ZAKON
O MIRNOM RJEŠAVANJU RADNIH SPOROVA

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet Zakona)

(1) Ovim zakonom uređuje se postupak mirnog rješavanja radnih sporova (individualnih i kolektivnih), način određivanja miritelja i arbitara i druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije), ako drugim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Postupak mirnog rješavanja radnih sporova pokreće se i vodi u skladu sa ovim zakonom, ako o njemu nije odlučeno pravomoćnom sudskom odlukom.

Član 2.

(Definicije pojmova)

U smislu ovog zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
a) stranom u individualnom radnom sporu smatraju se radnik i poslodavac (u daljnjem tekstu: strane u individualnom sporu);
b) stranom u kolektivnom radnom sporu smatraju se učesnici u kolektivnom pregovaranju i drugi subjekti kolektivnih prava (u daljnjem tekstu: strane u kolektivnom sporu);
c) miriteljem se smatra lice izabrano za miritelja u skladu sa ovim zakonom koje kao član mirovnog vijeća posreduje između strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, te daje prijedloge i preporuke sa ciljem zaključivanja sporazuma o mirnom rješavanju radnog spora;
d) arbitrom se smatra lice koje kao član arbitražnog vijeća donosi odluku kojom se okončava radni spor;
e) individualni radni spor je spor koji se vodi u vezi sa prestankom ugovora o radu, ponudom i zaključivanjem ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, neisplaćivanjem plaća i naknada, otpremninom i naknadom štete (u daljnjem tekstu: individualni spor);
f) kolektivni radni spor je spor nastao u vezi sa zaključivanjem, primjenom, izmjenom ili dopunom, odnosno otkazivanjem kolektivnog ugovora, donošenjem i primjenom pravilnika o radu, ostvarivanjem prava na sindikalno organiziranje, osnivanjem vijeća zaposlenika i drugim kolektivnim pravima (u daljnjem tekstu: kolektivni spor);
g) mirovno vijeće je tijelo koje sporazumno osnivaju strane u individualnom i kolektivnom radnom sporu, koje daje prijedloge i preporuke radi zaključivanja sporazuma o mirnom rješavanju spora;
h) arbitražno vijeće je tijelo koje se osniva u skladu sa ovim zakonom radi konačnog rješavanja radnog spora.

Član 3.

(Dobrovoljnost u mirnom rješavanju sporova)

(1) Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o mirnom rješavanju radnog spora, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu same biraju miritelje i arbitre sa Liste miritelja i arbitara (u daljnjem tekstu: Lista).

Član 4.

(Učesnici u postupku mirnog rješavanja sporova)

(1) U postupku mirnog rješavanja radnog spora učestvuju strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, odnosno tijelo za mirno rješavanje radnih sporova u skladu sa ovim zakonom.
(2) Miritelji, odnosno arbitri u svom radu dužni su da postupaju savjesno i nepristrasno.

Član 5.

(Troškovi postupka mirenja, odnosno arbitraže)

Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja, odnosno arbitraže osim troškova miritelja, odnosno arbitra sa Liste, koju utvrđuje, u skladu sa ovim zakonom, federalni ministar rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: federalni ministar), čije troškove snosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

DIO DRUGI - MIRNO RJEŠAVANJE RADNIH SPOROVA

Član 6.

(Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova)

(1) U slučaju kolektivnog radnog spora iz člana 2. tačka f) ovog zakona, ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako se postupak iz stava (1) ovog člana ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješno, strane u sporu imaju pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja.
(3) Mirenje iz stava (1) ovog člana provodi mirovno vijeće.

Član 7.

(Mirno rješavanje individualnih radnih sporova)

(1) Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na način i pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.
(2) Ako se postupak iz stava (1) ovog člana ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješno, mirovno vijeće donosi odluku o prekidu postupka, a strane u individualnom radnom sporu imaju pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja.
(3) Mirenje iz stava (1) ovog člana provodi mirovno vijeće.

Član 8.

(Mirovno vijeće)

(1) Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za područje kantona.
(2) Mirovno vijeće formirano za teritoriju Federacije nadležno je za: kolektivne radne sporove koji proizlaze iz kolektivnih ugovora zaključenih za teritoriju Federacije ili područje dvaju ili više kantona, te za individualne i kolektivne radne sporove u kojima je jedna od strana federalni organ uprave, federalna upravna organizacija, javna ustanova, javno preduzeće, privredno društvo i drugo pravno lice čiji je osnivač Federacija.
(2) Mirovno vijeće formirano za područje kantona nadležno je za: kolektivne radne sporove koji proizlaze iz kolektivnih ugovora zaključenih za područje jednog kantona, te za individualne i kolektivne radne sporove u kojima je jedna od strana poslodavac čije je sjedište na području tog kantona.

