SARAJEVO, 29.MARTA (FENA)

***

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na sjednici u Sarajevu, kojoj su prisustvovali i ministri iz reda Hrvatske demokratske zajednice, prijedloge triju zakona koji se odnose na stambena pitanja. Po ovlaštenju federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića, koji je na godišnjem odmoru, sjednicom je predsjedavao zamjenik premijera Gavrilo Grahovac.

Kako je na konferenciji za novinare po završetku sjednice izjavio federalni ministar prostornog uređenja i okoliša Ramiz Mehmedagić, koji je i bio izvjestilac Vlade u vezi s ovim zakonima, radi se o paketu zakona koji se dugo očekuje te da je time otvorena «Pandorina kutija».

Zakon o prodaji stanova, koji je ranije donesen, sada se mijenja u tri ključna elementa. Bivša privremena odluka o prodaji stanova, koja je objavljena još 2000., današnjim odlukama postaje zakon, sa naglaskom da će se ono što je sadržano u toj odluci primjenjivati na isti način, te u tom smislu nikakvih izmjena nije bilo.

Zatim, najva?nij prema Mehmedagićevom mišljenju, konačno je riješeno pitanje vojnih stanova. Oficirima bivše JNA, koji su napustili BiH i preselili u druge države i tamo na odgovarajući način riješili stambeno pitanje, bez obzira na to što su kupili stan 1991. godine, ti stanovi im se neće vratiti, nego će osobe koje su dobile te stanove steći pravo otkupa, a bivši uvjetno rečeno vlasnici iz 1991. imaju pravo na povrat uplaćenih sredstava uvećanih za kamatu po viđenju.

Treće ključno pitanje u vezi sa ovim zakonom je izmjena člana 47, gdje se konačno dozvoljava nosiocima stanarskog prava koji žive u nacionaliziranim stanovima, da imaju pravo otkupiti te stanove, što je Mehmedagić ocijenio «restitucijom stanova na mala vrata».

»Ovo nije zakon o restituciji, ali jeste jedan segment zakona o restituciji koji se pokušavao donijeti 1999. i 2000. godin», kazao je on.

Drugi zakon odnosi se na obeštećenje ranijim vlasnicima, što je logična posljedica izmjene Zakona o prodaji stanova. Naime, kako je Vlada odlučila da skine embargo sa otkupa nacionaliziranih stanova, postavilo se pitanje šta će se desiti sa ranijim vlasnicima. S obzirom na to da se naturalna restitucija ne može provesti, Vlada se opredijelila za finansijsku restituciju, odnosno da se bivšim vlasnicima umjesto povrata stana izvrši naknada po cijeni od 600 KM za kvadratni metar, plus-minus 20 posto zavisno od pogodnosti lokacije na kojoj se stanovi nalaze.

Izuzetak od ovog pravila predstavlja vakufska imovina, odnosno vakufski stanovi i legati i zadužbine. Nosioci vakuf-name, ugovora o legatu ili zadužbini imaju pravo da umjesto naknade dobiju odgovarajući stan. To znači naturalnu restituciju, s tim što to neće biti onaj stan koji je bio vlasništvo vakufa, legata ili zadužbine, nego odgovarajući stan na približno istom lokalitetu ili općini. Time su vakuf, legat i zadužbina zaštićeni kao imovina koja je po svojoj suštini van prometa.

Treći zakon se odnosi na izmjene zakona o povratu stanova za koje nije podnesen zahtjev za povrat. Tu se radi o oko 6.700 stanova, plus oni stanovi za koje su komisije za reviziju utvrdile da su dodijeljeni mimo zakona te kao takvi podliježu poništenju ugovora po posebnoj proceduri pred sudom.

