|
Mostar, 10. april/travanj 2003.
Vlada je, na današnjoj sjednici održanoj u Mostaru, utvrdila Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu za ljudska prava FBiH i uputila ga u Parlament FBiH na usvajanje po hitnom postupku. Ovo iz razloga što je Amandmanom LII na Ustav FBiH utvrđeno da će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog amandmana prestati primjena odredbi Ustava Federacije koje se odnose na Sud za ljudska prava FBiH. Ovaj sud praktično nije nikad ni konstituiran, pa nema potrebe ni svrhe postojanju zakonskog propisa o ovoj instituciji. Prijedlog zakona propisuje da će predmete, opremu, inventar, arhivu i dokumentaciju, prostorije i sredstva za rad od Suda za ljudska prava preuzeti Vrhovni sud FBiH. MODEL REPROGRAMIRANJA Federalna vlada donijela je danas Odluku o utvrđivanju modela za reprogramiranje potraživanja elektroprivrednih poduzeća iz FBiH od određenih kategorija korisnika isporučene električne i toplotne energije. Razlog za njeno donošenje je u tome što je ranija odluka o rješavanju ovog problema imala limitirajuće i kontraproduktivno djejstvo pa nije postigla očekivane učinke glede obima i dinamike reprogramiranja potraživanja. Shodno današnjoj odluci, kupci – dužnici (gospodarska društva, komunalna poduzeća i proračunski korisnici) dijele se u tri kategorije. U prvoj su oni s dugom do 100.000 KM i njima je ostavljena mogućnost da, po potpisu ugovora s Elektroprivredom BiH Sarajevo, odnosno Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.o.o. Mostar, dugovanje izmire kroz najviše 12 mjesečnih obroka. Drugu kategoriju čine dužnici od 100.000 do 1.000.000 KM (otplata do 24 mjeseca), a treću oni koji duguju više od 1.000.000 KM (otplata do 36 mjeseci). Dugom se, inače, u smislu današnje odluke, smatra onaj kojeg su elektroprivredna poduzeća ovlaštena zahtijevati, a zbog kojeg još nije podnešena tužba, odnosno onaj zbog kojeg je već pokrenut sudski spor, ali taj postupak nije pravomoćno okončan. Reprogramiranjem ne mogu biti obuhvaćene neizmirene obveze kupaca o čijem je temelju i visini donešena pravomoćna sudska odluka, ali koje nisu izmirene u ostavljenom roku, te obveze za čije je izmirenje, odlukom nadležnog suda, određeno prinudno izvršenje. ZA POMOĆ RUDNICIMA 5.000.000 KONVERTIBILNIH MARAKA Radi unapređenja uvjeta rada rudnika i poticanja proizvodnje, Vlada je danas usvojila dvije odluke u svezi realiziranja Programa financijske potpore rudnicima ugljena u FBiH. Prvom odlukom je, u svrhu nabavke sredstava zaštite u rudnicima, Vlada odobrila 2.000.000 KM koja će biti raspoređena rudnicima «Kreka» Tuzla, «Zenica» Zenica (po 400.000 KM), «Breza» Breza (360.000 KM), «Banovići» Banovići, «Đurđevik» Đurđevik, «Kakanj» Kakanj (po 200.000 KM) «Abid Lolić» Bila (100.000 KM), te «Gračanica» Gornji Vakuf i «Tušnica» Livno (po 70.000 KM). Iznos od 3.000.000 KM je, drugom današnjom odlukom, odobren je za nabavku eksplozivnih sredstava. Od toga je 910.000 KM namijenjeno «Kreki», 555.000 KM «Banovićima», 440.000 KM «Kaknju», 398.000 KM «Zenici», 365.000 KM «Đurđeviku», 248.000 «Brezi», te 84.000 KM «Abidu Loliću». U provedbi ovih odluka, stajalište je Vlade, treba osigurati kontrolu namjenskog utroška ovih sredstava. OTPLATA INOZEMNOG DUGA Obveze Federacije BiH na temelju tzv. starog inozemnog duga (nastalog do 2. travnja 1992. godine) posljednjeg dana prošle godine iznosile su, bez kamata i troškova,. 