Na temelju Članakka 60. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 19/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi

O RAČUNOVODSTVU PRORAČUNA U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE

1.OPĆE ODREDBE

Ovom Uredbom uređuju se fondovsko računovodstvo, računovodstvene knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, interni računovodstveni nadzor, prikazivanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko i proačunsko izvještavanje, predočenje financijskih izvješća i evidentiranje imovine, zaduženosti i obveza.        

Članak 2.

Odredbe ove Uredbe odnose se na proračun Federacije Bosne i Hercegovine, proračune kantona, gradova i općina.
Odredbe ove Uredbe dužni su provoditi proračunski korisnici i izvan proračunski fondovi.
Proračunskim korisnicima i izvan proračunskim fondovima (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici) u smislu ove Uredbe smatraju se korisnici i fondovi određeni Člankom 2. toč. 7. i 20. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 19/06), u daljnjem tekstu: Zakon).

Članak 3.

Cilj računovodstva proračuna i financijskog izvješćivanja je pružanje pouzdanih informacija koje su relevantne za donošenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja proračuna.
Svrha eksternog financijskog izvješčivanja je da se javno iskažu rezultati financijskih operacija i stanje financijskih stavki proračuna i proračunskih korisnika.
Svrha internog financijskog izvješćivanja je da se pruži točna i blagovremena računovodstvena i komparativna proračunska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvršavanja proračuna.
Računovodstvo proračuna omogućava djelotvorno upravljanje javnim sredstvima u skladu s odredbama Zakona.

Članak 4.

Računovodstvo proračuna propisano ovom Uredbom zasniva se na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja.
Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna suglasno odredbi Članka 3. stavka 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 32/05).

Članak 5.

Proračunski korisnici obvezni su u knjigovodstvu proračuna osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i primitaka, rashoda i izdataka kao i o stanju imovine, obveza i izvora vlasništva.

Članak 6.

Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu konta iz propisanog Analitičkog kontnog plana za proračun i proračunske korisnike (u daljnjem tekstu: Kontni plan).

2.FONDOVSKO RAČUNOVODSTVO

Članak 7.

Proračunski korisnici vode knjigovodstvo proračuna po načelu fondovskog knjigovodstva i računovodstvenih skupina.
Svaki fond i računovodstvena skupina predstavljaju  zaseban računovodstveni subjekt.
Računovodstveni fond nije pravno lice.
Proračunski korisnici za računovodstvene svrhe se pojedinačno promatraju kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih računovodstvenih subjekata koji se nazivaju ''fondovima''.

Članak 8.

Fond je fiskalni i računovodstveni subjekt sa samobilancirajućom serijom konta koji evidentiraju novčana sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obvezama koje se na njih odnose i pripadajućim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifičnih aktivnosti ili ''postizanja određenih ciljeva u skladu sa specijalnim propisima, restrikcijama ili ograničenjima.
Računovodstvo proračuna organizira se na temelju tri osnovna tipa fondova, a to su fondovi vlade, vlasnički fondovi i povjerenički fondovi.
Fondovi Vlade su opći fondovi, fondovi prihoda po posebnim propisima, fondovi za servisiranje duga i fondovi kapitalnih projekata.
Vlasnički fondovi su fondovi javnih poduzeća i općih službi (internih servisa) koji obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na temelju naknade troškova, uključujući i troškove amortizacije.
Povjerenički fondovi su izvanproračunski fondovi: Mirovinsko-invalidski fond, Zdravstveni fond, Fond za zapošljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu.

Članak 9.

Proračunski korisnici će ustanoviti samo one fondove koji se uspostavljaju na temelju zakona i podzakonskih akata.
Na temelju čl. 11. i 17. Zakona proračunski dokumenti moraju sadržavati sve javne prihode i primitke, uključujući i prihode koji se smatraju vlastitim prihodima proračunskih korisnika, rashode i izdatke koji se pokrivaju iz izvora prihoda i primitaka.
U cilju efikasnijeg praćenja prihoda proračunski korisnici su obvezni pratiti koriste li se određene vrste prihoda i primitaka u zakonom predviđene svrhe.
U smislu stavka 3. ovog Članka uvest će se slijedeće vrste fondova:

