Sarajevo, 23. decembar/prosinac 2002.

74. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:

UTVRĐEN AKCIONI PLAN ZA ELEKTROENERGETSKI SEKTOR

Vlada Federacije BiH donijela je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, Odluku o utvrđivanju Akcionog plana FBiH za prestrukturiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora u BiH, koja će stupiti na snagu nakon pribavljanja saglasnosti od strane Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Izrada Akcionog plana, kao i studije o elektroenergetskom sektoru (koju je uz finansijsku podršku USAID uradio strani konsultant) jedan je od uslova za realizaciju projekta Svjetske banke Struja 3.

Akcioni plan sačinjen posebno u oba entiteta usklađen je sa zahtjevima međunarodne zajednice u vezi sa projektom Struja 3 i sadrži pregled tranzicijskih koraka da bi se došlo do privatizacije u ovom sektoru. Prema ovom dokumentu privatizacija distributivnih i proizvodnih sredstava trebala bi početi 2004. godine.

Akcioni plan sačinjen u FBiH, zajedno sa istim dokumentom iz RS, treba da čini osnovu za plan na državnom nivou, kao strateški dokumenat u ovoj oblasti. To podrazumijeva uspostavljanje državne Regulatorne komisije za električnu energiju, jedinstvenog Nezavisnog operatera sistema i Državne kompanije za prijenos. Tu je i uspostavljanje entitetskih regulatornih komisija, te razvoj metodologija za dozvole i tarife kompanija.

Plan podrazumijeva prestrukturiranje rudnika prije termoelektrana. Studija stranog konsultanta zahtijeva i prestrukturiranje termoelektrana u FBiH na odvojene kompanije Tuzlu i Kakanj. Tu je i prestrukturiranje hidroelektrana u tri kompanije bazirane na postojećim elektranama prema pojedinim riječnim sistemima.

Distributivna područja u Federaciji će se prestrukturiranjem podijeliti na tri regije - sjever, centar i jug. Tu je, zatim, kreiranje novih dioničarskih kompanija za proizvodnju i distribuciju, kreiranje veleprodajnog tržišta za električnu energiju, kao i uspostavljanje operatora tržišta električne energije. Izdavanje tendera za prvu od dvije faze privatizacije trebalo bi se obezbijediti do kraja treće četvrtine 2004. godine.

Akcioni plan predviđa da se u prvoj fazi restrukturiranja ovog sektora razdvoje sredstva i obaveze na proizvodnju, distribuciju, prenos i upravljanje sistemom. U ovoj će se fazi formirati i prenosna kompanija u koju će biti izdvojeni imovina i osoblje iz elektroprivreda.

U drugoj fazi će se integrirati distributivno područje Mostar i Južna Hercegovina, te Srednja Bosna i Zenica.U toku 2003. godine elektroprivrede će se pretvoriti u dionička društva uvažavajući izvršenu privatizaciju javnim upisom dionica.

U trećoj fazi se ditributivna preduzeća trebaju pretvoriti u komercijalna društva kako bi bila spremna za privatizaciju koja je predviđena za četvrtu fazu.

ZAŠTITA OKOLIŠA NA RAZINI CIJELE ZEMLJE

Vlada je danas razmatrala Informaciju o projektu kojim treba biti uspostavljena operativna jedinica za Koordinacijski odbor za zaštitu okoliša BiH, odnosno na državnoj razini institucionalizirati rješavanje ove problematike. Projekt se, temeljem odluke Europske komisije, finansira iz sredstava LIFE - Treće zemlje, a vrijednost mu je 698.215 eura.

Od tih sredstava, 33,5 posto trebaju osigurati entitetske vlade, budući je riječ o projektu kojim se predviđa uspostava i razvoj administrativne strukture nužne za normalno funkcioniranje Koordinacijskog odbora na razini BiH.

Vlada FBiH je, stoga, danas donijela Odluku kojom ovlašćuje kopredsjedavajućeg Koordinacijskog odbora za okoliš BiH Mladena Rudeža i pomoćnika ministra u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša da u njezino ime rukovode implementacijom projekta. Vlada će sufinancirati projekt sa po 96.500 KM u 2003. i 2004. godini, dok će Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša doprinijeti realizaciji s još 40.000 KM kroz korištenje postojećih kapaciteta i opreme.

