ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

 


Članak 1.

 


U Zakonu o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14), članak 98. mijenja se i glasi:

 


"Članak 98.

 


(Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja)

 


(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti kaznenom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stavka (1) ovog članka, odgovorit će na ta pitanja ako nadležni glavni tužitelj pismeno izjavi da neće poduzeti kazneno gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svome iskazu. Primjerak pismene izjave glavnog tužitelja uručit će se svjedoku.
(3) Izjavu iz stavka (2) ovog članka glavni tužitelj može dati pod uvjetom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je druga osoba počinila kazneno djelo iz stavka (4) ovog članka.
(4) Izjavu iz stavka (2) ovog članka glavni tužitelj može dati u postupku koji se vodi zbog sljedećih kaznenih djela iz KZ FBiH:
a) kaznenih djela protiv ustavnog poretka Federacije,
b) kaznenih djela terorizma,
c) kaznenih djela: Ubojstvo (članak 166.), Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe (članak 178.), Protupravno oduzimanje slobode (članak 179. st. 2. i 3.), Otmica (članak 180.), Iznuđivanje iskaza (članak 181. stavak 2.), Silovanje (članak 203.), Spolni odnošaj s nemoćnom osobom (članak 204.), Spolni odnošaj s djetetom (članak 207.), Trgovina ljudima (članak 210a.), Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije (članak 211.), Nasilje u obitelji (članak 222. st. 5. i 6.), Nedopušteno presađivanje dijelova ljudskog tijela (članak 231. stavak 7.), Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (članak 238.), Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga (članak 239. stavak 2.), Pranje novca (članak 272.), Porezna utaja (članak 273.), Iznuda (članak 295. stavak 3.), Ucjena (članak 296. stavak 2.), Paljevina (članak 301. stavak 2.), Onečišćenje okoliša (članak 303. st. 4. i 5.), Izazivanje šumskog požara (članak 317. stavak 2.), Organizirani kriminal (članak 342.), Pomoć počinitelju poslije počinjenog kaznenog djela (članak 346. stavak 3.), Primanje dara i drugih oblika koristi (članak 380. stavak 1.), Davanje dara i drugih oblika koristi (članak 381. stavak 1.), Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem (članak 382.), Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem (članak 382a. stavak 1.), Zlouporaba položaja ili ovlasti (članak 383.), Pronevjera u službi (članak 384.), Prijevara u službi (članak 385.), Protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda (članak 391.), Računalna prijevara (članak 395. st. 1., 2. i 3.),
d) druga kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
e) kada se kazneni postupak vodi za kaznena djela u odnosu na koja je Zakonom o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine predviđena mogućnost davanja imuniteta svjedoku, a Sud Bosne i Hercegovine je prenio vođenje postupka na sud u Federaciji.
(5) U izjavi iz stavka (2) ovog članka će se naznačiti da se ona odnosi samo na radnje svjedoka koje čine kazneno djelo s propisanom manjom kaznom od kazne koja je propisana za kazneno djelo u odnosu na koje se daje iskaz ili povodom kojeg se vodi postupak i da se ne može odnositi na kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje deset godina.
(6) Sud će rješenjem utvrditi da li je izjava glavnog tužitelja iz stavka (2) ovog članka sukladna st. (4) i (5) ovog članka i odrediti odvjetnika za savjetnika svjedoku za vrijeme saslušanja.
(7) Nakon što sud donese rješenje iz stavka (6) ovog članka glavni tužitelj će pozvati svjedoka da da svoj iskaz. Prije saslušanja svjedok će dati pismenu izjavu da će kao svjedok u kaznenom postupku dati istinit iskaz i da neće prešutjeti ništa što mu je poznato o kaznenom djelu o kojem daje iskaz i njegovom učinitelju.
(8) Nakon što svjedok da iskaz glavni tužitelj donijet će rješenje o imunitetu svjedoka za kazneno djelo koje proizilazi iz iskaza svjedoka datog sukladno stavku (2) ovog članka. U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija kaznenog djela za koja se neće poduzeti kazneno gonjenje svjedoka.
(9) Ako svjedok u tijeku kaznenog postupka ne postupi sukladno stavku (7) ovog članka, glavni tužitelj donijet će obrazloženo rješenje, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za kazneno djelo na koje se odnosio iskaz svjedoka iz stavka (2) ovog članka. Tužitelj će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo u svom iskazu odnose na kaznena djela za koja se ne može dati imunitet u smislu st. (4) i (5) ovog članka. U tim slučajevima, iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stavka (1) ovog članka izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u kaznenom postupku protiv svjedoka.
(10) U slučaju da glavni tužitelj ne donese rješenje iz stavka (8) ovog članka iskaz svjedoka sa odgovorima na pitanja iz stavka (1) ovog članka izdvojit će se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može koristiti u kaznenom postupku protiv svjedoka.
(11) Protiv svjedoka iz stavka (2) ovog članka može se poduzeti kazneno gonjenje za kazneno djelo davanja lažnog iskaza.".

