U R E D B U O ŠUMAMA
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Uredbom ureduje se očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta, jačanje
njihovih funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama i šumskim zemljištem,
ekonomske funkcije, financiranje biološke obnove šumna na teritoriju Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), nadzor nad primjenom ove
Uredbe, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za šume i šumska zemljišta.
Članak 2.
(1) Pod šumom, u smislu ove Uredbe, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim
vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m? i čija je širina najmanje
20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šumom se smatraju
i šumski rasadnici, plantaže šumskog . drveća, čistine za trase dalekovoda i
drugu javnu infrastrukturu u šumi, površinske vode i močvare unutar šuma i sastojine
šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu ako su
starije od 30 godina i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta.
(2) Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno,
neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem osigurava
ili pomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također čine područja sa
smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.
(3) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumomn ili šumskim
zemljištem, odluku donosi kantonalni ministar nadležan za poslove šumarstva
(u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz pribavljeno mišljenje kantonalne
uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava).
II PLANIRANJE U ŠUMARSTVU
Članak 3.
(1) Šumama na određenom području se gospodari po odredbama šumskogospodarske
osnove, godišnjeg plana gospodarenja i projekta za izvođenje. Šumskogospodarska
osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko-gospodarskog
područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena osnova za sve šume jedne
općine. Šumskogospodarska osnova izrađuje se za period od deset godina i njene
odredbe su obvezujuće.
(2) Izuzev od odredaba stavka 1. ovog članka, ako ne postoje objektivne mogućnosti
pravovremene izrade nove šumskogospodarske osnove, državnim i privatnim šumama
može se gospodariti najduže godinu dana na temelju godišnjeg plana gospodarenja
za koji je postupak donošenja isti kao i za šumskogospodarske osnove. Odredbe
godišnjeg plana gospodarenja su obvezujuće. Godina izvršenja godišnjeg plana
gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumskogospodarske osnove.
(3) Ukupan obim sječa predviđen šumskogospodarskom osnovom za uredajni period,
po vrstama drveća i gazdinskirn klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane
količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru
šumskogospodarskog područja godišnje se realizira prosječna godišnja količina.
(4) Šumskogospodarska osnova, prostorni plan, vodnogospodarska osnova, lovnogospodarska
osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i
prirodnog naslijeđa i federalni program upravljanja mineralnim resursima, te
planovi korištenja pojedinih mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni.
(5) Vlasnik svih podataka i dokumenata u elektronskoj i drugoj formi izrađenih
tijekom izrade šumskogospodarske osnove za državne šume je Vlada Federacije
BiH (u daljnjem tekstu: Viada Federacije), a vlasnik svih elektronskih i ostalih
podataka i dokumenata izrađenih tijekom izrade šumskogospodarske osnove za privatne
šume je kantonalna vlada.
(6) Šumskogospodarsku osnovu može izrađivali pravno lice registrirano za te
poslove, uz pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva, koje u stalnom radnom
odnosu ima najmanje četiri diplomirana inženjera šumarstva za uzgoj i zaštitu
šuma, uređivanje i otvaranje šuma, iskorištavanje šuma i ekonomiku u šumarstvu,
sa radnim iskustvom od najmanje pet godina na odgovarajućim poslovima i položenim
stručnim šumarskim ispitom.
(7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šurnskogospodarske osnove je
obvezan i može ga obavljati pravno lice registrirano za izradu šumskogospodarskih
osnova ili fizičko lice, diplomirani inženjer šumarstva sa radnim iskustvom
od najmanje pet godina na poslovima uređivanja šuma i položenim stručnim šumarskim
ispitom uz prethodno pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva. Federalno
ministarstvo svake četiri godine vrši reviziju izdanih suglasnosti pravnim i
fizičkim licima za izradu šumskogospodarskih osnova i vršenje nadzora nad prikupljanjem
podataka za izradu osnova.
(8) Šumskogospodarsku osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo
uz pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva, koja se izdaje na temelju
prijedloga stručnog povjerenstva i mišljenja jedinice lokalne samouprave.
Šumskogospodarska osnova, za državne šume ne može se primjenjivati, prije nego
što za nju Federalno ministarstvo izda suglasnost.
(9) Šumskogospodarsku osnovu za privatne šume, na temelju prijedloga stručnog
povjerenstva, donosi kantonalno ministarstvo.
(10) Poslove izrade šumskogospodarske osnove za državne šume financira kantonalno
šumskogospodarsko društvo (u daljnjem tekstu: korisnik šuma) i odgovoran je
za njenu pravovremenu izradu. Korisnik šuma je dužan najmanje 120 dana prije
isteka roka važnosti Šumskogospodarske osnove, dostaviti dva primjerka novoizrađene
osnove kantonalnom ministarstvu. Nadzor nad izradom šŠumskogospodarske osnove
obavlja kantonalno ministarstvo.
(11) Sastav, rad i troškove stručnog povjerenstva za državne šume određuje federalni
ministar, a za privatne šume kantonalni ministar.
(12) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumskogospodarske
osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih
uvjeta, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Federalno,
ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja nadležnom šumarskom inspektoru.
(13) Federalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuju sadržaj, elementi
za izradu, postupak donošenja i reviziju šumskogospodarskih osnova za državne
i privatne šume.
Članak 4.
(1) Šumskogospodarska osnova se realizira godišnjim planovima koji sadrže prosječno
jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.
(2) Suglasnost na godišnji plan gospodarenja šumama, koji je korisnik šuma dužan
dostaviti nakasnije do 30.11. tekuće za narednu godinu, daje kantonalna uprava
u roku od 30 dana od dana prijema plana, a radovi. predviđeni godišnjim planom
gospodarenja ne mogu se započeti bez suglasnosti kantonalne uprave.
(3) Usvojeni godišnji plan gospodarenja korisnik šuma je dužan u roku od 15
dana od dana usvajanja dostaviti Federalnoj upravi, federalnoj i kantonalnoj
šumarskoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi
radovi predviđeni godišnjim planom.
Članak 5.
(1) Projekt za izvođenje se izrađuje za uredajnu jedinicu - odjel za državne
šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume.
Odredbe projekta za izvođenje su obvezujuće.
(2). Projekt za izvođenje ima važnost dvije godine i sadrži; radove uzgoja,
zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu izvođenja, preglednu
kartu procjenu uticaja radova na okoliš i ekonomsku analizu.
