Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane
u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira
pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet
u zemlji u vezi s tumačenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog
ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme u skladu sa gore
navedenim "donošenjem obavezujućih odluka, kada ocijeni da je to neophodno",
o određenim pitanjima, uključujući i (prema tački (c) stava XI .2) "mjere
kojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine i njenih entiteta kao i nesmetano funkcioniranje zajedničkih
institucija";
Podsjećajući da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda više puta potvrdilo,
putem svojih rezolucija usvojenih u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih
naroda, da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu
implementacije Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir obuhvata "ovlast
da donese obavezujuće odluke, kada procijeni da je to neophodno, o određenim
pitanjima, kako je to obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i
10. decembra 1997. godine";
Uvjeren da se korištenje tih ovlasti pokazalo prijeko potrebnim u sprečavanju
opstrukcije implementacije Općeg okvirnog sporazuma za mir;
Uzimajući u obzir i sve odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih
naroda, a posebno Rezoluciju br. 1503 od 28. avgusta 2003. godine i Rezoluciju
br. 1534 od 26. marta 2004. godine kojima je Vijeće sigurnosti apeliralo na
sve države da intenziviraju saradnju i pruže svu potrebnu pomoć Međunarodnom
krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), naročito radi dovođenja Radovana
Karadžića i Ratka Mladića, (…) i ostalih optuženika pred MKSJ;
Konstatirajući da Bosna i Hercegovina i dalje ima međunarodne i domaće obaveze
prema MKSJ-u koje još uvijek nisu u cijelosti ispunjene;
Prisjećajući se da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira na sastanku
održanom u Sarajevu 25. juna 2008. godine pozvao nadležne organe unutar i van
Bosne i Hercegovine da ispoštuju svoje obaveze koje imaju prema Općem okvirnom
sporazumu za mir i šire obaveze prema međunarodnom pravu tako što će u potpunosti
sarađivati sa MKSJ-om, imati proaktivnu ulogu u hapšenju svih preostalih optuženika
- uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića - bez daljeg odlaganja, razbijati
njihove mreže podrške i osigurati njihov transfer u Hag;
Žaleći što određeni broj osoba optuženih u skladu s članom 19. Statuta MKSJ-a
čak do danas uspijeva da izbjegne pravedno krivično gonjenje, i što to izbjegavanje
pravednog krivičnog gonjenja ne bi bilo moguće bez pomoći drugih lica;
Imajući u vidu da je kao posljedica te pomoći izvršena opstrukcija implementacije
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;
Uzimajući u obzir naloge visokog predstavnika izdane tokom 2003. i 2004. godine,
kojim se blokiraju bankovni računi (nalozi o blokiranju) lica osumnjičenih za
doprinos mrežama za podršku koje su omogućile optuženim ratnim zločincima da
izbjegavaju hapšenje;
Duboko uvjeren da su prethodni nalozi visokog predstavnika o blokiranju bili
neophodni i korisni u pomaganju da se oslabe finansijske mreže koje su pružale
podršku optuženim ratnim zločincima;
Imajući na umu izjavu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira danu u junu
2005. godine, u kojoj je isti izrazio svoju "namjeru da nastavi proces
prijenosa nadležnosti na vlasti Bosne i Hercegovine (…). Krajnja tačka tog procesa
će predstavljati važnu prekretnicu u razvoju Bosne i Hercegovine -trenutak u