Opći fond se koristi za računovodstveno iskazivanje svih financijskih aktivnosti i svih izvora prihoda i primitaka proračuna i proračunskih korisnika, osim onih koji se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu.
Fond prihoda po posebnim propisima se koristi za računovodstveno iskazivanje izvora prihoda koji se na temelju propisa koriste samo u posebne svrhe, isključivši kapitalne projekte, servisiranje duga i povjereničke fondove. Grantovi, osim kapitalnih grantova, također su obuhvaćeni ovim fondom.
Fond za servisiranje duga se koristi za računovodstveno iskazivanje prihoda i primitaka koji su prikupljeni za isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u sljedećim godinama i za druge rashode servisiranja duga.
Fond kapitalnih projekata se koristi za računovodstveno iskazivanje investicijskih aktivnosti i proračunskih korisnika kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u proračunskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeno od tekućeg proračuna, to se i računovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.

Članak 10.

Transakcije između fondova istog proračunskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog proračunskog korisnika. Svaki transfer između fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajućeg fonda u istom iznosu.

Članak 11.

Fondovi vlade ne evidentiraju i ne iskazuju nedospjele dugoročne obveze, niti fiksnu imovinu koju koriste u svojim operacijama.
Fiksna imovina nabavljena kroz fondove vlade se evidentira u tzv. računovodstvenoj skupini opće fiksne imovine. Opća fiksna imovina ne koristi se kao financijski izvor raspoloživ za pokrivanje rashoda proračunskih korisnika.
Dugoročne obveze se evidentiraju u računovodstvenoj skupini dugoročnih obveza. Nedospjele dugoročne obveze također ne zahtijevaju korištenje financijskih izvora u tekućem razdoblju.
Računovodstvene gskupine nisu fondovi.
Podatci iz računovodstvenih iskaza računovodstvenih skupina prezentiraju se u kombiniranoj bilanci, ali ne i u drugim iskazima iz članka 20. ove Uredbe, jer ne evidentiraju financijske transakcije.
Fiksna imovina se evidentira i iskazuje u bilanci računovodstvene skupine knjiženjem protustavke na kontima ''investicije u fiksnu imovinu''.
Dugoročne obveze se evidentiraju i iskazuju u bilanci računovodstvene skupine knjiženjem protustavki na kontima sredstava raspoloživih u fondu za servisiranje duga ili ''sredstva koja će se osigurati za izmirenje dugoročnih obveza''.

3.RAČUNOVODSTVENE KNJIGE, KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE I OBRADA PODATAKA

Članak 12.

Računovodstvene knjige proračuna su: glavna knjiga (knjiga prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, knjiga imovine, obveza i izvora vlasništva) i pomoćne knjige.
Pomoćne knjige su knjige za unos podataka u Riznici i pomoćne knjige koje vode proračunski korisnici.
Pomoćne knjige za unos podataka u Riznicu su: knjiga za unos narudžbenica, knjiga za unos obveza, knjiga za plaćanje i modul Glavne knjige proračunskogkorisnika kao pomoćna knjiga za Glavnu knjigu Riznice.
Obvezne pomoćne knjige iz stavka 2. ovog članka koje vode proračunski korisnici su: knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga skladišta, knjiga (popis inventara), knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjiga duga, knjiga blagajne, registar plaća i knjiga izvoda transakcijskih računa.
Osim računovodstvenih knjiga iz st. 1., 3. i 4. ovog članka, proračunski korisnici mogu voditi i druge pomoćne knjige čiji oblik i sadržaj određuju sami proračunski korisnici.
Računovodstvene knjige iz stavka 1. ovog članka imaju važnost javne isprave.

Članak 13.

Računovodstvene knjige vode se za fiskalnu godinu i otvaraju se na početku fiskalne godine ili danom osnivanja nekog proračunskog korisnika.
Početna stanja stalnih konta u glavnoj knjizi na početku fiskalne godine jesu zaključna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.

Članak 14.

Proračunski korisnici na kraju fiskalne godine računovodstvene knjige usklađuju, zaključuju i povezuju, a glavnu knjigu potpisuje ovlašteni predstavnik proračunskog korisnika ili osoba koju on ovlasti. Potpisom se potvrđuje točnost i usklađenost sa zakonskim odredbama.
Ako se knjigovodstveni podatci obrađuju elektronskim putem, glavnu knjigu, nakon zaključivanja, proračunski korisnici obvezni su tiskati i potom uvezati.
Računovodstvene knjige pohranjuju se i čuvaju najmanje:

1. glavna knjiga trajno
2. pomoćne knjige 5 godina.

Članak 15.