(3) Projekt za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva sa
najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim
ispitom. Korisnik šuma, odnosno privatni vlasnik šume, određuje lice za izradu
projekta.
(4) Projekt za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne
šume kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova.
(5) Izuzev od stavka 1. ovog članka projekt za izvođenje može se izrađivati
za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi
više od 100 m3 po jednom odjelu.
(6) Za privatne šume rade se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu
ako je godišnji obim sječa veći od 100 m3 po vlasniku.
(7) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su voditi registar izrađenih.
i donesenih projekata za izvođenje, i evidentirati, sve izvršene radove po projektu
u odgovarajuće evidencije.
III GOSPODARENJE U ŠUMARSTVU
Članak 6.
(1) Doznaka stabala za sječu obavlja se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem
površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršili samo
u lošijim niskim šumama.
(2) Doznaku stabala za sječu može obavljati diplomirani inženjer šumarstva sa
najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i položenim stručnim šumarskim
ispitom kojeg odredi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume kantonalna
uprava ili pravno lice za obavljanje stučnih poslova.
(3) Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u šumama za koje imovinsko-pravni
odnosi nisu riješeni, granice utvrđene i na terenu vidno na propisani način
obilježene.
(4) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama
vrsi se na temelju rješenja kantonalne uprave.
(5) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo
vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasništva.
(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka može se izjaviti žalba Federalnom
ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema istog.
(7) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, izrade projekta
za izvođenje i obavještavanja kantonalne uprave i jedinice lokalne samouprave
na čijem se području vrši sječa.
Članak 7.
(1) Korisnik državnih šuma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne šume dužni
su izvršavati poslove biološke obnove šuma minimalno u obimu koji je predviđen
šumsko-gospodarskom osnovom.
(2) Biološka obnova šuma u smislu ove Uredbe podrazumijeva: pripremu zemljišta
za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje,
njegu i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanaciju požarišta,
prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaku stabala za sječu,
rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštitu
šuma, projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture.
Članak 8.
(1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje povjerenstvo obavlja tehnički
prijem radova, koje za državne šume formira korisnik šuma, a za privatne šume
kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim
šumama.
(2) Povjerenstvo za tehnički prijem radova sastoji se od najmanje tri člana,
koje obvezno čini diplomirani inženjer šumarstva koji je izradio projekt za
izvođenje radova i jedan diplomirani inženjer šumarstva predstavnik kantonalne
uprave. Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se poslije dvije godine od
završetka njihovog izvođenja.
(3) Primjerak zapisnika povjerenstva dostavlja se u roku od osam dana od dana
završetka pregleda nadležnom šumarskom inspektoru.
Članak 9.
(1) Radove u šumi mogu izvoditi samo lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih
poslova. Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama obvezuju se provesti adekvatnu
obuku, uposlenih.
(2) U suradnji sa Federalnom upravom i znanstvenim institucijama, kantonalne
uprave organiziraju tehničke i specijalizirane obuke za uposlenike koji nemaju
uvjerenje o završenoj šumarskoj obuci kao i za vlasnike privatne šume.
Članak 10.
(1) Nisu dozvoljene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma izuzev pripreme
šumsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja
je planirana šumskogospodarskom osnovom, sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih
zaštitnih mjera.
(2) Sve površine nastale čistom sječom i požarišta moraju se pošumiti u roku
od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili pošumljavanjem.
IV ZAŠTITA PROTIV BIOTIČKIH I NEBIOTIČKIH AGENSA
Članak 11.
(1) Opće dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa,
koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju
šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unaprjeđenju
biodiverziteta u šumi.
(2) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma provode ili osiguravaju uspostavljanje
šumskog reda, provođenje sanitarne sječe i drugih preventivnih mjera prije nego
što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem
uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama.
(3) Federalna uprava u suradnji sa kantonalnim upravama organizira prikupljanje
važnih podataka vezanih za zaštitu šuma koje korisnici šuma i vlasnici privatnih
suma dostavljaju u roku koji odredi Federalna uprava; osigurava informacije
o pojavi biljnih bolesti i štetočina; savjetuje o pitanjima koja se odnose na
integralnu zaštitu šuma.
(4) Federalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje
i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja.
Članak 12.
(1) U slučaju nepogode u šumi koja je prouzročena bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim
agensom, korisnici šuma i kantonalne uprave za šume u privatnom vlasništvu u
suradnji sa Federalnom upravom, pripremaju plan za obnovu oštećenih i uništenih
šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stupanj oštećenja šume,
mjere koje je potrebno provesti i troškove sanacije i obnove.
(2) Ako troškovi za obnovu prelaze financijski potencijal nositelja prava na
gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim financijskim sredstvima za šume iz Proračuna
Federacije BiH i proračuna kantona, Vlada Federacije BiH će osigurali posebna
sredstva kako bi se omogućila primjena plana.
V PROMET DRVETA I NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA
Članak 13.
(1) Drvo, dijelove stabala i grane nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se
ne obilježe šumarskim čekićem, obrojče i premjere, niti stavljati u promet dok
se ne izda otpremni iskaz.
(2) Obilježavanje, obrojčavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza
za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih
šuma kantonalna uprava ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova.
(3) Nedrvne šumske proizvode nije dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja
korisnika šuma ili vlasnika privatne šume.
(4) Licu koje se zatekne u vršenju radnji suprotno odredbama ovog članka ili
koje izvrši sječu šume na uzurpiranom državnom zemljištu i zemljištu na kojem
imovinsko pravni odnosi nisu riješeni i lice koje izvrši sječu bez prethodne
doznake i prije obilježavanja, obrojčavanja i izdavanja otpremnog iskaza za
drvo i koje stavi u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti od odredaba
ovoga članka, kaznit će se novčanom kaznom i izreći će se zaštitna mjera oduzimanja
drveta, odnosno nedrvnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojim je izvršena
nezakonita radnja, a licu koje dozvoli vršenje radnji suprotno odredbama ovog
članka izreći će se novčana kazna.
(5) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda obavljaju čuvari
šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje
sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja obavljaju pripadnici policije
u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu
odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje
odredi kantonalna uprava. U slučaju da postoji mogućnost da se tijekom pohranjivanja
šumskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom
će prodati kantonalna uprava, a financijska sredstva će se deponirali na poseban
račun kantonalnog proračuna.
