ZAKON
O PREKRŠAJIMA

DIO PRVI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Zakona

Ovim se zakonom definira: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na
području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Članak 2.

Definicija prekršaja

(1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije.
(2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protupravnu, skrivljenu radnju koja je propisom mjerodavnog tijela određena kao prekršaj.
(3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protupravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja.
(4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
(5) Nehaj od izvršitelja je dovoljan da se izvršitelj smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo s umišljajem.
(6) Prekršaj mogu počiniti fizičke i pravne osobe.
(7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.

Članak 3.

Značenje izraza

(1) Posebni izrazi u smislu ovoga zakona imaju sljedeća značenja:
1) ovlašteno tijelo je bilo koje od sljedećih:
a) mjerodavno policijsko tijelo Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona,
b) mjerodavna inspekcijska tijela ili
c) ministarstvo, poduzeće ili druga pravna osoba koja ima javne ovlasti i u čiju mjerodavnost
spada izravno ili neizravno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje;
2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 56/08);
3) okrivljenik je pravna ili fizička osoba protiv koje je pokrenut prekršajni postupak;
4) oštećenik je pravna ili fizička osoba koja je pretrpjela štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja;
5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje;
6) drugostupanjski sud je mjerodavni kantonalni sud;
7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj;
8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičke osobe koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravne osobe;
9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti dulje od 120 sati, s tim što se ne može obavljati dulje od dva sata dnevno.
(2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda.
(3) Značenje izraza navedenih u članku 2. Kaznenoga zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) koristit će se u ovome zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drukčije.

Članak 4.

Prava osoba okrivljenih za prekršaje

Nitko ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti prekršajne sankcije ako radnja koja mu se stavlja na teret prije nego što je bila izvršena nije bila zakonom, ili na zakonu utemeljenom propisu, određena kao prekršaj i za koju zakonom ili drugom na zakonu utemeljenom propisu nije propisana vrsta i visina sankcije za učinitelja.

Članak 5.

Svatko tko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj odluči sud, ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan
zakonom. Takve osobe imaju pravo da:
1) smatraju se nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost sukladno zakonu;
2) u najkraćem roku budu izviještene, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;
3) im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu njihove odbrane;
4) brane se osobno, ili putem branitelja po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde;
5) ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se osigura nazočnost i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ih terete;
6) dobiju besplatnu pomoć prevoditelja ako ne razumiju jezik koji se koristi u sudu.

Članak 6.

(1) Ako se protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv pravne osobe.
(2) Ako je pravna osoba prestala postojati ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv odgovorne osobe u pravnoj
osobi.
(3) Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato što joj je prestao radni odnos u pravnoj osobi ili što je u registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena
promjena te odgovorne osobe.

Članak 7.

Predstavnik okrivljene strane pravne osobe je osoba koja upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom te pravne osobe u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravne osobe
ne bude određena druga osoba.

Članak 8.

Osobe koje ne mogu biti predstavnici pravne osobe

(1) Predstavnik pravne osobe ne može biti osoba koja je u istoj stvari svjedok.
(2) Predstavnik pravne osobe ne može biti odgovorna osoba protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj, ili osoba koja ističe da je postupala po naredbi druge odgovorne osobe ili
tijela upravljanja.
(3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovoga članka sud je dužan pozvati pravnu osobu da u roku osam dana odredi drugog predstavnika.

Članak 9.

Diplomatski imunitet

U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju se pravila međunarodnog prava.

Članak 10.

Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton, grad, općina i mjesne zajednice.

Članak 11.

(1) Ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je osoba protiv koje se pokreće postupak umrla, odnosno pravna osoba protiv koje se pokreće postupak prestala postojati, rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ako se činjenica smrti ili prestanak postojanja pravne osobe utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak.
(2) Ako se postupak može provesti protiv pravnog sljednika pravne osobe, neće se donositi rješenje iz stavka (1) ovoga članka, već će se zastati s postupanjem i postupak nastaviti
nakon što ovlašteno tijelo na odgovarajući način izmijeni zahtjev. Ako je već doneseno rješenje iz stavka (1) ovoga članka, nakon što ovlašteno tijelo izmijeni zahtjev, to će se
rješenje staviti izvan snage i nastaviti postupak.
(3) Ako se nakon izdavanja prekršajnog naloga, a prije njegove pravomoćnosti ili stavljanja izvan snage, utvrdi da je okrivljenik umro, odnosno okrivljena pravna osoba prestala
postojati, rješenjem će se ovlaštenog tijela prekršajni nalog staviti izvan snage.
(4) Rješenje iz st. (1) i (2) ovoga članka donosi sud kod kojeg se nalazi spis u trenutku utvrđenja smrti okrivljenika, odnosno prestanka postojanja pravne osobe.

Članak 12.

Propisivanje prekršaja

(1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskoga ili općinskoga vijeća.
(2) Tijela ovlaštena za donošenje propisa o prekršajima mogu propisivati samo kazne i zaštitne mjere predviđene ovim zakonom i u granicama koje određuje ovaj zakon.
(3) Tijela ovlaštena za donošenje propisa iz stavka (1) ovoga članka mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje
mjerodavnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uvjetima određenim ovim zakonom.
(4) Tijelo ovlašteno da propisuje prekršajne kazne i zaštitne mjere ne može ovo pravo prenijeti na druga tijela.

Članak 13.

Vrijeme izvršenja prekršaja

Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je posljedica nastupila.

Članak 14.

Mjesto izvršenja prekršaja

Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinitelj radio ili bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica.

Članak 15.

Mjerodavnost sudova

(1) Sudovi u Federaciji stvarno su mjerodavni odlučivati o prekršajima iz članka 12. stavak (1) koji su počinjeni na teritoriju Federacije.
(2) Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je mjerodavan za vođenje prekršajnog postupka.

Članak 16.

Izricanje prekršajne sankcije

(1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden sukladno ovom zakonu.
(2) Ovlašteno tijelo može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga sukladno postupku koji je propisan ovim zakonom.

Članak 17.

Lišenje slobode i jamstvo kao osiguranje nazočnosti i plaćanja novčane kazne

(1) Policijski službenik može na zahtjev ovlaštene službene osobe lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj, ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati,
izvesti pred sud kako bi se osigurala njezina nazočnost u sudu pod sljedećim uvjetima:
1) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti otkriti svoj identitet,
2) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj ili
3) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti s vršenjem prekršaja, ili ponovno počiniti istovrsni prekršaj.
(2) Sud mora ispitati okrivljenika odmah a najkasnije u roku 12 sati od trenutka kad je ta osoba lišena slobode.
(3) Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno i sukladno prirodi počinjenog prekršaja, a mora se voditi
računa o starosti i drugim osobnim svojstvima te osobe, tako da duljina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima. Svaka osoba lišena slobode sukladno odredbama ovoga članka mora biti u najkraćem roku izviještena, detaljno i na jeziku koji razumije, o razlozima
za lišenje slobode, kao i o prekršaju koji joj se stavlja na teret.
(4) Radi osiguranja nazočnosti pred sudom policija, ili drugo ovlašteno tijelo može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili
privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za
prekršaj, da preda svoju putovnicu ili drugi identifikacijski dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne dulje od 24 sata.
Uz prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će biti predata putovnica ili drugi identifikacijski dokument.
(5) Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu, a želi
napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi
novčano jamstvo u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj.

Članak 18.

