Na temelju članka 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i članka 125. u svezi sa člankom 200. stavak 2. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i malodobnicima u kaznenom postupku ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/14), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 150. sjednici, održanoj 04.02.2015. godine, donosi
U R E D B U
O PRIMJENI ODGOJNIH PREPORUKA
PREMA MALODOBNICIMA
POGAVLJE I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Sadržaj Uredbe)
Ovom uredbom propisuje se način primjene odgojnih preporuka prema malodobnim učiniteljima kaznenih djela, vrste i uvjeti za njihovu primjenu, ciljevi koji se njima žele postići, rokovi za primjenu i provedbu, te organi koji sudjeluju u postupku.
Članak 2.
(Vrste odgojnih preporuka)
Odgojne preporuke su:
a) osobno izvinjenje oštećenom,
b) naknada štete oštećenom,
c) redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao,
d) uključivanje u rad, bez naknade, u humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja,
e) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno),
f) uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.
Članak 3.
(Principi primjene odgojnih preporuka)
Primjena odgojnih preporuka se zasniva na principima dobrovoljnosti, nepristrasnosti, neposrednosti, srazmjernosti i poštivanju građanskih i ljudskih prava, sve u najboljem interesu malodobnika.
Članak 4.
(Ciljevi primjene odgojnih preporuka)
(1) Odgojne preporuke imaju za cilj:
a) preusmjeravanje malodobnog učintelja kaznenog djela od redovnog kaznenog postupka kako bi se izbjegli negativni efekti na osobnost malodobnika i obezbijedio njegov pravilan razvoj,
b) da malodobnik sagleda posljedice svoga djela i preuzme odgovornost za ono što je učinio i
c) utjecaj na malodobnika da ponovo ne čini kaznena djela.
(2) Ciljevi iz stavka 1. ovog članka ostvaruju se na sljedeći način:
a) davanje mogućnosti malodobnom učinitelju kaznenog djela i oštećenom da sami riješe slučaj kroz dijalog koji treba da dovede do međusobnog razumijevanja,
b) davanje mogućnosti malodobnom učinitelju kaznenog djela da ispravi grešku vraćanjem stvari oštećenom koja je pribavljena kaznenim djelom, namirenjem štete u visini vrijednosti stvari stečene kaznenim djelom, ili davanjem satisfakcije izvinjenjem oštećenom, ili izvršenjem određene obveze u korist oštećenog,
c) aktivno učešće društvene zajednice u pružanju potpore u reintegraciji malodobnog učinitelja kaznenog djela i oštećenog, te prevenciji malodobničke delinkvencije.
Članak 5.
(Uvjeti primjene odgojnih preporuka)
(1) Odgojne preporuke se mogu primijeniti ukoliko je malodobni učinitelj kaznenog djela počinio kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a za kaznena djela za koja je propisana kazna viša od tri godine - ako su ispunjeni uvjeti iz članka 89. stavak l. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i malodobnicima u kaznenom postupku (u daljem tekstu: Zakon) i ako je to srazmjemo okolnostima i težini učinjenog kaznenog djela sukladno članku 9. Zakona.
(2) Tužitelj za malodobnike (u daljem tekstu: tužitelj) ili sudija za malodobnike (u daljem tekstu: sudija) mogu za konkretni slučaj odrediti primjenu jedne ili više odgojnih preporuka pod uvjetom:
a) da malodobnik priznaje kazneno djelo,
b) da je priznanje dato slobodno i dobrovoljno,
c) da postoji dovoljno dokaza da je malodobnik učinio kazneno djelo,
d) da malodobnik u pisanoj formi izražava spremnost za pomirenje sa oštećenim,
e) da malodobnik u pisanoj formi da pristanak za primjenu odgojne preporuke, a mlađi malodobnik i uz pristanak zakonskih zastupnika i
f) da u pisanoj formi pristanak da i oštećeni u slučaju kada se to po zakonu zahtijeva.
Članak 6.
(Dužnost tužitelja i suca za malodobnike)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka prema malodobniku koji je počinio kazneno djelo iz članka 5. stavak 1. ove uredbe, tužitelj je dužan razmotriti mogućnost i opravdanost primjene jedne ili više odgojnih preporuka prema malodobnom učinitelju kaznenog djela.
(2) Kada tužitelj ne primijeni odgojnu preporuku iz stavka I. ovog članka, obvezno obrazlaže razloge za donošenje takve odluke.
(3) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora prema malodobniku koji je počinio kazneno djelo iz članka 5. stavak l. ove uredbe, ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija je dužan razmotriti mogućnost i opravdanost primjene jedne ili više odgojnih preporuka.
Članak 7.
(Mogućnost i opravdanost primjene odgojnih preporuka)
(1) Prema malodobniku se osim odgojnih preporuka iz članka 2. toč. a) i b) ove uredbe mogu primijeniti i druge odgojne preporuke u slučaju kada malodobnik i oštećeni ne prihvate posredovanje (medijaciju), ili kada je oštećeni nepoznat, ako je to u najboljem interesu malodobnika.
(2) Sukladno stavku 1. ovog članka, primjena odgojnih preporuka je uvijek opravdana kada se malodobnik prvi put pojavljuje kao učinitelj kaznenog djela, a u ostalim slučajevima kada to opravdava najbolji interes malodobnika.
Članak 8.
(Dostava predmeta nadležnom organu starateljstva)
(1) Kada tužitelj ili sudija utvrde da su ispunjeni uvjeti, da postoji mogućnost i opravdanost za primjenu odgojne preporuke, predmet dostavljaju nadležnom organu starateljstva kao organu za provedbu postupka posredovanja, praćenja i izvješćivanja o uspješnosti primjene odgojne preporuke.
(2) Rukovoditelj nadležnog organa starateljstva će odrediti stručna osoba za provedbu postupka posredovanja, praćenja i izvješćivanja o uspješnosti primjene odgojne preporuke (u daljem tekstu: posrednik).
Članak 9.
(Uvjeti za posrednika)
Posrednik treba da ispunjava sljedeće uvjete i to:
a) da je osoba sa radnim iskustvom i afinitetom za rad sa mladima;
b) da je osoba osposobljeno za provedbu postupka posredovanja, praćenja i izvješćivanja;
c) da je sposobno da procjenjuje, analizira i rješava problem;
d) da poštuje dostojanstvo i osjećaj osobne vrijednosti malodobnika, oštećenog, te poznaje i razumije ljudska prava i potrebe djeteta, i
e) daje osoba kod koje ne postoji sukob interesa.