(6) U periodu vegetacije, od 1. travnja do 1. studenoga, drvo četinjača i brijesta
ne može se stavljati u promet i skladištiti sa korom, osim ako period od sječe
do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekata, a najduže 21 dan.
(7) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu po bilo
kojem osnovu dužni su korisniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema
odštetnom cjeniku.
VI ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA
Članak 14.
(1) Određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom
namjenom da bi se osigurala njihova zaštita ili specijalni režim gospodarenja.
Procjena šumskih funkcija u ovim šumama utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom
sa podacima o stanju šuma i principima i metodama gospodarenja šumama u cilju
očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, izvršitelja propisanog
režima kao i pravno lice koje je odgovorno za osiguravanje sredstava za podmirivanje
troškova vezanih za posebni režim gospodarenja.
(2) Vlasnik, odnosno korisnik šume, ima pravo na naknadu za ograničeno korištenje
ili povećane troškove zaštite. Naknadu snosi pravno lice na čiji je zahtjev
proglašenje izvršeno. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum
ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda.
(3) Federalno ministarstvo vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom
namjenom na temelju podataka koje mu dostavljaju kantonalna ministarstva.
Članak 15.
(1) Zaštitne šume služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta
podložnih erozijama, bujicama i klizištima, zaštitu naselja, gospodarskih i
drugih objekata, izvorišta, vodotoka, obale vodnih akumulacija i šume koje su
podignute kao zaštitni pojasi, proglašava vlada kantona na prijedlog kantonalnog
ministarstva i jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje
Federalne uprave. Prijedlog za proglašenje se zasniva na ekspertizi i stručnoj
analizi povjerenstva kantonafnog ministarstva.
(2) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obvezno se dostavlja Federalnom
ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog
naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave.
Članak 16.
(1) Šume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekološki
i prirodni značaj, proglašavaju se šumama sa posebnom namjenom u skladu sa odredbama
Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03)
ili drugim propisima koji također propisuju poseban režim gospodarenja za šume,
uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva.
(2) Sume posebne namjene su i šume od posebnog značaja za obranu i potrebe Oružanih
snaga Bosne i Hercegovine, kao i šume ili njeni dijelovi registrirani kao sjemenske
sastojine i sjemenski objekti, u skladu sa odredbama Zakona o sjemenu i sadnom
materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja ("Službene novine
Federacije BIH", broj 71/05).
(3) Za šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam,
klimatska i druga lječilišta, potrebno je pribavili prethodnu suglasnost kantonalnog
ministarstva,
(4) Zahtjev sa elaboratom za proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja,
koji podnosi zainteresirana institucija ili pravno lice obvezno sadrži: cilj
i razloge za proglašenje; popis katastarskih parcela kao i naziv šumskogospodarske
jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; kartu najmanje razmjere 1:10.000 sa
ucrtanim parcelama; stručni šumarski elaborat; procjenu okolišnog utjecaja;
predložena ograničenja u gospodarenju; predložene naknade; suglasnost jedinice
lokalne samouprave i odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti
i rasprave.
(5) Primjerak akta o proglašenju šuma s posebnom namjenom obvezno se dostavlja
Federalnom ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog
i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi, kantonalnoj upravi i jedinici lokalne
samouprave.
(6) Federalna uprava podnosi prijedlog za proglašenje šuma koje su od vitalnog
značaja za trajno gospodarenje šumama.
Članak 17.
Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumska zemljišta na kršu, zbog
svojih posebnosti) klasificiraju se kao područja sa posebnim režimom gospodarenja,
te uživaju podršku Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave i klasificiraju
se kao područja sa visokim stupnjem ugroženosti od šumskih požara.
VII ZAŠTITA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA OD ŠTETA
Članak 18.
(1) U Šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti
do 150 m od šume nije dozvoljeno loženje otvorene vatre, izgradnja i rad tvornica
i drugih objekata, koji rade sa otvorenim plamenom zabranjena je na udaljenosti
manjoj od 300 metara od granice šume.
(2) Korisnici šuma u suradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima, kantonalnim
upravama i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju i provode planove za
zaštitu šuma od požara i redovito izvještavaju Federalnu upravu.
Članak 19.
(1) Upotreba kemijskih sredstava, odlaganje otpada, smeća ili zagađujućih tvari
u šumi i na šumskom zemljištu nije dozvoljena.
(2) Izuzev od stavka 1. ovog članka, uz dozvolu nadležnog kantonalnog ministarstva,
certificirana kemijska sredstva, pod uvjetom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu,
mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači
i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može
biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara.
Članak 20.
Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljnjem tekstu: pašarenje)
u šumama nije dozvoljeno bez odobrenja korisnika ili vlasnika šuma na površinama
koje su određene šumsko-gospodarskomn osnovom.
Članak 21.
Kantonalne uprave i korisnici guma prate zdravstveno stanje šuma i obim šteta
u šumama, te o tome izvještavaju Federalnu upravu.
VIII NEDRVN1 ŠUMSKI PROIZVODI
Članak 22.
(3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih guma mogu uzgajati i iskorištavali nedrvne
šumske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje
u obimu i na mjestima koja su određena u šumnskogospodarskoj osnovi.
(2) Korisnik šuma može za vlastite potrebe koristili mineralne sirovine na površinskim
kopovima - pozajmištima predviđenim šumskogospodarskom osnovom u svrhu izgradnje
i održavanja šumskih puteva.
IX ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA
Članak 23.
Sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo ostećivanje stabala pančićeve omorike
(Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corvlus
colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus
mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC), munike fPinus
heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presi), nije
dozvoljena, osim ako je potrebno provesti uzgojne i sanitarne sječe.
X PROMET U ŠUMAMA
Članak 24.
(1) Pri planiranju i izgradnji šumskih puteva potrebno je prilagoditi se prirodnom
okolišu, te uvažavati potrebe lokalne zajednice, kao i protupožarne, turističke
i rekreativne potrebe.
(2) Transportna šumska infrastruktura mora, biti izgrađena, održavana i korištena
na način da isključuje narušavanje ostalih funkcija šuma i šumskih zemljišta.
(3) Šumski put se može graditi nakon što se izradi projekt za njegovu izgradnju
i pribavi dozvola nadležnog organa.
Članak 25.
