije ili više osoba radi postizanja zajedničke svrhe radom i sredstvima.

U cjelini gledano, Nacrt zakona je, po uzoru na savremene kodifikacije prihvatio princip jedinstvenog reguliranja obligacionih odnosa, bez obzira na različit status subjekata tih odnosa (fizičke i pravne osobe), tj neovisno od
toga da li su ugovori građansko-pravnog ili trgovačkog karaktera.

Istovremeno, Nacrt zakona polazi od načela jednake vrijednosti davanja u dvostranim ugovorima koji je zaštićen sa više pravnih sredstava kao što su pravila odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja, pravila o
prekomjernom oštećenju i zabrani zelenaškog ugovora, te pravilo o raskidu ili izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

Inače, odredbe zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za ugovore preduzetništva i potrošačke ugovore nije nešto izričito drugačije određeno, s tim što se ove odredbe shodno primjenjuju i na druge pravne poslove, navodi se u saopćenju.

* * *

SARAJEVO , 15. APRILA (ONASA)

Vlada Federacije BiH (FBiH) je na današnjoj sjednici u Sarajevu, između ostalog, utvrdila Prijedlog zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja i uputila ga u parlamanetarnu proceduru po hitnom postupku, saopćeno je iz Federalne vlade.

Prijedlogom je propisano da se za neizmirena dugovanja, nastala na osnovu ugovora iz dužničko-povjerilačkih odnosa na teritoriji FBiH u periodu od 1.decembra 1989. godine do stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne
kamate (“Službene novine FBiH”, br.27/98 i 51/01) plaća zatezna kamata po stopi od 12 posto godišnje.
Ova kamata neće se obračunavati za period neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja u skladu sa odredbama Zakona o rokovima i sudskim postupcima i upravnom sporu. Također, propisano je da će se obračun zateznih kamata vršiti metodom prostog kamatnog računa, pri čemu se za osnovicu za obračun uzima iznos osnovnog
duga.

Da bi se osigurali uslovi za rasterećenje privrede, utvrđeno je da će se odredbe ovog zakona i kamatna stopa od 12 posto godišnje primjenjivati i u postupcima za utvrđivanje visine zatezne kamate koji nisu okončani, ili su
okončani a nisu izvršni, do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Smatra se da će primjena ovako predloženih rješenja uticati na smanjenje opšte zaduženosti u FBiH, broja blokiranih računa pravnih lica registrovanih za obavljanje djelatnosti i stvaranje uslova za povećanje stepena naplativosti između privrednih subjekata, što predstavlja znatno olakšanje za njihov rad i poslovanje. Vlada FBiH se odlučila na ovu odluku zbog nagomilanih dugovanja u privrednom sektoru FBiH, uz primjenu metode obračuna kamate na kamatu, a koji su rezultirali višestruko većim dugovanjima po osnovu zateznih kamata od osnovnog duga, što opterećuje privredne subjekte i ugrožava njihov opstanak, navodi se u saopćenju.

* * *

SARAJEVO , 15. APRILA (ONASA)

Vlada Federacije BiH usvojila je šest, od ukupno 13 podzakonskih propisa iz svoje nadležnosti, koji su neophodni za
stvaranje uvjeta za implementaciju Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koji je stupio na snagu u avgustu prošle godine, saopćila je Vlada.

U Uredbi o visini i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć utvrđene su visine naknada u slučaju smrti ili tjelesnog oštećenja pripadnika Civilne zaštite (CZ), stradalih u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara. U slučaju smrti pripadnika CZ, članovima njegove porodice pripada jednokratna pomoć u visini prosjeka tri neto plaće u Federaciji BiH iz prethodna tri mjeseca, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku,
pomnoženog sa koeficijentom 6. U slučaju 100 posto tjelesnog oštećenja pripadnika CZ u akciji spašavanja,
koeficijent za određivanje naknade je 3,70, za 90 posto oštećenja 3,20, a za 80 posto 2,90. Koeficijent se smanjuje proporcionalno procentu tjelesnog oštećenja sve do 20 posto, za koje iznosi 1.

O pravu na ove naknade, koje su oslobođene obaveze plaćanja poreza i doprinosa, odlučuju nadležni organi CZ.
Uredbom o načinu davanja i vraćanja materijalnih sredstava uzetih za potrebe CZ utvrđuju se sredstva koja su građani i pravna lica dužni ustupiti CZ u akcijama spašavanja za vrijeme prirodnih ili drugih nesreća.