Članak 10.
(Medijacija/posredovanje)
(1) Ako u okviru nadležnog organa starateljstva nema osposobljene osobe iz članka 9. ove uredbe tužitelj ili sudija mogu odrediti da postupak posredovanja između malodobnika i oštećenog provede organizacija ovlaštena za provedbu medijacije.
(2) Ako postupak medijacije provodi organizacija iz stavka 1. ovog članka, službena osoba organa starateljstva je obvezna da prati proces medijacije i o postignutom sporazumu i njegovoj primjeni izvješćuje tužitelja, odnosno sudiju.
(3) U slučajevima iz članka 2. toč. a) i b) ove uredbe kada se provodi medijacija primjenjuju se odredbe Zakona o postupku medijacije ("Službeni glasnik BiH", broj 37/04), ako nisu u suprotnosti sa Zakonom.
(4) Kod primjene odgojnih preporuka iz stavka 3. ovog članka dužina trajanja medijacije je određena rokovima koji se primjenjuju u postupku posredovanja kod nadležnog organa starateljstva.
Članak 11.
(Izbor, primjena i trajanje odgojnih preporuka)
(1) Izbor i primjena odgojne preporuke vrši se u suradnji sa zakonskim zastupnicima malodobnika i nadležnim organom starateljstva uz njihov savjetodavno-terapijski rad. a na temelju procjene dijagnostičkog tima.
(2) Tužitelj ili sudija u izboru i primjeni odgojne preporuke uzimaju u obzir mišljenje i sveukupne interese malodobnika, kao i interese oštećenog, vodeći računa pri tome da se primjenom odgojnih preporuka ne ometa redovno školovanje ili rad malodobnika.
(3) Malodobniku će se prigodom izbora i primjene odgojne preporuke po potrebi omogućiti savjetovanje i sa braniteljem.
(4) Odgojne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu i mogu se izricati na pune sate, dane i mjesece.
Članak 12.
(Zamjena i ukidanje odgojnih preporuka)
(1) Izrečena odgojna preporuka može se na temelju zajedničkog prijedloga malodobnika i oštećenog zamijeniti drugom odgojnom preporukom ako je izvršenje odgojne preporuke za malodobnika preteško, o čemu stručna osoba organa starateljstva izvješćuje tužitelja ili sudiju, navodeći razloge za zamjenu izrečene odgojne preporuke. Ako tužitelj ili sudija prihvati prijedlog, zamjena odgojne preporuke izvršava se sukladno postignutom sporazumu malodobnika i oštećenog.
(2) Izrečena odgojna preporuka može se ukinuti ako se postignuti sporazum ne izvršava o čemu posrednik izvješćuje tužitelja ili sudiju navodeći u svezi sa tim mišljenje malodobnika i oštećenog. Tužitelj u ovom slučaju donosi naredbu za pokretanje pripremnog postupka, a sudija postupa po podnesenom prijedlogu za izricanje kaznene sankcije.
(3) Zamjena i ukidanje odgojnih preporuka može se izvršiti i na prijedlog zakonskih zastupnika malodobnika.
(4) Prigodom razmatranja mogućnosti primjene odgojne preporuke, priznanje malodobnika da je učinio kazneno djelo ne može biti korišteno protiv njega u bilo kojem drugom naknadnom postupku.
Članak 13.
(Evidencija odgojnih preporuka)
Evidenciju o izrečenim odgojnim preporukama, u okviru svoje nadležnosti, vode nadležna kantonalna tužilaštva i općinski sudovi, a podaci o odgojnim preporukama mogu se dati samo nadležnom organu starateljstva, policiji, tužilaštvu i sudu.
POGLAVLJE II - PRIMJENA ODGOJNIH PREPORUKA Odjeljak A. Osobno izvinjenje oštećenom
Članak 14.
(Pokretanje pripremnog postupka)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2. toč. a) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku l. ovog članka.
(3) Nakon što utvrde postojanje uvjeta iz st. 1. i 2. ovog članka tužitelj ili sudija obavještavaju malodobnika, njegove zakonske zastupnike i oštećenog o mogućnosti da se konkretni slučaj riješi primjenom odgojne preporuke, prirodi, sadržaju, trajanju i posljedicama primjene, kao i posljedicama odbijanja suradnje, izvršenja i ispunjenja odgojne preporuke. Obavijest se dostavlja malodobniku puteni njegovih zakonskih zastupnika i oštećenom uz napomenu da su u obvezi da u roku od osam dana od dana prijema obavijesti dostave svoj pisani odgovor da li daju pristanak na primjenu odgojne preporuke osobno izvinjenje oštećenom.
(4) Malodobnik se poučava da njegov pisani odgovor pored izjave o pristanku na primjenu preporuke treba da sadrži i izjavu o spremnosti za pomirenje sa oštećenim. Pored navedenih uvjeta pisani odgovor mlađeg malodobnika treba da sadrži i pristanak njegovih zakonskih zastupnika. Tužitelj ili sudija uz obavjest iz stavka 3. ovog članka dostavljaju i odgovarajući formular koji treba da sadrži moguće odgovore malodobnika, njegovih zakonskih zastupnika i oštećenog.
(5) Nakon pribavljenih suglasnosti tužitelj ili sudija donose odluku o upućivanju predmeta nadležnom organu starateljstva radi provedbe postupka osobno izvinjenje malodobnika oštećenom.
(6) Organ starateljstva dužan je hitno okončati postupak, a najkasnije u roku od 45 dana od dana prijema predmeta od strane tužitelja ili sudije,
(7) Kada tužitelj ili sudija utvrde da nema uvjeta za primjenu odgojne preporuke jer nema pristanka jedne ili obiju strana u sporu o tome sačinjavaju zabilješku u spisu.
Članak 15.
(Razgovor posrednika sa malodobnikom)
(1) Nakon prijema predmeta u nadležnom organu starateljstva
posrednik prvo zakazuje razgovor sa malodobnikom, poseban razgovor sa oštećenim, nakon što dobije pristanak obiju strana zakazuje njihov zajednički sastanak. Malodobniku i oštećenom se uz poziv za sastanak dostavlja i odgovarajući informativni letak o primjeni odgojne preporuke.