Međutim, kazao je Mehmedagić, važno je da se ta kategorija stanova sada vraća ranijim vlasnicima u preduzećima, i to onim koja nisu privatizirana. Ukoliko su preduzeća privatizirana, onda se ti stanovi stavljaju na raspolaganje matičnoj općini. Zakonom je utvrđeno kome će, i po kojim kriterijima, bivši vlasnik, preduzeće ili općina dodijeliti takav stan. Ovim zakonom se također predviđa prodaja tih stanova i to po cijeni od 600 KM, plus-minus 20 posto zavisno od lokacije. Nikakvih drugih beneficija dobitnik takvog stana neće imati i neće moći koristiti pravo da te stanove plaća certifikatima.

Mehmedagić je rekao da je jasna veza između ovog zakona i Zakona o naknadi ranijim vlasnicima, jer će se nakon prodaje tih 6.700 stanova steći određeni fond iz kojeg će se izvršiti naknada svim ranijim vlasnicima. Imajući u vidu razliku u broju između ovih kategorija stanova, znatan dio tih sredstava ostat će neutrošen. Iz tog fonda će se, također, izvršiti nadoknada vakufima, legatima i zadužbinama.

Vlada FBiH je odlučila da paket od ova tri zakona uputi Parlamentu FBiH po hitnom postupku i očekuje da će oni biti prihvaćeni, čime bi se «agonija» ranijih vlasnika, nosioca stanarskog prava koji su živjeli u nacionaliziranim stanovima, oficira i vojnih osoba koji su dobili vojne stanove konačno prestati, te riješena sudbina stanova za koje nije podnesen zahtjev za povrat.

»Cilj Vlade je da se stambeni fond u cijelosti privatizira i ona je ponudila rješenje koje je u ovom trenutku moguće, ako možda nije najbolje, i spremna je prihvatiti moguće amandmane u Parlamentu te da se time konačno stavi tačka na ovo pitanje», kazao je Mehmedagić.

Odgovarajući na pitanje da li se izmjene zakona u vezi sa vojnim stanovima kose sa ranijom odlukom Doma za ljudska prava, Mehmedagić je rekao da nema suprotnosti sa tom odlukom te da je sve rađeno s ciljem da se zakon usaglasi sa njom.

SARAJEVO, 29.MARTA (FENA)

Vlada Federacije BiH utvrdila je na današnjoj sjednici u Sarajevu prijedlog odluke kojom se za područja od posebnog značaja za Federaciju BiH proglašavaju dijelovi Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice i ta odluka se upućuje u parlamentarnu proceduru, saopćio je na konferenciji za novinare po završetku sjednice federalni ministar prostornog uređenja i okoliša Ramiz Mehmedagić.

Mehmedagić je podsjetio da je Vlada sličnu odluku ranije donijela, i uputila je u parlamentarnu proceduru, u vezi sa slivom Une, i najavio da je u pripremi odluka za područje Čabulje, Čvrsnice i Prenja.

U vezi sa područjem Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Rakitnice utvrđen je njen obuhvat, koji se prostire na području kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog, a jednim dijelom i na području Republike Srpske. Odnosno od 1.200 kvadratnih kilometara, 70 posto prostora je u Federaciji, a 30 posto u RS-u. To područje obuhvata općine Trnovo, Ilidža, Hadžići, Konjic i Kalinovik i Foču.

U Vladu FBiH očekuju da ovo postane međuentitetski projekt, a Svjetska banka je pokazala interes da finansira izradu Studije izvodljivosti.

Mehmedagić je naglasio da je Vlada u odluci precizirala da će se radovi na objektima koji su predviđeni regulacionim planom Bjelašnica 1 izvoditi nesmetano, kao i u seoskim područjima u području obuhvata, a za sve druge gradnje u periodu od dvije godine nadležnost se prenosi na federalni nivo, odnosno morat će se raditi posebna procjena o uticaju na okoliš.

»Cijenimo da su dvije godine dovoljno vremena za izradu Studije izvodljivosti i prostornog plana posebnog područja, a ta dva dokumenta će dati odgovor da li je ovo prostor budućeg nacionalnog parka ili je područje nekog nižeg reda zaštite prirodeť, kazao je Mehmedagić.