|
Sarajevo, 18. septembar/rujan 2003.
POVEĆANJE PRORAČUNSKIH I JAVNIH PRIHODA Od siječnja do kraja srpnja ove godine federalni proračun ostvario je ukupno (bez sredstava financiranja) 553,6 milijuna konvertibilnih maraka prihoda, što je na razini prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. U ukupnom iznosu prihodi pd carina i poreza sudjeluju s 498,6 milijuna KM, što je 15,8 milijuna KM, odnosno 3,3 posto više nego lani. Neporezni prihodi od 5,1 milijuna KM manji su 22 posto nego oni iz razdoblja siječanj – srpanj 2002. godine. Dva i pol posto je, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, veći prihod od carina i akciza (domaćih i uvoznih), dok su samo prihodi od uvoznih akciza veći šest posto, odnosno 9,3 milijuna KM u odnosu na sedam mjeseci prošle godine, a od domaćih dva posto manji. Kako se navodi u Informaciji o izvršenju federalnog proračuna za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, koju je na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojila Vlada Federacije BiH, ostvareni porezni i neporezni prihodi predstavljaju 85,3 posto planiranih. Na rashodovnoj strani, bilježi se 574,7 milijuna KM, odnosno 12,65 posto manje nego je potrošeno u prvih sedam mjeseci 2002. godine, a to predstavlja 47,18 posto ovogodišnjih planiranih sredstava. Temeljem prihoda, naknada, taksi i novčanih kazni, u kantonalne proračune stiglo 719,3 milijuna KM, što je 102,9 milijuna KM, odnosno 17 posto više nego lani. Unutar toga, porezni prihodi su 650,5 milijuna KM i 18 posto su veći u odnosu na razdoblje siječanj - srpanj 2002. godine. Vlada je danas usvojila i Informaciju o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj-srpanj 2003. godine, iz koje je vidljivo kako su oni, s 724,6 milijuna KM, pet posto povećani u odnosu na 2002. godinu. U tome doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje sudjeluju s 410,21 milijun KM (šest posto veći nego u prvih sedam mjeseci 2002. godine), doprinosi za zdravstveno osiguranje s 284,15 milijuna KM (povećanje četiri posto), dok su doprinosi zavodima za upošljavanje s 39,2 milijuna KM jedan posto manji nego lani. Javni prihodi koji se ostvaruju temeljem naknada za vodoprivredu, korištenje cesta, za ceste iz cijene naftnih derivata, te ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu od 73,9 milijuna KM, što je povećanje od 25 posto na prošlogodišnje razdoblje siječanj – srpanj. Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo financija da, pri podnošenju osmomjesečnih izvješća, predloži mjere za daljnje poboljšanje naplate prihoda. SUGLASNOST NA SPORAZUM O PRENOŠENJU ODGOVORNOSTI ENTITETA KROZ UTEMELJENJE VISOKOG SUDBENOG I TUŽITELJSKOG VIJEĆA BiH Federalna vlada danas je dala suglasnost na Sporazum o prenošenju odgovornosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, te ovlastila federalnog premijera da ga potpiše zajedno s premijerom Republike Srpske i Ministarstvom pravde BiH. Pozivajući se na Ustav BiH, entitetske vlade Sporazumom prenose određene odgovornosti za pitanja pravosuđa na državu Bosnu i Hercegovinu. Cilj je da se i na ovaj način unaprijede vladavina zakona i ljudskih prava, modernizira pravosuđe sukladno europskim i drugim međunarodnim standardima, te potpomogne nepristrasno i učinkovito obnašanje pravosudne funkcije u cijeloj BiH. Potpisnice Sporazuma žele objediniti nadležnosti nad entitetskim pravosuđima kako bi ojačale neovisnost pravosuđa utemeljenjem jednog Visokog i sudbenog vijeća. Time se označava okončanje procesa od većeg broja vijeća u svakom entitetu, s različitim standardima imenovanja i sankcioniranja, do jednog vijeća s jedinstvenim standardima. Vijeće, kako institucija BiH, ima jedno tajništvo i raspon ovlasti dovoljan za upravljanje pravosuđem entiteta na pravičan, transparentan i učinkovit način. MJERE ZA UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE Nužno je, kroz zakonske mjere, uvesti stalni sustav poticaja i cjenovne sigurnosti radi zadovoljenje vlastitih potreba, izvoza, jačanja institucija i razvitka poljoprivredne