(2) Na prvom razgovoru sa malodobnikom na kojem prisustvuju njegovi zakonski zastupnici, posrednik u uvodnom dijelu provjerava da li je malodobnik uz poziv dobio letak, da li ga je pročitao i razumio, daje temeljne informacije o mogućnosti primjene odgojne preporuke i posredovanju i razlici između posredovanja i kaznenog postupka. Posrednik pojašnjava svrsishodnost primjene odgojne preporuke i da se u tom slučaju neće pokrenuti pripremni (sudski) postupak, da u svakom trenutku može odustati od provedbe primjene odgojne preporuke jer je to njegovo slobodno opredjeljenje i da nije obvezan pristati, da ukoliko pristupi ovakvom načinu rješenja da mora iskazati spremnost da preuzme odgovornost za svoje postupke, da odustajanje ili neispunjenje obveze ima za posljedicu pokretanje pripremnog (sudskog) postupka.
(3) Nakon uvodnog dijela posrednik prelazi na razgovor, o počinjenom kaznenom djelu pa objašnjava šta se stavlja na teret malodobniku kao kazneno djelo, provjerava da li je malodobnik spreman preuzeti odgovornost za djelo i omogućava mu se da govori o tome, malodobnik se poziva da objasni zašto je to napravio i koja je njegova uloga u svemu tome, koliko je vjerovatno da se nešto slično neće ponoviti kao i da objasni kako je on osobno ovaj događaj doživio.
(4) Posrednik zatim prelazi na razgovor o spremnosti malodobnika da se izvini oštećenom pa tako provjerava da su malodobniku poznate posljedice djela koje je imao oštećeni, da li je u međuvremenu bio u kontaktu sa oštećenim, da li je spreman da se izvini oštećenom i da li zna kako bi trebalo da izgleda njegovo izvinjenje.
(5) Posrednik u završnom dijelu razgovora objašnjava malodobniku da dalji tok postupka uključuje zajednički susret sa oštećenim, da mogu međusobno komunicirati i postavljati pitanja, da sve što je rekao u prvom razgovoru sa posrednikom može iznijeti na zajedničkom razgovoru i da je cilj postupka pismeni sporazum između malodobnika i oštećenog.
(6) Nakon završenog sastanka posrednik obavještava malodobnika da će biti obaviješten o terminu zajedničkog razgovora sa oštećenim. Zakonskim zastupnicima se saopštava da ne moraju biti prisutni sljedećem sastanku, ali se o svemu obavještavaju.
(7) Posrednik sačinjava službenu zabilješku u spisu o obavljenom razgovoru sa malodobnikom.
Članak 16.
(Razgovor posrednika sa oštećenim)
Na prvom razgovoru sa oštećenim posrednik u uvodnom dijelu provjerava da li je oštećeni uz poziv dobio letak, da li ga je pročitao i razumio, daje temeljne informacije o mogućnosti primjene odgojne preporuke i posredovanju i razlici između posredovanja i kaznenog postupka. Posrednik pojašnjava oštećenom svrsishodnost primjene odgojne preporuke i da se u tom slučaju neće pokrenuti pripremni (sudski) postupak, da u svakom trenutku može odustati od provedbe primjene odgojne preporuke jer je to njegovo slobodno opredjeljenje i da nije obvezan pristati, da može jasno izraziti svoje interese i zahtjeve. Oštećeni se poučava da ima pravo postavljati pitanja o stvarima koje ga posebno zanimaju i da može direktno komunicirati sa malodobnikom.
(2) Nakon uvodnog dijela, posrednik prelazi na razgovor o počinjenom kaznenom djelu kako bi se kod oštećenog stvorila mogućnost za iskazivanje emocija pa se poziva da ispriča događaj kako ga je doživio, da li je imao traume poslije ovog događaja i šta ga je posebno povrijedilo i prestrašilo, zašto je događaj prijavio, i šta je poslije toga očekivao.
(3) Posrednik zatim prelazi na razgovor o spremnosti oštećenog, da li je spreman da prihvati ponuđeno izvinjenje, pa provjerava da li je oštećeni u međuvremenu bio u kontaktu sa malodobnikom, da li će mu izvinjenje malodobnika biti dovoljna satisfakcija. Oštećeni se poučava da se može posavjetovati sa stručnom osobom koja pruža pravnu potporu u svezi eventualnih rješenja iz sporazuma ako do njega dođe.
(4) Posrednik u završnom dijelu razgovora objašnjava oštećenom da dalji tok postupka uključuje zajednički susret sa malodobnikom, da mogu međusobno komunicirati i postavljati pitanja, da sve što je rekao u prvom razgovoru sa posrednikom može iznijeti na zajedničkom razgovoru i da je cilj postupka pismeni sporazum između malodobnika i oštećenog.
(5) Posrednik nakon završenog razgovora obavještava oštećenog o terminu zajedničkog razgovora sa malodobnikom.
(6) Posrednik sačinjava službenu zabilješku u spisu o obavljenom razgovoru sa oštećenim.
Članak 17.
(Zajednički razgovor malodobnika i oštećenog)
Zajednički razgovor malodobnika i oštećenog koji vodi posrednik sastoji se iz uvodnog dijela koji se odnosi na stvaranje uvjeta postavljanjem pravila i granica za zajednički razgovor, kratkog iznošenja sadržaja ranijih odvojenih razgovora, rada na zajedničkom problemu koji uključuje traženje i pojašnjavanje mogućih rješenja i očekivanja i postizanja pisanog sporazuma između strana u sporu.
(2) Malodobniku se prigodom postizanja sporazuma daje mogućnost da iznese svoje razloge za osobno izvinjenje, a oštećenom da iznese svoje razloge za prihvatanje izvinjenja. U zapisnik se unosi izjava malodobnika koji svojim riječima i na prikladan način izražava žaljenje i kajanje za kazneno djelo koje je počinio, kao i za posljedice koje su time prouzrokovane. Nakon toga u zapisnik se unosi izjava oštećenog da prihvata izvinjenje malodobnika.
(3) Zapisnik o postignutom sporazumu o osobnom izvinjenju oštećenom potpisuju: posrednik, malodobnik, njegovi zakonski zastupnici ako su prisutni i oštećeni.
(4) Zajednički razgovor može biti prekinut od strane posrednika radi nastavka razgovora u drugom terminu ili zbog nemogućnosti postizanja sporazuma.
Članak 18.
(Izvinjenje oštećenom)
(1) Ukoliko se malodobnik osobno izvinio oštećenom, a oštećeni prihvatio izvinjenje, tužitelj istovremeno donosi naredbu kojom se izriče odgojna preporuka osobno izvinjenje oštećenom i naredba o nepokretanju pripremnog postupka.
