U R E D B U
O UVJETIMA I NAČINU POLAGANJA STRUČNOG
ARHIVISTIČKOG ISPITA I NAČINA STJECANJA
STRUČNIH ZVANJA U ARHIVISTIČKOJ STRUCI
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom uredbom uređuju se uvjeti, program i način polaganja stručnog arhivističkog
ispita (u daljnjem tekstu: arhivistički ispit), te uvjeti stjecanja stručnih
znanja u arhivskoj struci za osobe koje obavljaju arhivske poslove u Arhivu
Federacije, federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, te drugim
institucijama organiziranim na razini Federacije Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Federacija).
Članak 2.
Sukladno odredbama članka 37. stavak 2. Zakona o arhivskoj građi Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakona) arhivistički ispit, sukladno
odredbama ove uredbe, dužni su polagati djelatnici i pripravnici visoke, više
i srednje školske spreme koji obavljaju arhivske poslove u Arhivu Federacije,
federalnim organima uprave i drugim federalnim organima, stručnim službama Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne
i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, stručnim i drugim službama
osnovanim za potrebe federalnih organa i drugih institucija organiziranih na
razini Federacije.
Sukladno članku 37. stavak 3. Zakona, arhivistički ispit po odredbama ove uredbe,
mogu polagati i djelatnici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na
arhivskim poslovima u arhivama organa uprave kantona i arhivama službi za upravu
grada i općine i arhivama drugih institucija organiziranih na razini kantona,
grada i općine, radi stjecanja uvjeta za rad na arhivskim poslovima, ako drukčije
nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uvjeta formirati
svoju komisiju za polaganje tog ispita.
Pod drugim institucijama, u smislu st. 1. i 2. ovog članka, smatraju se javna
poduzeća, javne ustanove, agencije, udruge građana, fondacije i druge prane
osobe organizirane na razini Federacije, odnosno kantona, grada i općine.
Arhivistički ispit pred komisijom iz članka 5. ove uredbe, mogu polagati i osobe
koje se nalaze na radu u organima i pravnim osobama, koje nisu obuhvaćene odredbama
st. 1. i 2. ovog članka. Te osobe arhivistički ispit polažu na osobni zahtjev.
Članak 3.
Pripravnici iz organa i tijela iz članka 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu
po isteku pripravničkog staža od jedne godine, za pripravnike sa visokom i višom
školskom spremom, odnosno šest mjeseci za pripravnike sa srednjom školskom
spremom.
Kandidat koji nema svojstvo pripravnika, a radi na arhivskim poslovima, arhivistički
ispit polaže pod istim uvjetima kao i kandidat u svojstvu pripravnika.
Kandidat koji stekne viši stupanj školske spreme, od onog za koji je položio
arhivistički ispit, dužan je ponovno polagati arhivistički ispit za novostečeni
stupanj školske spreme.
II – PROGRAM ARHIVISTIČKOG ISPITA
Članak 4.
Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike visoke školske spreme obuhvaća
slijedeće predmete:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje;
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Historijski razvoj arhivistike;
5. Strani jezik, (engleski ili drugi jezik);
6. Informatika (arhivistička informatika).
Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike sa višom školskom spremom obuhvaća:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje;
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Historijski razvoj arhivistike;
5. Informatika (arhivistička informatika).
Arhivistički ispit za djelatnike i pripravnike za srednjom školskom spremom
obuhvaća:
1. Arhivistika;
2. Kancelarijsko poslovanje (u užem smislu);
3. Arhivsko zakonodavstvo;
4. Osnove historijskog razvoja arhivistike;
5. Informatika (arhivistička informatika).
Program sadržaja materije za svaki predmet iz odredaba ovog članka, utvrđuje
direktor Arhiva Federacije. U okviru sadržaja materije utvrđuje se gradivo,
izvori i literatura za svaki predmet posebno. Ovaj program se objavljuje u ''Službenim
novinama Federacije BiH''.
III – SASTAV KOMISIJE I NAČIN POLAGANJA
ARHIVISTIČKOG ISPITA
Članak 5.
