Na temelju članka 38. i članka 46. stavak 1. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), na prijedlog direktora Arhiva Federacije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 136. sjednici, održanoj 23.10. 2014. godine, donosi

U R E D B U

O UVJETIMA I NAČINU POLAGANJA STRUČNOG
ARHIVISTIČKOG ISPITA I NAČINA STICANJA
STRUČNIH ZVANJA U ARHIVISTIČKOJ STRUCI

I OPĆE ODREDBE

Članak l.

Ovom uredbom uređuju se uvjeti, program i način polaganja stručnog arhivističkog ispita (u daljem tekstu: arhivistički ispit), te uvjeti stjecanja stručnih znanja u arhivskoj struci za osobe koje obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, te drugim institucijama organiziranim na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Članak 2.

Sukladno odredbama članka 37. stavak 2. Zakona o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakona) arhivistički ispit, sukladno odredbama ove uredbe, dužni su polagati službenici i pripravnici visoke, više i srednje školske spreme koji obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, stručnim službama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, stručnim i drugim službama osnovanim za potrebe federalnih organa i drugih institucija organiziranih na razini Federacije.
Sukladno članku 37. stavak 3. Zakona, arhivistički ispit po odredbama ove uredbe, mogu polagati i službenici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na arhivskim poslovima u arhivama organa uprave kantona i arhivama službi za upravu grada i općine i arhivama drugih institucija organiziranim na razini kantona, grada i općine, radi stjecanja uvjeta za rad na arhivskim poslovima, ako drugačije nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uvjeta da formira svoje povjerenstvo za polaganje tog ispita. Pod drugim institucijama, u smislu st. 1. i 2. ovog članka, smatraju se javna poduzeća, javne ustanove, agencije, udruženja građana, fondacije i druge pravne osobe organizirane na razini Federacije, odnosno kantona, grada i općine.
Arhivistički ispit pred povjerenstvom iz članka 5. ove uredbe, mogu polagati i osobe koje se nalaze na radu u organima i pravnim osobama, koje nisu obuhvaćene odredbama st. I. i 2. ovog članka.
Ove osobe arhivistički ispit polažu na osobni zahtjev.

Članak 3.

Pripravnici iz organa i tijela iz članka 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu po isteku pripravničkog staža od jedne godine, za pripravnike sa visokom i višom školskom spremom, odnosno šest mjeseci za pripravnike sa srednjom školskom spremom. Kandidat koji nema svojstvo pripravnika, a radi na arhivskim poslovima, arhivistički ispit polaže pod istim uvjetima kao i kandidat u svojstvu pripravnika. Kandidat koji stekne viši stupanj školske spreme, od onog za koji je položio arhivistički ispit, dužan je ponovno polagati arhivistički ispit za novostečeni stupanj školske spreme.

II PROGRAM ARHIVISTTČKOG ISPITA

Članak 4.

Arhivistički ispit za službenike i pripravnike visoke školske spreme obuhvata sljedeće predmete:
1.     Arhivistika;
2.     Kancelarijsko poslovanje;
3.     Arhivsko zakonodavstvo;
4.     Povjesni razvoj arhivistike;
5.     Strani jezik (engleski ili drugi jezik);
6.     Informatika (arhivistička informatika).

Arhivistički ispit za službenike i pripravnike sa višom spremom obuhvata:
1.      Arhivistika;
2.      Kancelarijsko poslovanje;
3.      Arhivsko zakonodavstvo;
4.      Povjesni razvoj arhivistike;
5.     Informatika (arhivistička informatika).

Arhivistički ispit za službenike i pripravnike sa srednjom školskom spremom obuhvata:
1.      Arhivistika;
2.      Kancelarijsko poslovanje;
3.      Arhivsko zakonodavstvo;
4.      Osnove povjesnog razvoja arhivistike;
5.      Informatika (arhivisticka informatika).
Program sadržaja materije za svaki predmet iz odredaba ovog članka, utvrđuje direktor Arhiva Federacije. U okviru sadržaja materije utvrđuje se gradivo, izvori i literatura za svaki predmet. Ovaj program se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".

III SASTAV POVJERENSTVA I NAČIN POLAGANJA ARHIVISTIČKOG ISPITA

Članak 5.

Kandidati iz članka 2. ove uredbe, arhivistici ispit polažu pred Povjerenstvom za polaganje, arhivističkog ispita i stjecanje stručnih zvanja (u daljem tekstu: Povjerenstvo) koje formira direktor Arhiva Federacije.
Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiri člana, koje rješenjem imenuje direktor Arhiva Federacije. Za člana Povjerenstva imenuju se arhivski stručnjaci visoke školske spreme koji rade na poslovima iz arhivske djelatnosti i diplomirani pravnici koji rade na pravnim poslovima u arhivskoj djelatnosti, kao i istaknuti naučni radnici iz arhivske djelatnosti.
Povjerenstvo iz stavka l. ovog članka, imenuje se na razdoblje od jedne godine.