(2) Ukoliko se malodobnik osobno izvinio oštećenom koji je prihvatio izvinjenje, sudija istovremeno donosi rješenje kojim se izriče odgojna preporuka osobno izvinjenje oštećenom i rješenje o nepostupanju po prijedlogu tužitelja za izricanje predložene kaznene sankcije.
(3) Ukoliko tokom postupka posredovanja oštećeni nije iz određenih razloga prihvatio izvinjenje malodobnika ili se malodobnik nije izvinio oštećenom, tužitelj donosi naredbu o pokretanju pripremnog postupka, a sudija postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora.
(4) Tužitelj ili sudija su dužni da u roku od osam dana od dana prijema obavještenja od nadležnog organa starateljstva donesu odluku iz st. l., 2. i 3. ovog članka.
Odjeljak B. Naknada šete oštećenom
Članak 19.
(Opravdanost primjene odgojne preporuke)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2. točka b) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku 1. ovog članka.
(3) Nakon što utvrde postojanje uvjeta iz st. 1. i 2. ovog članka tužitelj ili sudija obavještavaju malodobnika, njegove zakonske zastupnike i oštećenog o mogućnosti da se konkretni slučaj riješi primjenom odgojne preporuke, prirodi, sadržaju, trajanju i posljedicama primjene, kao i posljedicama odbijanja suradnje, izvršenja i ispunjenja odgojne preporuke. Obavijest se dostavlja malodobniku putem njegovih zakonskih zastupnika i oštećenom uz napomenu da su obvezi da u roku od osam dana od dana prijema obavijesti dostave svoj pisani odgovor da li daju pristanak na primjenu odgojne preporuke naknada štete oštećenom.
(4) Malodobnik se poučava da njegov pisani odgovor pored, izjave o pristanku na primjenu preporuke treba da sadrži i izjavu o spremnosti za pomirenje sa oštećenim. Pored navedenih uvjeta pisani odgovor mlađeg malodobnika treba da sadrži i pristanak njegovih zakonskih zastupnika. Tužitelj ili sudija uz obavijest iz stavka 3. ovog članka dostavljaju i odgovarajući formular koji treba da sadrži moguće odgovore malodobnika, njegovih zakonskih zastupnika i oštećenog.
(5) Nakon pribavljenih suglasnosti tužitelj ili sudija donose odluku o upućivanju predmeta nadležnom organu starateljstva radi provedbe postupka naknada štete oštećenom.
(6) Odluka iz stavka 5. ovog članka donosi se ukoliko je oštećenom nanesena znatna materijalna šteta, a malodobnik i njegovi zakonski zastupnici su u mogućnosti da je naknade ili da malodobnik naknadi štetu osobnim radom koji može trajati najviše 60 sati u razdoblju od tri mjeseca, s tim da taj rad ne ometa njegovo školovanje ili uposlenje, odnosno da ne šteti njegovom ugledu i dostojanstvu.
(7) Organ starateljstva dužan je okončati postupak hitno, a najkasnije u roku od 90 dana od dana prijema predmeta od strane tužitelja ili sudije.
(8) Kada tužitelj ili sudija utvrde da nema uvjeta za primjenu odgojne preporuke jer nema pristanka jedne ili obiju strana u sporu o tome sačinjavaju zabilješku u spisu.
Članak 20.
(Zajednički sastanak posrednika sa malodobnikom i oštećenim)
(1) Nakon prijema predmeta u nadležnom organu starateljstva posrednik prvo zakazuje razgovor sa malodobnikom, zatim poseban razgovor sa oštećenim a nakon što dobije pristanak obiju strana zakazuje njihov zajednički sastanak. Malodobniku i oštećenom se uz poziv za sastanak dostavlja i odgovarajući informativni letak o primjeni odgojne preporuke.
(2) Na prvom razgovoru sa malodobnikom na kojem prisustvuju njegovi zakonski zastupnici, posrednik u uvodnom dijelu provjerava da li je malodobnik uz poziv dobio letak, da li ga je pročitao i razumio, daje temeljne informacije o mogućnosti primjene odgojne preporuke i posredovanju i razlici između posredovanja i kaznenog postupka. Posrednik zatim pojašnjava svrsishodnost primjene odgojne preporuke i da se u tom slučaju neće pokrenuti pripremni (sudski) postupak, da u svakom trenutku može odustati od provedbe primjene odgojne preporuke jer je to njegovo slobodno opredjeljenje i da nije obvezan pristati, da ukoliko pristupi ovakvom načinu rješenja da mora iskazati spremnost da preuzme odgovornost za svoje postupke, da odustajanje ili neispunjenje obveze ima za posljedicu pokretanje pripremnog (sudskog) postupka.
(3) Nakon uvodnog dijela posrednik prelazi na razgovor o počinjenom kaznenom djelu i spremnosti da se namiri šteta, objašnjava malodobniku šta mu se stavlja na teret kao kazneno djelo, provjerava da li je malodobnik spreman preuzeti odgovornost za djelo i omogućava mu se da govori o tome, poziva se da objasni da li su mu poznate posljedice djela koje je imao oštećeni i da objasni zastoje to napravio i koja je njegova uloga u svemu tome te koliko je vjerovatno da se nešto slično neće ponoviti, i da objasni kako je osobno ovaj događaj doživio. Malodobnik se zatim upoznaje sa iznosom štete koju je oštećeni iskazao prigodom prijavljivanja kaznenog djela, izjašnjava se da li je u mogućnosti da vrati stvar koja je pribavljena kaznenim djelom, a ako nije da li je u mogućnosti da naknadi tu visinu štete, ili će izraziti spremnost da nadoknadi štetu osobnim radom na određeni broj sati u razdoblju od tri mjeseca.
(4) Posrednik u završnom dijelu razgovora objašnjava malodobniku da dalji tok postupka uključuje zajednički susret sa oštećenim, da mogu međusobno komunicirati i postavljati pitanja, da sve što je rekao u prvom razgovoru sa posrednikom može iznijeti na zajedničkom razgovoru, daje cilj postupka pismeni sporazum između malodobnika i oštećenog.
(5) Nakon završenog sastanka posrednik obavještava malodobnika da će biti obaviješten o terminu zajedničkog razgovora sa oštećenim. Zakonskim zastupnicima se saopštava da ne moraju biti prisutni slijedećem sastanku, ali se o svemu obavještavaju.
(6) Posrednik sačinjava službenu zabilješku u spisu o obavljenom razgovoru sa malodobnikom.