Kandidati iz članka 2. ove uredbe, arhivistički ispit polažu pred Komisijom
za polaganje, arhivističkog ispita i stjecanje stručnih zvanja (u daljnjem tekstu:
Komisija) koju formira direktor Arhiva Federacije.
Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana, koju rješenjem imenuje direktor
Arhiva Federacije. Za člana Komisije imenuju se istaknuti arhivski stručnjaci
visoke školske spreme koji rade na poslovima iz arhivske djelatnosti, znanstveni
djelatnici i diplomirani pravnici koji su se istakli na pravnim poslovima u
arhivskoj djelatnosti.
Predsjednik, članovi Komisije i zapisničar mogu imati zamjenike.
Komisija iz stavka 1. ovog članka, imenuje se na period od četiri godine.
Članak 6.
Rješenjem o imenovanju Komisije određuju se ispitivači za svaki predmet iz članka
4. ove uredbe.
Rješenjem iz stavka 1. ovog članka, određuje se i zapisničar na arhivističkom
ispitu, te utvrđuju njegovi poslovi i zadatci.
Članak 7.
Polaganje arhivističkog ispita vrši se na pismeni zahtjev kandidata, u kojem
treba navesti prijedlog jedne ili više tema za izradu pismenog zadatka.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije.
Uz zahtjev se prilaže:
1. ovjerovljena diploma ili svjedočanstvo o završenoj školskoj spremi;
2. uvjerenje ili potvrda o pripravničkom, odnosno radnom stažu (obvezno navesti
osnovne podatke o poslovima koje kandidat obavlja).
Članak 8.
Arhiv Federacije donosi rješenje kojim odobrava polaganje arhivističkog ispita
za kandidata koji ispunjava propisane uvjete, odnosno rješenje kojim odbija
zahtjev za polaganje ispita za kandidata koji ne ispunjava propisane uvjete.
U rješenju kojim se odobrava polaganje ispita određuje se datum, vrijeme polaganja
arhivističkog ispita, tema pismenog zadatka, mentor, rok izrade pismenog zadatka
i visina troškova za polaganje arhivističkog ispita i rok uplate.
U rješenju kojim se odbija zahtjev za polaganje arhivističkog ispita, navodi
se razlog zbog kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rješenja iz stavka 1, ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru
Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.
Članak 9.
Arhivistički ispit polaže se u sjedištu Arhiva Federacije.
Izuzetno, arhivistički ispit se može polagati i van sjedišta Arhiva Federacije,
o čemu odlučuje direktor, ako za to postoje opravdani razlozi.
Kandidat pristupa polaganju arhivističkog ispita na dan utvrđen rješenjem iz
članka 8. stavak 2. ove uredbe.
Članak 10.
Arhivistički ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.
Članak 11.
Pismeni dio ispita odnosi na izradu određenog zadatka iz arhivistike, koji na
prijedlog kandidata ili samoinicijativno određuje Komisija.
Pismeni dio arhivističkog ispita (u daljnjem tekstu: pismeni zadatak), rade
svi kandidati. Kandidati srednje školske spreme rade pismeni zadatak koji obuhvaća
jednostavnije zadatke iz arhivske djelatnosti.
U izradi pismenog zadatka kandidatu pomaže mentor. Nakon prihvaćanja teme od
strane mentora, pismeni zadatak se predaje Komisiji u tri primjerka.
Ocjenu pismenog zadatka donosi Komisija većinom glasova.
Pismeni zadatak se ocjenjuje ocjenom ''zadovoljava'' ili ''ne zadovoljava''.
Pismeni dio ispita polaže se prije pristupanja polaganju usmenog dijela ispita.
Izrada pismenog zadatka može trajati najduže dva sata.
Članak 12.
Na usmenom dijelu arhivističkog ispita provjerava se osposobljenost kandidata
za praktičnu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz članka 4. ove uredbe, a
u okviru materije koja je sadržana u programu svakog predmeta iz stavka 4. članka
4. ove uredbe.