(1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima
osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, policijskih istraga,
vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika,
korisnika i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva,
(2) Vlasnik i korisnik šuma mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu.
Za organiziranje biciklističkih i moto-utrka šumskim putem potrebno je pribaviti
dozvolu kantonalnog ministarstva koja može uključivati određenu naknadu.
Članak 26.
Sva lica na vlastitu odgovornost imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim
zemljištem ako nije drugačije određeno ovom uredbom ili šumskogospodarskom osnovom.
Korisnik odnosno vlasnik šume nisu obvezni poduzimati posebne mjere opreza,
niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe
takva lica.
XI UPRAVLJANJE ŠUMAMA
Članak 27.
(1) Šume i šumsko zemljište su u državnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: državne
šume) i u privatnom vlasništvu (u daljnjem tekstu: privatne šume).
(2) Državne šume i šumska zemijišta su u vlasništvu Federacije.
U ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u
državnom vlasništvu, Federaciju zastupa Federalno ministarstvo.
(3) Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju Federalno ministarstvo
i kantonalno ministarstvo pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom.
(4) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći
njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno
dosjelošću.
Članak 28.
(1) Vlada kantona, kantonalno ministarstvo i kantonalne uprave provode prava
i obveze iz oblasti šumarstva na području kantona u skladu sa odredbama ove
Uredbe.
(2) Zabranjeno je i kažnjivo svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog
zemljišta. Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik
dužan je napustiti odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma.
Članak 29.
(1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta izuzev u svrhu arondacije
i komasacije.
(2) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije.
(3) Granice državnih šuma na terenu moraju biti obilježene vidnim i trajnim
znakovima.
(4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma i održavanje graničnih znakova
vrši korisnik šuma.
Članak 30.
(1) Privatne šume, u smislu ove Uredbe, su sve šume i šumsko zemljište za koje
fizičko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemljišne knjige dokaže vlasništvo.
(2) Vlasnik privatne šume upravlja svojom šumom i ugovorom, uz naknadu, prenosi
obavljanje stručnih poslova kako je definirano ovom Uredbom, kantonalnoj upravi
ili pravnom licu za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama.
(3) Pod stručnim poslovima iz stavka 2. ovog članka podrazumijevaju se doznaka,
primanje i premjeravanje drvne mase, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje
šumsko-uzgojnih radova i zaštita šuma i vođenje evidencija o izvršenim poslovima.
XII EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUME
Članak 31.
(1) Na području kantona posluje kantonalno šumskogospodarsko društvo (korisnik
državnih šuma).
(2) Federalno ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama
korisniku šuma, a posebno: izradu šumskogospodarskih osnova, godišnjih planova
gospodarenja, projekata za izvođenje i njihovu realizaciju, projektiranje, izgradnju,
rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture, promet šumskih drvnih sortimenata
i nedrvnih šumskih proizvoda, izvršavanje programa i planova biološke obnove
šuma, provođenje mjera zaštite šuma, proizvodnju i promet šumskog sjemena, šumskog
i ukrasnog sadnog materijala, izvršavanje planova korištenja nedrvnih šumskih
proizvoda, realizaciju planova razvoja šumarstva i mjere racionalizacije u šumarstvu,
ostale poslove, zadatke i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
(3) Izuzev od stavka 1. ovoga članka, u Posavskom kantonu, zbog male površine
državnih šuma, poslove gospodarenja šumama Federalno ministarstvo ugovorom prenosi
na kantonalno ministarstvo.
(4) Korisnik suma obvezan je šumske drvne sortimente prodavati po tržišnim uvjetima
i cijenama.
(5) Korisnik šuma ne može na treća lica prenositi prava koja proizlaze po osnovu
vlasništva.
Članak 32.
(1) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim
mjerama predviđenim šumsko razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom,
godišnjim planom gospodarenja i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama
moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti kantonalnoj upravi najkasnije
do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 33.
Korisnik državnih šuma dužan je plaćati naknadu u visini od 7% od ostvarenog
prihoda od drveta računajući cijenu drveta: na panju i prihoda ostvarenog od
nedrvnih šumskih proizvoda, u skladu sa odredbama članka 49. ove Uredbe.
Članak 34.
Kantonalna uprava dužna je Federalnoj upravi dostaviti katastar državnih i privatnih
šuma najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim
svim promjenama tijekom godine.
Članak 35.
Vlasnik, odnosno korisnik šume i šumskog zemljišta, dužan je uz naknadu dozvoliti
privremeni prijevoz (prinudni put) ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih
parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način, ili ako
bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.
Članak 36.
(1) Za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu polaže se stručni šumarski ispit
i mogu ga polagati kandidati sa diplomom šumarskog fakulteta VII stupnja obrazovanja
i sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon stjecanja zvanja diplomiranog
inženjera šumarstva.
(2) Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inženjeri
šumarstva sa više od deset godina radnog iskustva u struci nakon stjecanja zvanja
diplomiranog inženjera šumarstva, specijalisti, magistri i doktori šumarskih
nauka.
XIII PROMJENA NAMJENE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA I GRADNJA U ŠUMI
Članak 37.
(1) Vlada Federacije BiH može na prijedlog Federalnog ministarstva pojedine
dijelove državnih šuma izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi njihovog
korištenja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura.
(2) Vlada Federacije BiH može na zahtjev vlada kantona ili općina uz elaborat
i pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, a na prijedlog Federalnog ministarstva
dijelove državnih šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje izdvojiti iz
šumskogospodarskog područja i prenijeti u vlasništvo općini na korištenje u
druge svrhe koje daju veću trajnu korist.
(3) Podnositelj zahtjeva mora platiti naknadu vlasniku šume u visini koja se
određuje u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine
Federacije BiH", broj 70/07). Naplaćena sredstva su namjenski prihod Proračuna
Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna kantona u
iznosu od 60%.
Članak 38.
(1) Krčenje šuma je zabranjeno osim ako se radi o izgradnji objekata planiranih
važećim planom prostornog uređenja u slučajevima kada se time postižu veće trajne
koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
(2) Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo, uz prethodnu suglasnost
kantonalnog ministarstva i mišljenja Federalne uprave.