Članak 21.
(Upoznavanje oštećenog sa svrsishodnošću odgojne preporuke)
(1) Na prvom razgovoru sa oštećenim posrednik u uvodnom dijelu provjerava da li je oštećeni uz poziv dobio letak, da li ga je pročitao i razumio, daje temeljne informacije o mogućnosti primjene odgojne preporuke oštećenom i posredovanju i razlici između posredovanja i kaznenog postupka. Posrednik zatim pojašnjava svrsishodnost primjene odgojne preporuke i da se u tom slučaju neće pokrenuti pripremni (sudski) postupak, da u svakom trenutku može odustati od provedbe primjene odgojne preporuke jer je to njegovo slobodno opredjeljenje i da nije obvezan pristati, i da može jasno da izrazi svoje interese i zahtjeve. Oštećeni se poučava da ima pravo postavljati pitanja o stvarima koje ga posebno zanimaju i da može direktno komunicirati sa malodobnikom.
(2) Nakon uvodnog dijela posrednik prelazi na razgovor o počinjenom kaznenom djelu kako bi se kod oštećenog stvorila mogućnost za iskazivanje emocija pa se poziva da oštećeni ispriča događaj kako ga je doživio, da li ima traume poslije ovog događaja i šta gaje posebno povrijedilo i prestrašilo, zašto je događaj prijavio i šta je poslije toga očekivao.
(3) Posrednik zatim prelazi na razgovor o spremnosti oštećenog na naknadu štete pa se provjerava da li je u međuvremenu bio u kontaktu sa malodobnikom i da li mu je nadoknađena šteta, da li je spreman da prihvati ponuđeni iznos štete koju je malodobnik sukladno svojim mogućnostima spreman naknaditi, a ukoliko se ponuđeni iznos razlikuje od iznosa koju je oštećeni naznačio prigodom prijavljivanja kaznenog djela, daje mu se mogućnost da se izjasni da li i dalje zahtijeva iznos koji je prvobitno naveo ili je saglasan sa iznosom koji je malodobnik spreman naknaditi, odnosno sa spremnošću malodobnika da nadoknadi štetu osobnim radom određeni broj sati u razdoblju od tri mjeseca. Oštećeni se poučava da ima pravo postavljati pitanja o stvarima koje ga posebno zanimaju, da se može posavjetovati sa stručnom osobom koja pruža pravnu potporu u svezi eventualnih rješenja iz sporazuma ako do njega dođe,
(4) Posrednik u završnom dijelu razgovora sa oštećenim objašnjava da dalji tok postupka uključuje zajednički susret sa malodobnikom, da mogu međusobno komunicirati i postavljati pitanja, da sve stoje rekao u prvom razgovoru sa posrednikom može iznijeti na zajedničkom razgovoru i da je cilj postupka pismeni sporazum između malodobnika i oštećenog.
(5) Posrednik nakon završenog razgovora obavještava oštećenog o terminu zajedničkog razgovora sa malodobnikom.
(6) Posrednik sačinjava službenu zabilješku u spisu o obavljenom razgovoru sa oštećenim.
Članak 22.
(Zajednički razgovor o postizanju pisanog sporazuma)
(1) Zajednički razgovor malodobnika i oštećenog koji vodi posrednik sastoji se iz uvodnog dijela koji se odnosi na stvaranje uvjeta postavljanjem pravila i granica za zajednički razgovor, kratkog iznošenja sadržaja ranijih odvojenih razgovora, rada na zajedničkom problemu koji uključuje traženje i pojašnjavanje mogućih rješenja i očekivanja i postizanja pisanog sporazuma.
(2) Malodobniku se prije postizanja sporazuma daje mogućnost da iznese svoje razloge za naknadom štete, a oštećenom da iznese svoje razloge za prihvatanje ili neprihvatanje naknade štete te se malodobnik i oštećeni ponovo izjašnjavaju i to malodobnik o visini štete koju je spreman naknaditi, a oštećeni o visini štete koju zahtijeva da mu se naknadi. Malodobnik i oštećeni mogu se dogovoriti da se šteta namiri vraćanjem stvari pribavljene kaznenim djelom ili njene protivvrijednosti u određenom novčanom iznosu ili osobnim radom u korist oštećenog, koji je prilagođen osobnosti, uzrastu i mogućnostima malodobnika, o čemu mišljenje daje nadležni organ starateljstva. Svrha osobnog rada malodobnika mora biti usmjerena prvenstveno na naknadu štete nastale kaznenim djelom, s tim što ekonomski efekat rada nije odlučujući.
(3) Ako se malodobnik i oštećeni dogovore oko visine naknade štete ili o broju sati osobnog rada malodobnika koji ne može da bude duži od tri mjeseca, isti se istovremeno dogovaraju i oko načina na koji se organ starateljstva obavještava da je šteta izmirena tako što malodobnik donosi priznanicu o uplaćenom iznosu ili da oštećeni obavijesti organ starateljstva. Zapisnik o postignutom sporazumu o naknadi štete potpisuju: posrednik, malodobnik, njegovi zakonski zastupnici ako su prisutni i oštećeni.
(4) U zapisnik se unosi izjava malodobnika o spremnosti za naknadu štete oštećenom u točno određenom iznosu, odnosno točan broj sati osobnog rada malodobnika u razdoblju od tri mjeseca. Unosi se i izjava oštećenog kojom prihvata naknadu navedenog iznosa štete, odnosno da je spreman da mu malodobnik naknadi štetu svojim osobnim radom u određenom broju sati u razdoblju od tri mjeseca.
(5) Zajednički razgovor može biti prekinut radi nastavka u drugom terminu ili zbog nemogućnosti postizanja sporazuma.
Članak 23.
(Naknada štete oštećenom)
Nakon postignutog sporazuma o naknadi štete tužitelj ili sudija donose odluku o primjeni odgojne preporuke-naknada štete oštećenom koju dostavljaju organu starateljstva koji nadzire ispunjenje ove obveze i o tome najmanje jednom mjesečno obavještava tužitelj a ili sudiju.
Članak 24.
(Nepokretanje pripremnog postupka)
(1) Ako je malodobnik naknadio štetu oštećenom, tužitelj donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka a sudija rješenje o nepostupanju po prijedlogu tužitelja za izricanje predložene kaznene sankcije.