Primjena odredbi Kaznenoga zakona i Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

(1) Ukoliko nije drukčije propisano odredbama ovoga zakona, sljedeće će se odredbe Kaznenog zakona primjenjivati mutatis mutandisna prekršaje: čl. 26. i 27. koji nose naziv
"Nužna obrana" i "Krajnja nužda"; čl. 31., 32. i 33. Koji nose naziv "Suučiniteljstvo", "Podstrekavanje" i "Pomaganje", članak 36. pod nazivom "Ubrojivost"; članak 37. pod nazivom "Umišljaj"; članak 38. pod nazivom "Nehaj"; članak 39. pod nazivom "Stvarna zabluda"; članak 40. pod nazivom "Pravna zabluda" i Glava XIV. Pod nazivom "Odgovornost pravnih osoba".
(2) Ukoliko nije drukčije propisano odredbama ovoga zakona, sljedeće odredbe Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH",
br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o kaznenom postupku) primjenjivat će se mutatis mutandisu prekršajnom postupku: Glava I. pod nazivom "Temeljna načela"; Glava III. pod nazivom "Pravna pomoć i službena
suradnja", Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom "Mjesna mjerodavnost" i Odjeljak 3. pod nazivom "Spajanje i razdvajanje postupka"; Glava V. pod nazivom "Izuzeće";
Glava VII. pod nazivom "Branitelj"; Glava VIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Pretres stana, prostorija i osoba"; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom "Privremeno oduzimanje
predmeta i imovine"; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom "Ispitivanje osumnjičenika"; Glava VIII. Odjeljak 5. Pod nazivom "Ispitivanje svjedoka"; Glava VIII. Odjeljak 6. pod
nazivom "Uviđaj i rekonstrukcija "; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom "Vještačenje"; Glava XI. pod nazivom "Podnesci i zapisnici"; Glava XII. pod nazivom "Rokovi";
Glava XVI. pod nazivom "Troškovi kaznenog postupka"; Glava XVII. pod nazivom "Imovinsko-pravni zahtjevi"; Glava XXI. pod nazivom "Glavni pretres"; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Žalba na prvostupanjsku presudu"; Glava XXIV. pod nazivom "Izvanredni pravni lijekovi"-"Ponavljanje postupka"; Glava XXVII. Pod nazivom "Postupak prema maloljetnicima", Glava XXVIII. pod nazivom "Postupak za kaznena djela protiv pravnih osoba" i Glava XXIX. pod nazivom "Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i za opozivanje uvjetne osude".
(3) U slučaju bilo kakvih nesuglasnosti između odredbi Kaznenoga zakona iz stavka (1) ovoga članka i odredbi Zakona o kaznenom postupku iz stavka (2) ovoga članka i
ovoga zakona, primjenjivat će se odredbe ovoga zakona.
Upućivanje na odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na tužitelja na odgovarajući način primjenjivat će se na svako ovlašteno tijelo.

Članak 19.

Odmjeravanje kazni

Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se izreći kazna ispod najmanje mjere kazne propisane za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne.

Članak 20.

Naknada štete kao razlog obustave postupka

Sud može obustaviti postupak protiv počinitelja prekršaja za koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do 1.000,00 KM, ako je on dragovoljno nakon počinjenja prekršaja,
a prije održavanja usmenog pretresa otklonio protupravno stanje ili nadoknadio štetu koju je prouzročio prekršajem.

II. SANKCIJE

Članak 21.

Vrste sankcija

(1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za počinjeni prekršaj:
1) novčana kazna;
2) uvjetna osuda; .
3) ukor i
4) zaštitne mjere.
(2) Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica odgovornosti za počinjeni prekršaj:
1) oduzimanje imovinske koristi;
2) obveza naknade štete;
3) kazneni bodovi i
4) lišenje slobode radi naplate novčane kazne.

Članak 22.

Novčana kazna

(1) Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu.
(2) Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, financija, zaštite okoline i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao postotak porezne, carinske, financijske ili koncesijske obveze koja je trebala biti plaćena, ili kao postotak ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM.
(3) Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj, sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući,
ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stupanj odgovornosti okrivljenika, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu financijsku situaciju, kao i je li iskazao kajanje.
(4) Novčana kazna za fizičku osobu ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 KM, za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu nižem od 50,00 KM, za pravnu osobu u iznosu nižem od 500,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu nižem od 100,00 KM.
(5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičku osobu do 10.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnoj osobi do 20.000,00 KM, a za pravnu osobu
do 200.000,00 KM.
(6) Za prekršaj koji počini osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM.
(7) Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskoga ili općinskoga vijeća novčana kazna može se propisati za fizičku osobu do 3.000,00 KM, za odgovornu
osobu u pravnoj osobi do 5.000,00 KM, za pravnu osobu do 10.000,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu do 6.000,00 KM.

Članak 23.

Rok plaćanja novčane kazne

(1) Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana niti dulji od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.
(2) U slučaju plaćanja novčane kazne u roku određenom na temelju članka 57. ovoga zakona, kažnjenik se oslobađa plaćanja 50% iznosa izrečene novčane kazne.

Članak 24.

Stjecaj

(1) Ukoliko okrivljenik, jednom ili s više radnji, počini više prekršaja, novčana će kazna biti utvrđena za svaki pojedini prekršaj, a onda će biti izrečena jedinstvena novčana kazna
na temelju tako utvrđenih novčanih kazni.
(2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stavka (1) ovoga članka mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene novčane kazne, ali ne smije prijeći zbroj utvrđenih novčanih
kazni.

Članak 25.

Uvjetna osuda

(1) Uvjetnom osudom sud okrivljeniku utvrđuje novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru i istodobno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljenik za vrijeme koje odredi sud, a koje ne
može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od jedne godine (vrijeme provjere), ne izvrši novi prekršaj ili ispuni drugi uvjet koji mu odredi sud.
(2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebice uzeti u obzir osobnost okrivljenika, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stupanj prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj
izvršen.
(3) Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu izvršavaju se.

Članak 26.

Opoziv uvjetne osude

(1) Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za koji je odgođeno izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni
uvjet.
(2) U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba članka 24. Ovoga zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi
prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu.

Članak 27.

Ukor

(1) Ukor je prekršajnopravna sankcija koja se može primijeniti prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 3.000,00 KM, a sud utvrdi da
postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenika te da se radi o očito lakom obliku toga prekršaja, a da se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem i da postoje uvjeti na temelju kojih sud može zaključiti da će se okrivljenik ubuduće suzdržati od činjenja prekršaja i bez kažnjavanja novčanom kaznom.
(2) Ukor se može primijeniti i na prekršaje počinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekršaja stekli uvjeti iz stavka (1) ovoga članka.

Članak 28.

Zaštitne mjere

(1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom.
(2) Za prekršaj se mogu propisati sljedeće zaštitne mjere:
1) oduzimanje predmeta,
2) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
3) potpuna ili djelomična zabrana upravljanja motornim vozilom,
4) liječenje od ovisnosti i
5) zabrana pristupa oštećeniku, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja.
(3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet izravnoga izvršenja od tijela vlasti mora biti uvjetovana dragovoljnim pristankom okrivljenika na takvu zaštitnu mjeru.

Članak 29.

Izricanje zaštitnih mjera

(1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljeniku izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana.
(2) Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraće razdoblje potrebno da se okrivljenik spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uključujući ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stupanj odgovornosti okrivljenika, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima ili kaznenim djelima, njegovu financijsku situaciju, kao i je li iskazao kajanje.
(3) Ovlašteno tijelo može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta.

Članak 30.

Stjecaj zaštitnih mjera

Ako je jednim rješenjem za više prekršaja utvrđeno više zaštitnih mjera iste vrste, za koje je propisano da će se izreći u određenom trajanju, izreći će se jedinstvena zaštitna mjera koja je
jednaka zbroju trajanja pojedinačno utvrđenih zaštitnih mjera, s tim da ona ne može prijeći najvišu zakonsku granicu trajanja te vrste zaštitne mjere.

Članak 31.

Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji su uporabljeni, ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenika.
(2) Predmeti iz stavka (1) ovoga članka mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenika, ako je to neophodno radi zaštite interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja
ljudi, sigurnosti robnog prometa ili razloga javnoga morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
(3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteno tijelo koje izdaje prekršajni nalog odredit će, sukladno posebnim propisima, hoće li se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili
predati odgovarajućem ovlaštenom tijelu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem proračunu sukladno zakonu koji uređuje pripadnost javnih prihoda.
(4) Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljenik oglašava odgovornim,
ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom.
O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje.
(5) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na naknadu štete od okrivljenika.

Članak 32.

Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

(1) Zabrana odgovornoj osobi da vrši određene poslove sastoji se u zabrani okrivljeniku da vrši poslove koje je vršio u vrijeme izvršenja prekršaja ili rukovodnu dužnost u
gospodarskom ili financijskom poslovanju, ili određenu vrstu poslova ili sve ili neke dužnosti vezane uz raspolaganje, korištenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom.
(2) Ako propisom kojim se određuje prekršaj nije drukčije određeno, zabrana odgovornoj osobi da vrši određene poslove izriče se kad odgovorna osoba zlouporabi dužnost
radi izvršenja prekršaja.
(3) Sud može okrivljenoj fizičkoj osobi zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti ako je počinila prekršaj vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi kako bi dopuštanje okrivljeniku da i dalje vrši takav poziv, djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem
prekršaja u budućnosti. Zabrana kažnjenoj osobi da vrši određene poslove može se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja.
(4) Sud može zabraniti okrivljenoj pravnoj osobi vršenje određene djelatnosti ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti pravnoj osobi u razdoblju do šest mjeseci koja se ukažu odgovarajućim u sprječavanju budućeg činjenja prekršaja.

Članak 33.

Ograničenje upravljanja motornim vozilima

(1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u prometu sud i ovlaštena tijela mogu okrivljeniku zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila na
razdoblje koje nije kraće od 30 dana niti dulje od jedne godine.
(2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u prometu sud može kažnjeniku odrediti ograničenja na upravljanje motornim vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tijekom noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na vožnju do i s posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu uz obavljanje posla na razdoblje koje nije kraće od 30 dana niti dulje od jedne godine.
(3) Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih bodova sukladno Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 48/10 i 84/13). Sud ili ovlaštena tijela ne mogu promijeniti broj kaznenih bodova koji se automatski uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj sukladno Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini.

Članak 34.

Liječenje od ovisnosti

(1) Uvjetna ili ublažena sankcija može se izreći okrivljeniku koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu ili opojnim drogama pod uvjetom da se
podvrgne liječenju ovisnosti o alkoholu i drogama u određenom razdoblju, ili dok se ne ustanovi da ne postoji potreba za daljnjim liječenjem okrivljenika, utemeljena na
mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje, uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije dulje od jedne godine.
(2) Sud će opozvati uvjetnu ili ublaženu sankciju ukoliko se kažnjenik ne podvrgne određenom liječenju.

Članak 35.

Zabrana pristupa oštećeniku, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja

(1) Zabrana pristupa oštećeniku, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja izriče se radi sprječavanja počinitelja da ponovi prekršaj ili da nastavi ugrožavati oštećenika.
(2) Mjera iz stavka (1) ovoga članka izriče se na pismeni prijedlog podnositelja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ili na usmeni zahtjev oštećenika istaknut na
saslušanju u prekršajnom postupku.
(3) Odluka suda kojom se izriče zabrana pristupa mora sadržati: vremensko razdoblje u kojem se izvršava, podatke o osobama kojima počinitelj ne smije pristupiti, naznačenje
objekata kojima ne smije pristupiti i u koje vrijeme, mjesta ili lokacije u okviru kojih se počinitelju zabranjuje pristup.

Članak 36.

Kršenje zabrane pristupa oštećeniku, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja

(1) Kažnjenik kojem je pravomoćnim rješenjem izrečena mjera zabrane pristupa, a koji pristupi oštećeniku, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja tijekom trajanja mjere ili ostvari
kontakt s oštećenikom na nedozvoljen način ili u nedozvoljeno vrijeme bit će kažnjen novčanom kaznom do 1.000,00 KM.
(2) Kaznom iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjen i oštećenik na čiji je prijedlog mjera određena, koji svojim radnjama navede kažnjenika da prekrši zabranu pristupa.

Članak 37.

Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete

(1) Nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja.
(2) Od okrivljenika će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni prekršajem ili će se okrivljenik obvezati da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećenik.
(3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknada štete odredit će se rješenjem o prekršaju.
(4) Ako kažnjenik u određenom roku ne plati novčani iznos iz stavka (2) ovoga članka, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Članak 38.

Oduzimanje imovinske koristi od drugog

Ako je prekršajem pribavljena imovinska korist za drugu fizičku osobu ili za pravnu osobu, ta će se korist oduzeti.

Članak 39.

Zaštita oštećenika

Ako je oštećeniku u prekršajnom postupku dosuđen imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinsko-pravni
zahtjev oštećenika.

III. MALOLJETNICI

Članak 40.

Prekršajni postupak prema maloljetnicima

(1) Odredbe čl. 1., 2., 3., 4.,5.,12.,15.,16., 18. i 21. Ovoga zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniteljima prekršaja ukoliko u čl. od 41. do 44. ovoga zakona nije drukčije određeno.
(2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi prekršajni postupak.
(3) Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
(4) Maloljetnik mora imati branitelja tijekom vođenja prekršajnog postupka.
(5) Podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnika jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, jednu kopiju zahtjeva mjerodavnom tijelu starateljstva, a
jednu kopiju maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno zakonskom zastupniku osobno ili putem pošte.
(6) Sudac koji vodi postupak protiv maloljetnika pribavlja podatke o osobnosti maloljetnika od tijela skrbništva i poziva tijelo skrbništva na usmeni pretres. Tijelo skrbništva ima pravo upoznati se s tokom usmenog pretresa, u tijeku postupka davati prijedloge i ukazivati na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke.
(7) Kada je maloljetnik koji nije navršio 14 godina počinio prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora roditelja, usvojitelja, odnosno skrbnika, a ove su osobe bile u mogućnosti takav nadzor vršiti, roditelj, usvojitelj ili skrbnik maloljetnika bit će kažnjen za prekršaj kao da ga je
sam učinio.
(8) Zakonom se može propisati da će za prekršaj biti kažnjen i roditelj, usvojitelj, odnosno skrbnik maloljetnika koji ima od 14 do 18 godina koji je počinio prekršaj ako je počinjeni
prekršaj posljedica propuštanja nadzora nad maloljetnikom a bili su u mogućnosti vršiti takav nadzor.

Članak 41.

Sankcije prema maloljetnicima

(1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere.
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere, kao i bilo koja od sankcija ili mjera
određenih u članku 21. stavak (1) i stavak (2) toč. 1) i 2) ovoga zakona.

Članak 42.

Uvjeti za primjenu odgojnih mjera

(1) Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku jesu njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dragovoljno pristao na takve odgojne mjere.
(2) U slučaju da stariji maloljetnik ne da dragovoljni pristanak za primjenu odgojne mjere iz stavka (1) ovoga članka sud će izreći sankciju iz članka 41. stavak (2) ovoga zakona.

Članak 43.

Vrste odgojnih mjera

Prema maloljetniku mogu se odrediti sljedeće odgojne mjere:
1) nalaganje osobnog izvinjenja oštećeniku;
2) nalaganje redovnog pohađanja škole;
3) rad za opće dobro na slobodi;
4) nalaganje prihvaćanja odgovarajućeg zaposlenja;
5) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta;
6) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od konzumiranja alkoholnih pića i opojnih droga;
7) zabrana druženja s osobama koje imaju loš utjecaj na maloljetnika i
8) policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena.

Članak 44.

Izbor odgojnih mjera

(1) Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenika. Pritom će posebice voditi računa da primijenjenim
odgojnim mjerama ne ugrozi redovito školovanje maloljetnika ili njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u suradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i tijelima socijalne skrbi.
(2) Sud može ukinuti ili izmijeniti mjeru koju je odredio. Odgojne mjere mogu trajati najdulje jednu godinu.

Članak 45.

(1) Sud će postupiti sukladno odredbi stavka (1) članka 44. ovoga zakona i ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja odluke.
(2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja odluke kojom je bila izrečena odgojna mjera, sud može sukladno stavku (1) ovoga članka rješenjem obustaviti izvršenje te mjere.

Članak 46.

Ako se nakon donošenja odluke kojom je izrečena odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donošenje
odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Članak 47.

Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama

Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena neka od odgojnih mjera proteklo više od šest mjeseci, a izvršenje nije započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi da se izvrši izrečena
mjera. Pri tomu može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši ili da se zamijeni nekom drugom odgojnom mjerom.

Članak 48.

Sud je dužan voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kome je izrečena odgojna mjera.

Članak 49.

Izricanje odgojne mjere ili kazne za prekršaje u stjecaju

(1) Ako je maloljetnik učinio više prekršaja u stjecaju, sud će pri izboru odgojnih mjera jedinstveno cijeniti sve prekršaje i izreći samo jednu mjeru.
(2) Ako sud za neki od prekršaja utvrdi kaznu, a za druge prekršaje odgojne mjere, izreći će samo kaznu.Tako će postupiti i ako se nakon izrečene odgojne mjere, odnosno
kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezinog izricanja učinio prekršaj.

IV. ZASTARA

Članak 50.

Zastara pokretanja i vođenja postupka

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za:
1) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođe dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drukčije propisano;
2) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu tri godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drukčije propisano;
3) prekršaje u oblasti poreza, carina, financija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe pet godina od dana kada je prekršaj izvršen.

Članak 51.

Zastara izvršenja zaštitnih mjera

Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te zaštitne mjere izrečene.

Članak 52.

Tok i prekid zastare

(1) Zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastara za izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim je novčana kazna i zaštitna mjera izrečena.
(2) Zastara se prekida svakom procesnom radnjom ovlaštenog tijela ili suda poduzetom radi gonjenja počinitelja prekršaja, vođenja postupka ili izvršenja zaštitne mjere.
(3) Svakim prekidom zastara počinje ponovo teći, ali, bez obzira na prekide, zastara u svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl. 50. i 51. ovoga zakona.

DIO DRUGI

V. PREKRŠAJNI POSTUPAK

Članak 53.

Prekršajni postupak

(1) Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način:
1) izdavanjem prekršajnog naloga, ili
2) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je mjerodavan prema članku 15. stavak (2) ovoga zakona.
(2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članku 54. ovoga zakona.

VI. PREKRŠAJNI NALOG

Članak 54.

Izdavanje prekršajnog naloga

(1) Ovlašteno će tijelo izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove mjerodavnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:
1) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i pregleda, kao i uvida u službenu evidenciju mjerodavnog tijela, kao i druge službene dokumentacije koje je pravna ili fizička osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost -
obrt dužna voditi odnosno imati sukladno zakonu ili službene zabilješke ili pisane prijave drugih ovlaštenih tijela;
2) na temelju podataka dobijenih uporabom uređaja za nadzor ili mjerenje;
3) prilikom provođenja inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način ili na drugi posredan način na temelju izvršenog nadzora ili izvješća drugog ovlaštenog tijela; ili
4) na temelju priznanja okrivljenika o izvršenju prekršaja pred ovlaštenim tijelom na licu mjesta počinjenja prekršaja ili u nekom drugom sudskom ili drugom postupku.
(2) Prekršajni se nalog može izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteno tijelo odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom.
(3) Ako okrivljenik izvrši više prekršaja u stjecaju, tada ovlašteno tijelo može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom članka 24. Ovoga zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u
najkraćem predviđenom trajanju.
(4) Ovlašteno tijelo koje je izdalo prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti pogreške u pisanju, ili ostale očigledne pogreške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku.
(5) O ispravci iz stavka (4) ovoga članka donosi se poseban zaključak o ispravljanju pogreške u nalogu, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku.

Članak 55.

Sadržaj prekršajnog naloga

(1) Prekršajni nalog izdaje se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke:
1) naziv: prekršajni nalog;
2) naziv ovlaštenog tijela koje ga je izdalo;
3) ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala;
4) jedinstveni broj određen od ovlaštenog tijela;
5) datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno u članku 56. stavak (3) ovoga zakona;
6) prekršaj koji je počinio okrivljenik, naziv zakona i članak koji određuje prekršaj;
7) u slučajevima gdje je okrivljenik fizička osoba - njegovo ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj putovnice, država izdavanja putovnice, datum rođenja, kao i mjesto uposlenja okrivljenika;
8) u slučajevima gdje je okrivljenik pravna osoba - njegov naziv i sjedište i jedinstveni identifikacijski broj;
9) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao i činjenični opis radnji koje određuju pravnu kvalifikaciju prekršaja;
10) utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru;
11) iznos naknade štete ako se taj iznos može odrediti prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu;
12) naputak da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljenik mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana od dana uručenja;
13) naputak o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i
14) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog tijela.
(2) Ako je prekršaj počinjen u prometu i uključuje motorno vozilo, sljedeći dodatni podatci trebaju biti sadržani u prekršajnom nalogu:
1) registarski broj vozila i broj prometne dozvole,
2) broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat i
3) broj kaznenih bodova koje zakon propisuje za takav prekršaj.
(3) Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeće naputke:
1) okrivljenik ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kojem sudu i u kojem roku okrivljenik treba podnijeti zahtjev;
2) kazna izrečena od suda može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom;
3) okrivljenik će biti dužan nadoknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu;
4) u slučaju prekršaja iz oblasti prometa za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih bodova, prihvaćanje odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih bodova.
(4) U slučaju kada sud postupa po zahtjevu za sudsko odlučivanje, ako je nalog nerazumljiv ili nepotpun, pozvat će se ovlašteno tijelo da u roku osam dana uredi nalog.
(5) Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će se okrivljenik potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko rješavanje sukladno članku 59. ovoga zakona.
(6) Ako postoji dogovor između ovlaštenog tijela i suda, prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od
datuma izdavanja prekršajnog naloga.
(7) Svako ovlašteno tijelo može imati vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnoga ministarstva pravde.
(8) U slučaju da su ovlaštena tijela Bosne i Hercegovine, prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu odobrenom od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će pravovaljani, u smislu ovoga zakona, ako sadrže podatke iz st. (1) do (3) ovoga članka.

Članak 56.

Uručenje prekršajnog naloga

(1) Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteno tijelo u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljeniku.
(2) Prekršajni nalog može se uručiti okrivljeniku na bilo koji od sljedećih načina:
1) osobnim uručenjem,
2) uručenjem putem pošte ili
3) pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno parkiranje motornog vozila.
(3) Kada je prekršajni nalog uručen osobno, datum uručenja je datum kada ga je okrivljenik primio. Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostava izvršena po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteno tijelo predalo na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.

Članak 57.

Prihvaćanje odgovornosti

Okrivljenik može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti novčanu kaznu i sve druge obveze utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteno
tijelo o prihvaćanju sankcije određene u prekršajnom nalogu, ako je prekršajnim nalogom specificirano da je takva obavijest prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost sukladno ovom članku ne može kasnije odbijati odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova.

Članak 58.

Propuštanje

(1) Ako je prekršajni nalog pravilno dostavljen sukladno odredbama članka 56. ovoga zakona i ako okrivljenik u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj sukladno odredbama članka 57. ovoga zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatrat će se da je okrivljenik prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni će nalog postati konačan i izvršan.
(2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja sukladno stavku (1) ovoga članka, ovlašteno tijelo koje je izdalo prekršajni nalog odredit će dodatnu pristojbu za naplatu u iznosu od 20,00 KM.
(3) U slučaju kada je prekršajni nalog uručen sukladno članku 56. stavak (2) točka 3) ovoga zakona ovlašteno će tijelo izvijestiti vlasnika vozila osobnim uručenjem ili putem pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u roku 10 dana od datuma izvješćivanja.

Članak 59.

Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda

(1) Okrivljenik koji primi prekršajni nalog i želi se o predmetu odlučiti pred sudom mora:
1) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju
prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i
2) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.
(2) Kada okrivljenik zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava,
uključujući i strožiju sankciju od sankcije izrečene prekršajnim nalogom.

Članak 60.

Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini

Okrivljeniku koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja novčane kazne u najbližoj policijskoj postaji, ili u uredu ovlaštenog tijela.

