|
Sarajevo, 15. april/travanj 2004.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O VISINI STOPE Nagomilana dugovanja u privrednom sektoru Federacije BiH, uz primjenu metode obračuna kamate na kamatu, rezultirala su višestruko većim dugovanjima po osnovu zateznih kamata od osnovnog duga, što uveliko opterećuje privredne subjekte i ugrožava njihov opstanak. To su i osnovni razlozi koji su opredijelili Vladu Federacije BiH da, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdi Prijedlog zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja i uputi ga u parlamanetarnu proceduru po hitnom postupku. Njime je propisano da se za neizmirena dugovanja nastala na osnovu ugovora iz dužničko-povjerilačkih odnosa na teritoriji FBiH u periodu od 1.12.1989. godine do stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Službene novine FBiH”, br.27/98 i 51/01) plaća zatezna kamata po stopi od 12 posto godišnje. Ova kamata neće se obračunavati za period neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja u skladu sa odredbama Zakona o rokovima i sudskim postupcima i upravnom sporu. Propisano je, također, da će se obračun zateznih kamata vršiti metodom prostog kamatnog računa, pri čemu se za osnovicu za obračun uzima iznos osnovnog duga. Da bi se osigurali uvjeti za rasterećenje privrede, utvrđeno je da će se odredbe ovog zakona i kamatna stopa od 12 posto godišnje primjenjivati i u postupcima za utvrđivanje visine zatezne kamate koji nisu okončani, ili su okončani a nisu izvršni, do dana stupanja na snagu ovog zakona. Cijeni se da će primjena ovako predloženih rješenja uticati na smanjenje opšte zaduženosti u Federaciji, broja blokiranih računa pravnih lica registriranih za obavljanje djelatnosti i stvaranje uvjeta za povećanje stepena naplativosti između privrednih subjekata, što predstavlja znatno olakšanje za njihov rad i poslovanje. UTVRĐEN NACRT ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA FBiH Donošenje entitetskih zakona o obligacionim odnosima, koji je Vlada za Federaciju BiH utvrdila u formi Nacrta i uputila u redovnu parlamentarnu porceduru, jedna je od neophodnih mjera i preduvjeta za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Njegov tekst urađen je u saradnji sa GTZ-om što je rezultiralo velikim stepenom usuglašenosti sa rješenjima u zakonu drugog entiteta. Pored toga, o predloženim rješenjima izjasnili su se i kantoni u Federaciji BiH, čije su primjedbe i sugestije ugrađene u Nacrt zakona. Inače, ovaj kompleksan zakonski akt, koji sadrži čak 1.374 člana, u pogledu sistematike i velikog broja odredaba oslanja se na Zakon o obligacionim odnosima bivše SFRJ koji je primjenjivan na prostoru BiH od 1978. godine, na kojem je educiran sudski kadar i izgrađena značajna sudska praksa. Istovremeno je, u cilju harmonizacije našeg pravnog sistema sa evropskim pravom, Nacrt zakona uvažio aktuelne direktive Evropske zajednice i principe Evropskog ugovornog prava. Rezultat toga su odredbe koje se odnose na zaštitu potrošača, a uvodi se i 12 novih ugovora koji nisu obuhvaćeni postojećim zakonom, a neophodni su u savremenim ekonomskim odnosima. To se odnosi na poslove na kućnim vratima, ugovore o poslovima na daljinu, o pravu povremenog stanovanja, o zajmu, o kreditu, o posredovanju kredita, o darovanju, zakupu i posluzi. Novina su također i ugovori o lizingu i franšizing po uzoru na moderne pravne sisteme u kojima su ovi ugovori našli puno opravdanje u privredno-poslovnoj praksi kao instrumenat finansiranja, odnosno prodaje, kao i ugovor o ortakluku koji, prema Nacrtu zakona, predstavlja ugovorno udruživanje dvije ili više osoba radi postizanja zajedničke svrhe radom i sredstvima. U cjelini gledano, Nacrt zakona je, po uzoru na savremene kodifikacije prihvatio princip jedinstvenog reguliranja obligacionih odnosa, bez obzira na različit status subjekata tih odnosa (fizičke i pravne osobe) tj neovisno od toga da li su ugovori građansko-pravnog ili trgovačkog karaktera. Isto tako, Nacrt zakona polazi od načela jednake vrijednosti davanja u