1.703.985.861 KM, odnosno 46,56 posto ukupnog duga. Novi dugovi (nastali nakon 14. prosinca 1995.) iznose 1.955.570.345 KM (također bez kamata i troškova) i na njih otpada 53,44 posto ukupnog zaduženja. Dugovanja nastala između ova dva datuma idu na teret Bosne i Hercegovine, kaže se u Informaciji o zaduženosti i izdatim garancijama Federacije BiH, koju je danas razmatrala i usvojila Federalna vlada. Ukupni inozemni dugovi Federacije BiH su 31. prosinca 2002. godine iznosili 3.659.466.206 KM. Tijekom move godine Federacija BiH na ime otplate inozemnog duga treba izdvojiti 204 milijuna KM. Kada je u pitanju unutarnji dug, Vlada FBiH bila je lani zadužena kod Univerzal banke i UPI banke sa po 4.500.000 KM. Dug od 2.900.000 KM vraćen je Investicijskoj banci u siječnju ove godine. Odlukom o kreditnom zaduženju FBiH, Federalna vlada zadužila se sa 7.000.000 KM (s rokom vaćanja od tri godine) radi nabavke radara za Sarajevsku zračnu luku. Prema istoj odluci, ovo kreditno zaduženje, godišnjim prijenosom sredstava u iznosu od 1.000.000 KM, u cijelosti će izmiriti Federalna direkcija civilnog zrakoplovstva. U unutarnjem dugu najveća stavka su obveze po osnovu stare devizne štednje koja u domicilnim bankama iznosi oko milijardu KM. Inače, postoji obveza da do šestog mjeseca ove godine bude sačinjena rekapitulacija ukupnih unutarnjih dugovanja, sa strategijom njihovog vraćanja u Federaciji BiH. Vlada je, povodom današnje rasprave, pokrenula inicijativu za donošenje pravne regulative kako bi se utvrdio rok otplate, odnosno prijenosa sredstava na Federalno ministarstvo financija na temelju Zakona o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka. Riječ je o kreditima za koje je garant FBiH, a krajnji korisnici su poduzeća iz Federacije. Istim aktom, zaključak je Vlade, treba regulirati pitanje uplate sredstava dobijenih privatizacijom (prodajom) poduzeća. Naime, važeće zakonske odredbe ne preciziraju kome su Federalna i kantonalne agencije za privatizaciju dužne uplatiti sredstva. Prijedlog je da dio tih sredstava bude uplaćen na račun za servisiranje inozemnog duga FBiH otvoren kod Centralne banke BiH, srazmjerno obvezama prenesenim u pasivnu podbilancu privatiziranih poduzeća. REZULTATI POŠUMLJAVANJA U PROŠLOJ I PLAN ZA OVU GODINU Vlada je razmatrala i usvojila Informaciju o ostvarenom pošumljavanju i ostalim šumsko-uzgojnim radovima u 2002. godini i prihvatila plan za ovu godinu. Od ukupno planiranih 2.494 hektara pošumljeno je 2.133,6 hektara (85 posto) za šta je utrošeno 4,46 miliona KM. Ovim sredstvima je zasađeno 5,6 miliona šumskih sadnica, uglavnom četinara iz rasadnika sa područja cijele Federacije. Dva kantona – Zeničko-dobojski i Sarajevski prebacili su plan za 1,8 odnosno 2,2 posto, dok je Hercegovačko–neretvanski kanton ostvario planirano. Bosansko - podrinjski kanton nije ni imao u planu pošumljavanje, a svi ostali kantoni su ostvarili manje nego su planirali. Što se tiče ostalih šumsko-uzgojnih radova, oni su obavljeni na 8,4 hektara što je tek 70 posto od plana. Ukupno je za ovaj posao uloženo 4,09 miliona KM. U ovom segmentu ni jedan kanton nije ostvario planirani obim. Za ovu je godinu planirano pošumljavanje na 2.313,5 hektara za šta su planirana sredstva od 4,57 miliona KM. Za ostale radove – čišćenje, njegovanje i zaštitu šumskih kultura, te pripremu za pošumljavanje i sanaciju sječina planirana je u 2003. godini površina od 10,1 hektara za šta se trebaju osigurati sredstva od 6,06 miliona KM. To je povećanje od 20 odsto u odnosu na ostvarenje u prošloj godini, što je, ipak, za 16 odsto manje od planiranog u prošloj godini. Ovo je bio povod da Vlada zaduži Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da ocijeni i sagleda efikasnost postojećeg modela pošumljavanja koji, kako pokazuje paksa, ne obezbjeđuje značajno poboljšanje stanja šuma i njihovu revitalizaciju te, na osnovu toga, predloži novi koncept. U zaključcima Vlada posebno ukazuje na značaj realiziranja planiranog obima pošumljavanja u ovoj godini, uz sugestiju da se koristi kvalitetno i zdravo šumsko sjeme. Istovremeno, naglašena je potreba permanentne kontrole izvršenja planiranog pošumljavanja. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će, u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu, organizirati stručno savjetovanje posvećeno pošumljavanju u narednom periodu sa povećanjem učešća lišćara. INFORMACIJA O VLASNIČKOJ STRUKTURI U FABRIKAMA VOJNE INDUSTRIJE Vlada je prihvatila Informaciju o vlasničkoj strukturi u fabrikama vojne industrije u Federaciji BiH, koja će biti dostavljena Uredu visokog predstavnika za BiH. Nakon afere “Orao” Visoki je predstavnik donio Odluku o izmjenama i dopunama Ustava FBiH i Odluku o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani FBiH kako bi se pojačao nadzor u vojnoj industriji od strane civilnih organa vlasti i države. Ovim se želi vojne strukture isključiti iz poslova proizvodnje i izvoza oružja. Hitne mjere vladama entiteta od Visokog predstavnika su naložene sa ciljem da se sprovede revizija statusa svih preduzeća uključenih u proizvodnju i servisiranje oružja pošto su prethodne kontrole pokazale sistemske propuste. U skladu sa odlukama Vlade FBiH i Agencije za privatizaciju FBiH da se privatizira 49 odsto državnog kapitala u ovim preduzećima javnim upisom dionica, proces je završen u svim preduzećima, osim u Vitezitu iz Viteza, gdje je potrebno izvršiti reviziju dokapitalizacije i u preduzeću Zrak –Holding iz Sarajeva u kojem je završen upis dionica, ali se još čeka rješenje o privatizaciji od Agencije za privatizaciju FBiH. Radi obezbjeđenja civilne kontrole od strane Vlade FBiH i Ministarstva odbrane FBiH u svim privatiziranim preduzećima iz ove oblasti pristupilo se formirane su nove upravljačke struktura. FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU PO MEĐUNARODNIM STANDARDIMA Vlada je prihvatila Izvještaj Federalnog zavoda za statistiku u prošloj godini koji je protekao u znaku uspostavljanja statističkog sistema primjerenog evropskim i međunarodnim standardima, te izrade nomenklature i klasifikacija kako bi dobijeni podaci bili komparativni sa podacima drugih evropskih zemalja. Na ovaj način stvorena je osnova za planiranje, provođenje i analiziranje ekonomske i socijalne politike u FBiH i cijeloj zemlji. Zavod je radio i na pripremi Nacrta zakona o statistici FBiH, a nastavljena su i redovna mjesečna istraživanja iz raznih oblasti koja su analizirana i publikovana putem 24 publikacije o privrednim i drugim kretanjima za nivo Federacije BiH i svih kantona, Statističkog godišnjaka 2001.godine i Federacija u brojkama 2002.godine. Izdati su i brojni bilteni koji se odnose na socijalnu zaštitu, obrazovanje, demografsku statistiku, privredne prijestupe i tako dalje. U saradnji sa Poreznom upravom i USAID-om počela je u ovom periodu preregistracija poslovnih subjekata i uveden novi identifikacioni 13-cifreni broj. Završen je i terenski rad na LSMS anketi koja se odnosi na životni standard na osnovu koje je izdata preliminarna publikacija na državnom i entitetskim nivoima. SVE STABILNIJI BANKARSKI SUSTAV Krajem prošle godine u Federaciji BiH je 29 banaka (umjesto 33 na početku godine) poslovalo s bankarskom dozvolom, kaže se u Izvješću o radu Agencije za bankarstvo FBiH u prošloj godini koji će, zajedno s Informacijom o bankarskom sustavu FBiH, nakon današnje rasprave Federalne vlade, biti razmatran na u Parlamentu FBiH. U prošloj