(3) Zahtjev za krčenje šuma može podnijeti samo vlasnik, koncesionar i drugo
ovlašteno lice u skladu sa odredbama ove Uredbe i podnosi se kantonalnom ministarstvu
uz slijedeću dokumentaciju: izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak
iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana, koncesioni ugovor ako se radi
o koncesiji, okolišnu suglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša, suglasnost
organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, suglasnost organa
nadležnog za vodno gospodarstvo i mišljenje kantonalne uprave.
(4) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište
ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta
dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje.
(5) Dozvola za promjenu namjene šumskog zemljišta važi godinu dana od dana njenog
izdavanja.
(6).Podnositelj zahtjeva obvezan je prije početka radova uplatiti naknadu čija
se vrijednost određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na
površini koja ne može bili manja od površine kojoj se mijenja namjena i tržišnoj
vrijednosti drveta koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski
prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno namjenski prihod proračuna
kantona u iznosu od 60% i ista se može koristiti samo u svrhu podizanja novih
šuma i kupnju šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe. Kontrolu uplate naknade
vrši nadležna šumarska inspekcija.
Članak 39.
(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura,
objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumskogospodarskom
osnovom i lovno-uzgojni i lovno-tehnički objekti u skladu sa važećom lovnogospodarskom
osnovom.
(2) Izuzetno u šumi i na šumskom zemljištu mogu se gradili objekti predviđeni
važećim planom prostornog uređenja.
(3) Jedinica lokalne samouprave ili investitor se obvezuje pribaviti dozvolu
za promjenu namjene šumskog zemljišta iz članka 40. ove Uredbe prije početka
radova na izgradnji objekata predviđenih detaljnim planom prostornog uređenja,
osim za objekte iz stavka ovog članka,
(4) Imovinskopravni odnosi za objekte iz stavka 2. ovog članka rješavaju se
u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, osim za objekte komunalne i
prometne infrastrukture čiji je investitor jedinica lokalne samouprave.
Članak 40.
(1) Davanje državnih šuma i šumskog zemljišta u zakup je zabranjeno. Izuzetno
Federalno ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom davati u zakup
radi postavljanja privremenih objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o
koncesiji i za podizanje GSM baznih stanica, uzgoj divljači, podizanje višegodišnjih
nasada ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume.
(2) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti
mišljenje Federalnog pravobraniteljstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje na temelju ugovora o zakupu iz stavka 2. ovog
članka uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH.
(4) Ako se šumskom zemljištu mijenja namjena, podnositelj zahtjeva za zakup
obvezan je uplatiti naknadu za promjenu namjene šumskog zemljišta iz članka
40. stavak 6. ove Uredbe bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada se
uplaćuje kao namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%, odnosno
namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60% i isti se može koristiti
samo u svrhu podizanja novih šuma i kupnje šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe.
(5) Uvjete i način davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup propisuje
Vlada Federacije BiH.
Članak 41.
(1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo
služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova,
kao i za druge namjene ako je proglašen javni interes u skladu sa odredbama
Zakona o eksproprijaciji.
(2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom
vlasništvu zaključuje se između korisnika i Federalnog ministarstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje na temelju služnosti uplaćuje se u korist Proračuna
Federacije BiH.
(4) Lice u čiju korist se zasniva služnost obvezno je uplatiti naknadu iz članka
40. stavak 6. ove Uredbe, bez provođenja procedure za krčenje šume. Naknada
se uplaćuje kao i namjenski prihod Proračuna Federacije BiH u iznosu od 40%,
odnosno namjenski prihod proračuna kantona u iznosu od 60% i isti se može koristiti
samo u svrhu podizanja novih šuma i kupnje šuma u skladu sa odredbama ove Uredbe.
XIV ŠUMARSKE INSTITUCIJE
Članak 42.
(1) Federalna uprava za šumarstvo je upravna organizacija u sastavu Federalnog
ministarstva.
(2) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu,
Članak 43.
(1) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove:
a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući
inventuru svih šuma, utvrđuje i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar
šumske infrastrukture u državnom i privatnom vlasništvu za Federaciju;
b) priprema nacrt šumarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu;
c) prati provedbu i vodi evidenciju važenja šumskogospodarskih osnova za državne
šume;
d) pruža stručnu pomoć za izradu šumskogospodarskih osnova za državne šume;
e) izrađuje plan i program za biološku obnovu šuma, programe i planove za pošumljavanje
krša i goleti koji se financiraju iz Proračuna Federacije BiH;
f) utvrđuje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog
sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u Federaciji;
g) vrši stručne, poslove u vezi s proizvodnjom šumskog. sjemena i šumskog sadnog
materijala koji proizlaze iz odredaba ove Uredbe i propisa iz oblasti o sjemenu
i sadnom materijalu i priprema potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju
i kvaliteti šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;
h) prati zdravstveno stanje šuma, obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe
i prati stanje i stupanj oštećenosti šuma;
i) izrađuje programe zaštite šuma i planove protupožarne zaštite i vodi baze
podataka;
j) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i lovstva i osigurava podatke
za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;
k) prati ekonomsko stanje šumarstva na temelju podataka dobivenih od strane
kantonalnih uprava, redovito podnosi izvješće federalnom ministru o cijenama
šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda i upoznaje javnost o
stanju šuma i razvoju šumarstva i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije
o stanju šuma i njihovom značaju;
1) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva kqji.se financiraju ili
sufinanciraju iz namjenskih sredstava Proračuna Federacije BiH uz prethodno
pribavljenu suglasnost Federalnog ministarstva;
m) podržava i promovira znanstveno istraživačku djelatnosti prijenos znanja
iz oblasti šumarstva i lovstva;
n) priprema i daje mišljenja za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom
namjenom;
o) organizira savjetovanja i pruža stručnu pomoć kantonalnim upravama i kantonalnim
šumskogospodarskim društvima;
p) razvija međuentitetsku suradnju iz oblasti šumarstva i lovstva;
r) provodi i primjenjuje međunarodne konvencije i standarde iz oblasti šumarstva
i lovstva;
s) utvrđuje i provodi strategiju borbe protiv korupcije u; suradnji sa kantonalnim
upravama;
t) prati izvršenje svih ugovora koje zaključuje Federalno ministarstvo.
(2) Federalna uprava priprema godišnji plan rada, financijske planove i izvješća
o izvršenim radovima i iste, putem Federalnog ministarstva, dostavlja Vladi
Federacije BiH.
Članak 44.