dvostranim ugovorima koji je zaštićen sa više pravnih sredstava kao što su pravila odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja, pravila o prekomjernom oštećenju i zabrani zelenaškog ugovora, te pravilo o raskidu ili izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Inače, odredbe zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za ugovore preduzetništva i potrošačke ugovore nije nešto izričito drugačije određeno, s tim što se ove odredbe shodno primjenjuju i na druge pravne poslove. ŠEST PODZAKONSKIH AKATA IZ OBLASTI CIVILNE ZAŠTITE Vlada je razmatrala i usvojila šest, od ukupno 13 podzakonskih propisa iz svoje ndležnosti, a neophodni su za stvaranje uvjeta za kompletnu implementaciju Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća koji je stupio na snagu u augustu prošle godine. U Uredbi o visini i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć utvrđene su visine naknada za slučaj smrti ili tjelesnog oštećenja pripadnika civilne zaštite, stradalih u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Tako za slučaj smrti pripadnika civilne zaštite, članovima njegove porodice pripada jednokratna pomoć u visini prosjeka tri neto plaće u FBiH iz prethodna tri mjeseca, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, pomnoženog sa koeficijentom 6,0. Za slučaj 100 odsto tjelesnog oštećenja pripadnika civilne zaštite u akciji spašavanja koeficijent za određivanje naknade je 3,70, za 90 odsto oštećenja 3,20, za 80 odsto 2,90. Koeficijent se smanjuje proporcionalno procentu tjelesnog oštećenja sve do 20 odsto, za koje iznosi 1,0. O pravu na ove naknade, koje su oslobođene obaveze plaćanja poreza i doprinosa, odlučuju nadležni organi civilne zaštite. Postupak o utvrđivanju naknade pokreće se po službenoj dužnosti, a ako nije pokrenut može ga pokrenuti i pripadnik civilne zaštite. Uredbom o načinu davanja i vraćanja materijalnih sredstava uzetih za potrebe civilne zaštite utvrđuju se sredstva koja su građani i pravna lica dužni ustupiti civilnoj zaštiti u akcijama spašavanja za vrijeme prirodnih ili drugih nesreća. O izuzetim se sredstvima vodi evidencija. Za vježbe civilne zaštite mogu se izuzeti samo neophodna sredstva po zahtjevu nadležnog organa civilne zaštite uz prethodno pribavljenu saglasnost njemu nadređenog organa. Za potrebe civilne zaštite u akcijama spašavanja, građani su, prema Zakonu, dužni ustupiti pored materijalnih sredstava i zemljište, poslovne ili stambene objekte ako to zatraži nadležni štab civilne zaštite. Naknada za korištenje ovih sredstava utvrđuje se u visini dnevnice koju bi vlasnik ostvario da je sa njima obavljao redovnu djelatnost, dok se naknada za korištenje nekretnina određuje prema cijenama njihovog zakupa u toj sredini. Za štete na ovim sredstvima nastale akcijom spašavanja posebna komisija određuje visinu naknade koja se isplaćuje u roku od 30 dana od vraćanja sredstava i objekata vlasniku. Uredbom o osnovama i mjerilima za utvrđivanje zdravstvene i psihofizičke sposobnosti građana regulisano je da muškarci od 18 do 60, a žene do 55 godina života, imaju obavezu da se obučavaju i učestvuju u akcijama civilne zaštite. Oni koji smatraju da zbog bolesti nisu u stanju odgovoriti ovoj obavezi trebaju službi civilne zaštite podnijeti pismeni zahtjev za ocjenu njihove zdravstvene i psihofizičke sposobnosti. Ocjene se vrše u zdravstvenim ustanovama na području mjesta prebivališta i to od strane doktora medicine primarne zdravstvene zaštite. Troškove ove ocjene snosiće služba civilne zaštite. Uredbom o vrsti, kriterijima i postupku za dodjelu priznanja i nagrada civilne zaštite određeno je da se ona dijele za naročito uspješan rad u ovoj oblasti uz 1. mart -Dan civilne zaštite. Priznanja su: plaketa, zlatna značka, pismena pohvala i novčane i materijalne nagrade. Odluku o ovim priznanjima donosi nadležni organ civilne zaštite na obrazloženi prijedlog štabova, službi i jedinica, te federalnih, kantonalnih ili općinskih organa uprave. Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća razrađen je postupak njihovog usaglašavanja, donošenja, ažuriranja i čuvanja kojeg se moraju držati svi nadležni organi uprave na federalnom, kantonalnom i općinskom nivou. Njima se utvrđuju mjere zaštite u fazi preventivne zaštite, spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara radi ublažavanja posljedica nesreće, kao i u otklanjanju nastalih posljedica i stvaranju uslova za normalizacju života nakon nesreće. Vlada je donijela Odluku o vrsti i minimalnim količinama sredstava potrebnih za sprovođenje lične i kolektivne zaštite građana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesreća. Njome se propisuje da vlasnici stambenih prostora u svrhu zaštite svog domaćinstva moraju imati komplet za pružanje prve medicinske pomoći, dezinfekciona sredstva, aparat za gašenje početnih požara i komplet alata. Ova se sredstva moraju čuvati u funkcionalnom stanju. Za vlasnike poslovnih objekata predviđeno je da, pored kompleta prve medicinske pomoći, imaju i najmanje jednu priručnu apoteku, nosila na 50 zaposlenih i najmanje po jedan komplet za dezinfekciju i za alat. Za potrebe kolektivne zaštite u stambenim zgradama predviđena je nabavka po jednog aparata za gašenje požara za svaka dva sprata zgrade, kao i komplet alata. Nadzor nad primjenom odluke imat će Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite. BILANS ENERGETSKIH POTREBA FBiH ZA 2004. GODINU Vlada je razmatrala Izvještaj o realizaciji energetskih potreba u 2003. godini i utvrdila Bilans ovih potreba u Federaciji BiH za ovu godinu. U proizvodnji uglja u prošloj je godini ostvareno 5,41 miliona tona što je nešto ispod planirane, ali je proizvodnja i potrošnja veća u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja uglja u 2004. godini planirana je u visini od 6,24 miliona tona što je 15 posto više u odnosu na prethodnu godinu. I planirana potrošnja od 5,83 miliona tona veća je od prošlogodišnje za 16 odsto, od čega je najviše planirano za potrošnju u termoelektranama (4,5 miliona tona). U ovoj je godini planirana proizvodnja električne energije od 7.203 Gwh što je povećanje za devet odsto prema 2003. godini (proizvedeno 6.601 Gwh). Predviđeno je da se u termoelektranama proizvede 4.450 a u hidrocentralama 2.754 Gwh. Potrošnja je planirana na nivou 7.350 Gwh što je za šest procenata iznad ostvarene u prošloj godini. Kada su u pitanju veliki potrošači koji nisu obuhvaćeni Bilansom, njima su, u skladu sa Zakonom, na raspolaganju tržišni viškovi električne energije. Kada se radi o derivatima nafte u 2003. godini je uvezeno 607.366 tona, a potrošeno ukupno 614.787 tona. Za ovu godinu planiran je uvoz 680 hiljada tona, odnosno 12 odsto više nego lani što je, prema planu Federalnog ministarstva enerije, rudarstva i industrije, uravnotežena količina da zadovolji potrebe FBiH u ovoj godini. Da bi se sistemski riješilo obezbjeđenje unutrašnjih rezervi ovog energenta, prioritetno je otvaranje Terminala FBiH. Ukupne količine prirodnog gasa predviđene za ovu godinu u Federaciji BiH su za osam odsto manje nego lani i iznose 166.307 miliona m3, što je u skladu sa iskazanim potrebama distributera i potrošača. USVOJENO FINANCIJSKO I IZVJEŠĆE O RADU AGENCIJE
Prošle godine Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) nije ostvarila prihod od prodaje poduzeća (planirano je bilo 2.500.000 KM od prodaje mostarskog “Velmosa”, travničkog “Borca konfekcije” te sarajevskih kompanija “Hidrogradnja”, “Sarajevoosiguranje”, “Feroelektro”, “Interšped” i “Šipad export-import”), dok je na ime ostalih prihoda ostvareno 183.525,63 KM, a temeljem primitaka još 653.871,51 KM. Inače, do konca 2003. godine u Federaciji BiH su potpuno ili djelimice privatizirana 1.284 poduzeća od ukupno 1.450 koliko ih je u Registru za privatizaciju. U cijelosti je privatizirano 960 poduzeća. Od ukupno emitiranih 16,03 milijardi KM certifikata, utrošeno je 10,61 milijardi (od čega na kupovinu poduzeća 8,54 milijarde KM, a ostalo na kupovinu stanova). Ostvareni gotovinski prihodi od privatizacije poduzeća iznose 346,63 milijuna KM. S kupcima