Realiziranjem ovog projekta bi, uz ostalo, bila osigurana dvosmjerna razmjena informacija iz oblasti zaštite okoliša s europskim zemljama.

DECEMBARSKA PENZIJA KAO I NOVEMBARSKA

Obavljajući funkciju Upravnog odbora Federalnog zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja, Vlada je, na današnjoj sjednici, razmatrala više pitanja iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.

Data je saglasnost da koeficijent za obračun i isplatu penzija za decembar ove godine ostaje 1,00, dakle na nivou na kojem je izvršena isplata za novembar 2002. godine.

Vlada je, također, donijela Zaključak prema kojem se produžava važnost općih akata Federalnog zavoda PiO do 31.3.2003. godine, umjesto do kraja ove godine, kako je to ranije odlučeno, budući da je donošenje novih akata, čija je izrada u toku, uslovljeno potvrđivanjem Statuta Federalnog zavoda od strane Parlamenta FBiH, kao i imenovanje novih članova Upravnog odbora Federalnog zavoda.

U funkciji Upravnog odbora Federalnog zavoda PiO Vlada je dala i saglasnost da Federalni zavod PiO/MiO Sarajevo obezbijedi 300.000 KM radi izmirenja dospjelih obaveza Zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Sredstva se daju na period do definitivnog reguliranja dužnilačko-povjerilačkih odnosa između fondova zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja.

U FEDERACIJU SE NAKON DEJTONA VRATILO 668.000 OSOBA

Za današnju sjednicu Federalne Vlade Federalno ministarstvo socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica pripremilo je opsežan Izvještaj o realizaciji Plana povratka i repatrijacije za 2002. godinu sa Izvještajem o utrošku budžetskih sredstava namijenjenih za podršku povratku i Izvještajem o izvršenoj kontroli utroška građevinskog materijala (Monitoring tima). Ovi dokumenti će, zajedno sa prijedlozima i sugestijama iz današnje rasprave, poslužiti resornom federalnom ministarstvu za izradu Plana povratka i dinamiku njegovog finansiranja u 2003.

Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pa do 31.10.2002. godine na prostore Bosne i Hercegovine vratilo se ukupno 892.941 osoba (446.864 raseljenih i 442.690 izbjeglica). Najveći broj povrataka, odnosno 75,02 posto (668.001 osoba) registriran je na području Federacije BiH, dok se na područje Republike Srpske odnosi 24,05 (217.025 osoba).

Samo u ovoj godini na prostore BiH se vratilo 87.251 osoba, od čega u Federaciju 45.915, na područje Republike Srpske 33.421, a u Brčko Distrikt BiH 7.915 osoba. Ovim je u Federaciji realizirano 31,85 posto u odnosu na planirani broj povrataka od 107.500 ljudi, a očekuje se da će do kraja godine biti realizirano 50 posto plana. Razlog ovome je, prvenstveno, u preambicioznim kantonalim planovima. Naprimjer, u Kantonu Sarajevu plan je realiziran sa 79,31 posto, u Srednjobosanskom sa 19,98 posto i u Unskosanskom kantonu sa 14,41 posto. S druge strane je primjer Zapadnohercegovačkog kantona gdje je plan premašen za 22,22 posto.

Posmatrano po nacionalnoj strukturi, u Federaciji je zabilježen najveći povratak Srba (73,85 posto), Bošnjaka i Hrvata po 13,86 posto i 2,12 posto ostalih. Najveći broj «manjinskih povrataka» je u Sarajevskom kantonu, odnosno 73,85 posto od ukupno registriranih svih manjinskih povrataka na području Federacije u ovoj godini.

Od 33.418 osoba koje su se u toku ove godine vratile na područje Republike Srpske najveći broj, odnosno 92,15 posto odnosi se na Bošnjake, 5,53 posto na Hrvate i 0,25 posto na ostale, dok je najveći broj «manjinskih povrataka» zabilježen u regiji Zvornika.

Tokom ove godine u Bosni i Hercegovini je realizirano 64 posto imovinskih zahtjeva. U Federaciji BiH taj postotak inosi 68, u Republici Srpskoj 57 i u Brčko Distriktu 70 posto.