Članak 61.

Ako okrivljenik iz članka 60. ovoga zakona ne plati novčanu kaznu, smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog tijela može okrivljenika
odmah izvesti pred mjerodavni sud. Ako nije moguće okrivljenika odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog tijela može poduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo
pojavljivanje sukladno odredbama članka 17. ovoga zakona.

VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Članak 62.

Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka

(1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu propisanom od Federalnoga ministarstva pravde i treba sadržati sljedeće podatke:
1) naziv ovlaštenog tijela koji podnosi zahtjev;
2) prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, naziv i član propisa koji propisuje prekršaj;
3) u slučaju da se radi o fizičkoj osobi - ime i prezime okrivljenika i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj putovnice, država izdavanja putovnice, datum rođenja
i mjesto zaposlenja;
4) u slučaju da se radi o pravnoj osobi - njezin naziv i sjedište, kao i jedinstveni identifikacijski broj;
5) činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja,
6) procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove;
7) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti; i
8) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog tijela.
(2) Podnositelj zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja okrivljeniku, osobno ili putem pošte.
(3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog tijela koje ga je podnijelo sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka.
(4) Ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, sud će podnositelju uputiti poziv da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u roku osam dana od dana dostavljanja poziva, ispravi,
odnosno dopuni, a ako to ne učini, zahtjev će biti odbačen.
U pozivu za ispravku, odnosno dopuni podneska podnositelj će biti upozoren na posljedice propuštanja.

Članak 63.

Sporazum o sankciji

(1) Ovlašteno tijelo, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, može priložiti ponudu okrivljeniku da prihvati predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili
predložena zaštitna mjera. Ako okrivljenik prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašteno tijelo i okrivljenik sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteno tijelo može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji,
potpisan od okrivljenika i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog tijela. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u
ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenika i ovlaštenog tijela ako utvrdi da on ispunjava zakonske uvjete.
(2) Za sve što nije regulirano ovim člankom analogno se primjenjuju odredbe članka 246. Zakona o kaznenom postupku.
(3) Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od ovlaštenog tijela sukladno odredbama čl. 102. do 105. ovoga zakona.

VIII. USMENI PRETRES
Članak 64.

Suđenje

Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudac pojedinac. Ukoliko ne postoje iznimne okolnosti, prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom
usmenom pretresu.

Članak 65.

Zakazivanje usmenog pretresa

(1) Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda sukladno članku 59. ovoga zakona, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev), ispitat će takav zahtjev kako bi utvrdio je li podnesen u roku koji je određen zakonom.
(2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije pravodobno podnesen, ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju
zahtjeva. Kopije toga rješenja dostavit će se osobno ili putem pošte ovlaštenom tijelu i okrivljeniku.
(3) Ukoliko je zahtjev pravodobno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni sukladno članku 55. stavak (6) ovoga zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenika, ovlašteno tijelo i oštećenika, uz primjenu sljedećih pravila o pozivanju:
1) pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obveza i posljedica propuštanja prema čl. 66., 67. i 68. ovoga zakona, te otisak službenog pečata, ime i prezime sudca koji poziva;
2) u pozivu okrivljeniku, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest će se da se poziva u svojstvu okrivljenika, uz upozorenje da je dužan odmah izvijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište;
3) kada se okrivljenik prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja, kao i o njegovim pravima sukladno čl. 4. i 5. ovoga zakona.
(4) Ukoliko je zahtjev pravodobno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni sukladno članku 55. stavak (6) ovoga zakona, sud će izvijestiti ovlašteno tijelo i
oštećenika da je okrivljenik podnio zahtjev za odlučivanje od suda.
(5) Prije početka usmenog pretresa okrivljenik može uložiti pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz bilo kojeg od razloga određenih u članku 76. ovoga zakona.
U tome slučaju sud može:
1) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka,
2) zahtijevati od ovlaštenog tijela da uloži pisani odgovor, ili
3) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa.

Članak 66.

Propuštanje pojavljivanja okrivljenika

Okrivljenik koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres sukladno članku 55. stavak (6), ili članku 65. stavak (3) ovoga zakona smatrat će se da je prihvatio
odgovornost propuštanjem da se pojavi ako je:
1) prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan s danom kada je usmeni pretres trebao biti održan sukladno članku 58.
ovoga zakona, ili
2) prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o prekršaju sukladno članku 78. ovoga zakona.

Članak 67.

Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog tijela

(1) Ako okrivljenik pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres sukladno članku 55. stavak (5), ili članku 65. stavak (3) ovoga zakona, a predstavnik ovlaštenog tijela propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju izvan snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom.
(2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog tijela propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će
donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovoga rješenja žalba nije dopuštena.
(3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog tijela niti okrivljenik, a prekršajni je postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat
će konačan i izvršan sukladno članku 58. ovoga zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda žalba nije dopuštena.

Članak 68.

Svjedoci i isprave

(1) Ako okrivljenik, ili ovlašteno tijelo namjeravaju pozvati svjedoke, oni moraju osigurati pojavljivanje takvih svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi
dragovoljno pristupiti na sud svaka od strana može zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana
određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme kako bi se ti pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres.
(2) Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao
dokaz, ta strana može zahtijevati od suda da izda sudski nalog za njezino pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana koji je određen za
usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme kako bi se taj nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres.
Isprava iz ovoga stavka mora biti u formi originala ili ovjerene fotokopije.
(3) Usmeni pretres neće biti odgođen, ili pomjeren zbog propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave, osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno
izvan kontrole te strane.

Članak 69.

Postupak na usmenom pretresu

(1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenika da se očituje o tomu
prihvaća li odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržati obrazloženje, a u pouci će se
navesti da se okrivljenik može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljenik odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog tijela da izloži što se stavlja na teret okrivljeniku.
(2) Teret dokazivanja da je okrivljenik počinio prekršaj je na ovlaštenom tijelu.
(3) Okrivljenik ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije obvezan govoriti ili iznositi dokaze.
(4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana.
(5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tijekom usmenog pretresa.
(6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od odvjetnika.
(7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljeniku jamči sva prava predviđena čl. 4. i 5. Ovoga zakona.
(8) Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnoga reda i nacionalne
sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u stupnju kada je to stvarno neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde.
(9) Kopije bilo kojeg pisanog dokaza prezentiranog na usmenom pretresu bit će zadržane u spisu predmeta. Po pravilu, vodit će se zapisnik koji treba sadržati samo sažete podatke o toku i sadržaju poduzete radnje. U narativnoj formi u zapisnik se unosi samo ono što je bitno u datim izjavama i svjedočenjima. Pitanja se unose u zapisnik jedino ako su bitna za shvaćanje odgovora. Tonski zapisi, ili doslovni prijepisi saslušanja neće se vršiti, osim u slučajevima kada sud odredi da je to opravdano postojanjem posebnih okolnosti.
(10) Svakom tko ima opravdani interes može se, na pisani zahtjev, dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa.

Članak 70.

Dokazi

(1) Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.
(2) Sud ne može svoju odluku temeljiti na dokazima do kojih se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način utvrđen u članku 11. Zakona o kaznenom postupku.

Članak 71.

Prethodno pitanje

Ako primjena propisa o prekršaju ovisi o prethodnom rješenju kakvog pravnog pitanja za čije je rješenje mjerodavan sud u kojem drugom postupku ili koje drugo državno tijelo, sud
može sam riješiti i to pitanje prema odredbama koje važe za dokazivanje u prekršajnom postupku. Rješenje toga pravnog pitanja ima učinak samo za prekršajni predmet o kojem se
raspravlja.

IX. RJEŠENJE O PREKRŠAJU

Članak 72.

Rješenje o prekršaju

(1) Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o prekršaju.
(2) Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:
1) da se prekršajni postupak obustavlja,
2) da je okrivljenik odgovoran zbog propuštanja, ili
3) da se okrivljenik oglašava odgovornim za prekršaj.
(3) Ako se okrivljenik oglasi odgovornim zbog propuštanja ili odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju izreći će se sankcija prema okrivljeniku.
(4) Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme ispraviti pogreške u pisanju ili ostale očigledne pogreške po službenoj dužnosti ili na prijedlog strana u postupku.