Članak 6.

Rješenjem o imenovanju Povjerenstva određuju se ispitivači za svaki predmet iz članka 4. ove uredbe.
Rješenjem iz stavka 1. ovog članka, određuje se i zapisničar na arhivistićkom ispitu, te utvrđuju njegovi poslovi i zadaci.

Članak 7.

Polaganje arhivističkog ispita vrsi se na pismeni zahtjev kandidata.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije.
Uz zahtjev se prilaže:
1.     ovjerena diploma ili svjedodžba o završenoj školskoj spremi;
2.     uvjerenje iii potvrda o pripravničkom, odnosno radnom stažu (obvezno navesti osnovne podatke o poslovima koje kandidat obavlja).

Članak 8.

Arhiv Federacije donosi rješenje kojim odobrava polaganje arhivističkog ispita za kandidata koji ispunjava propisane uvjete, odnosno rješenje kojim odbija zahtjev za polaganje ispita za kandidata koji ne ispunjava propisane uvjete.
U rješenju kojim se odobrava polaganje ispita određuje se nadnevak, vrijeme polaganja arhivističkog ispita, tema pismenog zadatka, mentor, rok izrade pismenog zadatka i visina troškova za polaganje arhivističkog ispita i rok uplate.
U rješenju kojim se odbija zahtjev za polaganje arhivističkog ispita, navodi se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 9.

Arhivistički ispit polaže se u sjedištu Arhiva Federacije.
Izuzetno, arhivistički ispit se može polagati i van sjedišta Arhiva Federacije, o čemu odlučuje direktor, ako za to postoje opravdani razlozi.
Kandidat pristupa polaganju arhivističkog ispita na dan utvrđen rješenjem iz članka 8. stavak 2. ove uredbe.

Članak 10.

Arhivistički ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.

Članak 11.

Pismeni dio ispita odnosi se na izradu određenog zadatka iz arhivistike ili druge ispitne oblasti, koju na prijedlog kandidata iii samoincijativno određuje Povjerenstvo.
Pismeni dio arhivističkog ispita (u daljem tekstu: pismeni zadatak), rade svi kandidati.
Kandidati srednje školske spreme rade jednostavniji pismeni zadatak iz arhivske djelatnosti.
Ocjenu pismenog zadatka donosi Povjerenstvo većinom glasova.
Pismeni zadatak se ocjenjuje ocjenom "zadovoljava" ili "ne zadovoljava".
Pismeni dio ispita polaže se prije pristupanja polaganju usmenog dijela ispita.
Izrada pismenog zadatka može trajati najduže jedan sat.

Članak 12.

Na usmenom dijelu arhivističkog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za praktičnu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz članka 4. ove uredbe, a u okviru materije koja je sadržana u programu svakog predmeta iz stavka 4. članka 4. ove uredbe.
Na usmenom dijelu arhivističkog ispita ispitivači su dužni kandidate ispitivati samo o materiji koja je obuhvaćena programom ispita za visoku, višu, odnosno srednju stručnu spremu i koja je utvrđena u programu iz stavka 4. članka 4. ove uredbe.
Usmeni dio arhivističkog ispita je javan.

Članak 13.

Po završenom usmenom dijelu arhivističkog ispita, Povjerenstvo odlučuje o uspjehu kandidata, bez prisustva javnosti.
Konačni uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom i usmenom dijelu arhivističkog ispita.
Povjerenstvo odlučuje o uspjehu kandidata ocjenom "položio arhivistički ispit", ili "nije položio arhivistički ispit", ili "upućen na popravni ispit iz jednog predmeta", ili "upućen na popravni ispit iz dva predmeta".

Članak 14.

Kandidat koji na arhivističkom ispitu pokaže nezadovoljavajuće znanje iz tri ili vise predmeta, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Kandidat koji na usmenom dijelu arhivističkog ispita ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog ili najviše dva predmeta ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.
Kandidat popravni ispit iz stavka 2. ovog članka može polagati po isteku roka od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja arhivističkog ispita.
Kandidat, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz stavka 3. ovog članka, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Ako kandidat u roku iz stavka 3. ovog članka, ne položi popravni ispit, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Arhiv Federacije donosi rješenje kojim se utvrđuje da kandidat nije položio arhivistički ispit, odnosno popravni ispit.
Protiv rješenja iz stavka 6. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 15.

Započeto polaganje arhivističkog ispita može se, izuzetno, odložiti, ako kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban da nastavi polaganje ispita.
O odlaganju polaganja započetog ispita iz stavka 1. ovog članka, odlučuje Povjerenstvo većinom glasova, o čemu se u spisu sačinjava službena zabilješka, koja sadrži odluku Povjerenstva o odlaganju ispita, razlog odlaganja i nadnevak kada kandidat treba da pristupi polaganju ispita.