Od ukupno 32 miliona KM, koje je u Budžetu Federacije BiH osigurala Vlada za nabavku materijala namijenjenog obnovi povratničkih kuća, ostalo je neutrošenih 479 hiljada KM, od čega će 322 hiljade biti iskorištene za hitne intervencije, troškove završetka monitoringa i neizvršene obaveze prema regionalnim centrima.

Sredstva od 556.514 KM koja su osigurana projektom UNHCR-a za pomoć povratnicima iskorištena su za troškove pet tranzitnih centara. Za obnovu povratničkih kuća u 12 općina (Prijedor, Modriča, Kotor-Varoš, Višegrad, Foča, Fojnica, Stolac, Jajce, Donji Vakuf, Travnik, Busovača i Koraj) malezijska Vlada je u okviru projekta «Malezija 100» ukupno izdvojila dva miliona i devedeset četiri hiljade KM sa kojima je uspješno sanirano 119 povratničkih stambenih jedinica i jedan vjerski objekat.

Projekat “Malezija-Srebrenica” vrijedan oko milion i pol KM realiziran je za obnovu 67 kuća, a saniran je i jedan vjerski objekat.

U Federalnom ministarstvu za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice sačinjen je Monitoring tim koji je u protekla dva mjeseca izvršio kontrolu utrošenog građevinskog materijala za obnovu povratničkih kuća za 1662 objekta u 51 općini FBiH i 2.004 objekta u 35 općina u RS. Tom prilikom je ustanovljeno da je građevinski materijal po fazama u cijelosti isporučen za ukupno 2.620 korisnika ili 70 odsto od predviđenog, dok je djelimično građevinski materijal dobilo 1.073 povratnika. Potpuno ugrađen dostavljeni materijal evidentiran je kod 2.278 korisnika. Od ukupno 3.693 korisnika donacije u građevinskom materijalu, u svoje obnovljene kuće je uselilo 2.026 porodica ili 55 odsto.

Zbog teških socijalnih prilika, nefunkcioniranja zdavstva i školstva i nedovoljne bezbjednosti, 286 korisnika donacije nije još ni počelo ugradnju doniranog materijala. Monitoring tim zbog toga predlaže da se u narednom periodu sačine tačne procedure za dobijanje ovih donacija, obezbijedi aktivnije učešće predstavnika Ministarstva u kontaktima sa općinama i povratnicima, te ukinu regionalni centri i smanje troškovi isporuke građevinskog materijala.

Da bi se obezbijedili bolji rezultati u ovoj akciji neophodno je u narednom periodu osigurati stalni monitoring predstavnika ovog ministarstva na terenu.

FINANSIJSKE ODLUKE

Vlada je, na današnjoj sjednici, donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu sredstava za ekshumacije na području FBiH za ovu godinu, kojim se 1, 4 miliona KM budžetskih sredstava namijenjenih za ove svrhe preraspodjeljuju po kantonalnim sudovima, sukladno (ne)utrošenim ranije raspoređenim novcima, kako bi se mogle izmiriti dospjele obaveze prema dobavljačima ( javna komunalna i pogrebna preduzeća, vještaci sudske medicine i sl.).

Na ovaj način se, na ime troškova smještaja, čuvanja i održavanja posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovnih grobnica, odobrava 155.805,70 KM JKP-u «Gradska groblja» Visoko, a 57.720,00 KM preduzeću «10. oktobar» d.d. Sanski Most.

Iz sredstava ovogodišnjeg proračuna, prema danas donesenoj odluci Vlade, bit će izdvojeno 10.073 KM Fondaciji za održivi razvoj za sufinansiranje Pilot projekta lokanog razvitka (LDP) za treći kvartal.

Vlada je danas verificirala ranije zaključke kojima se Federalnoj agenciji za privatizaciju dodjeljuje prihod od prodaje preduzeća “Merkur” d.d. Mostar u iznosu od 2.450.000 KM. Istovremeno je odlučeno da se izvrši otpis potraživanja ove agencije od Federalnog ministarstva finansija o povratu sredstava u iznosu od 593.760 KM.

