U R E D B U
O OPASNIM I ŠTETNIM TVARIMA U VODAMA
Članak 1.
Uredbom o opasnim i štetnim tvarima u vodama (u daljnjem tekstu: Uredba) propisuju
se tvari i njihove najveće dozvoljene koncentracije po pojedinim klasama voda
(u daljnjem, tekstu: opasne i štetne tvari), koje se smatraju opasnim i štetnim
tvarima u vodama sukladno članku 121. st. 2. i 3. Zakona o vodama.
Članak 2.
Opasne i štetne tvari, u smislu odredbi ove Uredbe, utvrđene su na temelju njihove
toksičnosti, razgradljivosti, bioakumulacije, kancerogenosti i drugih osobina
tih tvari.
Članak 3.
Opasne tvari su tvari, energija i drugi uzročnici koji svojim fizičkim, kemijskim
i biološkim sastavom, količinom i drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost
život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta i stanje
okoliša.
Štetne tvari su tvari koje mogu prouzrokovati promjene kemijskih, fizičkih i
bioloških osobina vode usljed čega se ograničava ili onemogućava iskorištavanje
voda u korisne svrhe.
Članak 4.
U grupu opasnih tvari spadaju:
1. organohalogeni spojevi i tvari koje u vodi mogu formirati takve spojeve,
2. organofosforni spojevi i tvari koje u vodi mogu formirati takve spojeve,
3. organokalajni spojevi i tvari koje u vodi mogu formirati takve spojeve,
4. živa i živini spojevi,
5. olovo i olovni spojevi,
6. arsen i arsenovi spojevi,
7. kadmij i kadmijevi spojevi,
8. cijanidi,
9. tvari i preparati, za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena
svojstva ili svojstva koja mogu uticati na reprodukciju,
10. nerazgradiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog porijekla,
11. biocidi i proizvodi za zaštitu biljaka,
12. radioaktivne tvari, uključujući i radioaktivni otpad. U grupu štetnih tvari
spadaju ostali metali, metaloidi i njihovi spojevi i neki anorganski spojevi.
Članak 5.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih opasnih tvari u površinskim vodama,
po pojedinim klasama voda, utvrđene su u tabeli 1.
Tabela 1.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih opasnih tvari u površinskim vodama
OPASNE TVARI |
I - II KLASA POVRŠINSKIH
VODA μ g/l |
III - IV KLASA POVRŠINSKIH VODA μ g/l |
1 |
2 |
3 |
Živa |
0,02 |
1,00 |
Organoživini spojevi (ukupno) |
0,02 |
0,10 |
Olovo |
2 |
80 |
Arsen |
50 |
50 |
Kadmij |
0,5 |
5,0 |
Tributilkalajni spojevi (ukupno) |
0,001 |
0,005 |
Trifenilkalajni spojevi (ukupno) |
0,001 |
0,005 |
Cijanidi |
1 |
100 |
3,4-benzo(a)piren |
0,005 |
0,01 |
3,4-benzo(b)fluoranten |
0,005 |
0,01 |
Policiklični aromatski ugljikovodici (PAH) ukupni |
0,2 |
1 |
Hloroform |
2 |
10 |
Tetrahlorugljik |
2 |
10 |
1,2-dihloretan |
5 |
10 |
Trihloretan |
5 |
10 |
Trihloretilen |
5 |
10 |
Tetrahloretilen |
5 |
10 |
Trihlorbenzen |
0,1 |
0,4 |
Dihlormetan |
2 |
20 |
Bromdihlormetan |
2 |
20 |
Bromoform |
2 |
20 |
Heksahloretan |
6 |
10 |
Vinilhlorid |
1 |
2 |
Dihloretilen |
1,5 |
25 |
Monohlorbenzen |
20 |
100 |
Dihlorbenzen |
2 |
20 |
Tetrahlorbenzen |
1 |
2 |
Dihlorpropan |
50 |
200 |
Dihlorpropen |
1 |
20 |
Heksahlorbutadien |
0,01 |
0,1 |
2,3,7,8-tetrahlordibenzo-p-dioksin (TKDD) |
4,5xlO"7 |
4,5xlO"7 |
Endosulfan |
0,03 |
0,03 |
Endrin |
0,001 |
0,005 |
Drini (ukupno) |
0,03 |
0,03 |
DDT (ukupni) |
0,005 |
0,050 |
Heptahlor |
0,001 |
0,001 |
Klordan |
0,01 |
0,1 |
Metoksiklor |
0,03 |
0,3 |
Toksafen |
0,005 |
0,05 |
Ostali organohlorni pesticidi |
0,001 |
0,01 |
Ostali organofosforni i karbamatni pesticidi |
0,01 |