Oblik vođenja računovodstvenih knjiga proračuna ovisi o tehnici unosa nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proračunu.
Tehnika unosa i obrade podataka nastalih financijskih promjena odnosno transakcija u proračunu može biti elektronskim putem, poluautomatizirana obrada podataka i ručna obrada podataka.
Unos podataka u računovodstvene knjige proračuna zasniva se na vjerodostojnim i urednim knjigovodstvenim ispravama.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj financijskoj promjeni odnosno transakciji u proračunu.
Knjigovodstvena isprava služi kao podloga za unošenje podataka u računovodstvene knjige.
Knjigovodstvena isprava iz st. 1 i 2. ovog članka služi istovremeno kao podloga za nadzor i reviziju.
Proračunski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlaštena osoba potpisom na ispravi jamči da je isprava istinita i realno prikazuje računovodstvenu promjenu ili transakciju.
Vrste, sadržaj, kontrola, kretanje i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz članka 61. Zakona.

Članak 17.

Proračunski korisnici organiziraju knjigovodstvo i način unošenja podataka u knjigovodstvu sukladno odredbama ove Uredbe.
Proračunski korisnici vode knjigovodstvo u glavnoj knjizi na temelju unaprijed pripremljenog Kontnog plana.
Kontni plan propisat će se pravilnikom iz članka 61. Zakona.
Cjelokupno računovodstvo proračuna obuhvaća klase, glavne kategorije, potkategorije, glavne skupine, podskupine i analitička konta.
Proračunski korisnici mogu vođenje knjigovodstva, ugovorom, povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji, s tim da se time ne smanjuje odgovornost odgovornih lica proračunskih korisnika za cjelokupno računovodstvo.

Članak 18.

Proračunski korisnici u knjigovodstvu proračuna vode ona trajna konta na kojima postoji početno stanje na početku fiskalne godine i mogu dodati i druga trajna konta potrebna za potpuno evidentiranje i izvješćivanje o cjelokupnoj imovini, obvezama i izvorima vlasništva.
Proračunski korisnici u knjigovodstvu proračuna vode ona nominalna (privremena) konta na kojima se tijekom tekuće godine pojave računovodstvene promjene odnosno transakcije.

4.INTERNI RAČUNOVODSTVENI NADZOR

Članak 19.

Proračunski korisnici će osigurati sustav stalnog internog računovodstvenog nadzora (putom internih kontrola). Internim računovodstvenim nadzorom provjerava se jesu li računovodstvene transakcije izvršene sukladno zakonskim propisima. Postoji li adekvatna računovodstvena dokumentacija, pružaju li  financijska izvješća kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima financijskih operacija i o financijskim pozicijama.

5.PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA

Članak 20.

Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadržanih u glavnoj knjizi proračuna provodi se prema računovodstvenom načelu modificiranog nastanka (modified accrual basis).
Računovodstveno načelo  modificiranog nastanka događaja (modified accural basis) iz stavka 1. ovog članka znači da se prihodi i primitci priznaju u računovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloživi.
Računovodstveno načelo  modificiranog nastanka događaja (modified accural basis) iz stavka 1. ovog članka znači da se rashodi i izdatci priznaju u obračunskom razdoblju u kojem je obveza za plaćanje i nastala.

6.PROCJENIVANJE BILANČNIH POZICIJA

Članak 21.

Pod procjenjivanjem bilančnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilance.
Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na dodanu vrijednost, izdatke za prijevoz i sve druge izdatke koji se izravno mogu dodati nabavnoj cijeni.
Proračunski korisnici obavljaju ispravku vrijednosti stalne imovine u obliku stvari neizravnom metodom na teret izvora sredstava.
Opis stalne imovine iz stavka 3. ovog članka provodi se linearnom metodom otpisa primjenom minimalnih amortizacijskih stopa iz Nomenklature sredstava za amortizaciju.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari je nabavna, odnosno revaloriziran vrijednost imovine i fer procijenjena vrijednost. Stalna imovina u obliku osnivačkih uloga, dugoročnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po načelu nabavne ili niže cijene.
Pod stalnom imovinom smatra se imovina (sredstvo) čiji je vijek trajanja dulji od jedne godine. Stalna imovina čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave niža od 250 KM otpisuje se jednokratno.
Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilance. Bilančne pozicije potraživanja i obveza priznaju se prema iznosima iz ugovora.

Članak 22.