PODRŠKA SARADNJI MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA

Vlada je, na današnjoj sjednici razmotrila i podržala Memorandum o razumijevanju koji o suradnji malih i srednjih preduzeća treba da u januaru sljedeće godine potpišu Vlada Republike Italije i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Riječ je o dokumentu čijom bi se primjenom stvorili institucionalni okviri za potporu u saradnji malih i srednjih preduzeća Italije i Bosne i Hercegovine, radi daljeg jačanja i razvijanja privredne saradnje. Za njegovu implementaciju ispred BiH odgovorno je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Iste memorandume Italija je već potpisala sa Mađarskom, Hrvatskom, Poljskom, Rumunijom i Ruskom Federacijom.

O STANJU I PROBLEMIMA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

Vlada je razmatrala stanje u osnovnim i srednjim školama na području FBiH.Utvrđeno je da ovu djelatnost prati niz problema, među kojima su posebno istaknuti problem prostora i nedovoljna opremljenost škola savremenim nastavnim sredstvima i učilima.

Uspješno je adaptirana tek polovina kabineta i laboratorija, te dvorana za tjelesni odgoj u školskim objektima. Neadekvatna finansijska sredstva u budžetima kantona za plaće nastavnika, materijalne troškove i obnovu i izgradnju škola, predstavljaju otežavajući elemenat u funkcioniranju ovih ustanova. Ukazano je, također, i na još prisutan paralelizam u nastavnim programima, sa dvije vrste zakona i udžbenika i nacionalnim podvajanjem djece u istoj školskoj zgradi.

Novi problem predstavlja i struktura nastavnog kadra pošto od ukupno 20.842 nastavnika u osnovnim i srednjim školama njih 2.529 nema odgovarajuću stručnu spremu. Sve ovo, prema ocjeni iz rasprave, usporava reformu obrazovnog sistema koja je u toku.

Ocjenjujući da je stanje u obrazovanju nezadovoljavajuće, uz posebno izražene finansijske probleme, Vlada je dala punu podršku aktivnostima OESC-a, kao nosiocu projekta reforme obrazovanja u BiH.

OSPOSOBLJAVANJE TIMOVA ZA DEMINIRANJE

U skladu sa Memorandumom o razumijevanju za stvaranje održivog odjela za uklanjanje i uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, koji je Vlada FBiH zaključila sa Komisijom Evropske zajednice, u okviru timova Federalne uprave civilne zaštite, do sada su realizirane četiri i u pripremi je peta faza deminiranja.

Učinak Civilne zaštite u ovim poslovima je u proteklom periodu bio veoma značajan (513.602 kvadratna metra očišćene minirane površine i 155 očišćenih kuća u IV fazi) što je doprinijelo da se za V fazu od Evropske komisije za nastavak ovih poslova u narednoj godini obezbijedi 1.526.000 eura.

Usvajajući Informaciju o učincima timova Civilne zaštite Vlada je dala saglasnost za uplatu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje članovima timova Civilne zaštite u vremenu njihove nezaposlenosti za mjesec novembar 2002. godine. Zbog planiranog smanjenja ulaganja Evropske zajednice u program deminiranja za naredni period, Federalna uprava civilne zaštite se zadužuje da napravi Izlaznu strategiju podrške deminiranju, kada sredstva od Evropske komisije budu značajno umanjena ili potpuno prestanu pristizati.Ova strategija zahtijeva racionalizaciju deminerskih timova i pronalaženje mogućnosti za njihovo komercijalno angažiranje.

Prema planiranoj dinamici, u sljedećoj godini bi Vlada FBiH trebalo da obezbijedi sredstva za penziono i zdravstveno osiguranje članova deminerskih timova CZ za jedan mjesec njihovog rada, a u 2004. godini, pored doprinosa za ovo osiguranje, i 10 procenata budžetskih sredstava faze V. U 2005. godini taj procenat bi iznosio 40 odsto, dok bi u završnoj, 2006. godini učešće Vlade iznosilo polovinu predviđenih budžetskih sredstava faze V.

Radi stvaranja uvjeta za nesmetan rad timova civilne zaštite i nakon izlaska iz programa pomoći Evropske komisije, Federalna je uprava civilne zaštite, zajedno sa Republičkom upravom CZ RS, zakupila prostor od “Elektronabavke” iz Sarajeva, u naselju Azići s namjerom da se koristi za timove za podršku deminiranju. Iz tih razloga, podržan je zahtjev FUCZ da se od Vlade Kantona Sarajeva zatraži izuzeće od privatizacije ovog objekta kao općeg dobra i pravo upravljanja i raspolaganja prenese na Federaciju BiH radi njegovog konačnog davanja na korištenje Federalnoj upravi, s tim da se radnici “Elektronabavke”, sukladno zakonskim rješenjima, rasporede u stalni radni odnos u Federalnoj upravi civilne zaštite i drugim organima federalne uprave.