godini Agencija za bankarstvo (FBA) oduzela je bankarske dozvole International Commercial Bank d.d. Sarajevo i sarajevskom Predstavništvu Bank Austria, te izdala suglasnosti za pripajanje Šeh-In banke d.d. Zenica ABS banci Sarajevo, Depozitne banke d.d. Sarajevo Vakufskoj banci d.d. Sarajevo, Mostarske banka d.d. Mostar Gospodarskoj banci d.d. Mostar i Travničke banke d.d. Teravnik Central profit banci d.d. Sarajevo. Bankarska dozvola izdana je HVB Bank BiH d.d. Sarajevo, čiji je utemeljitelj bečka Bank Austria. Inače, 27 kontrolora (od ukupno 46 uposlenih u FBA) lani su izvršili 41 kontrolu u bankama, i to 13 redovitih i 28 namjenskih i ciljanih. Naglasak na rad FBA u 2002. godini dat je kontroli primjene Zakona o sprječavanju pranja novca. Zbog utvrđenih nepravilnosti pokrenut je izvjestan broj prekršajnih i postupaka za gospodarski prijestup, a pri kontrolama je ostvarivana suradnja s Financijskom policijom, MUP-om, Poreznom upravom i Tužiteljstvom. Na temelju reješenja Financijske policije, FBA je poduzimala i mjere privremenih obustava raspolaganja sredstvima s računa poduzeća. Inače, od svog osnutka (krajem 1996.) do kraja prošle godine, FBA je, kao privremenu mjeru, uvela postupke privremene uprave u 19 banaka, a u jednoj je to uradio visoki predstavnik. Privremena uprava je još na snazi u tri banke. U Izvješću se konstatira kako su procesi reforme bankarskog sustava u Federaciji BiH, odnosno okončanja privatizacije državnih banaka i ispunjenja zakonskog kapitalnog cenzusa od 15 milijuna KM u završnoj fazi. Kako je konstatirano u Informaciji o bankarskom sustavu FBiH, proteklu godinu obilježili su dalji rast, konsolidiranje i stabiliziranje bankarskog sektora, uz istodobno pooštravanje konkurencije i ponudu novih proizvoda i usluga. Prema nerevidiranim pokazateljima, kraj prošle godine banke u Federaciji BiH dočekale su s ukupnom bilancnom sumom od 4,6 milijardi KM, odnosno 828 milijuna KM ili 22 posto više nego u 2001. godini. Ova stopa rasta ostvarena je isključivo zahvaljujući ekspanziji privatnog bankarstva, gdje je aktiva porasla 25 posto (dok je državnim bankama smanjena devet posto). Od 29 banaka, 20 ih je 2002. godinu okončalo s ukupnim dobitkom od 39,7 milijuna KM, a osam s ukupnim gubitkom od 22,3 milijuna KM (pokazateljima nije obuhvaćena Hercegovačka banka). Ukupno je, dakle, na razini bankarskog sustava u FBiH, ostvarena dobit od 17,4 milijuna KM. Kreditni portfelji banaka lani su povećani za 967.000.000 KM, odnosno 56 posto. Međutim, kapitaliziranost banaka (odnos kapitala i aktive) je u opadanju – sa 16,2 posto u 2001. smanjena je na lanjskih 15,4 posto. Nakon pravog buma u 2001. godini, štednja građanstva nastavila je rasti i u prošloj. Ukupni ulozi na ovaj način povjereni na čuvanje bankama dosegnuli su 1,44 milijarde KM. To je deset posto više nego u 2001., a čak tri puta više nego u 2000. godini. Vlada je zaključila da se danas razmatrani dokumenti, prije dostavljanja u Parlament FBiH, dopune pokazateljma o finasncijskom poslovanju Agencije za bankarstvo. POMOĆ OPĆINI KLJUČ Federalna vlada je donijela Odluku kojom se iz Transfera za opće namjene – elementarne nepogode izdvaja 148.052,30 KM na ime pomoći za saniranje posljedica olujnog nevremena koje je 16. i 17. studenog prošle godine pogodilo općinu Ključ. Načelnik općine dužan je, najkasnije u roku od tri mjeseca, posredstvom Federalne uprave civilne zaštite, izvijestiti Vladu FBiH o namjenskom utrošku odobrenih sredstava. Eventualno neutrošeni ili nenamjenski utrošeni iznos sredstava općina Ključ dužna je vratiti federalnom proračunu. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA FEDERALNIH MINISTARSTAVA Vlada je razmatrala i dala saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta. U ovom novouspostavljenom ministarstvu sistematizirano je 35 radnih mjesta. Saglasnost je data i na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva trgovine, koje su uslovljene potrebom usklađivanja posebnih uslova u pogledu stručne spreme za pojedina radna mjesta sa Zakonom o radnim odnosima službenika organa uprave u Federaciji BiH. POBOLJŠATI ZAŠTITU POLJOPRIVREDNOG BILJA Razmatrajući Informaciju o stanju u oblasti zaštite poljoprivrednog bilja na području FBiH Vlada je ocijenila korisnim mjere osmatranja, praćenja i suzbijanja uzročnika biljnih bolesti, štetočina i korova poduzete u okviru prošlogodišnjeg Projekta koji je realiziran uz učešće 50 stručnjaka iz regionalnih centara sa područja svih kantona i finansijsku potporu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Uzimajući u obzir uticaj ovih mjera na prinose u poljoprivrednoj proizvodnji, Vlada je i ovom prilikom ukazala na potrebu njihovog permanetnog poduzimanja. U skladu s tim, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će preporučiti kantonalnim resornim ministarstvima i pripadajućim poljoprivrednim službama da, u okviru svojih ovlaštenja i mogućnosti, organiziraju educiranje poljoprivrednih proizvođača o preventivnim i drugim mjerama zaštite bilja. Planirano je da i u ovoj godini Federalno ministarstvo, u skladu sa raspoloživim sredstvima i ponuđenim projektima, podrži aktivnosti na praćenju širenja štetnih bioloških agenasa, posebno na ugroženim područjima. Inspekcijskim službama u kantonima je preporučeno da provjere ispunjavanje propisanih uslova za poljoprivredne apoteke, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila zaštićena od prekomjerne i neadekvatne upotrebe sredstava za zaštitu bilja. O NABAVKAMA REGISTRACIJSKIH PLOČICA I PROMETNIH DOZVOLA Kako bi se ublažile posljedice kašnjenja u realiziranju projekta CIPS, Vlada FBiH je današnjim zaključkom ovlastila Federalno ministarstvo unutarnjih poslova da u 2003. godine nastavi s nabavkama registracijskih pločica i prometnih dozvola za vozila. Sukladno Uredbi o postupku nabavke robe, vršenju usluga i ustupanju radova, FMUP će , na osnovu raspisanog tendera, sklopiti ugovor s najpovoljnijim ponuđačem, za ovu godinu.
Federalna vlada danas je, realizirajući opredjeljenja da se pomogne uspostavi gradske uprave Mostara, zaključila da za sljedeću sjednicu radna skupina treba pripremiti odluku o financijskoj pomoći koja će uključivati i model njezine operacionalizacije. U definiranju izvora sredstava za ove svrhe treba računati i na dobiti elektroprivrednih poduzeća u Federaciji BiH. Također, nužno je uspostaviti sustav kontrole utroška sredstava koja će se dodijeliti Mostaru.
Radi odlaska na drugu dužnost Tifa Potogija je, na današnjoj sjednici Vlade, razriješena dužnosti zamjenika federalnog pravobranioca. Vlada je, istovremeno, zadužila Federalno ministarstvo pravde da za sjedeću sjednicu predloži kandidate za funkcije federalnog pravobranioca i njegovog zamjenika. Razriješeni su dosadašnji i, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, imenovani novi članovi Povjerenstva za uvjetni otpust osoba koje kaznu zatvora izdržavaju u ustanovama za izvršenje kazni zatvora u Federaciji BiH. Predsjednik Povjerenstva je Ivo Bradvica, njegov zamjenik Ignjacije Dodik, a članovi Rešad Fejzagić, Jevrosima Obradović i Lutvo Mehonić. Imenovano je i pet zamjenika članova: Sofija Alikafić, Vlado Mišković, Davor Filipović, Radoslav Marjanović i Zehra Novo – Obradović.
|