(1) Kantonalna uprava obavlja slijedeće poslove:
a) osigurava neposrednu zaštitu državnih šuma putem čuvarske službe;
b) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi
katastar šuma i Šumskog zemljišta na području kantona i dostavlja ih Federalnoj
upravi;
c) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu;
d) izrađuje elaborat za formiranje šumskogospodarskih područja;
e) odgovorna je za nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumskogospodarskih
osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumskogospodarskih
osnova za državne šume;
f) prali realizaciju šumskogospodarskih osnova putem godišnjih planova gospodarenja
šumama;
g) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača
šumskog i ukrasnog drveća i grmlja;
h) obavlja poslove dijagnozno-prognozne službe i prati stanje i stupanj oštećenosti
šuma i o tome obavještava Federalnu upravu;
i) prati izvršenje svih ugovornih obveza koji se odnose na državne šume;
j) prati realizaciju programa zaštite šuma;
k) usuglašava šumskogospodarske osnove sa prostornim pla-novima, vodnogospodarskim
osnovama, lovnogospodarskim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za
zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja
mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama;
1) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području kantona
i podatke dostavlja Federalnoj upravi;
m) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili
sufinanciraju iz namjenskih sredstava proračuna kantona;
n) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom
na način propisan ovom Uredbom;
o) organizira savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisniku i vlasnicima privatnih
šuma;
p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta
i vodotoka unutar šumskih resursa koji se financiraju iz proračuna kan tona.
uz suglasnost nadležnog organa za poslove vodnog gospodarstva;
r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne
publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;
s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnji izvještaj i iste
dostavlja kantonalnom ministarstvu;
t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ove Uredbe ili po zahtjevu
kantonalnog ministarstva.
(2) Nadležno tijelo kantona donosi propise o upravljanju i korištenju namjenskih
sredstava proračuna kantona. Namjenska sredstva proračuna kantona mogu biti
korištena samo za izvršenje zadataka koji su u skladu sa ovom Uredbom u nadležnosti
kantona i za mjere koje su predviđene za korištenje namjenskih sredstava Proračuna
Federacije BiH.
(3) Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve tražene podatke u cilju
sagledavanja slanja šumarstva u Federaciji,
Članak 45.
(1) Kantonalno ministarstvo je dužno osigurati neposrednu, zaštitu državnih
šuma - čuvanje šuma od bespravnog prisvajanja i korištenja, šumskih požara i
drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina kao i drugih protuzakonitih
radnji, uz pomoć organizirane Čuvarske službe po određenim čuvarskim rejonima.
(2) Čuvarska služba formira se unutar kantonalne uprave.
(3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili
IV stupanj, koja ispunjavaju uvjete za nošenje oružja i druge uvjete za obavljanje
javne službe.
(4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe i imaju javna ovlaštenja.
(5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju
imali dokument - legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma.
Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite
šuma.
(6) Dužnosti čuvara šuma su da:
a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovom Uredbom i planovima
zaštite šuma od požara;
b) Čuva šumu od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava
bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima;
c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih;
d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi
od divljači;
e) prali stanje divljaci;
f) prati održavanje šumskog reda;
g) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i
sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet;
h) zaustavlja prijevozna sredstva ipregleda prateću dokumentaciju za prijevoz
šumskih sortimenata;
i) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim
mjestima gdje se drvo drži;
j) pregleda sav transport na šumskim putevima;
k) sprječava istresanje i deponiranje (odlaganje) smeća i drugog otpada u šumi
i uništavanje graničnih znakova;
1) sastavlja zapisnik o protupravnoj radnji sa neophodnim
podacima o izvršenoj radnji, izvršiteljima i visini štete;
m) legitimira sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovoj Uredbi
i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji utemeljena sumnja
da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi
način;
n) obavještava kantonalnu upravu, policijsku upravu i nadležnu šumarsku inspekciju
o svim zapaženim nepravilnostima.
(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stavka 6. ovog
članka čuvar šuma obvezan je bez odlaganja podnijeti prekršajni nalog, odnosno
putem kantonalnog ministarstva zahtjev za pokretanje postupka nadležnom sudu
ili tužiteljstvu.
(8) Svako lice je na zahtjev čuvara šuma dužno pokazati osobne dokumente kojima
se utvrđuje njegov identitet i dokumente za drvo i ostale šumske proizvode u
prijevozu ili uskladištene.
XV FINANCIRANJE
Članak 46.
(1) Radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima
održivog gospodarenja šumama utvrđenih šumarskim programom Federacije, kantonalnim
šumskorazvojnim planovima i šumsko gospodarskim osnovama utvrđuju se financijska
sredstva za zaštitu i unapređenje stanja postojećih i podizanja novih šuma i
za ruralni razvoj.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se iz:
a) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz članka 30. stavak
2. ove Uredbe;
b) naknada za korištenje državnih šuma iz članka.33. ove Uredbe;
c) naknada iz članka 37. stavak 3. ove Uredbe;
d) naknada u postupku promjene namjene šuma i šumskog zemljišta iz članka 38.
stavak 6. ove Uredbe;
e) naknada iz članka 40. stavak 4. ove Uredbe;
f) naknada iz članka 41. stavak 4. ove Uredbe;
g) naknada za općekorisne funkcije šuma iz članka 48. ove
Uredbe;
h) ostalih izvora u skladu sa ovom Uredbom i drugih izvora.
(3) Sredstva iz stavka 2. ovog članka uplaćuju se na poseban račun Proračuna
Federacije i proračuna kantona.
(4) Sredstvima sa posebnih računa iz stavka 3. ovog članka raspolažu federalni
ministar i kantonalni ministar.
Članak 47.
(1) Naknada za korištenje državnih šuma iz članka 33. ove Uredbe obračunava
se od prihoda od drveta računajući cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog
od nedrvnih šumskih proizvoda i uplaćuje se u sljedećim iznosima;
a) 1,0 % na posebni račun Proračuna Federacije;
b) 1,0 % na posebni račun proračuna Kantona;
c) 5,0 % na namjenski račun općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka uplaćuje se po ostvarenom prihodu, tromjesečno
i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.
(3) Kontrolu obračuna i uplata naknade iz stavka I ovog članka vrši nadležna
šumarska inspekcija.
(4) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stavka
l. ovog članka, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi
kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obveze, po pravosnažnosti
i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.