RED I ZAKONITOST U ISPLATI INVALIDNINA

Vlada je danas, prihvatajući Informaciju o aktivnostima i poduzetim mjerama na osiguranju transparentnog trošenja proračunskih sredstava, izrazila zadovoljstvo što je ovaj problem uspješno riješen, te pohvalila napore i odlučnost ministrice Suade Hadžović da se uvede red i obezbijedi zakonom obavezna transparentnost i u ovom slučaju.

Kako je kazano na današnjoj sjednici Vlade, isplata invalidnina stradalnicima rata hrvatske komponente počela je danas na temelju popisa koji su dostavljeni iz županija. Ujedno, ocijenjeno je kako su se dostavljanjem popisa stekli uvjeti da Financijska policija nastavi provjeru u obje komponente s ciljem da se ustanovi njihova usklađenost sa nivoom sredstava koja se izdvajaju za ove namjene.

Popisi su, ujedno, i temelj za kompletnu reviziju korisnika invalidnina, koja treba početi što prije. S tim u vezi, nadležno federalno ministarstvo zaduženo je da izradi kriterije za utvrđivanje stupnja invalidnosti, a oni će poslužiti pri izradi nacrt zakona o reviziji zakona kojim će se na jedinstven način riješiti ova problematika u Federaciji BiH.

STATUT FONDACIJE ZA ZAŠTITU JAJCA

U ulozi osnivača Fondacije za zaštitu, restauraciju i revitalizaciju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Jajca, Federalna vlada je donijela Statut ove institucije, kojim se regulišu njena djelatnost, organi i stručno-operativni poslovi, te utvrđuju pravila o procedurama i kriterijumima za izbor korisnika sredstava fondacije.

Kao osnivač Fondacije, Vlada osigurava početna sredstva iz Budžeta Federacije za prve dvije godine njenog rada, u jednakim godišnjim iznosima od po 10.000 KM.

NOVA ORGANIZACIJA FMPVŠ

Vlada je dala saglasnost na Pravilnik o dopuni Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kojim se, u skladu sa Zakonom o šumama, predviđa formiranje Federalne uprave za šumarstvo. Jedan od osnovnih poslova ove uprave jeste prikupljanje podataka i vođenje baze podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući njihovu inventuru, kao i ustanovljavanje i vođenje katastra šuma i šumskog zemljišta, te katastra šumske infrastrukture u državnom vlasništvu.

Za vršenje poslova ove uprave utvrđeno je ukupno 12 izvršilaca (direktor i jedanaest službenika).

POTPISAN UGOVOR O NABAVCI RADARA ZA SARAJEVSKI AERODROM

Nakon razmatranja žalbi sudionika u tenderu, donesena je konačna odluka da isporučitelj radarske opreme za Međunarodni aerodrom Sarajevo bude francuska kompanija THALES ATM, navodi se u Informaciji koju je za današnju sjednicu Vlade pripremilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Shodno tome, federalni ministar Besim Mehmedić je 19. prosinca potpisao ugovor s francuskim partnerom. Precizirano je da će cijena radara iznositi 4.902.830 eura, a rok njegove isporuke 120 dana nakon potpisivanja ugovora. Plaćanje će ići kroz tri tranše: prva (deset posto cijene) u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora, druga (80 posto) uz isporuku, a posljednja nakon montaže radara.

Vlada je danas dala punu podršku Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija na poduzetim aktivnostima kako bi bilo realiziran njezin zaključak iz ožujka 2002. godine kako bi Sarajevski aerodrom bio opskrbljen radarskim sustavom. Federalno ministarstvo financija je, na današnjoj sjednici, predložilo, a Vlada usvojila odluke o financijskim obvezama pojedinih subjekata uključenih u nabavku radara.

Vlada je zadužila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da se, posredstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, obrati Državnoj agenciji za civilnu avijaciju koja bi, svojim sredstvima, participirala u nabavci radara.