(2) Ako malodobnik ne naknadi štetu oštećenom u ostavljenom roku ili ne obavi osobni rad u određenom broju sati, odnosno ukoliko malodobnik ili oštećeni ne prihvate mogućnost primjene odgojne preporuke, kao i ukoliko se nisu saglasili oko visine naknade štete, tužitelj donosi naredbu o pokretanju pripremnog postupka, dok sudija postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje predložene kaznene sankcije.
Tužitelj iti sudija dužni su da u roku od osam dana od dana prijema obavještenja od nadležnog organa starateljstva donesu odluke iz st. l. i 2. ovog članka.
Odjeljak C. Redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao
Članak 25.
(Opravdanost primjene odgojne preporuke)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2. točka c) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članicu 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku 1. ovog članka.
(3) Sukladno st. 1. i 2. ovog članka na ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke pored malodobnika pozivaju se zakonski zastupnici malodobnika i predstavnik organa starateljstva.
Članak 26.
(Odluka o primjeni odgojne preporuke)
(1) Kada tužitelj ili sudija nakon razmatranja mogućnosti primjene navedene odgojne preporuke utvrde na temelju izvješća organa starateljstva i opravdanost iste, posebno u slučaju kada se utvrdi da je malodobnik sklon napuštanju časova u školi ili neopravdanom izostajanju sa posla ili da je počinio kazneno djelo dok nije boravio u školi ili na poslu, uz pristanak malodobnika i njegovih zakonskih zastupnika, donosi se odluka o primjeni odgojne preporuke kojom malodobniku nalaže redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao.
(2) U odluci iz stavka 1. ovog članka određuje se vrijeme trajanja ove preporuke koje može trajati najduže jednu godinu.
(3) Malodobnik se upoznaje da u određenom roku odgojna preporuka može biti zamijenjena drugom ili ukinuta, odnosno ukoliko je ne bude ispunjavao da može biti pokrenut pripremni postupak odnosno postupljeno po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Članak 27.
(Praćenje primjene odgojne preporuke)
Odluka iz članka 26. ove uredbe dostavlja se nadležnom organu starateljstva koji prati izvršenje izrečene preporuke u suradnji sa odgovornom osobom iz škole koju pohađa malodobnik ili sa poslodavcem gdje je malodobnik uposlen i uz njihov savjetodavni rad i najmanje jednom mjesečno o tome izvješćuje tužitelja ili sudiju.
Članak 28.
(Dostavljanje izvješća tužitelju od strane organa starateljstva)
(1) Ukoliko malodobnik u potpunosti ispuni odgojnu preporuku iz članka 26. ove uredbe, organ starateljstva podnosi izvješće tužitelju koji donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka. Istu odluku tužitelj može donijeti i u slučaju da malodobnik djelimično ispuni navedenu odgojnu preporuku, ukoliko smatra da pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojim je učinjeno, raniji život malodobnika, njegova osobna svojstva i razloge neispunjenja obveze.
(2) Tužitelj donosi naredbu o pokretanju pripremnog postupka u slučaju kada malodobnik ne ispuni odgojnu preporuku ili je ispuni djelimično, ali u mjeri koja opravdava pokretanje postupka na temelju mišljenja nadležnog organa
starateljstva i u suradnji sa odgovornom osobom iz škole ili poslodavcem gdje je malodobnik uposlen.
(3) Sukladno stavku 1. ovog članka sudija donosi odluku o neprihvatanju prijedloga za izricanje kaznene sankcije, dok sukladno stavku 2. ovog članka postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Odjeljak D. Uključivanje u rad, bez naknade, u korist humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja
Članak 29.
(Razmatranje opravdanosti primjene odgojne preporuke)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2. točka d) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona ili nakon stoje vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku 1. ovog članka.
(3) Sukladno st. 1. i 2. ovog članka na ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke pored malodobnika pozivaju se zakonski zastupnici malodobnika i predstavnik organa starateljstva.
Članak 30.
(Odluka o uključenju u rad humanitarne organizacije)
Tužitelj ili sudija na zakazanom ročištu razmatraju mogućnost primjene odgojne preporuke iz članka 29. ove uredbe i utvrđuju na temelju izvješća organa starateljstva opravdanost primjene iste, a posebno kada utvrdi da je svrha rada, odnosno posla prvenstveno usmjerena na otklanjanje štetne posljedice kaznenog djela koje je počinio malodobnik, uz pristanak malodobnika i njegovih zakonskih zastupnika i njegovom sviješću da je potrebna njena primjena, donose odluku kojim se izriče odgojna preporuku i nalaže malodobniku da se bez naknade uključi u rad humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja.
Članak 31.
(Izbor rada odnosno posla koji će malodobnik obaviti)
Izbor rada, odnosno posla izvršit će tužitelj ili sudija, po pribavljenom mišljenju nadležnog organa starateljstva, vodeći računa da rad, odnosno posao nije usmjeren na postizanje ekonomske koristi i da ne smije prevazilaziti fizičke mogućnosti malodobnika, štetiti njegovom zdravlju, ugledu i dostojanstvu, niti ometati školovanje malodobnika.
Članak 32.
(Izbor ustanove ili organizacije u kojoj će rad obavljati malodobnik)
(1) Radi stvaranja uvjeta za primjenu odgojne preporuke iz članka 29. ove uredbe, federalni ministar rada i socijalne politike donosi opće kriterije za izbor odgovarajućih poduzeća, ustanova ili organizacija u javnom i društvenom sektoru (u daljem tekstu; pravna osoba) u kojima će se provoditi odgojna preporuka izrečena malodobniku.
(2) Nadležni organ starateljstva, nakon što na lokalnom nivou izvrši izbor pravnih osoba, koji ispunjavaju opće kriterije iz stavka (1) ovog članka, sačinit će listu izabranih pravnih osoba i sa istim zaključiti posebne sporazume o provedbi odgojne preporuke.
(3) Nadležni organ starateljstva upoznaje tužitelja i sudiju sa listom iz stavka 2. ovog članka koja sadrži kratak opis poslova koje mogu obavljati malodobnici u primjeni odgojne preporuke kod tih pravnih osoba.
Članak 33.
(Dostavljanje odluke)
(1) Odluka o primjeni odgojne preporuke iz članka 29. ove uredbe dostavlja se nadležnom organu starateljstva koji zaključuje poseban sporazum sa pravnom osobom u koje se upućuje malodobnik radi provedbe odgojne preporuke.
(2) Sporazumom koji potpisuju predstavnik nadležnog organa starateljstva i pravne osobe, uz suglasnost malodobnika, uređuje se način primjene odgojne preporuke kao i prava i obveze koje proizilaze iz sporazuma.
