Sarajevo, 22 oktobar/listopad 2004.
Zajednički program deminiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Europske komisije traje od 01. studenog 1998. godine. Prvih pet ugovora Programa financirano je od strane Europske komisije, uz doprinos Vlade Federacije BiH u osiguranju financijskih sredstava za poreze i doprinose na neto plaće uposlenika u programu, a tekuću VI fazu u istom omjeru financiraju Vlada Federacije i Europska komisija, kaže se u Informaciji koju je o realiziranju Programa deminiranja pripremila Federalna uprava civilne zaštite. Prema Izlaznoj strategiji koju je prihvatila i Europska komisija u naredne dvije faze Programa deminiranja, povećava se učešće Vlade Federacije BiH, a smanjuje Europske komisije, tako da bi nakon završetka VIII faze cijeli Program deminiranja prešao na lokalne izvore financiranja. U ovih šest godina Europska komisija je u ovaj Projekt uložila 8,620.000 EUR, a Vlada Federacije BiH 2.972.454 EUR-a. Federalna uprava civilne zaštite implementator je ugovora između Vlade Federacije BiH i Europske komisije i njezini deminerski timovi su od svog osnutka 01. studenoga 1998. godine do danas deminirali 1.717.419 m 2 površine, uklonili i uništili 194.653 kom. raznih neeksplodiranih ubojitih sredstava 17.523 kom. protiv pješačkih i protiv tenkovskih mina, očistili 635 kuća i drugih vitalnih objekata, uklonili 61.941 m 3 otpada, uništili preko 40 tona raznih eksploziva i obavili preko 30 operacija izvlačenja unesrećenih iz minskih polja, pod nazivom «Brzi odgovor». Djeluje preko 20 timova za deminiranje i uklanjanje NUS-a, timova za podršku raspoređenih u 9 (devet) kantona Federacije BiH i u koje je uključeno 187 uposlenika. Dajući potporu deminerskim kapacitetima Federalne uprave civilne zaštite u realizaciji Programa deminiranja Faze VI, Vlada Federacije BiH istovremeno omogućuje dalji razvoj u ovoj oblasti te ostvarenje ciljeva u 2005. i 2006. godini, osiguravajući potrebne pretpostavke održivosti timova za deminiranje Federalne uprave civilne zaštite, što je u izravnoj vezi sa Izlaznom strategijom održivosti deminerskih kapaciteta u civilnoj zaštiti i realizaciji Strategije razvoja Bosne i Hercegovine i u okviru nje Strategije protiv minskog djelovanja u BiH. Istovremeno Vlada Federacije BiH očekuje da i kantonalne vlade preuzmu svoj dio ovih obaveza temeljenih na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine Federacije BiH» broj 39/03), navedenoj Izlaznoj strategiji i propisima operativnih aktivnosti nositelja planiranja u ovoj oblasti. Polazeći od principa institucionalne odgovornosti, stvaranja stabilnog sigurnosnog i socijalnog okruženja, pretpostavki za ekonomsku stabilizaciju i razvoj, te za dalje jačanje nadzora nad razvojem segmenta deminiranja i postizanja svjesnosti na minske opasnosti u svim strukturama društva i nemile svakodnevne događaje kod žrtava od minskog ugrožavanja, Vlada Federacije BiH će problematici protiv minskog djelovanja poklanjati najveći izvršno- politički značaj. U vezi s tim skreće se pozornost na niže navedene pokazatelje. Prema podacima BH MAC-a u Bosni i Hercegovini je ostalo oko 1 milion mina. Trenutno je negdje oko 18.600 registriranih minskih polja u Bosni i Hercegovini, od toga 74% su na području Federacije. Svega je 50-60% registriranih minskih polja, a najveća oblast zagađenosti minama i NUS-om nalazi se u nekadašnjim zonama razdvajanja 1.100 km dugim i do 4 km širokim. Prema podacima BH MAC-a od 1996. do prve polovice 2004. godine od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava stradalo je oko 1.485 osoba različite starosne dobi od toga 311 djece. Najugroženija kategorija stanovništva prema podacima Međunarodnog crvenog križa jesu muškarci starosne dobi od 19-39 godina života (40%), a potom djeca. Stručne procjene BH MAC-a i Federalne uprave civilne zaštite ukazuju da će se prostor BiH ovom dinamikom i postojećim kapacitetima deminirati od 15 do 20 godina, a da smo svakodnevno suočeni sa minskim nesrećama, potrebno je, između ostalih mjera i aktivnosti, educirati i stanovništvo o opasnosti od mina na čemu se i do sada radilo, ali ne dostatno, te provoditi potpuniju obuku djece u školama i putem medija, kao pomoć u razvijanju svijesti o opasnostima od mina. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i ovim putem ukazuje da se Program deminiranja treba smatrati jednim od najvažnijih područja djelatnosti državne i društvene zajednice kojem treba obratiti posebnu pažnju, kod svih nosilaca planiranja u državnoj strukturi, a i kod samih građana. Rezultat podrške ogleda se u činjenici da je u toku priprema i potpisivanje novog ugovora Vlade Federacije BiH i Delegacije Europske komisije. Po ovlašćenju Vlade Federacije BiH ugovor treba da potpiše zamjenik premijera Dragan Vrankić, ujedno Zapovjednik Federalnog stožera civilne zaštite i šef Delegacije Europske komisije u BiH, ambasador Majkl Hemfriz. Implementator i supotpisnik ugovora je Federalna uprava civilne zaštite.
|