kojem BiH preuzima odgovornost za svoju sudbinu u svoje ruke i kreće naprijed
putem koji vodi ka integraciji u Evropsku uniju;"
Prepoznajući napredak koji su ostvarile vlasti u Bosni i Hercegovini u uspostavi
zakonodavnog okvira i domaćih institucija za praćenje i izvršavanje finansijskih
sankcija izrečenih licima osumnjičenim za pružanje finansijske podrške licima
optuženim za ratne zločine;
Nadalje prepoznajući potrebu da se periodično preispitaju ranije odluke visokog
predstavnika u cilju da se osigura da odredbe iz tih odluka i dalje budu relevantne
i efikasne;
Izvršivši takvo preispitivanje i ocjenjivanje i zaključivši da su, uz određene
revizije, raniji nalozi o blokiranju i dalje relevantni i neophodni za implementaciju
Općeg okvirnog sporazuma za mir i za punu integraciju Bosne i Hercegovine u
euro-atlantske integracije;
Uvjeren međutim da se revizijom naloga o blokiranju može na domaće institucije
efikasno prenijeti jedan dio odgovornosti za praćenje i izvršavanje sankcija
protiv osumnjičenih pripadnika mreža podrške ratnim zločincima;
Konstantno svjestanpotrebe održavanja srazmjerne ravnoteže između općeg dobra
i individualnih prava kao i potrebe za politikom kojom se ide ukorak s promjenama
u političkim okolnostima;
Zbog naprijed iznesenih razloga, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću:
ODLUKU
O REVIDIRANJU NALOGA KOJIMA SE BLOKIRAJU SVI BANKOVNI RAČUNI KOJE POSJEDUJU,
ČIJI SU IMAOCI ODNOSNO KOJI GLASE NA IME ODREĐENIH LICA
[Nalozi br. 01/03 i 02/03 od 7. marta 2003. godine, br. 05/03 do 18/03 od 7.
jula 2003. godine, br. 19/03 do 28/03 od 9. februara 2004. godine, br. 29/04
i 30/04 od 30. juna 2004. godine, br. 31/04 od 2. jula 2004. godine i br. 32/04
do 37/04 od 16. decembra 2004. godine]
Član 1.
(Kontinuitet postojećih naloga o blokiranju)
Svi bankovni računi blokirani ranijim nalozima visokog predstavnika ostaju blokirani
i neće biti dopuštene nikakve transakcije, bilo deponovanja bilo podizanja sredstava,
preko ovih blokiranih računa sve dok se ne ispuni jedan od uslova predviđenih
u članu 7. ove Odluke ili dok visoki predstavnik ne odluči drugačije. Spisak
lica čiji su bankovni računi blokirani Odlukom visokog predstavnika priložen
je uz ovu Odluku u Dodatku A.
Član 2.
(Jedini novi račun)
(1) Agencija za bankarstvo Republike Srpske odnosno Agencija za bankarstvo Federacije
Bosne i Hercegovine će svaka u svojoj nadležnosti obavijestiti licencirane banke
o tome da je licima navedenim u Dodatku A dozvoljeno da otvore jedini novi bankovni
račun na teritoriji Bosne i Hercegovine (pravilo tzv. jedinog računa). Svaka
od entitetskih agencija za bankarstvo dužna je primjenjivati pravilo jedinog
računa u okviru svoje teritorijalne nadležnosti.
(2) Na bankovni račun otvoren u skladu s ovlaštenjem iz ove Odluke mogu stizati
elektronski depoziti na ime uplate plaća od poslodavca u korist imaoca računa.
Nijedan depozit iz izvora različitih od onih koji su namijenjeni za plaće ne
može se deponovati na novom računu niti se može deponovati gotovina.
(3) Uvođenje pravila jedinog računa, propisanog u st. 1. i 2. ovog člana, izričito
se proglašava neophodnim kako bi se spriječilo finansiranje aktivnosti kojima
se opstruira ili prijeti da se opstruira provedba Općeg okvirnog sporazuma za
mir.
(4) Povrede pravila jedinog računa će se sankcionirati u skladu s odredbama
člana 4. važećeg Zakona o Agenciji za bankarstvo, kojim se dopušta preduzimanje
mjera protiv banaka ili pojedinih imalaca računa s ciljem sprečavanja finansiranja
aktivnosti kojima se opstruira ili prijeti da se opstruira provedba Općeg okvirnog
sporazuma za mir.
Član 3.