Članak 73.

Donošenje rješenja

Sud će na kraju pretresa usmeno objaviti rješenje. U posebnim slučajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali ni u kojem slučaju rješenje neće biti doneseno po isteku roka od
15 dana od dana kada je usmeni pretres završen.

Članak 74.

Rješenje o prekršaju

Rješenje o prekršaju sadržat će sljedeće podatke:
1) naziv i sastav suda;
2) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;
3) prekršaj koji je počinio okrivljenik, naziv i članak zakona, ili drugog propisa koji propisuje prekršaj;
4) kratku ocjenu činjeničnog stanja i navođenje propisa kojim je propisan prekršaj;
5) je li prekršajni postupak obustavljen ili je okrivljenik odgovoran zbog propuštanja ili je oglašen krivim;
6) izrečenu sankciju;
7) odluku o troškovima prekršajnog postupka;
8) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu;
9) pouku o pravnom lijeku i
10) potpis sudca.

Članak 75.

Uručenje rješenja

Sud će uručiti kopiju rješenja o prekršaju osobnim uručenjem ili putem pošte okrivljeniku i ovlaštenom tijelu ili oštećeniku u roku tri dana od dana donošenja rješenja o prekršaju.
Kada je rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu.

Članak 76.

Obustavljanje postupka

Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak sud će donijeti kada se utvrdi sljedeće:
1) radnja koja se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj;
2) sud nije mjerodavan za odlučivanje;
3) postupak je vođen bez zahtjeva ovlaštenog tijela;
4) okrivljenik je zbog istog prekršaja pravomoćno osuđen u drugom prekršajnom postupku;
5) okrivljenik je u kaznenom postupku pravomoćno oglašen krivim za djelo koje obuhvaća i obilježja prekršaja;
6) okrivljenik ima imunitet;
7) nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka;
8) okrivljenik je tijekom prekršajnog postupka obolio od trajnog duševnog oboljenja ili umro;
9) ovlašteno tijelo odustalo je od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka prije donošenja rješenja o prekršaju;
10) postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj,
11) nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj ili
12) postoje drugi razlozi predviđeni zakonom.

Članak 77.

Oslobođenje od kazne

(1) Sud će počinitelja prekršaja osloboditi od kazne kad to zakon izričito propisuje.
(2) Sud može počinitelja prekršaja osloboditi od kazne kad zakon propisuje takvu mogućnost.
(3) Kad zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne, sud može, umjesto osloboditi od kazne, počinitelja prekršaja blaže kazniti na način propisan člankom 19. ovoga zakona.
(4) Sud može osloboditi od kazne i počinitelja prekršaja koji je nakon počinjenja prekršaja u cijelosti nadoknadio štetu učinjenu prekršajem ili platio propisana davanja zbog čijeg
je neplaćanja pokrenut prekršajni postupak.

Članak 78.

Odgovornost zbog propuštanja

Ako okrivljenik ne pristupi na usmeni pretres zakazan na temelju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti rješenje kojim će okrivljenika oglasiti odgovornim zbog
propuštanja. Sud će utvrditi odgovarajuću sankciju na temelju dokaza podnesenih od ovlaštenog tijela.

Članak 79.

Rješenje o prekršaju kojim se okrivljenik oglašava odgovornim

Rješenje o prekršaju kojim se okrivljenik oglašava odgovornim za prekršaj bit će doneseno kada ne postoji niti jedan od razloga utvrđenih u članku 76. ovoga zakona i kad je
okrivljenik odgovoran za prekršaj.

X. ŽALBA

Članak 80.

Izjavljivanje žalbe

Okrivljenik i ovlašteno tijelo mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju. Oštećenik može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo u pogledu imovinsko-pravnog zahtjeva.

Članak 81.

Rokovi za podnošenje žalbe

(1) Žalba se može izjaviti u roku 15 dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju.
(2) U složenim predmetima sud može na zahtjev bilo koje strane produljiti rok za izjavljivanje žalbe za maksimalno osam dana.

Članak 82.

Posljedice izjavljivanja žalbe

Izjavljena žalba odgađa izvršenje rješenja o prekršaju.

Članak 83.

Sadržaj žalbe

(1) Žalba treba sadržati broj i datum rješenja o prekršaju protiv kog se izjavljuje i potpis podnositelja žalbe (u daljnjem tekstu: žalitelj). Žalba treba sadržati razloge zbog kojih se
izjavljuje, a koji su navedeni u čl. 85. ili 86. ovoga zakona.
(2) Žalba se dostavlja sudu koji je donio rješenje o prekršaju u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.

Članak 84.

Temelji za žalbu

Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog:
1) bitnih povreda prekršajnog postupka,
2) povrede materijalnog propisa o prekršajima ili
3) odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu.

Članak 85.

Bitne povrede prekršajnog postupka

Bitne povrede prekršajnog postupka postoje ako:
1) rješenje o prekršaju donio je sudac koji se morao izuzeti ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog postupka;
2) okrivljeniku su uskraćena bilo koja prava određena u čl. 4. i 5. ovoga zakona;
3) sud nije bio stvarno mjerodavan rješavati u toj stvari;
4) prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen je od neovlaštenog tijela;
5) nije u cijelosti odlučeno o prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka ili ako je odlučeno mimo toga zahtjeva;
6) rješenje o prekršaju temelji se na dokazu koji se nije mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista odluka ili
7) sud je propustio da primijeni ili je pogrešno primijenio odredbe ovoga zakona, što je rezultiralo značajnom štetom po interese žalitelja.

Članak 86.

Povreda materijalnog propisa o prekršaju

Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen s obzirom na to:
1) predstavlja li prekršaj radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka;
2) postoje li okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj;
3) nastupa li zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravomoćno riješena;
4) je li došlo do pogrešne primjene zakona ili propisa koji određuju prekršaj ili
5) je li odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud prekoračio ovlasti koje ima prema zakonu.

Članak 87.

Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta

(1) Žalbu protiv rješenja o prekršaju sud dostavlja na odgovor suprotnoj strani.
(2) Strana iz stavka (1) ovoga članka odgovor na žalbu dostavlja prvostupanjskom sudu u roku osam dana od dana prijema žalbe.
(3) Po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor na žalbu, prvostupanjski sud će je, ako utvrdi da je žalba pravodobna, potpuna i dopuštena, zajedno s odgovorom na
žalbu, ako je podnijet, i spisom predmeta dostaviti drugostupanjskom sudu.

Članak 88.

Razmatranje žalbe

(1) Nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostupanjski sud rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud.
(2) Po žalbama na rješenja prvostupanjskog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM odlučuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Po žalbama na rješenja prvostupanjskog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM drugostupanjski sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudaca od kojih je
jedan predsjednik vijeća.
(3) Drugostupanjski sud razmotrit će žalbu na temelju spisa predmeta, žalbe i odgovora, bez održavanja usmenog pretresa.

Članak 89.

Odlučivanje o žalbi

(1) Odlučujući o žalbi, drugostupanjski sud može rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti.
(2) Drugostupanjski sud putem pošte dostavlja strankama prijepise svoga rješenja i vraća spis predmeta prvostupanjskom sudu.

Članak 90.

Potvrđivanje rješenja o prekršaju

Drugostupanjski sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje o prekršaju ako nađe da ne postoji ni jedan od temelja za podnošenje žalbe koji su određeni u članku 84. ovoga zakona.

Članak 91.

Preinačenje rješenja o prekršaju

(1) Ako prvostupanjski sud okrivljenika oglasi krivim, a drugostupanjski sud utvrdi da zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju, prekršajni postupak treba obustaviti, drugostupanjski sud će preinačiti rješenje o prekršaju i
obustaviti prekršajni postupak.
(2) Drugostupanjski sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju izrečena sankcija
u rješenju o prekršaju nepravilna.
(3) Ako je žalbu podnio samo okrivljenik, rješenjem o preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožijam sankcija od one izrečene u prvostupanjskom postupku.