Članak 48.
(1) Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica koja su registrirana
za obavljanje djelatnosti na teritoriju Federacije kao i dijelovi pravnih lica
čije je sjedište izvan Federacije, a obavljaju djelatnost na teritoriju Federacije,
u visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog prihoda.
(2) Naknada iz stavka 1. ovog članka uplaćuje se tromjesečno i po završnom godišnjem
računovodstvenom izvještaju prema mjestu ostvarenog prihoda u omjeru od 20%
na posebni račun Proračuna Federacije BiH i 80% u korist posebnog računa kantona
na čijem području je prihod ostvaren. Uplata naknade za općekorisne funkcije
šuma vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva finansija.
(3) Od obveze plaćanja naknade iz stavka 1. ovog članka izuzimaju se: korisnici
državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruge i fondacije,
izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti.
(4) Kontrolu obračuna i uplata naknade iz stavka 1. ovog članka vrše Porezna
uprava i Šumarska inspekcija putem prijedloga za prinudno izvršenje, po pravosnažnosti
i izvrsnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.
Članak 49.
(1) Iz namjenskih sredstava Proračuna Federacije BiH prikupljenih na temelju
članka 46. stavak 2. ove Uredbe financiraju se sljedeći poslovi:
a) izrada i revizija Šumarskog programa Federacije;
b) kontinuirane inventure šuma na velikim površinama;
c) biološka obnova šuma u obimu većem od onoga koji je predviđen šumskogospodarskom
osnovom;
d) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata,
požara i slično;
e) unapređenja proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala;
f) gospodarenje šumama koje su od vitalnog interesa u skladu sa člankom 16.
stavak 6. ove Uredbe;
g) očuvanje i unapređenje genofonda, rijetkih i ugroženih vrsta šumskog drveća;
h) očuvanja i unapređenja bioraznolikosti šumske flore i faune;
i) sufinanciranja tehničkih specijalističkih tečajeva;
j) znanstvena istraživanja i stručne analize;
k) druge namjene za unapređenje šuma.
(2) Federalna uprava priprema program poticaja za šumarstvo na temelju kriterija
za korištenje namjenskih sredstava Federacije i dostavlja ga federalnom ministru
na usvajanje. Prilikom pripreme programa Federalna uprava će poštovati izvedbeni
dio šumarskog programa Federacije i iznos sredstava utvrđenih Proračunom Federacije
BiH u tekućoj godini za te namjene.
Članak 50.
(1) Iz namjenskih sredstava proračuna kantona prikupljenih na temelju članka
46. stavak 2. ove Uredbe, financiraju se sljedeći poslovi:
a) rad čuvarske službe;
b) izrada i revizija kantonalnog šumsko-razvojnog plana;
c) izrada šumskogospodarskih osnova za privatne šume i nadzor nad prikupljanjem
podataka za izradu šumskogospodarskih osnova za državne i privatne šume;
d) biološka obnova šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumskogospodarskom
osnovom;
e) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekata,
požara i slično;
f) unapređenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala;
g) oganiziranje tehničkih specijalističkih tečajeva;
h) očuvanje i unapređenje bioraznolikosti šumskih ekosustava;
i) druge namjene za unapređenje šuma,
(2) Kantonala uprava priprema program poticaja za šumarstvo na temelju kriterija
za dodjelu namjenskih sredstava kantona i dostavlja ga kantonalnom ministru
na usvajanje. Prilikom pripreme programa kantonalna uprava će poštivali kantonalni
šumsko-razvojni plan i iznos sredstava utvrđenih proračunom kantona u tekućoj
godini za te namjene.
Članak 51.
Namjenska sredstva za općine mogu se trošiti samo za izgradnju, rekonstrukciju
i održavanje infrastrukture na području općine, a prema planu koji donosi općinsko
vijeće.
XVI NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVE UREDBE
Članak 52.
(1) Federalno ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ove Uredbe i propisa donesenih
na temelju ove Uredbe koji su ovom Uredbom stavljeni u nadležnost Federacije,
kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom koji predstavljaju
vršenje javnih ovlasti.
(2) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlasti, iz
stavka 1. ovog članka, Federalno ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu
u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne
organizacije u vršenju javnih ovlasti, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje
poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih
ovlasti.
(3) Federalno ministarstvo vrši i upravni nadzor nad kantonalnim ministarstvima
u dijelu izvršenja federalne politike u oblasti očuvanja i zaštite šuma, planiranja
i upravljanja šumama i financiranja obnove i unapređenja šuma na teritoriju
Federacije.
(4) Upravni nadzor nad kantonalnim organima uprave i institucijama koje vrše
javne ovlasti vrši se u žalbenom postupku i putem ovlasti drugostupanjskog organa
i po službenoj dužnosti,
(5) Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provođenjem ove Uredbe i
propisa donesenih na temelju ove Uredbe koji su ovom Uredbom stavljeni u nadležnost
kantona kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovom Uredbom
koji predstavljaju vršenje javnih ovlasti, a slavljeni su u nadležnost kantona.
XVII KAZNENE ODREDBE
Članak 53.
Novčanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit će se korisnik šuma ili drugo
pravno lice ako:
1. gospodari šumama bez šumskogospodarske osnove, godišnjeg plana gospodarenja
i projekta za izvođenje (članak 3. st. 1. i 2.);
2. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen
na godišnjem nivou a u skladu sa šumskogospodarskom osnovom .(članak 3. stavak
3.);
3. prije isteka važeće ne izradi i dostavi novu šumsko-gospodarsku osnovu (članak
3. stavak 10.);
4. izradi projekt za izvođenje suprotno odredbama članka 5. stavak 2.;
5. ne izradi i ne donese projekt za izvođenje (članak 5. stavak 4.);
6. vrši sječu šume suprotno odredbama članka 6. stavak 7.;
7. ne obavlja poslove biološke obnove šuma (članak 7. stavak 1.);
8. ne izradi planove zaštite žurna od požara (članak 18. stavak 2.);
9. u šumi vrši uporabu kemijskih sredstava suprotno odredbama članka 19. stavak
1.;
10. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama
članka 22. stavak 1.;
11. ako ne prodaje Šumske drvne sorlimente po tržišnim uvjetima i tržišnim cijenama
(članak 31. stavak 4.)