(Podizanje sredstava s jedinog računa)
(1) Lice navedeno u Dodatku A koje otvori račun u skladu s ovom Odlukom (imalac
računa) dužno je izvijestiti Finansijsko-obavještajno odjeljenje (FOO) Državne
agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o svakom podizanju sredstava sa tzv. jedinog
računa radi plaćanja izdataka koji ne spadaju u osnovne životne troškove, ukoliko
je iznos tih podignutih sredstava veći od stotinu (100) konvertibilnih maraka.
(2) U osnovne životne troškove ubrajaju se plaćanja za živežne namirnice, najamninu
ili zakupninu odnosno hipoteku za stambeni prostor, lijekove i medicinski tretman,
poreze, premije osiguranja i komunalne troškove.
(3) Neprijavljivanje izdataka u skladu sa stavom (1) ovog člana predstavlja
pretpostavku da imalac računa pokušava da izbjegne odredbe naloga o blokiranju.
FOO će obavijestiti relevantnu entitetsku agenciju za bankarstvo o svakom pokušaju
izbjegavanja odredaba naloga o blokiranju, koji se može sankcionirati na osnovu
relevantnog entitetskog zakona o agencijama za bankarstvo.
Član 4.
(Zahtjev za dostavu informacija u skladu s entitetskim zakonima o agencijama
za bankarstvo)
(1) Relevantna entitetska agencija za bankarstvo može zahtijevati informacije
od imaoca računa u pogledu deponovanih i podignutih sredstava ukoliko agencija
za bankarstvo smatra da je imalac računa postupio s namjerom ili iz nehaja na
način koji dovodi do izbjegavanja ili do pokušaja izbjegavanja ove Odluke.
(2) Nepostupanje imaoca računa u skladu sa zahtjevom za informacije podnesenim
u skladu s ovim članom predstavlja pretpostavku da imalac računa pokušava da
izbjegne odredbe naloga o blokiranju te vodi ka podvrgavanju imaoca bankovnog
računa sankcijama prema članu 4. važećeg entitetskog zakona o agenciji za bankarstvo.
Član 5.
(Primjena odredaba Zakona o sprečavanju pranja novca)
(1) Lica navedena u Dodatku A smatrat će se "strankama ili licima sumnjive
prirode" prema odredbi člana 7. stav (1) Zakona o sprečavanju pranja novca
kao da su potvrđeni kao takvi u smjernicama koje donosi ministar sigurnosti
prema članu 7, stav (1) tog zakona.
(2) Svi "obveznici" definirani u Zakonu o sprečavanju pranja novca
dužni su identificirati i prijaviti finansijske transakcije koje se sklapaju
s licima navedenim u Dodatku A.
(3) Pojedinosti o svim finansijskim transakcijama koje se sklapaju s licem navedenim
u Dodatku A evidentiraju se u skladu s članom 8. i prijavljuju se FOO-u u skladu
s članom 13, stav 1, tačka 1. Zakona o sprečavanju pranja novca. FOO može zahtijevati
dodatne informacije od obveznika u skladu s članom 17. Zakona o sprečavanju
pranja novca.
(4) Sve odredbe Zakona o sprečavanju pranja novca primjenjuju se na finansijske
transakcije lica navedenih u Dodatku A i na "obveznike", kako je utvrđeno
u tom zakonu, s kojima oni sklapaju takve transakcije.
Član 6.
(Obaveza dostavljanja informacija FOO-u)
FOO može zahtijevati informacije, podatke i dokumentaciju od entitetskih agencija
za bankarstvo i drugih organa u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine,
Republici Srpskoj, i Brčko Distriktu u skladu s članom 20. Zakona o sprečavanju
pranja novca.
Član 7.