 


Članak 2.

 

 


Članak 131. mijenja se i glasi:

 


"Članak 131.

 


(Kaznena djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje)

 


Posebne istražne radnje iz članka 130. stavak (2) ovog zakona mogu se odrediti za kaznena djela:
a) Unošenje opasnih materija u Federaciju (članak 160.), Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (članak 163.), Protupravno oduzimanje slobode (članak 179.), Neovlašteno prisluškivanje i zvučno snimanje (članak 188.), Neovlašteno snimanje slike (članak 189.), Povreda slobode odlučivanja birača (članak 195.), Oduzimanje djeteta ili maloljetnika (članak 217.), Nedopušteno presađivanje dijelova ljudskog tijela (članak 231), Oštećenje, uništenje i nedopušteni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode (članak 321.), Nedopušteno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture (članak 322.), Udruživanje radi počinjenja kaznenih djela (članak 340.), Prinuda prema osobi koja vrši pravosudnu funkciju (članak 359a.), Uništenje ili prikrivanje arhivske građe (članak 368.), Davanje dara i drugih oblika koristi (članak 381.), Oštećenje računalnih podataka i programa (članak 393.), Računalno krivotvorenje (članak 394.), Računalna prijevara (članak 395.), Ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka (članak 396.), Neovlašteni pristup zaštićenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka (članak 397.).
b) za druga kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna.".

 


Članak 3.

 

 


U članku 132. stavak (3) mijenja se i glasi:
" (3) Posebne istražne radnje iz članka 130. stavak (2) toč. a) do d) i točka g) ovog zakona, mogu trajati najduže do jednog mjeseca, a ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovim poduzimanjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužitelja produžiti za još jedan mjesec, s tim da mjere iz toč. a) do c) stavak (2) članka 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže šest mjeseci za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala kaznena djela najduže četiri mjeseca. Mjere iz toč. d) i g) stavak (2) članka 130. ovog zakona mogu trajati ukupno najduže tri mjeseca za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora preko pet godina ili teža kazna, a za ostala kaznena djela najduže dva mjeseca. Iznimno, u odnosu na kazneno djelo organiziranog kriminala i kaznena djela terorizma posebne istražne radnje iz članka 130. stavak (2) toč. a) do d) i točka g) ovog zakona, ako one daju rezultate i postoji razlog da se nastavi sa njihovom provedbom radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog tužitelja produžiti još do tri mjeseca. Prijedlog za radnju iz članka 130. stavak (2) točka f) ovog zakona se može odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radnju protiv iste osobe mora sadržavati razloge koji opravdavaju njenu uporabu.".

 


Članak 4.

 


Iza članka 144. dodaje se novi Odjeljak 5a. i novi čl. 144a., 144b., 144c., 144d. 144e. koji glase:

 


"Odjeljak 5a. - Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom

 

 


Članak 144a.