Članak 92.

Ukidanje rješenja o prekršaju i održavanje usmenog pretresa

(1) Ako prvostupanjski sud, prije dostavljanja predmeta na odlučivanje drugostupanjskom sudu, utvrdi da je nastupila zastara vođenja postupka, donijet će rješenje kojim će svoje
rješenje staviti izvan snage i obustaviti prekršajni postupak.
(2) Ako drugostupanjski sud utvrdi da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka ili kršenje materijalnih propisa o prekršajima, uslijed čega su značajno oštećeni interesi žalitelja, i ako ne postoji način da se posljedice takvog kršenja isprave bez ponavljanja usmenog pretresa, ukinut će rješenje o prekršaju i održat će usmeni pretres.

XI. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE

Članak 93.

Prijedlog za povrat u pređašnje stanje

(1) Okrivljenik kome je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi sukladno odredbama članka 58. ovoga zakona, ili u odnosu na kog je rješenje o prekršaju doneseno sukladno
članku 78. ovoga zakona ili ako propusti rok za žalbu, može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
(2) Sud će uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako okrivljenik može dokazati da mu nije uručen prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili poziv za usmeni pretres ili kopija rješenja o prekršaju i da je propuštanje pojavljivanja ili pravodobnog postupanja nastalo iz opravdanih razloga.
(3) Ovlašteno tijelo u odnosu na koje je doneseno rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka sukladno članku 67. ovoga zakona može podnijeti prijedlog za povrat u
pređašnje stanje.
(4) Sud će uvažiti takav prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako ovlašteno tijelo može dokazati da je do propuštanja pojavljivanja došlo iz opravdanih razloga.

Članak 94.

Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje

Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o
prekršaju.

Članak 95.

Posljedice podnošenja prijedloga

(1) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, odredit će se dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome obavijestiti okrivljenik i ovlašteno tijelo.
(2) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju stavljaju se izvan snage.
(3) Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljenik propusti pojaviti se na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje i izdani prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju održati na snazi.
(4) Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljenik pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog tijela propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak ili prekršajni nalog stavlja izvan snage ako je prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga.

XII. PONAVLJANJE POSTUPKA

Članak 96.

Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka

Kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka i to:
1) ako se dokaže da je odluka utemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;
2) ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed kaznenog djela sudca ili druge službene osobe koja je sudjelovala u postupku;
3) kada se utvrdi da je kažnjenik za tu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku ili za tu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u kaznenom postupku;
4) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drukčije odluke da su bili poznati u ranijem postupku ili
5) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Europski sud za ljudska prava utvrdi kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ako je odluka utemeljena na
tim kršenjima.

Članak 97.

Rok

Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Članak 98.

Razmatranje zahtjeva

(1) O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava sud koji je donio prvostupanjsku odluku o prekršaju.
(2) U zahtjevu se navodi po kojoj se zakonskoj osnovi traži ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, odbacuje se rješenjem.
(3) Zahtjev će se odbaciti i ako prvostupanjski sud, na temelju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev
podnijela neovlaštena osoba ili da je nepravodobno podnesen ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji očigledno nisu podobni da se na temelju njih dozvoli ponavljanje prekršajnog postupka.
(4) Sud će usvojiti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenika.
(5) Uvažavajući zahtjev, sud može izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres. U tom slučaju izvršenje rješenja o prekršaju bit će odgođeno
do donošenja nove odluke.
(6) Ako je kazna već bila izvršena prema kažnjeniku, sud može odrediti povrat naplaćene novčane kazne ili troškova i/ili ukinuti svaku drugu sankciju.

XIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA

Članak 99.

Vođenje evidencije

(1) Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteno tijelo koje izda prekršajni nalog bez odgađanja će u elektronskoj formi u prekršajnu evidenciju unijeti podatke o novčanoj kazni i
zaštitnim mjerama izrečenim fizičkoj osobi, pravnoj osobi, odgovornoj osobi kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt.
(2) Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, sukladno članku 59. ovoga zakona, taj će podatak bez odgađanja unijeti u prekršajnu evidenciju u elektronskoj formi i brisati
sankcije izrečene prekršajnim nalogom.
(3) Novčana kazna neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novčanih kazni sukladno članku 102. ovoga zakona. Zaštitne mjere neće se brisati iz
prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastare.
(4) Posebnim zakonom mogu biti propisani dulji rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije.
(5) Propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije donosi federalni ministar unutarnjih poslova uz suglasnost federalnoga ministra pravde.

Članak 100.

Brisanje sankcija

(1) Kažnjavanost pravne osobe, fizičke osobe, odgovorne osobe kao i osobe koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt novčanom kaznom briše se iz evidencije ex
lege ako kažnjena pravna osoba, fizička osoba, odgovorna osoba kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u roku dvije godine od dana pravomoćnosti
odluke kojom je izrečena kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako pravna osoba, fizička osoba, odgovorna osoba kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost -
obrt ne učini kazneno djelo koje sadrži obilježje prekršaja.
(2) Pravnoj osobi, fizičkoj osobi, odgovornoj osobi kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, koja je više puta bila kažnjena za prekršaj brisat će se ranije kazne
ako u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna ne izvrši novi prekršaj, odnosno ako pravna osoba, fizička osoba, odgovorna osoba
kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne izvrši kazneno djelo koje sadrži obilježje prekršaja.

Članak 101.

Davanje podataka iz evidencije

(1) Podatci iz evidencije mogu se dati samo ako sud utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
(2) Podatci iz evidencije mogu se dati samo: drugom sudu, mjerodavnom tužiteljstvu, tijelima unutarnjih poslova i tijelima inspekcije u svezi s kaznenim postupkom ili
postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila kažnjavana za prekršaj, tijelima mjerodavnim za izvršenje sankcija za prekršaje ili mjerodavnim tijelima koja
sudjeluju u postupku brisanja kazne.
(3) Na obrazložen zahtjev mjerodavnog tijela vlasti, ili osobe mogu se dati podatci iz evidencije ako još traju određene pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere, ili ako za to
postoji opravdan interes utemeljen na zakonu.
(4) Ako je odluka o kazni brisana, podatci o toj odluci nikom se ne daju osim sudu i mjerodavnom tužiteljstvu u svezi s postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe čija je
odluka brisana.

DIO TREĆI

XIV. IZVRŠENJE KAZNI

Članak 102.

Unos podataka o kaznama u Registar novčanih kazni

(1) Sve novčane kazne i troškovi postupka izrečeni na temelju konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u Registar
novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjenik duguje odgovarajućoj razini vlasti kojoj se plaća.
(2) Nakon što prekršajni nalog postane konačan i izvršan ili rješenje o prekršaju postane pravomoćno i izvršno, ovlašteno tijelo ili sud izvršit će unos podataka o novčanoj
kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni.
(3) Način i postupak unosa podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni iz stavka (2) ovoga članka utvrdit će Federalno ministarstvo
unutarnjih poslova u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
(4) Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni dok kažnjenik ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i
troškovi postupka u svakom slučaju bit će brisani iz Registra novčanih kazni po isteku pet godina od dana kada je prekršajni nalog postao konačan i izvršan ili je rješenje o
prekršaju postalo pravomoćno i izvršno.
(5) Sud će na prijedlog ovlaštenog tijela ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavljanju postupka izvršenja kazni i troškova postupka u slučaju smrti ili
trajnog duševnog oboljenja kažnjenika, nakon čega će se izvršiti brisanje novčane kazne i troškova postupka.

Članak 103.

Posljedice upisa kazne u Registar novčanih kazni

Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u Registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti:
1) registracija ili produljenje važnosti registracije motornog vozila;
2) izdavanje ili produljenje važnosti vozačke dozvole;
3) sudjelovanje na javnom tenderu;
4) registracija pravne osobe, promjena registracije pravne osobe ili registracije samostalne poslovne djelatnosti - obrta; ili
5) promjena vlasništva motornog vozila.