0,1 |
Heksahlorbenzen |
0,1 |
0,3 |
Lindan |
0,02 |
0,20 |
Pentahlorfenol |
1 |
2 |
Azinfos-etil |
0,02 |
0,1 |
Azinfos-metil |
0,02 |
0,1 |
Diklorvos |
0,01 |
0,05 |
Fention |
0,01 |
0,05 |
Fenitrotion |
0,01 |
0,05 |
Malation |
0,01 |
0,1 |
Parationin |
0,005 |
0,05 |
Parationin-metil |
0,01 |
0,1 |
Atrazin |
0,1 |
0,5 |
Simazin |
0,1 |
0,5 |
Trifluralin |
0,1 |
0,5 |
Polihlorirani bifenili (PCB) (ukupni) |
0,02 |
0,20 |
NITRATI I UGLJIKOVODICI |
|
|
Dinitrobenzen |
10 |
50 |
Nitrohlorbenzen |
20 |
50 |
Dinitrotoluen |
1 |
10 |
N-nitrozodimetilamin |
0,03 |
0,03 |
N-nitrozodietilamin |
0,01 |
0,01 |
N-nitrozodibutilamin |
0,015 |
0,015 |
N-nitrozopirolidin |
0,1 |
0,1 |
Benzidin |
0,002 |
0,01 |
3,3 -dihlorbenzidin |
0,02 |
0,02 |
FENOLI |
|
|
Fenoli ukupni |
5 |
25 |
Krezol |
2 |
20 |
Nonilfenol |
0,5 |
5 |
2-hlorfenol |
, 1 |
10 |
2,4-dihlorfenol |
1 |
5 |
2,4,5-trihlorfenol |
1 |
5 |
Nitrofenol |
10 |
50 |
2,4-dinitrofenol |
30 |
50 |
Pikrinska kiselina |
10 |
50 |
4,6-dinitro-o-krezol |
10 |
50 |
AMINOFENOLI |
10 |
50 |
Ostali ugljikovodici |
|
|
Benzen |
1,5 |
10 |
Toluen |
50 |
100 |
Ksilen |
50 |
100 |
Etilbenzen |
50 |
100 |
Stiren |
20 |
100 |
ORGANSKI SPOJEVI |
|
|
Acetoncijanhidrid |
1 |
1 |
Akrolein |
2 |
10 |
Akrilonitril |
0,1 |
200 |
Fonnaldehid |
300 |
500 |
RADIOAKTIVNOST |
|
|
Ukupna α - aktivnost Bq/l |
0,5 |
2,5 |
Ukupna β - aktivnost Bq/l |
0,5 |
2,5 |
Radij 226 Bq/l |
0,05 |
0,50 |
Cezij 137 Bq/l |
0,2 |
0,5 |
Stroncij 901 Bq/J, |
0,01 |
0,10 |
Tricij Bq/l |
100 |
5000 |
Uran Bq/l |
20 |
100 |
Članak 6.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih štetnih tvari u površinskim vodama, po pojedinim klasama voda, utvrđene su u tabeli 2.
Tabela 2.
Najveće dopuštene koncentracije pojedinih štetnih tvari u površinskim vodama
ŠTETNE TVARI |
I - II KLASA POVRŠINSKIH VODA μ g/1 |
III - IV KLASA POVRŠINSKIH
VOĐA μ g/1 |
Metali (ostali) |
|
|
Aluminij |
1500 |
1500 |
Antimon |
50 |
50 |
Bakar |
2-10 |
10-20 |
Barij |
1000 |
4000 |
Berilij |
0,2 |
1 |
Bor |
200 |
750 |
Cink |
50-80 |
80-200 |
Hrom |
1-6 |
6-20 |
Kobalt |
100 |
2000 |
Kalaj |
100 |
500 |
Mangan |
50 |
1000 |
Molibden |
500 |
500 |
Nikal |
15-30 |
30-200 |
Selen |
10 |
10 |
Srebro |
2 |
20 |
Talij |
3 |
30 |
Titan |
100 |
100 |
Vanadij |
100 |
200 |
Željezo |
100 |
1000 |
Anorganski pokazatelji |
|
|
Amonij |
100-250 |
250-1500 |
Nitrati |
500-1500 |
1500-10000 |
Nitriti |
10-30 |
30-200 |
Fosfor ukupni |
100-250 |
250-1500 |
Fluoridi |
300 |
1500 |
Sulfidi |
2 |
50 |
Sintetički anionski tenzidi |
100 |
500 |
Sintetički kationski tenzidi |
50 |
100 |
Sintetički neionski tenzidi |
100 |
500 |
Članak 7.
Sastavni dio ove Uredbe je lista prioritetnih tvari u politici voda Europske
unije utvrđena Odlukom 2455/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 20. 11. 2000.
godine, koja je data u prilogu l. ove Uredbe.
Članak 8.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje da važi Odluka o maksimalno dopuštenim
koncentracijama radio-nuklida i opasnih tvari u međurepubličkim vodotocima,
međudržavnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije ("Službeni list SFRJ",
broj 8/78) i Pravilnik o opasnim tvarima koje se ne smiju unositi u vode ("Službeni
list SFRJ", br. 3/66 i 7/66).
Članak 9.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim
novinama Federacije BiH".
V broj 286/07
30. svibnja 2007. godine
Sarajevo
Premijer
dr. Nedžad Branković, v.r.