 


(Uvjeti za određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)

 


(1) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se, na obrazloženi prijedlog tužitelja, odrediti prema osumnjičeniku, odnosno optuženiku, ako postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo i jedan ili više razloga iz članka 146. stavak (1) toč. a), c) i d) ovog zakona ukoliko se svrha koja se želi postići određivanjem odnosno produženjem pritvora može ostvariti primjenom kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(2) Prijedlog tužitelja iz stavka (1) ovog članka mora sadržavati i podatke o tehničkoj izvodljivosti primjene mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(3) Sud može odrediti kućni pritvor sa elektronskim nadzorom i kada odlučuje o prijedlogu tužitelja za određivanje ili produženje pritvora, ako su ispunjeni uvjeti iz st. (1) i (2) ovog članka.
(4) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom može se odrediti nakon što sud prethodno sasluša osumnjičenika odnosno optuženika na okolnosti razloga zbog kojih se predlaže ova mjera.
(5) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom sastoji se u zabrani osumnjičeniku odnosno optuženiku da bez odobrenja napusti prostorije u kojima boravi i kad je to potrebno u određivanju uvjeta pod kojima će boraviti u prostorijama kao što su zabrana kontakata sa određenim osobama. Prigodom određivanja kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom osumnjičenik odnosno optuženik će se upozoriti da u slučaju kršenja određenih obveza mu se može odrediti pritvor.
(6) Na kontakte osumnjičenika odnosno optuženika i njegovog branitelja ne primjenjuje se odredba stavka (5) ovog članka.
(7) Iznimno od stavka (5) ovog članka osumnjičenik odnosno optuženik može i bez odobrenja napustiti prostoriju ako je to neophodno radi hitne medicinske intervencije u odnosu na njega ili osoba sa kojima živi u prostoriji odnosno radi izbjegavanja ili sprečavanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi odnosno imovinu većih razmjera. Osumnjičenik odnosno optuženik je dužan da o napuštanju prostorije u kojoj boravi, razlozima za to, kao i mjestu na kojem se trenutno nalazi odmah obavijesti sud ili tužitelja.
(8) Kućni pritvor sa elektronskim nadzorom ne može se odrediti osumnjičeniku odnosno optuženiku za kojeg postoji osnovana sumnja da je počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži prema osobama koje žive sa njim u istom kućanstvu.
(9) Vrijeme provedeno u kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom uračunat će se osumnjičeniku odnosno optuženiku u pritvor odnosno u kaznu ako bude izrečena.

 


Članak 144b.

 


(Određivanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)

 


(1)Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje u tijeku istrage shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. i 149. ovog zakona.
(2) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon potvrđivanja optužnice shodno se primjenjuju odredbe članka 151. ovog zakona.
(3) Na određivanje i produženje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i njegovo trajanje nakon izricanja presude shodno se primjenjuju odredbe članka 152. ovog zakona.

 


Članak 144c.

 


(Ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)

 


(1) Trajanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.
(2) U tijeku cijelog postupka kućni pritvor sa elektronskim nadzorom će se ukinuti čim prestanu razlozi na temelju kojih je određen.
(3) Po prijedlogu osumnjičenika odnosno optuženika ili branitelja za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom, koji je zasnovan na novim činjenicama sud će održati ročište o čemu će obavijestiti stranke i branitelja. Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavješteni ne sprječava održavanje ročišta. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom nije dopuštena žalba.

 


Članak 144d.

 


(
Žalba protiv rješenja o određivanju, produženju i ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)

 


(1) Protiv rješenja kojim se određuje, produžava ili ukida mjera kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom stranke i branitelj mogu izjaviti žalbu, a tužitelj može izjaviti žalbu i protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za određivanje mjere.
(2) Na rokove i nadležnost za odlučivanje o žalbi shodno se primjenjuju odredbe čl. 148. do 152. ovog zakona.
(3) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

 


Članak 144e.