Član 9.

(Mirovno vijeće za teritoriju Federacije)

(1) Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji se od tri člana: po jednog predstavnika strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, kao i jednog predstavnika - miritelja kojeg izaberu strane u sporu sa Liste koju utvrđuje u skladu sa ovim zakonom federalni ministar, a koji obavlja poslove predsjedavajućeg mirovnog vijeća.
(2) Mirovno vijeće iz stava (1) ovog člana rješenjem formira federalni ministar, u skladu sa ovim zakonom, u roku dva dana od izbora miritelja iz člana 12. ovog zakona.
(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Mirovno vijeće iz stava (1) ovog člana donosi pravila o postupku pred tim vijećem, kojima se uređuje djelokrug rada ovog vijeća, prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća, rokovi obavještavanja Ministarstva o toku i okončanju postupka i druga pitanja vezana uz njegov rad, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(5) Administrativne poslove za mirovno vijeće formirano za teritoriju Federacije obavlja Ministarstvo.
(6) Postupak mirenja se, po pravilu, provodi u prostorijama Ministarstva, ali i u drugim prostorijama koje odredi miritelj.
(70) Troškove za rad člana mirovnog vijeća sa Liste koju utvrđuje federalni ministar snosi Ministarstvo.

Član 10.

(Mirovno vijeće za područje kantona)

Formiranje mirovnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga
pitanja koja se odnose na rad tog vijeća uređuju se propisom kantona.

DIO TREĆI - POSTUPAK MIRNOG RJEŠAVANJA RADNIH SPOROVA

Član 11.

(Pokretanje postupka)

(1) Postupak mirnog rješavanja individualnog i kolektivnog spora iz čl. 6. i 7. ovog zakona pokreće se podnošenjem prijedloga Ministarstvu.
(2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu mogu podnijeti zajednički ili pojedinačno.
3) Prijedlog iz stava (1) ovog člana sadrži: ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, predmet spora, te podatke o predstavnicima strana iz člana 9. ovog zakona.
(4) Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu prijedlog iz stava (1) ovog člana podnose zajednički u njemu se pored podataka iz stava (3) ovog člana navode i podaci o miritelju kojeg su strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sporazumno izabrale sa Liste.
(5) Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, uz prijedlog iz stava (1) ovog člana, dostavljaju dokumentaciju u vezi sa predmetom spora kao i prijedlog dokaza svjedoka ako ih imaju.
(6) Ako je prijedlog iz stava (1) ovog člana podnijela jedna od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu Ministarstvo će odmah po prijemu prijedloga taj prijedlog dostaviti drugoj strani u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i pozivati je da se u roku pet dana od dana prijema prijedloga izjasni da li prihvata mirno rješavanje spora.
(7) O izjašnjenju iz stava (6) ovog člana kao i u slučaju kada se druga strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u roku iz stava (6) ovog člana ne izjasni o prihvatanju prijedloga, Ministarstvo obavještava stranu koja je podnijela prijedlog za mirno rješavanje spora.
(8) Ako druga strana prihvati prijedlog za mirno rješavanje spora dužna je u izjašnjenju iz stava (6) ovog člana dostaviti i podatke o svom predstavniku iz člana 9. ovog zakona.

Član 12.

(Izbor miritelja)

(1) Miritelja sporazumno biraju strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sa Liste u roku tri dana od dana prihvaćanja pojedinačnog prijedloga o čemu odmah obavještavaju Ministarstvo.
(2) Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sporazumno ne odrede miritelja određuje ga federalni ministar u roku tri dana od isteka roka iz stava (1) ovog člana.

Član 13.

(Učešće miritelja u postupku mirnog rješavanja radnog spora)

(1) Miritelj učestvuje u:
a) individualnom radnom sporu i
b) kolektivnom radnom sporu.
(2) Ministarstvo će dostaviti prijedlog i dokumentaciju u vezi sa predmetom spora miritelju koji je određen za rješavanje spora u roku tri dana od izbora, odnosno određivanja miritelja iz člana 12. ovog zakona.

Član 14.