(Automatski prestanak primjene)
Ova Odluka zajedno s ranijim nalozima o blokiranju svih bankovnih računa koje
posjeduju, čiji su imaoci odnosno koji glase na ime određenih lica prestaje
da se primjenjuje deset (10) dana nakon:
a) pristizanja Ratka Mladića u Hag/MKSJ nakon njegovog hapšenja ili predaje
nadležnim organima;
b) smrti Ratka Mladića potvrđene od strane MKSJ; ili
c) povlačenja optužnice protiv Ratka Mladića od strane Ureda tužioca /MKSJ-a.
Član 8.
(Pravno dejstvo)
(1) Ovom odlukom ne dovodi se u pitanje validnost naloga o blokiranju svih bankovnih
računa koje posjeduju, čiji su imaoci odnosno koji glase na ime određenih lica.
Njome se ne daje pravo licima čiji su bankovni računi blokirani Odlukom visokog
predstavnika na obeštećenja po osnovu bilo koje naknade, drugih oblika neostvarenih
novčanih beneficija ili privilegija odnosno statusa koji su izgubili kao rezultat
navedenih naloga.
(2) Ništa u ovom članu neće se tumačiti na način da se šteti ili na drugi način
utječe na primjenu Zakona o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog
provođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih
međunarodnih restriktivnih mjera odnosno drugih propisa važećih u Bosni i Hercegovini.
Član 9.
(Pravne ovlasti)
(1) Ova Odluka donosi se u skladu s ovlastima danim visokom predstavniku u Aneksu
10 Općeg okvirnog sporazuma za mir i ne donosi se supstituiranjem bilo kojeg
domaćeg organa vlasti. Ova odluka izravno se primjenjuje. Svaka pojedinačna
radnja potrebna radi provedbe ove Odluke smatrat će se propisno i na odgovarajući
način preduzetom kako je prethodno navedeno.
(2) Radi otklanjanja sumnje, ovim se izričito izjavljuje i ukazuje da je ovdje
sadržane odredbe Odluke, svaku pojedinačno i sve zajedno, utvrdio visoki predstavnik
prema svom međunarodnom mandatu i da stoga ne podliježu iznošenju pred niti
odlučivanju od strane sudova Bosne i Hercegovine ni sudova njenih entiteta ili
bilo gdje drugdje.
Član 10.
(Objavljivanje i stupanje na snagu)
Ova Odluka objavljuje se u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, Službenom
glasniku Republike Srpske, Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine
i Službenom glasniku Brčko Distrikta. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Sarajevo, 5. septembar 2008. godine Miroslav Lajčak
Visoki predstavnik
DODATAK
ODLUCI VISOKOG PREDSTAVNIKA BROJ 23/08
Nalozi visokog predstavnika kojim se blokiraju pojedinačni bankovni računi
07.03. 2003.
01/03 Momčilo Mandić
02/03 Milovan Bjelica
07.07.2003
05/03 Slavko Roguljić
06/03 Dragan Lalović
07/03 Dragan Spasojević
08/03 Milenko Vračar
09/03 Dragomir Vasić
10/03 Aleksandar Saša Karadžić
11/03 Luka Karadžić
12/03 Sonja Karadžić
13/03 Ljiljana Zelen Karadžić
14/03 Đojo Arsenović
15/03 Zvonko Bajagic
16/03 Bogdan Subotić
17/03 Žarko Nikolić
18/03 Jovan Đogo
09.02.2004.
19/03 Dragan Bašević
20/03 Veljko Borovčanin
21/03 Samojko Đorda
22/03 Ljuban Ećim
23/03 Radomir Kojić
24/03 Tomislav Kovač
25/03 Predrag Kujundžić
26/03 Milovan Marijanović
27/03 Ivan Šarac
28/03 Mirko Šarović
30.06.2004.
29/04 Zoran Petrić
30/04 Mile Pejčić
02.07.2004.
31/04 Savo Krunić
16.12.2004.
32/04 Ljubiša Beara
33/04 Miroslav Bralo
34/04 Vlastimir Đorđević
35/04 Goran Hadžić
36/04 Vladimir Lazarević
37/04 Sreten Lukić