Članak 16.

Započeto polaganje arhivističkog ispita može se odložiti do deset dana, a u izuzetno teškim zdravstvenim ili drugim opravdanim slučajevima i na rok od mjesec, odnosno najduže do dva mjeseca od dana odlaganja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju arhivističkog ispita na dan određen prema stavku 3. članka 14. ove uredbe, smatra se da ispit nije položio.

Članak 17.

Kandidatu koji polaže arhivistički ispit, Arhiv Federacije izdaje uvjerenje o položenom ispitu.
Uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu sadrži: zaglavlje ustanove, puni naziv povjerenstva, broj i nadnevak, prezime i ime kandidata, njegovu godinu i mjesto rođenja, školu, odnosno fakultet koji je završio i kada, te nadnevak položenog arhivističkog ispita, otisak pečata i potpis direktora Arhiva Federacije.
Uvjerenje iz stavka 1. ovog članka, izrađuje se na obrascu broj 1.

Članak 18.

U uvjerenju o položenom arhivističkom ispitu u dijelu koji se odnosi na ocjenu stoji: "položio arhivistički ispit za VSS", "položio arhivistički ispit za VŠS" i "položio arhivistički ispit za SSS".
U uvjerenju iz stavka 1. ovog članka, upisuje se i stručno zvanje, i to: za visoku školsku spremu - arhivist, za višu Školsku spremu - viši arhivski tehničar i za srednju školsku spremu, i to: za III stupanj - arhivski manipulant, a za IV stupanj - arhivski tehničar II vrste.

Članak 19.

Troškove polaganja arhivističkog ispita snosi organ, odnosno pravna osoba gdje se kandidat nalazi na radu, a za kandidate iz stavka 4. članka 2. ove uredbe, troškove snosi kandidat, ukoliko organ, odnosno pravna osoba u kojem je kandidat uposlen ne odluči da snosi troškove ispita.
Povjerenstvu za polaganje arhivističkog ispita i zapisničaru pripada naknada za rad u povjerenstvu.
Visinu naknade za troškove polaganja arhivističkog ispita, te visinu naknade za rad članova povjeresnstva i zapisničara, rješenjem određuje direktor Arhiva Federacije.

Članak 20.

O polaganju arhivističkog ispita vodi se zapisnik.
U zapisniku iz stavka 1. ovog članka, unosi se; sastav Povjerenstva, nadnevak i mjesto održavanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja, ocjena za pismeni dio ispita i ocjena uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stavka 1. ovog članka, potpisuju predsjednik, članovi Povjerenstva i zapisničar.
Zapisnik o polaganju arhivističkog ispita čuva se zajedno s ostalom dokumentacijom koja je u svezi sa arhivistickim ispitom, u predmetu kandidata.

Članak 21.

Administrativno - tehničke poslove za rad Povjerenstva i evidenciju o kandidatima, koji su polagali arhivistički ispit, vodi Arhiv Federacije.
Evidencija iz stavka I ovog članka, vodi se u vidu knjige i sadrži sljedeće podatke: ime, očevo ime i prezime kandidata, godina rođenja, naziv škole, odnosno fakulteta koji je završio, nadnevak polaganja arhivističkog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, nadnevak i mjesto izdavanja uvjerenja o položenom arhivističkom ispitu.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, vodi sa po obrascu broj 2.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, čuva se trajno.

IV STRUČNA ZVANJA I UVJETI ZA STJECANJE TIH ZVANJA
1. Vrsta stručnih zvanja

Članak 22.

Sukladno članku 39. Zakona, kao i odredbama ove uredbe, utvrđena su sljedeća stručna zvanja u arhivskoj struci:
1.     za službenike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;
2.     za službenike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar I vrste;
3.     za službenike srednje školske spreme: arhivski tehničar II vrste i arhivski manipulant.

2. Uvjeti za stjecanje osnovnog stručnog zvanja

Članak 23.

Službenik stječe osnovno stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima, i to:
1.     osoba sa završenom srednjom školskom spremom (III stupanj) - nakon navršenih šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i položenim arhivistickim ispitom, stječe zvanje - arhivski manipulant;
2.     osoba sa završenom srednjom školskom spremom (IV stupanj) - nakon šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i završenim arhivistickim ispitom, stječe zvanje - arhivski tehničar II vrste;
3.     osoba sa završenom višom školskom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivistickim ispitom stječe zvanje - viši arhivski tehničar;
4.     osoba sa završenom visokom stručnom spremom nakon navršene godine dana rada na arhivskim poslovima i položenim arhivistickim ispitom stječe zvanje - arhivist.

3. Uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja

Članak 24.

Službenik može steći više stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima, i to;
1. viši arhivski tehničar - stječe zvanje arhivski tehničar l. vrste nakon navršene četiri godina u zvanju viši arhivski tehničar i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih radova iz arhivistike, uvođenje novina u metodologiji rada u zvanju viši arhivski tehničar;
2.     arhivist - stječe zvanje viši arhivist nakon navršenih šest godina u zvanju arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih radova iz arhivistike i eventualno šire srodne djelatnosti, ispoljene sposobnosti za organiziranje stručnog rada u okviru arhivske djelatnosti i stručnih elaborata koji obezbjeđuju unapređenje arhivske djelatnosti u zvanju arhivist
3. viši arhivist - stječe zvanje arhivski savjetnik nakon navršenih devet godina u zvanju viši arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu u arhivističkoj oblasti, objavljenih stručnih ili znanstvenih radova iz arhivistike i šire djelatnosti, ispoljene sposobnosti za organiziranje naučno -istraživačkog rada u okviru arhivske djelatnosti, te usavršavanjem i unapređenjem naučnog i stručnog rada u arhivskoj djelatnosti, u zvanju viši arhivist.

Članak 25.

Službenik koji ispuni uvjete iz članka 24. ove uredbe, podnosi zahtjev za stjecanje odgovarajućeg višeg stručnog zvanja.
Uz zahtjev se prilaže;
1.     uvjerenje o položenom arhivi stokom ispitu;
2.     uvjerenje o radnom stažu u stručnom zvanju koje ima;
3.     spisak stručnih ili naučnih radova;
4.     obrazloženje u čemu se sastoje izuzetni rezultati u arhivističkoj oblasti kao i primjere ispoljenih sposobnosti za organiziranje stručnog rada u okviru arhivske oblasti i koje stručne elaborate ima kandidat kojim je omogućio unapređenje arhivske djelatnosti odnosno naučnog rada u arhivskoj djelatnosti.

Članak 26.

Zahtjev iz stavka l. članka 25. ove uredbe podnosi se Arhivu Federacije.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja izdaje direktor Arhiva Federacije, na prijedlog Povjerenstva iz članka 5. ove uredbe.
Povjerenstvo svoj prijedlog zasniva na temelju ocjene radova iz članka 25. ove uredbe, podnositelja zahtjeva.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja, izdaje se na obrascu broj 3.
Za kandidata, koji po ocjeni Povjerenstva ne ispunjava uvjete za stjecanje višeg stručnog zvanja izdaje se rješenje, kojirn se odbija zahtjev za stjecanje stručnog zvanja.
Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 27.

Viša stručna zvanja vrednuju se odgovarajućim procentom uvećanja plaće što se utvrđuje Pravilnikom o radnim odnosima i plaćama.
Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka, ne može biti veći od 5% zajedno više stručno zvanje.

V PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Od obveze polaganja arhivističkog ispita oslobađaju se osobe sa zvanjem magistra ili doktora povjesnih ili društvenih nauka, te osobe koje su završile gimnaziju (III i IV stepen) arhivistički smjer.

Članak 29.

Od obveze polaganja pojedinih predmeta arhivističkog ispita, oslobađaju se osobe koje su te predmete položile u okviru polaganja drugog stručnog ispita, pod uvjetom da program tog ispita, odnosno predmeta u temelju odgovara programu predmeta arhivističkog ispita.

Članak 30.

Osobe koje su položile arliivističkih ispit po propisima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ove uredbe, smatra se da imaju položen arhivistički ispit predviđen ovom uredbom.

Članak 31.

O priznavanju arhivističkog ispita osoba koje su taj ispit položile po propisima Republike Srpske, odlučuje direktor Arhiva Federacije, uzimajući u obzir program po kojem je ispit položen i program predviđen ovom uredbom.
Oslobađanje od arhivističkog ispita ili dijela arhivističkog ispita, sukladno odredbama čl. 28., 29. i 30. i članka 31. stavak l. ove uredbe, obavlja se na pismeni zahtjev zainteresirane osobe.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije. Uz zahtjev se prilaže dokaz o položenom ispitu i program po kojem je ispit položen.
Rješenje o zahtjevu iz stavka 2. ovog članka, donosi direktor Arhiva Federacije.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.

Članak 32.

Obrasci br. l., 2. i 3. nalaze se u privitku ove uredbe i čine njen sastavni dio.

Članak 33.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o uvjetima i načinu polaganja stručnog arhivističkog ispita i načinu stjecanja stručnih zvanja u arhivističkoj struci ("Službene novine Federacije BiH", 12/03 i 41/09).

Članak 34.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u
"Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 1951/2014
23. listopada 2014. godine
Sarajevo

Premijer
Nermin Nikšić, v. r.