(Učešće miritelja u individualnom i kolektivnom radnom sporu)

Miritelj u individualnom i kolektivnom radnom sporu:
a) zakazuje sjednice;
b) prisustvuje razgovorima strana u sporu;
c) predlaže moguća rješenja;
d) utvrđuje činjenice od značaja za mirno rješavanje radnog spora,
e) daje preporuke u vezi sa načinom rješavanja radnog spora;
f) pruža stručnu i drugu pomoć učesnicima.

Član 15.

(Postupak mirenja u djelatnostima od javnog interesa)

(1) Izuzetno od člana 3. ovog zakona, u djelatnostima od javnog interesa kao i u djelatnostima u kojima bi prekid rada mogao ugroziti život, ličnu sigurnost i zdravlje ljudi ili nanijeti štetu većih razmjera (snadbijevanje električnom energijom i vodosnadbijevanje, željeznički, zračni, poštanski saobraćaj, telekomunikacije, javni rtv servis, komunalna djelatnost, djelatnosti zaštite od požara, zdravstvena i veterinarska zaštita, sistem sigurnosti Federacije), strane u kolektivnom sporu dužne su pokrenuti postupak mirenja u roku tri dana od dana nastanka spora.
(2) Ako strane u kolektivnom sporu ne iznesu spor pred mirovno vijeće u roku iz stava (1) ovog člana, dužne su o tome obavijestiti federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadležno za rad.
(3) Federalni, odnosno kantonalni ministar će po službenoj dužnosti pokrenuti postupak mirenja, odnosno odrediti mirovno vijeće sa Liste u roku tri dana od prijema obavijesti iz stava (2) ovog člana.

Član 16.

(Provođenje postupka mirnog rješavanja radnog spora)

(1) Kada strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu sporazumno izaberu miritelja on je dužan u roku tri dana od prijema dokumentacije zakazati sastanak sa
predstavnicima strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu iz člana 9. ovog zakona, koji čine tijelo za mirno rješavanje radnog spora.
(2) Miritelj je dužan zakazati raspravu u roku tri dana od dana održavanja sastanka iz stava (1) ovog člana o čemu obavještava strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu.
(3) U postupku rješavanja radnog spora miritelj ima pravo tražiti i prikupljati informacije, dokaze i druge podatke od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu, kao i predložiti vještake i druge stručnjake, uz saglasnost i o trošku strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu.

Član 17.

(Sporazum o predmetu spora)

(1) Sporazum koji strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu postignu u postupku mirenja zaključuje se u pisanoj formi, obavezujući je za obje strane i ima snagu izvršne isprave.
(2) Sporazum iz stava (1) ovog člana smatra se zaključenim kada ga potpišu strane u sporu i mirovno vijeće koje je učestvovalo u postupku mirenja.
(3) Ako je između strana u postupku zaključen kolektivni ugovor, sporazum zaključen u postupku mirenja postaje sastavni dio kolektivnog ugovora.
(4) Primjerak potpisanog sporazuma iz stava (1) ovog člana miritelj dostavlja Ministarstvu.
(5) Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu uz pomoć miritelja u roku 15 dana od dana održavanja rasprave iz člana 16. ovog zakona ne zaključe sporazum o predmetu spora, miritelj proglašava mirenje neuspjelim i o tome obavještava strane u sporu i Ministarstvo.

Član 18.

(Arbitražno vijeće)

(1) Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ne riješe spor u postupku mirenja, rješavanje spora mogu sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću.
(2) Arbitražno vijeće iz stava (1) ovog člana sastoji se od tri člana. Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu bira po jednog arbitra sa Liste, a trećeg arbitra sa Liste imenuje federalni ministar, koji obavlja poslove predsjedavajućeg arbitražnog vijeća.
(3) Arbitražno vijeće iz st. (1) i (2) ovog člana rješenjem formira federalni ministar u skladu sa ovim zakonom.
(4) Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu dužne su dostaviti arbitražnom vijeću svu dokumentaciju o predmetu spora, kao i imena lica koja trebaju saslušati u postupku.
(6) Predsjedavajući arbitražnog vijeća dužan je zakazati raspravu u roku tri dana od dana prijema dokumentacije o predmetu spora o čemu obavještava strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu.
(7) Arbitražno vijeće iz stava (1) ovog člana donosi pravila o postupku pred tim vijećem, kojima se uređuje djelokrug rada ovog vijeća, prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća, rokovi obavještavanja Ministarstva o toku i okončanju postupka i druga pitanja vezana uz njegov rad, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(8) Administrativne poslove za arbitražno vijeće obavlja Ministarstvo.
(9) Postupak arbitraže se, po pravilu, provodi u prostorijama Ministarstva, ali i u drugim prostorijama koje odredi arbitar.
(10) Formiranje arbitražnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog vijeća uređuju se propisom kantona.
(11) Troškove za rad arbitra kojeg imenuje federalni ministar, a koji obavlja poslove predsjedavajućeg arbitražnog vijeća, snosi Ministarstvo.