Na usmenom dijelu arhivističkog ispita ispitivači su dužni kandidate ispitivati
samo o materiji koja je obuhvaćena programom ispita za visoku, višu, odnosno
srednju stručnu spremu i koja je utvrđena u programu iz stavka 4. članka 4.
ove uredbe.
Usmeni dio arhivističkog ispita je javan.
Članak 13.
Po završenom usmenom dijelu arhivističkog ispita, Komisija odlučuje o uspjehu
kandidata, bez nazočnosti javnosti.
Konačni uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na pismenom
i usmenom dijelu arhivističkog ispita.
Komisija odlučuje o uspjehu kandidata ocjenom ''položio arhivistički ispit'',
ili ''nije položio arhivistički ispit'', ili ''upućen na popravni ispit iz jednog
predmeta'', ili ''upućen na popravni ispit iz dva predmeta''.
Članak 14.
Kandidat koji na arhivističkom ispitu pokaže nezadovoljavajuće znanje iz tri
ili više predmeta, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Kandidat koji na usmenom dijelu arhivističkog ispita ne pokaže zadovoljavajuće
znanje iz jednog ili najviše dva predmeta, ima pravo iz tih predmeta polagati
popravni ispit.
Kandidat popravni ispit iz stavka 2. ovog članka može polagati po isteku roka
od 30 dana, a najkasnije u roku od 90 dana od dana polaganja arhivističkog ispita.
Kandidat, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz stavka 3.
ovog članka, smatra se da arhivistički ispit nije položio.
Ako kandidat u roku iz stavka 3. ovog članka, ne položi popravni ispit, smatra
se da arhivistički ispit nije položio.
Arhiv Federacije donosi rješenje kojim se utvrđuje da kandidat nije položio
arhivistički ispit, odnosno popravni ispit.
Protiv rješenja iz stavka 6. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru
Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.
Članak 15.
Započeto polaganje arhivističkog ispita može se, izuzetno, odložiti, ako kandidat
zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban nastaviti polaganje
ispita.
O odlaganju polaganja započetog ispita iz stavka 1. ovog članka, odlučuje Komisija
većinom glasova, o čemu se u spisu sačinjava službena zabilješka, koja sadrži
odluku Komisije o odlaganju ispita, razlog odlaganja i datum kada kandidat treba
pristupiti polaganju ispita.
Članak 16.
Započeto polaganje arhivističkog ispita može se odložiti do deset dana, a u
izuzetno teškim zdravstvenim ili drugim opravdanim slučajevima i na rok do mjesec,
odnosno najduže do dva mjeseca od dana odlaganja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju arhivističkog ispita na dan određen prema
stavku 3. članka 14. ove uredbe, smatra se da ispit nije položio.
Članak 17.
Kandidatu koji polaže arhivistički ispit, Arhiv Federacije izdaje uvjerenje
o položenom ispitu.
Uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu sadrži: zaglavlje ustanove, puni
naziv komisije, broj i datum, prezime i ime kandidata, njegovu godinu i mjesto
rođenja, školu, odnosno fakultet koji je završio i kada, te datum položenog
arhivističkog ispita, otisak pečata i potpis direktora Arhiva Federacije.
Uvjerenje iz stavka 1. ovog članka, izrađuje se na obrascu broj 1.
Članak 18.
U uvjerenju o položenom arhivističkom ispitu u dijelu koji se odnosi na ocjenu
stoji: ''položio arhivistički ispit za VŠS'', položio arhivistički ispit za
VSS'', i ''položio arhivistički ispit za SSS''.
U uvjerenju iz stavka 1. ovog članka, upisuje se i stručno zvanje, i to: za
visoku školsku spremu – arhivist, za višu školsku spremu – viši arhivski tehničar
i za srednju školsku spremu, i to: za III stupanj – arhivski manipulant, a za
IV stupanj – arhivski tehničar II vrste.
Članak 19.
Troškove polaganja arhivističkog ispita snosi organ, odnosno pravna osoba gdje
se kandidat nalazi na radu, a za kandidate iz stavka 4. članka 2. ove uredbe,
troškove snosi kandidat, ukoliko organ, odnosno pravna osoba u kojem je kandidat
zaposlen ne odluči snositi troškove ispita.
