Sarajevo, 19. februara/veljače 2002.

45. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:

FEDERALNA VLADA PREDLAGAČ AMANDMANA NA USTAV FBiH

U skladu s ustavnim ovlaštenjima, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je preuzela na sebe da bude nosilac cjelokupnog procesa ustavnih promjena u FBiH.

Podržavajući, na današnjoj sjednici u Sarajevu, dobra rješenja koja je u Nacrtu amandmana na Ustav FBiH pripremila Ustavna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, u cilju poboljšanja, Vlada će sačiniti jedinstven tekst amandmana na Ustav FBiH.

Nakon rasprave, u kojoj su učestvovali predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH Safet Halilović i Karlo Filipović i zamjenik predsjednika Ustavne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Igor Rajner, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo pravde da do ponedjeljka ( 25. 02. 2002.) za kada je zakazana nova sjednica Vlade, pripremi Nacrt amandmana na Ustav FBiH.

Osnovna ocjena iznesena u raspravi jeste da Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti mora, bez odlaganja, biti provedena i da o tome ne postoji mogućnost politikantskih nagodbi. To je temeljna pretpostavka provođenja Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te uslov za dogradnju postojećeg izbornog zakona i jedan od uslova za skori prijem BiH u Vijeće Evrope.

U želji da izmjene Ustava Federacije BiH u punom smislu odražavaju sadržaj, karakter i duh Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti, Vlada cijeni posebno značajnim uspostavljanje multietničkog ombudsmena za ljudska prava, odnosno jednog i jedinstvenog ureda na državnom nivou.

Vlada, također, smatra da Parlament Federacije treba ostati dvodomni, uz smanjen broj poslanika u zakonodavnim parlamentarnim tijelima. Tako bi Predstavnički dom trebao imati do 100 poslanika, dok bi se Dom naroda mogao sastojati od 45 do 60 delegata, budući da ovaj dom ima ulogu zaštite ustavnih interesa konstitutivnih naroda. Status nacionalnih manjina treba urediti posebnim zakonom i osigurati njihovu zastupljenost u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta i kantonalnim skupštinama.

Ravnopravnost konstitutivnih naroda u zakonodavnoj vlasti zahtijeva, prema mišljenju Vlade, da se poslanici u Dom naroda biraju na način koji će osigurati odlučujući uticaj svakog od konstitutivnih naroda na izbor poslanika u tim zakonodavnim tijelima.

Kad je riječ o jednakoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti Federacije, iznešeno je mišljenje da osnov za to mora biti popis stanovništva iz 1991. godine, s tim da iz reda jednog konstitutivnog naroda ne može biti više od 49 posto, niti manje od 20 posto članova Vlade. Na čelu Vlade je premijer koji je, istovremeno, i predsjednik Vlade, sa dva potpredsjenika iz reda ministara, pripadnika druga dva konstitutivna naroda.

Na istim principima, i predsjednik Federacije treba da ima dva potpredsjednika koji bi se rotirali na čelnoj poziciji u jednakim vremenskim periodima za vrijeme od četiri godine. Jednaka ustavna rješenja predlažu se i za najodgovornije funkcije u Parlamentu Federacije BiH, odnosno na mjestima predsjedavajućih oba doma sa dva potpredsjedavajuća, iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Jednakopravnost učešća u sudskoj vlasti valja osigurati zastupljenošću jednakog broja sudija iz sva tri konstitutivna naroda u svakom sudu u Federaciji BiH.

Cijeneći prihvatljivim uređenje pitanja vitalnog nacionalnog interesa, u danas razmatranom Nacrtu amandmana, sugerirano je da bi ovo pitanje trebalo na isti način definirati u ustavima oba entiteta i u Domu naroda na nivou Bosne i Hercegovine.

Vlada Federacije smatra značajnim stvaranje ustavnih pretpostavki kojima se osigurava ostvarivanje vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima, na način kako je to predložila Ustavna komisija, iz čega proizilazi da u unutarnjem ustrojstvu Federacije ne postoje razlozi za dalje egzistiranje kantona sa tzv. posebnim režimom.

Podržana su također i rješenja o brojčanom smanjenju zakonodavnih tijela kantona što će doprinijeti njihovom efikasnijem radu.

U danas usvojenim Stavovima Vlade posebno se ističe da se u implementaciji Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti u oba entiteta u osnovi moraju postići simetrična rješenja. Prioritet sada treba dati usvajanju onih amandmana kojima se, uz konstitutivnost, provode imovinski zakoni i posebno Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini.

MEĐURESORSKA GRUPA ZA PRIPREMU ZAKONA
O PRAVIMA BORAČKE POPULACIJE

Polazeći od zaključaka definisanih na zajedničkom sastanku nosilaca vlasti BiH i Federacije BiH sa predstavnicima udruženja koja okupljaju boračku populaciju, Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici, oformila međuresornu Vladinu grupu za pripremu Prednacrta zakona o osnovnim pravima ratnih i mirnodopskih vojnih invalida, porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida.

Međuresorsku grupu čine federalni ministri za pitanja boraca, finansija, pravde, zdravstva, obrazovanja, prostornog uređenja i socijalne politike, te zamjenik federalnog ministra za pitanja boraca i sekretar Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH.

* * *
Sjednica Vlade Federacije BiH završena je u 14.30 sati.