Proračunski korisnici revaloriziraju imovinu, obveze i izvore vlasništva na način propisan pravilnikom iz članka 61. Zakona.
Proračunski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u računovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom) na način utvrđen pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.

7.FINANCIJSKO IZVJEŠĆIVANJE

Članak 23.

Proračunski korisnici su dužni sastavljati slijedeća financijska izvješća: bilancu stanja, račun prihoda i rashoda, iskaz o kapitalnim izdatcima i financiranju, godišnji iskaz o izvršenju proračuna, iskaze o ostalim financijskim podatcima i posebni podatci o plaćama i o broju zaposlenih.
Bilanca stanja prikazuje stanje imovine, obveza i izvora vlasništva na određeni dan.
Račun prihoda i rashoda prikazuje prihode i rashode odnosno višak ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom razdoblju tijkom fiskalne godine.
Iskaz o kapitalnim izdatcima i financiranju prikazuje kapitalne izdatke za stalna sredstva, pozajmljivanje, otplate dugova, kapitalne primitke, grantove, primljene otplate po danim zajmovima i primljene kredite.
Godišnji iskaz o izvršenju proračuna prikazuje financijsku uspješnost, odnosno financijsko poslovanje (suficit, deficit), planirane i ostvarene prihode i primitke, rashode i izdatke u tijeku jedne fiskalne godine, kao i podatke o rashodima po funkcionalnoj klasifikaciji.
Iskaz o novčanim tijekovima prikazuje priliv i odliv novca i novčanih ekvivalenata u fiskalnog godini ili u nekom drugom razdoblju tijekom fiskalne godine.
Bilješke uz financijska izvješća detaljna su razrada i dopuna podataka iz bilance stanja, računa prihoda i rashoda, konsolidacijske bilance kapitalne imovine i računa zaduživanja proračuna, koja pomaže da se potpunije razumiju financijki podatci predstavljeni u financijskim izvješćima.
Financijska izvješća moraju pružiti točan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitaka, rashoda i izdataka kao i stanje imovine, obveza i izvora vlasništva.
Financijska izvješća čuvaju se trajno u izvornom obliku.
Financijska izvješća iz stavka 1. ovog članka sastavljaju se za fiskalnu godinu.
Oblik i sadržaj financijskih izvješća propisuju se pravilnikom iz članka 61. Zakona.

Članak 24.

Financijska izvješća zajedno s obrazloženjem čine godišnji obračun odnosno godišnje izvješće svakog  proračunskog korisnika.
Proračunski korisnici su obvezni pregledati i uskladiti godišnje obračune onih proračunskih korisnika za koja su nadležni, potom konsolidirati te obračune i sastaviti konsolidirani godišnji obračun.
Na temelju pojedinačnih godišnjih obračuna sastavlja se konsolidirani godišnji obračun proračuna.
Ovlaštena osoba proračuna svojim potpisom jamči da se podatci u financijskim izvješćima ne razlikuju od podataka u glavnoj knjizi.

Članak 25.

Za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja proračuna, proračunski korisnici obvezni su sastavljati povremena financijska izvješća o proračunom predviđenim prihodima i primitcima te rashodima i izdatcima.
Povremena financijska izvješća iz stavka 1. ovog članka pokazuje sve prihode i primitke, rashode i izdatke te višak ili manjak ostvarenih prihoda i primitaka za razdoblje za koje se daje izvješće.
Povremena financijska izvješća proračunski korisnici dostavljaju svojim nadležnim tijelima i organima suglasno odredbama Pravilnika o financijskom izvješćivanju i godišnjem obračunu Proračuna u Federaciji Bosne  i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 17/05).

8.PREDOČENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA

Članak 26.

Proračunski korisnici dužni su predočavati financijska izvješća ovlaštenoj instituciji za reviziju u rokovima koji su propisani člancima od 70. do 72. Zakona.
Financijska izvješća sastavljena u skladu sa ovom Uredbom, a na temelju Zakona služe za potrebe revizije i statistike.
Godišnji obračuni podnose se ovlaštenim organizacijama i institucijama koje će vršiti obradu i objavljivanje podataka iz tih iskaza.

9.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Javne poduzeća će koristiti Računski (kontni) plan za poduzeća.

Članak 28.

Danom početka primjene ove Uredbe, prestaje važiti Uredba o računovodstvu proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 47/98).

Članak 29.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama Federacije BiH'', a počet će se primjenjivati 01. siječnja 2007. godine.

V broj 35/07
24. siječnja 2007. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, v.r.