Komisiji za polaganje arhivističkog ispita i zapisničaru pripada naknada za
rad u komisiji.
Visinu naknade za troškove polaganja arhivističkog ispita, te visinu naknade
za rad članova komisije i zapisničara, rješenjem određuje direktor Arhiva Federacije.
Članak 20.
O polaganju arhivističkog ispita vodi se zapisnik.
U zapisniku iz stavka 1. ovog članka, unosi se: sastav Komisije, datum i mjesto
održavanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja, ocjena
za pismeni dio ispita i ocjena uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stavka 1. ovog članka, potpisuju predsjednik, članovi Komisije i
zapisničar.
Zapisnik o polaganju arhivističkog ispita čuva se zajedno s ostalom dokumentacijom
koja je u svezi sa arhivističkim ispitom, u predmetu kandidata.
Članak 21.
Administrativno – tehničke poslove za rad Komisije i evidenciju o kandidatima,
koji su polagali arhivistički ispit, vodi Arhiv Federacije.
Evidencija iz stavka 1. ovog članka, vodi se u vidu knjige i sadrži sljedeće
podatke: ime, očevo ime i prezime kandidata, godina rođenja, naziv škole, odnosno
fakulteta koji je završio, datum polaganja arhivističkog ispita, ocjenu uspjeha
na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o položenom arhivističkom
ispitu.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, vodi se po obrascu broj 2.
Knjiga iz stavka 2. ovog članka, čuva se trajno.
IV – STRUČNA ZVANJA I UVJETI ZA STJECANJE
TIH ZVANJA
1. Vrsta stručnih zvanja
Članak 22.
Sukladno članku 39. Zakona, kao i odredbama ove uredbe, utvrđena su sljedeća
stručna zvanja u arhivskoj struci:
1. za djelatnike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;
2. za djelatnike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar
I vrste;
3. za djelatnike srednje školske spreme: arhivski tehničar II vrste i arhivski
manipulant.
2. Uvjeti za stjecanje osnovnog stručnog zvanja
Članak 23.
Djelatnik stječe osnovno stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima,
i to:
1. osoba sa završenom srednjom školskom spremom (III stupanj) – nakon navršenih
šest mjeseci rada na arhivskim poslovima i položenim arhivskim ispitom, stječe
zvanje – arhivski manipulant;
2. osoba sa završenom srednjom školskom spremom (IV stupanj) – nakon šest mjeseci
rada na arhivskim poslovima i završenim arhivističkim ispitom, stječe zvanje
– arhivski tehničar II vrste;
3. osoba sa završenom višom školskom spremom nakon navršene godine dana rada
na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stječe zvanje – viši
arhivski tehničar;
4. osoba sa završenom visokom stručnom spremom nakon navršene godine dana rada
na arhivskim poslovima i položenim arhivističkim ispitom stječe zvanje – arhivist.
3. Uvjeti za stjecanje viših stručnih zvanja
Članak 24.
Djelatnik može steći više stručno zvanje u arhivskoj struci pod sljedećim uvjetima,
i to:
1. viši arhivski tehničar – stječe zvanje arhivski tehničar I vrste nakon navršenih
pet godina u zvanju viši arhivski tehničar i na temelju pokazanih izuzetnih
rezultata u radu, objavljenih stručnih radova, uvođenja novina u metodologiji
rada u zvanju viši arhivski tehničar;
2. arhivist - stječe zvanje viši arhivist nakon navršenih pet godina u zvanju
arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu, objavljenih stručnih
radova iz arhivistike i šire srodne djelatnosti, ispoljene sposobnosti za organiziranje
stručnog rada u okviru arhivske djelatnosti i stručnih elaborata koji obezbjeđuju
unaprijeđenje arhivske djelatnosti, u zvanju arhivist;
3. viši arhivist – stječe zvanje arhivski savjetnik nakon navršenih deset godina
u zvanju viši arhivist i na temelju pokazanih izuzetnih rezultata u radu, objavljenih
stručnih ili znanstvenih radova iz arhivistike i šire djelatnosti, ispoljene
sposobnosti za organiziranje znanstveno – istraživačkog rada u okviru arhivske
djelatnosti, te usavršavanjem i unapređenjem znanstvenog i stručnog rada u arhivskoj
djelatnosti, u zvanju viši arhivist.