Članak 34.
(Trajanje rada malodobnika)
(1) Tužitelj ili sudija odlukom o primjeni odgojne preporuke o uključivanju malodobnika u rad, bez naknade u humanitarne organizacije ili poslove, socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja odredit će da malodobnik može raditi najviše 60 sati u razdoblju od tri mjeseca, s tim da rad ne ometa njegovo školovanje ili uposlenje.
(2) Malodobnik se upoznaje da u roku iz stavka l. ovog članka odgojna preporuka može biti zamijenjena drugom odgojnom preporukom ili ukinuta, odnosno da će se započeti sa vođenjem pripremnog postupka ili postupiti po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije,
Članak 35.
(Dostavljanje rješenja organu starateljstva)
Odluka o primjeni odgojne preporuke - rad u korist humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja, dostavlja se nadležnom organu starateljstva koji prati ispunjenje ove preporuke u suradnji sa odgovornom osobom iz pravne osobe u kojem radi malodobnik i najmanje jednom mjesečno o tome izvješćuje tužitelja ili sudiju.
Članak 36.
(Naredba o nepokretanju pripremnog postupka)
(1) Ako malodobnik u potpunosti ispuni odgojnu preporuku iz članka 30. ove uredbe, o čemu izvješće podnosi nadležni organ starateljstva, tužitelj donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka prema malodobniku. Istu odluku tužitelj može donijeti i li slučaju da malodobnik djelimično ispuni odgojnu preporuku i ukoliko nađe da pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojim je učinjeno, raniji život malodobnika, njegova osobna svojstva i razloge neispunjenja obveze.
(2) Tužitelj će započeti vođenje pripremnog postupka, ako malodobnik ne ispuni izrečenu odgojnu preporuku ili je djelimično ispuni, ali u mjeri koja opravdava pokretanje postupka, o čemu je mjerodavno mišljenje nadležnog organa starateljstva.
(3) Sukladno stavku l. ovog članka sudija donosi odluku o neprihvatanju prijedloga za izricanje kaznene sankcije, dok sukladno stavku. 2. ovog članka postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Odjeljak E. Liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno)
Članak 37.
(Pozivanje zakonskih zastupnika i organa starateljstva)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2. točka e) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89. stavak l. Zakona ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku l. ovog članka. (3) Sukladno st. 1. i 2. ovog članka na ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke pored malodobnika pozivaju se zakonski zastupnici malodobnika i predstavnik organa starateljstva.
Članak 38.
(Ročište za razmatranje primjene odgojne preporuke)
Tužitelj ili sudija na zakazanom ročištu razmatraju mogućnost primjene odgojne preporuke iz članka 37. ove uredbe i utvrđuju na temelju izvješća organa starateljstva opravdanost primjene iste, a posebno kada se od strane vještaka neuropsihijatra utvrdi da je malodobnik počinio kazneno djelo pod utjecajem alkohola ili usljed upotrebe opojnih droga, uz pristanak malodobnika i njegovih zakonskih zastupnika i njegovom sviješću daje potrebna njena primjena, donose odluku o primjeni odgojne preporuke kojom se malodobniku nalaže da se uključi na tretman radi liječenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno).
Članak 39.
(Ustanova za primjenu odgojne preporuke)
Tužitelj ili sudija odlukom o primjeni odgojne preporuke, određuju ustanovu u kojoj će se odgojna preporuka iz članka 38, ove uredbe primjenjivati i vrijeme njenog trajanja, koje ne može biti duže od jedne godine, odnosno upoznaju malodobnika da u tom roku ova odgojna preporuka može biti zamijenjena drugom odgojnom preporukom ili ukinuta ili da će se započeti sa vođenjem pripremnog postupka odnosno postupiti po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Članak 40.
(Dostavljanje odluke ustanovi ili organizacijama)
(1) Odluka o primjeni odgojne preporuke iz članka 38. ove uredbe dostavlja se ustanovi ili organizaciji koja se bavi pitanjima odvikavanja od ovisnosti u kojoj će se ova preporuka primjenjivati.
(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka dostavlja se i nadležnom organu starateljstva koji prati ispunjenje ove preporuke i koji najmanje jednom mjesečno o tome izvješćuje tužitelja ili sudiju.
(3) Ustanova ili organizacija iz stavka 1. ovog članka određuje ovlaštena osoba koje će pratiti primjenu preporuke i po potrebi uključivati zakonskog zastupnika i nadležni organ starateljstva.
Članak 41.
(Primjena odgojne preporuke)
(1) Primjena odgojne preporuke mora biti zasnovana na individualno utvrđenom planu koji izrađuje ovlaštena osoba u suradnji sa zakonskim zastupnikom i organom starateljstva, sa kojim je malodobnik upoznat i na koji je dao pismenu suglasnost.
(2) Prigodom izrade individualnog plana iz stavka 1. ovog članka vodit će se računa o sredini iz koje malodobnik dolazi, njegovoj osobnosti, sposobnostima, mentalnom razvoju i okolnostima koje su dovele do izvršenja kaznenog djela a posebno treba voditi računa da se primjenjuju najmanje ograničavajuće metode.
Članak 42.
(Posljedice prestanka primjene odgojne preporuke)
(1) U primjeni odgojne preporuke iz članka 38. ove uredbe posebno treba voditi računa o zaštiti osobnog dostojanstva maloljetnika, njegove privatnosti, a u cilju čuvanja i jačanja intergriteta osobnosti malodobnika i njegovog pravilnog razvoja i osobne odgovornosti.
(2) Malodobnik može da povuče suglasnost za primjenu odgojne preporuke u pisanoj formi u bilo kojem trenutku.
(3) Ovlaštena osoba iz članka 40. stavak 3. ove uredbe i organ starateljstva dužni su da upozore malodobnika o posljedicama prestanka primjene ove odgojne preporuke.
Članak 43.
(Izvješće o načinu primjene odgojne preporuke)
(1) Izvješće o načinu primjene odgojne preporuke ovlaštena osoba iz članka 40. stavak 3. ove uredbe podnosi nadležnom organu starateljstva najmanje jednom mjesečno i po završetku primjene.
(2) Organ starateljstva će po završetku trajanja ove preporuke na temelju izvješća ovlaštene osobe iz stavka 1 ovog članka podnijeti konačno izvješće sudu.
Članak 44.