Član 19.

(Postupak pred arbitražnim vijećem)

(1) Predsjedavajući arbitar rukovodi raspravom, uzima izjave od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i drugih lica u postupku ako ocijeni daje to potrebno.
(2) Strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu imaju pravo da se pred arbitražnim vijećem izjasne o predmetu spora i o navodima druge strane u sporu.
(3) Ako jedna od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu neopravdano izostane sa rasprave arbitražno vijeće može održati raspravu u njenom odsustvu, uzimajući u obzir dokumentaciju koju je ta strana dostavila.

Član 20.

(Odluka arbitražnog vijeća)

(1) Arbitražno vijeće svoju odluku zasniva na zakonu, kolektivnom ugovoru i drugom propisu.
(2) Odluku o predmetu spora arbitražno vijeće donosi većinom glasova u roku 30 dana od dana otvaranja rasprave, te primjerak dostavlja stranama u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i Ministarstvu.
(3) Odluka arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća za strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i ima snagu izvršne isprave.
(4) Ako je između strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu zaključen kolektivni ugovor, odluka arbitražnog vijeća ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.
(5) Odluka iz stava (1) ovog člana sadrži:
a) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu,
b) dispozitiv,
c) obrazloženje,
d) datum donošenja odluke i
e) imena, prezimena i potpise arbitara.

Član 21.

(Sudsko odlučivanje)

Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ne riješe spor u postupku mirenja i rješavanje tog spora ne povjere arbitražnom vijeću, mogu zatražiti sudsko odlučivanje o tom sporu u skladu sa zakonom.

Član 22.

(Izuzeće miritelja i arbitara)

(1) Miritelj ili arbitar zatražit će izuzeće od rada u predmetu po službenoj dužnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo u slučaju ako:
a) zastupa neku od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ili je zastupao neku od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u posljednje tri godine,
b) je srodnik neke od strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u pravoj ili pobočnoj liniji do četvrtog stepena i u tazbinskoj liniji do drugog stepena,
c) je povezan sa stranama u individualnom, odnosno kolektivnom sporu na bilo koji način koji bi mogao utjecati na njegovu nepristrasnost.
(2) Strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu može zahtijevati izuzeće miritelja ili arbitra iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana. U svom zahtjevu strana u sporu mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzeće.
(3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana odlučuje federalni ministar rješenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Član 23.

(Evidencija o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova)

Ministarstvo vodi evidenciju o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova iz čl. 6. i 7. ovog zakona, a naročito:
a) ime, prezime, adresu, odnosno naziv i sjedište strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu,
b) ime i prezime miritelja, odnosno arbitra,
c) predmet spora i datum pokretanja postupka,
d) datum okončanja spora i način kako je spor riješen.

DIO ČETVRTI - MIRITELJI I ARBITRI

Član 24.

(Izbor miritelja i arbitara)

(1) Za miritelja može biti izabrano punoljetno lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) državljanin je Bosne i Hercegovine,
b) ima visoku stručnu spremu, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja i najmanje pet godina radnog staža u oblasti radnih odnosa,
c) istaknuti je stručnjak u oblasti radnih odnosa, odnosno ima iskustvo u oblasti socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,
d) nije osuđivano za krivično djelo.
(2) Za arbitra može biti izabrano punoljetno lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) državljanin je Bosne i Hercegovine,
b) ima visoku stručnu spremu, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja za stjecanje diplome pravne ili upravne struke i najmanje 10 godina radnog staža u oblasti radnih odnosa,
c) istaknuti je stručnjak u oblasti radnih odnosa, odnosno ima iskustvo u oblasti socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja,
d) nije osuđivano za krivično djelo.
(3) Izbor miritelja i arbitara vrši se putem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo.
(4) Listu miritelja i arbitara utvrđuje federalni ministar u roku 15 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na javni poziv iz stava (3) ovog člana.
(5) Lista iz stava (4) ovog člana utvrđuje se na period četiri godine i objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 25.