Članak 104.

Postupak prinudne naplate

(1) Svako je ovlašteno tijelo odgovorno za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili putem sporazuma o sankciji.
(2) Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju.
(3) Ovlašteno tijelo ili sud koji je izrekao novčanu kaznu zatražit će od mjerodavnog suda prinudnu naplatu blokiranjem računa fizičke, odnosno pravne osobe, sukladno odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06,
39/06, 39/09 i 35/12) u slučaju:
1) ako se utvrdi da kažnjenik izbjegava platiti novčanu kaznu, ili
2) ako postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti za izvršenje novčane kazne.
(4) Iznimno od odredbi stavka (3) ovoga članka, prinudnu naplatu može provesti i ovlašteno tijelo ako je to propisano posebnim federalnim zakonom.

Članak 105.

Lišenje slobode zbog neplaćanja

(1) Kažnjenik koji u roku ne plati u potpunosti ili djelomice novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje
određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini razuman i učinkovit način koji će primorati kažnjenika da plati iznos na koji je obvezan. O lišenju slobode zbog
neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenika može donijeti samo jednom za odnosni prekršaj. Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti
ili na prijedlog ovlaštenog tijela ili Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će izvijestiti podnositelja prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode.
(2) Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjenik lišen slobode neće utjecati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjenik će biti odmah oslobođen
nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.
(3) Lišenje slobode prema odredbama ovoga članka ne može biti određeno kažnjeniku koji može dokazati da nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu.
(4) Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjenik može izjaviti žalbu drugostupanjskom sudu u roku osam dana od prijema rješenja o lišenju slobode. Prvostupanjski sud dužan je
žalbu dostaviti dugostupanjskom sudu u roku tri dana od dana prijema žalbe. Drugostupanjski sud mora donijeti odluku po žalbi u roku 15 dana od prijema spisa. Žalba odgađa izvršenje.
(5) Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjenik može sudu predložiti da obavlja poslove za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje
novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u suradnji s mjerodavnim kompetentnim tijelima vlasti. Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti
slučaja, kao i financijske uvjete i mogućnost kažnjenika da plati novčanu kaznu, kao i vrstu izvršenog prekršaja, uzrast, fizičku i radnu sposobnost, psihička svojstva, obrazovanje,
sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na osobnost učinitelja.
(6) Ako sud usvoji prijedlog iz stavka (5) ovoga članka, izdat će nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ako kažnjenik obavi predviđeni posao, lišenje slobode neće se izvršiti i novčana će se kazna brisati iz Registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ako kažnjenik uopće ne obavi predviđeni posao, rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno, a ako ga obavi samo djelomice, sud će ocijeniti je li
svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tomu donijeti odgovarajući nalog.
(7) U slučaju kada sud ili ovlašteno tijelo utvrdi da se ne može izvršiti novčana kazna izrečena na temelju konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog rješenja o prekršaju, primjenom odredbi čl. 103. i 104. ovoga zakona i st. (1), (2) i (3) ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog tijela donijeti rješenje o izvršenju
novčane kazne kojim se kažnjeniku nalaže da obavi određene poslove za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne.
Ako kažnjenik obavi predviđeni posao, novčana će se kazna brisati iz Registra novčanih kazni.
(8) Postupak i uvjete za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčane kazne, kao i postupak i uvjete obavljanja poslova za opće dobro ili
poslova za dobro lokalne zajednice i način vođenja evidencije o obavljanju tih poslova regulirat će podzakonskim propisima federalni ministar pravde u suradnji s mjerodavnim kantonalnim ministarstvima u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 106.

Potraga

(1) Ako se ne zna prebivalište ili boravište kažnjene osobe tijekom postupka izvršenja odluke o prekršaju, kao i u drugim slučajevima kad je to prema ovom zakonu potrebno, sud će zatražiti od policije da nađe osobu odgovornu za prekršaj i sud obavijesti o njegovoj adresi.
(2) Sud može narediti privođenje osobe iz stavka (1) ovoga članka.

XV. NAKNADA ŠTETE ZBOG NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA

Članak 107.

Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja

Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima osoba kojoj je pravomoćnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom izvanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, osim u sljedećim slučajevima:
1) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenika novi postupak obustavljen uslijed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenika nakon učinjenog prekršaja;
2) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenika;
3) ako je okrivljenik svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzročio svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen.

Članak 108.

Drugi slučajevi prava na naknadu štete

Pravo na naknadu štete ima i osoba:
1) koja je bila zadržana u prekršajnom postupku pa je postupak obustavljen;
2) koja je uslijed pogreške ili nezakonitog rada sudca neutemeljeno zadržana dulje nego što zakon dozvoljava.

Članak 109.

Vraćanje novčanih iznosa

(1) Osoba kojoj je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, vraćanje oduzete imovinske koristi, vraćanje predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta.
(2) Smatra se da je osoba neopravdano kažnjena ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravomoćnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv nje obustavljen ili je donijeto
oslobađajuće rješenje uslijed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje temelji koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je ta osoba učinila prekršaj.
(3) Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjena osoba koja je lažnim priznanjem prouzročila kažnjavanje.
(4) Poslije smrti neopravdano kažnjene osobe naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njezin bračni partner i njezini srodnici koje je ona po zakonu bila
dužna izdržavati.

Članak 110.

Zastara prava na vraćanje novčanog iznosa

(1) Pravo neopravdano kažnjene osobe i osoba iz članka 109. stavak (4) ovoga zakona da traži naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa, zastarijeva za jednu godinu od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen.
(2) Zastara iz stavka (1) ovoga članka prekida se podnošenjem zahtjeva mjerodavnom tijelu, ministarstvu ili upravi mjerodavnoj za poslove prekršaja.
(3) Ako je zahtjev za naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa podnijela neopravdano kažnjena osoba, poslije njezine smrti osobe iz članka 109. stavak (4) ovoga
zakona mogu produljiti postupak za ostvarivanje zahtjeva u roku tri mjeseca od dana smrti neopravdano kažnjene osobe i to samo u granicama ranije podnesenog zahtjeva.
(4) Ako se neopravdano kažnjena osoba odrekla zahtjeva za naplatu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa, nakon njezine smrti zahtjev se ne može podnijeti.

Članak 111.

Postupak ostvarivanja prava

(1) Ovlaštena osoba dužna je svojim zahtjevom za naknadu štete obratiti se mjerodavnom tijelu, ministarstvu ili upravi mjerodavnoj za poslove prekršaja radi sporazuma o
postojanju štete i visini naknade.
(2) Ako do sporazuma ne dođe u roku tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može mjerodavnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Federacije BiH,
kantona, grada ili općine ovisno o tomu u korist čijeg je proračuna plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta.
(3) Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se tijelu uprave mjerodavnom za financije sukladno stavku (2) ovoga članka.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 112.

Prijelazne odredbe vezane uz sankcije

(1) Odluke o prekršajima koje su postale pravomoćne prije stupanja na snagu ovoga zakona izvršit će se prema odredbama ovoga zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga zakona sve neplaćene novčane kazne izrečene za izvršene prekršaje, kao i troškovi postupka izrečeni u prekršajnom postupku, a koji su još predmet izvršenja, evidentirat će se u Registru novčanih kazni na način propisan člankom 102. ovoga zakona.

Članak 113.

Prestanak važenja Zakona

(1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/06 i 37/10).
(2) U slučaju da su drugi zakoni u Federaciji u suprotnosti s ovim zakonom primjenjivat će se ovaj zakon.
(3) U postupku za oduzimanje imovinske koristi pribavljene prekršajem primjenjivat će se odgovarajuće odredbe posebnog propisa koji uređuje oduzimanje imovinske koristi.
(4) Odredbe propisa kojima se regulira visina novčanih kazni u prekršajnom postupku uskladit će se s odredbama ovoga zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga zakona.

Članak 114.

Stupanje na snagu i primjena Zakona

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Presjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Safet Softić