(Naredba o nepokretanju pripremnog postupka)
(1) Ako malodobnik u potpunosti ispuni izrečenu odgojnu preporuku, o čemu izvješće podnosi organ starateljstva, tužitelj donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka. Istu odluku tužitelj može donijeti i u slučaju da malodobnik djelimično ispuni odgojnu preporuku i ukoliko nađe da pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojim je učinjeno, raniji život malodobnika, njegova osobna svojstva i razloge neispunjenja obveze.
(2) Tužitelj započinje vođenje pripremnog postupka ako malodobnik ne ispuni izrečenu odgojnu preporuku ili je djelimično ispuni, ali u mjeri koja opravdava pokretanje postupka, o čemu je mjerodavno mišljenje nadležnog organa starateljstva.
(3) Sukladno stavku 1. ovog članka sudija donosi odluku o neprihvatanju prijedloga za izricanje kaznene sankcije, dok sukladno stavku 2. ovog članka postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Odjeljak F. Uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta
Članak 45.
(Razmatranje mogućnosti i opravdanost primjene odgojne preporuke)
(1) Prije donošenja naredbe za pokretanje pripremnog postupka za kaznena djela iz članka 89. stavak 1. Zakona, tužitelj razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke iz članka 2, točka f) ove uredbe.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu tužitelja za izricanje odgojne mjere ili kazne malodobničkog zatvora za kaznena djela iz članka 89, stavak 1. Zakona ili nakon što je vijeće donijelo odluku sukladno članku 105. stavak 2. Zakona, sudija postupa sukladno stavku l. ovog članka.
(3) Sukladno st. 1. i 2. ovog članka na ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke pored malodobnika pozivaju se zakonski zastupnici malodobnika i predstavnik organa starateljstva.
Članak 46.
(Uključivanje u pojedinačni i skupni tretman)
(1) Kada tužitelj iii sudija nakon razmatranja mogućnosti primjene navedene odgojne preporuke utvrdi i opravdanost iste, posebno kada se od strane vještaka neuropsihijatra utvrdi da je malodobnik počinio kazneno djelo pod utjecajem alkohola ili uslijed upotrebe opojnih droga ili drugih psihičkih stanja ili duševnih oboljenja, uz pristanak malodobnika i zakonskih zastupnika, donosi odluku kojom nalaže malodobniku uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.
(2) Ukoliko se na temelju izvješća organa starateljstva utvrdi da se radi o malodobniku koji nema dovoljno obrazovanja, a izrazi spremnost za daljim obrazovanjem, može se odrediti da isti pohađa posebne kurseve za stručno osposobljavanje kako bi se pripremio za polaganje ispita kojim se provjerava njegovo znanje.
(3) U naredbi iz stavka 1. ovog članka određuje se vrijeme trajanja ove preporuke i to razdoblje od šest mjeseci do jedne godine.
(4) Malodobnik se upoznaje da u određenom roku odgojna preporuka može biti zamijenjena drugom ili ukinuta, odnosno ukoliko je ne bude ispunjavao da može biti pokrenut pripremni postupak ili postupiti po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
Članak 47.
(Izvješće organa starateljstva o praćenju ispunjenja odgojne preporuke)
(1) Odluka iz članka 46. ove uredbe dostavlja se nadležnom organu starateljstva koji, zavisno od nalaza i mišljenja vještaka neuropsihijatra, vrši odabir savjetovališta i u suradnji sa odgovornom osobom odabranog savjetovališta, sačinjava program rada sa malodobnikom i njegovog uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman, odnosno u suradnji sa odgovarajućom ustanovom program pohađanja kursa i polaganja ispita.
(2) Nadležni organ starateljstva prati ispunjenje ove preporuke u suradnji sa odgovornom osobom iz savjetovališta, odnosno ustanove i najmanje jednom mjesečno o tome izvješćuje tužitelja ili sudiju.
Članak 48.
(Naredba o nepokretanju pripremnog postupka)
(1) Ukoliko malodobnik u potpunosti ispuni odgojnu preporuku iz članka 46. ove uredbe, organ starateljstva podnosi izvješće tužitelju ili sudiji, koji donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka. Istu odluku tužitelj može donijeti i u slučaju da malodobnik djelimično ispuni navedenu odgojnu preporuku ukoliko nađe da pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno, s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojim je učinjeno, raniji život malodobnika, njegova osobna svojstva i razloge neispunjenja obveze.
(2) Tužitelj donosi naredbu o pokretanju pripremnog postupka u slučaju kada malodobnik ne ispuni odgojnu preporuku ili je ispuni djelimično, ali u mjeri koja opravdava pokretanje postupka na temelju mišljenja nadležnog organa starateljstva.
(3) Sukladno stavku 1. ovog članka sudija donosi odluku o neprihvatanju prijedloga za izricanje kaznene sankcije, dok sukladno stavku 2. ovog članka postupa po prijedlogu tužitelja za izricanje kaznene sankcije.
POGLAVLJE TII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
(Program za edukaciju)
Nadležna federalna i kantonalna ministarstva će u okviru svoje nadležnosti pripremiti program za edukaciju stručniri osoba radi stjecanja dodatnih znanja i vještina za vođenje postupka posredovanja i primjene odgojnih preporuka, odnosno njihovog izvršenja, kako je to propisano ovom uredbom.
Članak 50.
(Sredstva i materijalno-tehnički uvjeti)
Nadležna federalna i kantonalna ministarstva će u svom budžetu predvidjeti i obezbijediti sredstva za realizaciju ove uredbe, a posebno za edukaciju stručnog kadra, stvaranje prostornih i materijalno-tehničkih uvjeta.
Članak 51.
(Donošenje općih kriterija)
(1) Odredbe ove uredbe dužni su sprovoditi nadležni oigani i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gralova i općina, a posebno iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstva.
(2) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će u roku od 60 dana od dana objavljivanja ove Uredbe donijeti opće kriterije iz članka 32. stavak 1. ove uredbe.
(3) Nadležni organi starateljstva će u roku od 45 dana od dana donošenja kriterija iz stava 2. ovog članka, po temelju javnog poziva, izvršiti izbor i sačiniti listu ustaiova, poduzeća i organizacija i sa istim zaključiti posebne sporazume.
Članak 52.
(Stavljanje van snage)
Početkom primjene ove uredbe prestaje da važi Urelba o primjeni odgojnih preporuka ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/09).
Članak 53.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objive u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 07.02.2015. godine.
V broj 104/2015
04. veljače 2015. godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, v. r.