(Lista miritelja i arbitara)

(1) Listu vodi Ministarstvo a sadrži sljedeće podatke:
a) ime, prezime i adresu miritelja, odnosno arbitra,
b) stručnu spremu,
c) naziv i sjedište poslodavca miritelja, odnosno arbitra ako je u radnom odnosu.
(2) Miritelj i arbitar dužni su Ministarstvu prijaviti promjenu podataka iz stava (1) ovog člana u roku tri dana od dana nastanka promjene.

Član 26.

(Obaveza obavještavanja o toku i okončanju postupka)

Miritelj i arbitar dužni su redovno obavještavati Ministarstvo o toku i okončanju postupka mirnog rješavanja radnog spora u skladu sa pravilima o postupku iz člana 9. stav (4) ovog zakona, odnosno u skladu sa pravilima o postupku iz člana 18. stav (7) ovog zakona.

Član 27.

(Pravo na naknadu)

(1) Miritelj i arbitar imaju pravo na naknadu za rad.
(2) Miritelj i arbitar dužni su po okončanju postupka mirenja, odnosno arbitraže podnijeti izvještaj federalnom ministru.
(3) Visinu i uvjete za ostvarivanje prava na naknadu iz stava (1) ovog člana utvrđuje federalni ministar u skladu sa važećim propisima.
(4) Sredstva iz stava (1) ovog člana osiguravaju se u budžetu Federacije.

Član 28.

(Pravo na odsustvo)

Miritelj i arbitar imaju pravo na odsustvo sa rada bez naknade plaće za vrijeme trajanja postupka mirenja, u skladu sa ovim zakonom.

Član 29.

(Prestanak svojstva miritelja i arbitra)

(1) Svojstvo miritelja i arbitra prestaje brisanjem sa Liste, ako:
a) naknadno se utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti iz člana 24.ovog zakona;
b) prestanu postojati uvjeti iz člana 24. stav (1) tač. a) i d) i stav (2) tač. a) i d) ovog zakona;
c) istekne period na koji je izabran, ako ne bude ponovo izabran;
d) nestručno i nesavjesno obavlja dužnost;
e) neopravdano odugovlači postupak mirnog rješavanja radnog spora;
f) podnese zahtjev za razrješenje.
(2) Rješenje o brisanju sa Liste u slučajevima iz stava (1) ovog člana donosi federalni ministar.
(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Rješenje iz stava (2) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH¹¹.

DIO PETI - NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA I KAZNENE ODREDBE

Član 30.

(Nadzor nad primjenom Zakona)

(1) Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši kantonalna, odnosno federalna inspekcija rada.

Član 31.

(Vrste i visine prekršaja)

(1) Novčanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM bit će kažnjene za prekršaj strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - fizička lica ako:
a) na traženje miritelja izričito odbiju dostaviti ili dostave netačne i krivotvorene informacije, dokaze i druge podatke, član 16. stav (3) ovog zakona;
b) izričito odbiju dostaviti ili arbitražnom vijeću dostave netačne informacije i krivotvorenu dokumentaciju o predmetu spora, član 18. stav (5) ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjene strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - pravna lica novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
(3) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice kod strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu - pravno lice novčanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM.
(4) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj miritelj, odnosno arbitar ako:
a) ne zakaže sastanak sa predstavnicima strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu u roku iz člana 16. stav (1) ovog zakona;
b) ne zakaže raspravu u roku iz člana 16. stav (2), odnosno člana 18. stav (6) ovog zakona;
c) ne zatraži izuzeće od rada u predmetu po službenoj dužnosti, član 22. stav (1);
d) ne prijavi promjenu podataka, član 25. stav (2);
e) redovno ne obavještava Ministarstvo o toku i okončanju postupka mirnog rješavanja radnog spora, član 26. ovog zakona.

DIO ŠESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 32.

(Prestanak primjene propisa)

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi čl. od 150. do 155. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16).
(2) Postupci mirenja započeti u skladu sa odredbama čl. od 150. do 155. Zakona o radu iz stava (1) ovog člana završit će se prema odredbama tog zakona.

Član 33.

(Primjena Zakona na mirovno i arbitražno vijeće za područje kantona)

Do donošenja propisa iz člana 10. i člana 18. stav (10) ovog zakona na formiranje mirovnog i arbitražnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tih vijeća primjenjuju se odredbe ovog zakona.

Član 34.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Mirsad Zaimović