poduzeća ugovoreno je 801,6 milijuna KM novih investicija, od čega 417,5 milijuna KM inozemnih sredstava. Lani je raskinuto 17 ugovora za prodaju poduzeća, a pokrenuto je još 18 takvih zahtjeva. Kako se kaže u Financijskom izvješću AFP-a za prošlu godinu, što ga je danas, uz Izvješće o radu Agencije, usvojila Vlada FBiH, od planiranih 2,97 milijuna KM rashoda, realizirano je 1,58 milijuna KM, odnosno 53 posto. Vlada je danas zaključila da će pokrenuti postupak rekonstrukcije Upravnog odbora APF-a. Također, Federalnom parlamentu je preporučeno da u što kraćem roku okonča proceduru za imenovanje Nadzornog odbora agencije. Danas je istaknuta potreba analiziranja mogućnosti smanjenja broja članova Upravnog odbora Agencije kako bi na taj način ušteđena sredstava bila iskorištena za financiranje rada Nadzornog odbora. POŠUMLJENO VIŠE OD 2.170 HEKTARA Prošle godine je u Federaciji BiH pošumljeno 2.172,7 hektara površina (plan je predviđao 2.170,6 ha), a tome su doprinijeli Bosansko-podrinjski s prebačajem plana za 53 posto, Unsko-sanski kanton (39 posto), Sarajevski (27 posto), Zeničko-dobojski (17 posto) i Kanton broj deset (devet posto). Plan je, sa 17 posto, najslabije realiziran u Zapadnohercegovačkom kantonu. Ukupno je u FBiH zasađeno 5,6 milijuna sadnica, a sve su nabavljene u domaćim rasadnicima. Plan za 2004. godinu operira s površinom od 2.125,6 hektara na kojoj treba zasaditi 5,3 milijuna sadnica, za što će trebati izdvojiti pet milijuna KM. Prihvatajući danas Informaciju o ostvarenom pošumljavanju i ostalim šumsko-uzgojnim radovima u 2003. i Plan za 2004. godinu, Federalna vlada je, između ostalog, zaključcima zadužila šumske inspekcije na redovit nadzor nad proizvodnjom i prometom šumskog sjemena i sadnog materijala, kao i na kontrolu izvođenja šumsko-uzgojnih radova. Kantonalnim vladama se preporučuje da nadležna ministarstva i šumarska poduzeća zaduže da, u suradnji s MAK-om, obilježe minska polja u šumama. U PRVA DVA MJESECA JAVNI PRIHODI VEĆI SEDAM POSTO Od 1. siječnja do 29. veljače ove godine je temeljem carina, poreza, taksa, posebnih naknada, doprinosa i ostalog u Federaciji BiH ostvareno 553,1 milijun konvertibilnih maraka javnih prihoda, što je 34,6 milijuna KM ili sedam posto više nego u prva dva prošlogodišnja mjeseca. Ovo se kaže u Informaciji o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj - veljača 2004. godine, što ju je danas razmatrala i usvojila Vlada Federacije BiH. Ukupno ostvareni prihodi federalnog proračuna u razdoblju siječanj - veljača iznose 121,1 milijun KM i na lanjskoj su razini. Priliv u federalni proračun temeljem sredstava financiranja iznosi 46,1 milijun KM, tako da ukupni prihodi iznose 167,2 milijuna KM. Sredstva od carina i poreza u ukupnim prihodima sudjeluju s 112,3 milijuna KM, što je na razini iz prva dva mjeseca 2003. godine, dok su neporezni prihodi od 8,8, milijuna KM sedam posto manji. Kada je riječ o porezima od uvoznih akciza, u siječnju i veljači je ostvareno ukupno 50,9 milijuna KM, što je 22 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a rast od sedam posto bilježe i prihodi od domaćih akzica (naplaćeno 13,1 milijun KM). Kantoni su, ukupno uzevši, od poreza, naknada, taksa, novčanih kazni i neporeznih prihoda u analiziranom razdoblju ostvarili 212,9 milijuna KM, što je deset posto više u odnosu na prošlu godinu. Temeljem doprinosa u Federaciji BiH je ostvareno 197,8 milijuna KM, odnosno 9,6 milijuna KM više nego u siječnju i veljači 2003. godine. Pri tome je mirovinsko-invalidski fond ostvario prihod od 105,9 milijuna KM, fondovi zdravstvenog osiguranja 80,2 milijuna KM, a na ime doprinosa za osiguranje neuposlenih uplaćeno je 11,6 milijuna KM. U cilju poboljšanja naplate javnih prihoda, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pristupilo je izradi prijedloga izmjena Zakona o duhanu čija je suština klasiranje cigareta u tri kvalitetne skupine. Time bi bile stvorene pretpostavke za izmjenu Zakona o posebnom porezu na duhan i duhanske prerađevine. Predloženo je, također, mijenjanje