Za vježbe CZ mogu biti izuzeta samo neophodna sredstva po zahtjevu nadležnog organa CZ i uz prethodno pribavljenu saglasnost nadređenog organa. Za potrebe CZ u akcijama spašavanja, građani su dužni ustupiti, osim
materijalnih sredstava, zemljište, poslovne i stambene objekte, ukoliko to zatraži nadležni štab CZ.
Naknada za korištenje ovih sredstava utvrđuje se na osnovu dnevnice koju bi vlasnik ostvario da je obavljao redovnu djelatnost, dok se naknada za korištenje nekretnina određuje prema cijenama njihovog zakupa u datoj sredini.
U slučaju nastajanja štete na ovim sredstvima tokom akcije spašavanja, posebna komisija određuje visinu naknade koja će biti isplaćena u roku od 30 dana od vraćanja sredstava i objekata vlasniku.

Uredbom o osnovama i mjerilima za utvrđivanje zdravstvene i psihofizičke sposobnosti građana regulisano je da muškarci od 18 do 60, a žene do 55 godina imaju obavezu da se obučavaju i učestvuju u akcijama CZ. Osobe koje smatraju da zbog bolesti nisu u stanju odgovoriti ovoj obavezi, službi CZ trebaju podnijeti pismeni zahtjev za ocjenu njihove zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, čije troškove snosi služba CZ.

Uredbom o vrsti, kriterijima i postupku za dodjelu priznanja i nagrada CZ određeno je da one trebaju biti dodjeljivane na Dan CZ, 1. marta, za naročito uspješan rad u ovoj oblasti. Priznanja su plakete, zlatne značke, pismene pohvale i novčane i materijalne nagrade.

Odluku o ovim priznanjima donosi nadležni organ CZ na osnovu prijedloga štabova, službi i jedinica, te federalnih, kantonalnih ili općinskih organa uprave.

Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća razrađen je postupak njihovog usaglašavanja, donošenja, ažuriranja i čuvanja kojeg se moraju držati svi nadležni organi uprave na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou. Njima se utvrđuju mjere zaštite u fazi preventivne zaštite, spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara radi ublažavanja posljedica nesreće, kao i u otklanjanju nastalih posljedica i stvaranju uslova za normalizacju života nakon nesreće.

Vlada je donijela Odluku o vrsti i minimalnim sredstvima potrebnim za provođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća.
Odlukom je propisano da vlasnici stambenih prostora u svrhu zaštite svog domaćinstva moraju imati komplet za pružanje prve medicinske pomoći, dezinfekciona sredstva, aparat za gašenje početnih požara i komplet alata.
Za vlasnike poslovnih objekata predviđeno je da, osim prve medicinske pomoći, imaju i najmanje jednu priručnu apoteku, nosila na 50 zaposlenih i najmanje po jedan komplet za dezinfekciju i za alat. Za potrebe kolektivne zaštite u stambenim zgradama predviđena je nabavka po jednog aparata za gašenje požara za svaka dva sprata zgrade, kao i komplet alata.

Nadzor nad primjenom odluke vršiće Federalna i kantonalne uprave CZ, saopćila je Vlada Federacije.

* * *

SARAJEVO , 15. APRILA (ONASA)

Štab Civilne zaštite (CZ) informisao je danas Vladu Federacije BiH da je u pogledu šteta izazvanih od poplava, najteža situacija u Srednjebosanskom kantonu (SBK), gdje je u šest općina proglašeno stanje prirodne nesreće, a zbog rasta Save od jutros je ugrožen i Posavski kanton, saopćila je Vlada.

Prema izvještajima s poplavljenih područja uočljivo je da je problema puno manje tamo gdje je sistem civilne zaštite organizovan u skladu sa Zakonom, te je neophodno ubrzati uspostavu službi civilne zaštite u svim sredinama koje to nisu još učinile, navodi se u saopćenju.

Vlada FBiH je zaključila kako u okviru njih treba uspostaviti i u funkciju staviti centre za osmatranje i uzbunjivanje.
Neophodno je i angažovanje svih raspoloživih i stručnih kadrova i snage FBiH, kantona i općina radi hitnog ublažavanja i saniranja šteta, prvenstveno na stambenim objektima.

Također, zaključeno je i kako treba poduzeti i sve mjere koje proizilaze iz Glavnog operativnog plana odbrane od poplava. Štete od poplava su velike, ali, kako je istaknuto, nije bilo, osim upojedinačnim slučajevima, potrebe za masovim evakuiranjem stanovništva poplavljenih podučja.