infrastrukture, kaže se, između ostalog, u Mjerama koje je danas, u sklopu Informacije o stanju u agraru Federacije BiH, usvojila Federalna vlada. Na taj način bi, uz ostale poteze, bili stvarani preduvjeti za povećanje domaće proizvodnje i, time, smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda koji odnosi milijardu konvertibilnih maraka godišnje. Dokument je, inače, rađen na zahtjev Zastupničkog doma Federalnog parlamenta koji će svoje mišljenje o njemu dati, kako se očekuje, na sljedećoj sjednici. Vlada je zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, na temelju sugestija s današnje rasprave, prije upućivanja u Parlament konkretizira predložene mjere, odnosno utvrdi one koje treba uputiti kao inicijativu k Vijeću ministara BiH, te one čija je provedba zadatak federalnih i kantonalnih vlasti. Na razini Federacije treba odrediti nekoliko strateških poljoprivrednih proizvoda, a ostalo ostaviti kantonima kako bi i njihove vlade bile uključene u provedbu agrarne politike, a domaću proizvodnju štititi kroz carine, prelevmane, kontingente uvoza i kontrolu kakvoće. Investicijska ulaganja, kaže se u Mjerama, u tehničko-tehnološku transformaciju i okrupnjavanje posjeda trebaju biti oslobođena pojedinih taksi. Utvrđivanje garantiranih i minimalnih otkupnih cijena treba utaditi prije sjetve, odnosno početka proizvodnje. O PRIVATIZACIJI BANAKA Usvajajući danas Informaciju o okončanju procesa privatizacije banaka u kojima država ima izravno ili neizravno pravo vlasništva, Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo financija da naloži Union banci d.d. Sarajevo da u roku od 15 dana angažira ovlaštenu revizijsku kuću radi izmjene početne bilance stanja. Taj nalaz će biti dostavljen Federalnom ministarstvu. Vlada je zaključila i da predstavnik Federacije BiH u SPV-u (Sarajevo Privatization Venture) pokrene inicijativu na Upravnom odboru SPV-a radi priključenja dijela bilance Privredne banke d.d. Sarajevo Poštanskoj banci d.d. Sarajevo. Povjerenstvo za završetak privatizacije banaka, lokalni savjetnik pri Privrednoj banci, zajedno s privremenim upraviteljem Poštanske banke, sačinit će konsolidiranu bilancu nove Poštanske banke d.d Sarajevo u roku od 60 dana od dana odobravanja izmijenjene početne bilance stanja Union banke d.d. Sarajevo. Po utvrđivanju konsolidirane početne bilance Poštanske banke, Federalno ministarstvo financija, odnosno Povjerenstvo za privatizaciju banaka, pripremit će, do kraja studenog ove godine i uz konzultiranje sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, Zakon o restruktuiranju preostalih državnih banaka u FBiH. Inače, trenutačno u Federaciji BiH postoji šest banaka u kojima država ima izravno ili neizravno pravo vlasništva Uz Union banku d.d. Sarajevo, čija je privatizacija u tijeku, tu su četiri banke pod privremenom upravom Agencije za bankarstvo – Poštanska banka d.d. Sarajevo, Una banka d.d. Bihać, Gospodarska banka d.d. Mostar i Ljubljanska banka d.d. Sarajevo. Što se tiče Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo, ona ne ispunjava zakonom propisani minimum iznosa dioničkog kapitala, ali ima poseban status do kraja godine. Kako privatizacija bankarskog sektora još nije okončana, i dalje ostaje nedefinirano pitanje državnog kapitala većeg od 52 milijuna konvertibilnih maraka. To otvara statusna i pitanja budućnosti djelatnika ovih banaka. Privatizacija aktivne podbilance vršena je temeljem Zakona o privatizaciji banaka, koji se više ne primjenjuje jer su protekli svi propisani rokovi. Ovo je dovelo do stvaranja pravne praznine i nije u potpunosti definirano kako će biti privatizirana aktivna podbilanca državnih banaka. Radi okončanja ovog procesa, nužno je po žurnom postupku donijeti zakon koji bi omogućio nastavak privatizacije. SUFINANCIRANJE OBNOVE OBRAZOVANJA Vlada je, današnjom Odlukom, odobrila izdvajanje za peti, šesti i sedmi
mjesec tekuće godine 79.050 KM za sufinanciranje Projekta obnove obrazovanja
koji se financira kreditom OPEC Fonda. Sjednica Vlade FBiH završena je u 14.00 sati.
|