Članak 25.
Djelatnik koji ispuni uvjete iz članka 24. ove uredbe, podnosi zahtjev za stjecanje
odgovarajućeg višeg stručnog zvanja.
Uz zahtjev se prilaže:
1. uvjerenje o položenom arhivističkom ispitu;
2. uvjerenje o radnom stažu u stručnom zvanju koje ima;
3. spisak stručnih ili znanstvenih radova.
Članak 26.
Zahtjev iz stavka 1. članka 25. ove uredbe podnosi se Arhivu Federacije.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja izdaje direktor Arhiva Federacije,
na prijedlog Komisije iz članka 5. ove uredbe.
Komisija svoj prijedlog zasniva na temelju ocjene radova iz članka 25. ove uredbe,
podnositelja zahtjeva.
Uvjerenje o stjecanju višeg stručnog zvanja, izdaje se na obrascu broj 3.
Za kandidata, koji po ocjeni Komisije ne ispunjava uvjete za stjecanje višeg
stručnog zvanja izdaje se rješenje, kojim se odbija zahtjev za stjecanje stručnog
zvanja.
Protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti
prigovor direktoru Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.
Članak 27.
Viša stručna zvanja vrednuju se odgovarajućim procentom uvećanja osnove plaće
što se utvrđuje pravilnikom o radnim odnosima i plaćama Arhiva Federacije.
Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka, ne može biti veće od 5% za jedno više
stručno zvanje.
V – PRIJELAZNE I ZARŠNE ODREDBE
Članak 28.
Od obveze polaganja arhivističkog ispita oslobađaju se osobe sa zvanjem magistra
ili doktora historijskih ili društvenih znanosti, te osobe koje su završile
gimnaziju (III i IV stupanj) arhivistički smjer.
Članak 29.
Od obveze polaganja pojedinih predmeta arhivističkog ispita, oslobađaju se osobe
koje su te predmete položile u okviru polaganja drugog stručnog ispita, pod
uvjetom da program tog ispita, odnosno predmeta u osnovi odgovara programu predmeta
arhivističkog ispita.
Članak 30.
Osobe koje su položile arhivistički ispit po propisima koji su se primjenjivali
na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ove uredbe, smatra se da
imaju položen arhivistički ispit predviđen ovom uredbom.
Članak 31.
O priznavanju arhivističkog ispita osobe koje su taj ispit položile po propisima
Republike Srpske, odlučuje direktor Arhiva Federacije, uzimajući u obzir program
po kojem je ispit položen i program predviđen ovom uredbom.
Oslobađanje od arhivističkog ispita ili dijela arhivističkog ispita, sukladno
odredbama čl. 28., 29. i 30. i članka 31. stavak 1. ove uredbe, obavlja se na
pismeni zahtjev zainteresirane osobe.
Zahtjev se podnosi Arhivu Federacije. Uz zahtjev se prilaže dokaz o položenom
ispitu i program po kojem je ispit položen.
Rješenje o zahtjevu iz stavka 2. ovog članka, donosi direktor Arhiva Federacije.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka, može se podnijeti prigovor direktoru
Arhiva Federacije u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Rješenje doneseno po prigovoru je konačno.
Članak 32.
Danom stupanja na snagu ove uredbe, prestaje primjena propisa o uvjetima i načinu
polaganja stručnog arhivističkog ispita i načinu sticanja stručnih zvanja u
arhivskoj struci, koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja
na snagu ove uredbe.
Članak 33.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenim novinama
Federacije BiH''.
V broj 53/03
6.ožujka 2003. godine
Sarajevo
Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, v.r.