(Izvršenje kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom)

 


(1) Postavljanje i uklanjanje opreme za elektronski nadzor vrši stručna osoba nadležne ustanove.
(2) Stručna osoba iz stavka (1) ovog članka dužna je osumnjičeniku odnosno optuženiku dati uputstva o načinu rada opreme.
(3) Stručna osoba iz stavka (1) ovog članka rukuje opremom kojom se daljinski prati kretanje osumnjičenika odnosno optuženika i o svakom kršenju obveza od strane osumnjičenika odnosno optuženika dužna je bez odlaganja obavijestiti sud i tužitelja.
(4) Elektronski nadzor obavlja ustanova nadležna za izvršenje kazne zatvora ili druga ustanova određena posebnim zakonom.
(5) Rješenje o određivanju, produženju ili ukidanju kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom se bez odlaganja dostavlja policijskom organu nadležnom za područje na kojem se izvršava mjera koji je ovlašten vršiti neposrednu provjeru izvršavanja obveza određenih kućnim pritvorom sa elektronskim nadzorom. Ako osumnjičenik ili optuženik ne ispunjava naložene obveze, nadležni policijski organ je dužan o tome odmah obavijestiti tužitelja i sud.
(6) Sud može u svako doba naložiti provjeru mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom i zatražiti izvješće od policijskog organa iz stavka (5) ovog članka.
(7) Federalni ministar pravde će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o načinu provedbe kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom.
(8) Ukoliko Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije drugačije određeno, troškove izvršenja mjere kućnog pritvora sa elektronskim nadzorom snosi kanton."

 


Članak 5.

 


Članak 240. mijenja se i glasi:

 


"Članak 240.

 


(Okončanje istrage)

 


(1) Tužitelj okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu.
(2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provedbi istrage, tužitelj će obavijestiti glavnog tužitelja o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužitelj će odrediti novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti poduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala.
(3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stavka (2) ovog članka, tužitelj će o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužitelja, osumnjičenika i oštećenika.
(4) Osumnjičenik i oštećenik mogu u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stavka (3) ovog članka podnijeti pritužbu glavnom tužitelju zbog trajanja postupka. Ukoliko glavni tužitelj utvrdi da je pritužba osnovana, odredit će novi rok u kojem se, ukoliko postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, o čemu će obavijestiti podnositelja pritužbe.
(5) Optužnica se ne može podići ako osumnjičenik nije bio ispitan.".

 


Članak 6.

 


Članak 241. mijenja se i glasi:

 


"Članak 241.

 


(Podizanje optužnice)

 


(1) Kad u tijeku istrage tužitelj nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičenik učinio kazneno djelo, pripremit će i uputiti optužnicu sucu za prethodno saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
(2) Ukoliko tužitelj ne uputi optužnicu u roku iz stavka (1) ovog članka, dužan je u roku od osam dana o razlozima nepodizanja optužnice obavijestiti glavnog tužitelja koji će poduzeti mjere da tužitelj u roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu. O određivanju dodatnog roka obavjestit će se osumnjičenik i oštećenik.
(3) Ako tužitelj u roku iz stavka (2) ovog članka ne podigne optužnicu obavijestit će o tome glavnog tužitelja, te osumnjičenika i oštećenika koji imaju pravo u roku od osam dana od isteka tog roka podnijeti pritužbu glavnom tužitelju. Glavni tužitelj će tužitelju izdati obvezujući naputak da u određenom roku koji ne može biti duži od 30 dana podigne optužnicu.
(4) Nakon podizanja optužnice, osumnjičenik, odnosno optuženik i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(5) Nakon podizanja optužnice, stranke ili branitelj mogu predlagati sucu za prethodno saslušanje poduzimanje radnji sukladno članku 238. ovog zakona.".

 


Članak 7.

 


U predmetima u kojima je donesena naredba o provođenju istrage do stupanja na snagu ovog zakona postupak će se nastaviti po odredbama Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14).


Članak 8.

 


Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe čl. 144a., 144b., 144c., 144d. i 144e. počet će se primjenjivati protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

 


Mirsad Zaimović

 

 


Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

 


Tomislav Martinović