Temeljem članka 19. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH» broj: 1/93, 8/95, 58/02 i 19/03) i na temelju članka 4. Zakona o sigurnosti željezničkog prometa («Službenni list RBiH» broj 33/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
UREDBU O RADU
ŽELJEZNICA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I ORGANA UPRAVE
PRI ISLJEĐENJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA
Članak 1.
Ovom uredbom određuje se koordinacija rada između željezničkog isljedničkog povjerenstva (u daljem tekstu: povjerenstva) i organa uprave kod isljeđenja izvanrednih događaja na Željeznicama Federacije BiH (u daljem tekstu: ZFBiH) u pogledu utvrđivanja uzroka, posljedica i odgovornosti željezničkih uposlenika i trećih lica koji su učestvovali u nastanku izvanrednog događaja.
Članak 2.
Sukladno važećim željezničkim propisima i pravilnicima, izvanrednim događajem se smatraju događaji koji za posljedicu imaju:
a) smrt,
b) teža ozljeda,
c) ugrožavanje života lica,
d) materijalna šteta,
e) prekid prometa vlakova i
f) ugrožavanje ili otežavanje vršenja željezničkog prometa.
Članak 3.
Prema kriterijima iz članka 2. ove uredbe, izvanredni događaji su razvrstani u slijedeće grupe:
a) udesi (smrt, teža ozljeda, znatna materijalna šteta, veći prekid prometa ),
b) nezgode,
c) izvanredni događaji na putnim prijelazima i van njih na željezničkom području i
d) smetnje.
Članak 4.
U slučaju nastanka izvanrednog događaja iz članka 3. ove uredbe, grupe a) i c), ŽFBiH su dužne odmah po saznanju izvijestiti nadležne organe uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo), zdravstvene organizacije i vojne organizacije ako je u pitanju vojni transport.
Članak 5.
U smislu odredaba ove uredbe podrazumjeva se:
Usmrćenim lice je ono lice koje je poginulo u izvanrednom događaju, umrlo na licu mjesta ili umrlo najkasnije 30 dana nakon nastankaiz vanrednog događaja.
Teže povrijeđeno lice je ono lice čije tjelesne ozljede zadobivene u izvanrednom događaju zahtijevaju ljekarsku njegu ili bolničko liječenje i onesposobljeno je za rad na duže vrijeme,
Duži prekid prometa je prekid prometa koji traje duže od 6 sati.
Znatno procijenjena materijalna šteta je ona veća od 10.000,00 KM, koja je pričinjenja na vlačnim sredstvima, pruzi, objektima, uređajima i postrojenjima.
Članak 6.
Nastankom izvanrednog događaja ŽFBiH su dužne pristupiti otklanjanju posljedica, uspostavljanju prometa i utvrđivanju uzroka nastanka izvanrednog događaja na osnovu odredaba Zakona o sigurnosti o željezničkom prometu, pravilnika, uputstava i normativnih akata.
Članak 7.
Nastankom izvanrednog događaja, organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo) i zdravstvene organizacije obvezni su na poziv predstavnika ŽFBiH izaći na lice mjesta u što kraćem vremenskom roku, a ne dužem od jednog časa i pristupiti obavljanja uviđaja, tako da se ometanje željezničkog prometa svede na najmanju moguću mjeru, sukladno članu 89. Zakona o sigurnosti željezničkog prometa.
Članak 8.
Islijeđenje i okončanje izvanrednihj događaja vrši se po preuzetom Uputstvu JŽ broj 79 i Uputstvu ŽFBiH broj 426/03.
Isljeđenje i okončanje izvanrednih događaja vrše uposlenici ŽFBiH, putem povjerenstva koje formira nadležni organ, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog prometa.
Članak 9.
Isljeđenje uzroka nastalog izvanrednog događaja, otklanjanjem posljedica, te uspostavljanjem prometa rukovodi predsjednik povjerenstva. Predstavnici organa uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo) i zdravstvenih organizacija surađuju sa predsjednikom povjerenstva.
Članak 10.
Predsjednik povjerenstva, u suradnji sa organima uprave, poduzeće sve potrebite radnje da se okončanje izvanrednog događaja na licu mjesta završi u što kraćem vremenskom roku, radi uspostavljanja željezničkog prometa.
Članak 11.
Predsjednik povjerenstva će predstavnicima organa uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo) pružiti punu stručnu pomoć i udovoljiti zahtjevima koje će tražiti u svom domenu isljeđenja izvanrednog događaja (tehničke podatke transportnih, mobilnih i stabilnih postrojenja).
Članak 12.
Organi povjerenstva i organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo), koji obavljaju uviđaje o izvanrednim događajima nastalim u željezničkom prometu, dužni su da vode računa da uviđajne radnje ne ometaju odvijanje željezničkog prometa, odnosno da uviđaj obave u što kraćem roku tako da se ometanje prometa svede na najmanju mjeru.
Članak 13.
Pri vršenju isljeđenja izvanrednog događaja članovi povjerenstva različitih specijalnosti kao i nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva, zdravstva i vojni organi su autonomni u svom radu.
Članak 14.
Ako se izvanredni događaj desio na graničnoj (spojnoj) pruzi u pograničnom (spojnom) prometa između stanice smjene prometa (stanice u kojoj se vrši primopredaja vozova) i susjedne stanice – susjedne željeznice države ili entiteta na otvorenoj pruzi, stanica koja ranije sazna za izvanredni događaj mora o tome telefonski i telegramom izavijestiti drugu pograničnu (spojnu) stanicu.
Članak 15.
Isljeđenje izvanrednog događaja u slučajevima navedenim u članku 14. vrši se na osnovu zakonskih odredaba pripadajuće države ili entiteta.
Članak 16.
ŽFBiH vrši okončanje izvanrednih događaja prema odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog prometa.
Organi uprave (nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova i tužilaštvo), zdravstveni i vojni organi dužni su ŽFBiH odmah po završetku isljednih radnji dostaviti relevantne podatke kako bi izvanredni događaj bio okončan u zakonom propisanom roku od 15 dana.
Članak 17.
Radnje pri otklanjanju, isljeđenju i okončanju izvanrednih događaja nastalih na ŽFBiH moraju u potpunosti biti u suglasnosti sa odredbama Zakona o sigurnosti željezničkog prometa, pravilnika, uputstava i normativnih akata ŽFBiH, kao i zakonskih odredaba i normativnih akata organa uprave.
Članak 18.
Ova uredba obavezuje ŽFBiH i organe uprave, zdravstvene i vojne organe.
Članak 19.
Ova uredba stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V.broj: 528 /2004
11.11.studenog 2004.godine
Sarajevo
PREMIJER dr. Ahmet Hadžipašić, v.r.