Zakona o posebnom porezu na naftu i naftne derivate kako bi bila izjednačena akciza na sve motorne benzine, a uvođenjem akcize bile bi spriječene zloporabe s tzv. bijelim špiritom. PREDSTAVNIŠTVO ISLANDSKE NEVLADINE ORGANIZACIJE U ZENICI Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, u skladu sa Zakonom o udrugama i fondacijama dala saglasnost nevladinoj organizaciji “Pep International peoples Empowerment Programme” (Program za osposobljavanje stanovništva) iz Islanda za osnivanje ureda u Federaciji BiH, sa sjedištem u Zenici. Cilj i svrha ovog ureda su da aktivira stručnjake, institucije i nosioce inicijativa koji žele unaprijediti saradnju u oblasti razvoja i humanitarnih pitanja, uključujući podsticaj saradnji između građana i lokalnih organa vlasti, te jačanje i stimuliranje procesa demokratizacije i decentralizacije kroz maksimalno korištenje lokalnih potencijala. USPJEŠNA IMPLEMENTACIJA PROGRAMA DEMINIRANJA Vlada je razmatrala i usvojila Informaciju o realizaciji Programa deminiranja Vlade FBiH i Delegacije Evropske komisije (realizacija faze V i organiziranje Faze VI). Konstatirano je da su deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite, zajedno sa timovima za podršku, razminirali 400.847 m2 površine i očistili 165 kuća, što je u skladu sa planom i predstavlja značajan doprinos povratku prognanih i raseljenih osoba i povećanoj sigurnosti u BiH kroz smanjenje rizičnih površina. U skladu sa Strategijom deminiranja u BiH u periodu od 2002-2010. godine koju je usvojila Vlada FBiH pripremljen je i potpisan Ugovor između DEK i Vlade FBiH o organiziranju Faze VI Programa deminiranja, za čiju implementaciju Delegacija Evropske komisije obezbjeđuje milion, a Vlada FBiH 982.426 eura. Poseban akcenat je stavljen na održivost deminerskih timova Federalne uprave civilne zaštite kao značajnog segmenta ukupnog deminerskog potencijala BiH. VLADA FBiH POKROVITELJ PRVOG MEĐUNARODNOG SAJMA EKOLOGIJE U TUZLI Polazeći od prijedloga Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša Vlada FBiH je prihvatila pokroviteljstvo nad Prvim međunarodnim sajmom ekologije, ekoturizma, hortikulture i zdrave hrane, koji će se održati u Tuzli od 3.do 5. juna ove godine. Pokroviteljstvo je prihvaćeno uz uvjet da prije početka Sajma lokalne vlasti organiziraju uklanjanje starih automobila i drugog otpada na prilazima Tuzli. Održavanje ove manifestacije biće ujedno prilika za obilježavanje 5. juna, Svjetskog dana zaštite okoliša. VELIKE ŠTETE IZAZVANE POPLAVAMA Trenutno je najteža situacija u Srednjebosanskom kantonu, gdje je u šest općina proglašeno stanje prirodne nesreće, a zbog rasta Save od jutros je ugrožen i Posavski kanton, izvijestila je na današnjoj sjednici Vlade Federalna uprava civilne zaštite. Prema izvješćima s poplavljenih područja uočljivo je da je problema puno manje tamo gdje je sustav civilne zaštite organiziran sukladno Zakonu, te je stoga nužno ubrzati uspostavu službi civilne zaštite u svim sredinama koje to nisu još učinile. U okviru njih, zaključila je Vlada, treba utemeljiti i u funkciju staviti centre za osmatranje i uzbunjivanje. Nužno je angažirati sve raspoložive stručne kadrove i snage Federacije, kantona i općina radi žurnog ublažavanja i saniranja šteta, prije svega na stambenim objektima. Uz to, treba poduzeti i sve mjere koje proizilaze iz Glavnog operativnog plana odbrane od poplava. Štete od poplava su velike, ali, kako je istaknuto, nije bilo, osim u pojedinačnim slučajevima, potrebe za masovim evakuiranjem stanovništva poplavljenih podučja. KADROVSKA PITANJA Na bazi Izvještaja i prijedloga svoje Komisije koja je izvršila odabir tri kandidata od prijavljenih na javni konkurs za izbor članova Konkurencijskog vijeća BiH, Vlada je, na današnjoj sjednici, za članove ovog vijeća ispred Federacije BiH, imenovala Ibricu Lakišića i Dragana Gadžića (oba iz Mostara). * * * Nastavak 59. sjednice Vlade FBiH, koja je prekinuta radi prisustva
članova Vlade manifestacijama u povodu Dana Armije RBiH, zakazan je
za ponedjeljak, 19.4.2004. godine.
|