12. izvrši ili dozvoli krčenje šume prije nego što se izda dozvola za krčenje
(članak 38. stavak 1.);
13. u šumi ili na šumskom zemljištu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno
odredbama članka 39. stavak 2.;
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit če se novčanom kaznom u iznosu od
2.500 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
Članak 54.
Novčanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma
ili drugo pravno lice ako:
1. vrši doznaku i sječu stabala u šumama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu
riješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene
(članak 6. stavak 3.)
2. angažira uposlenike suprotno odredbama članka 9. stavak l.;
3. dozvoli ili vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (članak 10. stavak 1.);
4. ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz članka 11. stavak 2. ;
5. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama članka 18. stavak 1.;
6. odlaže ili dozvoli odlaganje smeća i zagađujućih tvari u šumi (članak 19.
stavak 1.);
7. ne prati zdravstveno stanje šuma (članak 21. stavak 1.);
8. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama članka 24. stavak 1.;
9. vrsi promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama članka 29.;
10. ne izvršava poslove u skladu sa člankom 29. stavak 4.;
11. ne izvrši obvezu iz članka 47. stavak 1.;
12. ne izvrši obvezu iz članka 48. stavak 1;
!3. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ove Uredbe (članak. 59. stavak 1.)
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 2.000
do 3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.
Članak 55.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik
šume ili drugo pravno lice ako:
1. vrši radove bez suglasnosti kantonalne uprave (članak 4. stavak 2.);
2. ne dostavi godišnji plan gospodarenja (članak 4. stavak 3.);
3. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje
i ne vodi registar projekata (članak 5. stavak 2. i 7.);
4. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obveze u skladu sa odredbama članka
8.;
5. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine (članak 10. stavak
2.);
6. ne izradi plan u skladu sa člankom 12. stavak 1.;
7. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije
obilježeno i snabdjeveno otpremnim iskazom (članak 13. stavak 1.); .
8. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (članak 13. stavak
3.);
9. zatekne, izvrši ili dozvoli sječu, ne izvrši zapljenu drveta i stavlja drvo
u promet, suprotno odredbama članka 13. stavak 4. i 5.;
10. u periodu vegetacije od 01. travnja do 01. studenoga, drvo četinjača i brijesta
uskladištava i stavlja u promet suprotno članku 13. stavak 6.;
11. vrši ili dozvoli pašu, žirenje. brst, kresanje lisnika (članak 20. stavak
1);
12. vrsi ili dozvoli sječu pancićeve omorike, tise, mečije lijeske, planinskog
javora, planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama
članka 23.;
13. odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama članka 25. stavak 2.;
14. počini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (članak
28. stavak 2.)
15. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim
šumsko-razvojnim planovima, šumskogospodarskom osnovom, godišnjim planom gospodarenja
i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (članak 32.
stavak 1.);
16. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje
izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje (članak 38. stavak 4.);
17. ne vrši uplatu sredstava u Proračun Federacije BiH i proračun kantona u
skladu sa odredbama članaka 4.;
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u visini od
2.000 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
Članak 56.
Novčanom kaznom u iznosu od 200 - 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko
lice ako:
1. vrši šumsko-uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama članka 5. stavak
6.;
2. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (članak 6. stavak 4.);
3. vrši sječu šume suprotno odredbama članka 6. stavak 7.;
4. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine (članak 10. stavak
2.);
5. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (članak 11.
stavak 1.);
6. otprema iz šume ili slavlja u promet drvo bez obilježavanja i otpremnog iskaza
(članak 13. slavak 1.);
7. slavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (članak 13. stavak
3.);
8. posiječe (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protupravno drvnu masu
do 2 m3, suprotno odredbama članka 13. stavak 4.;
9. loži vatru suprotno odredbama Članka 18. slavak 1.;
10. u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (članak 19. stavak 1.);
11. pusta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke (članak
20. stavak 1.);
12. vrši ili dozvoli sječu pančićeve omorike, tise, lijeske, mečije, planinskog
javora, planinskog bora, zelene johe, mimike i zanovijeti suprotno odredbama
članka 23.;
13. vrši kretanje motornim vozilima u šumama i na šumskim
zemljištima suprotno odredbama članka 25. stavak 1.;
14. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (članak 28. stavak
2.)
15. izvrši krčenje šume prije nego što se izda dozvola za krčenje iz članka
38.;
16. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama članka 39. stavak
1. i 3.);
17. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže osobne isprave ili isprave za šumske proizvode
(članak 45. stav 8.);
XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 57.
Kantonalne uprave su dužne preuzeti poslove koji su im dani u nadležnost ovom
Uredbom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 58.
(1) Za područja gdje šumskogospodarske osnove za državne šume ne postoje, kantonalna
ministarstva su ih dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na
snagu ove Uredbe.
(2) Do donošenja šumskogospodarskih osnova iz stavka 1. ovog članka državnim
sumarna u granicama ovih šumskogospodarskih područja gospodarit će se na temelju
godišnjeg plana gospodarenja šumama. Korisnik šuma je dužan dostaviti godišnji
plan gospodarenja šumama za narednu godinu Federalnom ministarstvu najkasnije
do 30. studenog tekuće godine u svrhu izdavanja suglasnosti.
(3) Za općine za koje nisu izrađene šumskogospodarske osnove za privatne šume
kantonalna ministarstva su dužna da ih donesu u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu ove Uredbe.
(4) Do donošenja šumskogospodarskih osnova iz stavka 3. ovog članka kantonalna
uprava izrađuje godišnje planove sječa i dostavlja ih do 30. studenog tekuće
godine za narednu godinu kantonalnom ministarstvu u svrhu izdavanja suglasnosti.
Članak 59.
Korisnici šuma dužni su prilagoditi svoje poslovanje sa odredbama ove Uredbe.
Članak 60.
(1) Postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene
novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se sukladno
odredbama tog Zakona.
(2) Postupci započeti od dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene
novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se sukladno
odredbama ove Uredbe.
Članak 61.
Ova Uredba će se primjenjivati do donošenja Zakona o .šumama u Parlamentu Federacije
Bosne i Hercegovine, a najduže 90 dana od dana stupanja na snagu iste.
Članak 62.
Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim
novinama Federacije BiH".
V broj 1041/09
23. prosinca 2009. godine
Sarajevo
Premijer
Mustafa Mujezinović, v. r.