ODLUKA O IZDVAJANJU ZA FOND SOLIDARNOSTI

Radi osiguravanja uvjeta za kontinuiran rad Fonda solidarnosti FBiH i u 2003. godini, Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela Odluku o izdvajanju sredstava u ovaj fond u visini od osam posto od ukupnih prihoda ostvarenih iz doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Na ovaj način je stopa izdvajanja ista kao i u 2002. godini. Odlukom je precizirano da se sredstva za Fond uplaćuju na poseban račun, čime se postiže transparentnost u njihovom prikupljanju.

Prema riječima federalnog ministra zdravstva dr. Željka Mišanovića, Fond solidarnosti je na startu pokazao svoju punu opravdanost, te da se o njemu se pohvalno izražavaju čak i oni koji su bili protivnici uvođenja ovog instituta u sustav zdravstvene zaštite u Federaciji BiH.

ZAŠTITA DOMAĆE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravlja, Vlada je danas promijenila Uredbu o postupku nabavke roba, usluga i ustupanju radova, tako što je u robe koje ne podliježu tenderskoj nabavi uvrstila lijekove koji se financiraju sredstvima obveznog osiguranja.

Na ovaj način, kako je istaknuto, štiti se domaća farmaceutska proizvodnja od nelojalne uvozne konkurencije koja često nastupa s dampinškim cijenama.

USPJEŠNA TRANSFORMACIJA MOSTARSKOG HPT-a

Vlada je danas razmatrala Informaciju o transformaciji HPT d.o.o. Mostar, odnosno njegovog razdvajanja na HT d.o.o. Mostar i HP d.o.o. Mostar. Nakon nekoliko sastanaka Radne skupine koju čine predstavnici državnog (većinskog) kapitala, te HT Zagreb i HP Zagreb, utvrđeni su prijedlozi Sporazuma članova društva Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar i Sporazuma Hrvatske pošte d.o.o. Mostar.

Ovim dokumentima je 10. prosinac ove godine utvrđen kao krajnji rok za početak rada dva novonastala subjekta. Na temelju odluke Upravnog odbora HPT d.o.o. Mostar, dva dana kasnije trebale su biti održane i utemeljiteljske skupštine Hrvatskih telekomunikacija d.o.o. Mostar i Hrvatskih pošta d.o.o. Mostar. Međutim, rok nije ispoštovan jer su predstavnici zagrebačkog HT-a imali primjedbe na dio sporazuma koji se odnosi na upravu dva subjekta obzirom na udio vlasničkog kapitala.

Uz predstavnike državnog kapitala i HT i HP Zagreb, utemeljiteljske skupštine su održane 20. prosinca, s tim da su prethodno potpisani Sporazum članova društva Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar i Sporazum Hrvatske pošte d.o.o. Mostar. Oba društva izabrala su predsjedatelje svojih skupština i imenovala nadzorne odbore, te donijela odluke o upisu u sudski registar.

Za direktora HT d.o.o. Mostar izabran je Stipo Prlić, a ta dužnost je u HP d.o.o. Mostar povjerena Željku Guriću.

Kako se navodi u danas razmatranoj Informaciji, može se očekivati da će, nakon dugotrajne i na kraju uspješne procedure razdvajanja, dva subjekta biti upisana u sudski registar do 1. siječnja 2003. godine.

KADROVSKA PITANJA

U Komisiju za provođenje carinske politike BiH iz Federacije BiH Vlada je danas imenovala Hajrudina Hadžimehanovića i Franu Dogana.

Vlada je donijela Rješenje o imenovanju Komisije za primopredaju službenih akata između Centra za uklanjanje mina BiH i Federalnog centra za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Za članove Komisije Federalnog centra imenovani su Admira Hajdarpašić, Uma Sinanović, Amela Šahinović, Zahid Nezirević, Siniša Petrojević, Amir Klino, Nina Branković i Mato Buzuk, dok će članove ispred Centra za uklanjanje mina BiH odrediti Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.

Imenovanje ove komisije uvjet je za daljnje preduzimanje aktinosti u organizaciji rada Centra za uklanjanje mina na državnom nivou.

Mirsada Beganović-Žutić razriješena je dužnosti člana Drugostepene disciplinske komisije Vlade FBiH, a za novog člana imenovana je Edina Zukić.

* * *

Sjednica Vlade FBiH je završena u 17.45 sati.