I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se zakonom uređuje elektroenergetski sustav, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije i institucija za reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) osim prijenosa električne energije, aktivnosti vezanih za prijenos, međunarodne trgovine, upravljanje i pogon elektroenergetskim sustavom koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine.
U slučaju konflikta između ovog zakona i Zakona o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sustava Bosne i Hercegovine, Zakon o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sustava Bosne i Hercegovine će prevladavati.

II. CILJEVI

Članak 2.

Ovim se zakonom kao pravnim okvirom stvaraju uvjeti za razvoj tržišta električne energije imajući u vidu javne i privatne interese na koje ima utjecaja u djelatnostima proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom.

Uzimajući u obzir odredbu stavka 1. ovog članka, ciljevi ovog zakona su:

- poticaj razvoja u oblasti elektroenergetike,
- poticaj za privatna domaća i strana ulaganja,
- pouzdaniju opskrbu kupaca kvalitetnom električnom energijom,
- uključivanje u međunarodno tržište električne energije, putem jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini,
- ekonomično i racionalno korištenje električne energije,
- energetska učinkovitost,
- uvođenje konkurencije, transparentnosti i sprječavanje neželjenih učinaka monopola,
- zaštita okoliša sukladno propisima i domaćim i međunarodnim standardima,
- zaštita interesa korisnika sustava,
- korištenje obnovljivih izvora električne energije.

III. DEFINICIJE I POJMOVI

Članak 3.

Izrazi uporabljeni u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:

Distribucija znači transport električne energije na niskonaponskom i srednjenaponskom sustavu s ciljem dostave krajnjim kupcima.

Dozvola za rad (licenca) znači ovlast mjerodavnog tijela za obavljanje određene elektroprivredne djelatnosti.
Elektroprivredno društvo znači poslovni subjekt koji se bavi jednom ili s više djelatnosti iz oblasti proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom.
Energetska učinkovitost znači odnos iskorištene energije u odnosu na ukupnu ulaznu energiju.
Isporučitelj znači pravnu osobu koja isporučuje električnu energiju.
Javna usluga znači obvezu elektroprivrednih društava da određene elektroprivredne djelatnosti obavljaju kao javne usluge.
Korisnik sustava znači svaku fizičku ili pravnu osobu koju snabdijeva, ili biva snabdijeveno putem prijenosnog ili distributivnog sustava.
Kupac znači fizičku ili pravnu osobu koja kupuje električnu energiju.
Kvalificirani kupac znači svakog kupca koji ima godišnju potrošnju električne energije veću od potrošnje utvrđene posebnim kriterijima Regulatorne komisije i kojemu je dozvoljeno da električnu energiju kupuje slobodno po svom izboru.
Kvalificirani proizvođač znači proizvođača koji u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju, koristeći otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeran način, uključujući kombinirani ciklus proizvodnje toplotne i električne energije, koji je usklađen sa zaštitom okolice, a koji takav položaj može steći na temelju rješenja Regulatorne komisije.
Nekvalificirani kupac znači kupca za kojeg se električna energija dobavlja na regulirani način i po reguliranim cijenama (tarifama).
Neovisni proizvođač znači proizvođača koji se ne bavi funkcijama prijenosa ili distribucije električne energije na teritoriju kojeg pokriva sustav gdje je utemeljen.
Obnovljivi izvori električne energije znače izvore električne energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomično, posebice energija vodotokova, vjetra, biomasa, bioplina, geotermalna i neakumulirana solarna energija.
Operator distribucije znači posebno organiziran dio elektroprivrednog društva za distribuciju koji upravlja elektrodistributivnom mrežom.
Opskrba znači isporuku i/ili prodaju električne energije kupcima.
Pomoćne usluge znači sve usluge neophodne za rad distributivnog sustava.
Povezani sustavi znače određeni broj prijenosnih i distribucijskih sustava povezanih putem jednog ili više interkonektora.
Priključak znači električni vod sa instalacijom do obračunskog mjesta za jednog ili više kupaca.
Proizvodnja znači proizvodnju električne energije.
Proizvođač znači fizičku ili pravnu osobu koja proizvodi električnu energiju.
Proizvođač za vlastite potrebe znači fizičku ili pravnu osobu koja električnu energiju proizvodi za vlastite potrebe.
Trgovac znači svaku fizičku ili pravnu osobu koja se bavi trgovinom električnom energijom.
Upravljanje znači upravljanje proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom električne energije.

IV. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV FEDERACIJE

Članak 4.

Elektroenergetski sustav Federacije kao dio elektroenergetskog sustava Bosne i Hercegovine čine elektroenergetski objekti za proizvodnju, prijenos, distribuciju električne energije i upravljanje elektroenergetskim sustavom i u kojima se obavljaju elektroprivredne djelatnosti koje su od javnog interesa.
V. ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI

Članak 5.

Elektroprivrednim djelatnostima, koje su predmet ovog zakona, smatraju se:

- proizvodnja električne energije,
- distribucija električne energije,
- opskrba električnom energijom,
- trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije.

Članak 6.

Jednu ili više elektroprivrednih djelatnosti iz članka 5. ovog zakona obavljaju gospodarska društva, koja se osnivaju sukladno Zakonu o gospodarskim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02 i 6/02) uz uvjet da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti utvrđenu ovim zakonom.
Gospodarskim društvima iz stavka 1. ovog članka se može utvrditi obveza vršenja javne usluge u okviru elektroprivredne djelatnosti koju obavljaju.
Obveza vršenja javne usluge utvrđuje se u dozvoli za rad koju izdaje Regulatorna komisija.

Članak 7.

Elektroprivredne djelatnosti u Federaciji mogu obavljati domaće i strane pravne i fizičke osobe, sukladno važećim propisima i ovom zakonu.
Elektroprivredno društvo koje obavlja dvije ili više elektroprivrednih djelatnosti, ili uz elektroprivrednu djelatnost obavlja i drugu djelatnost, dužno je voditi poslovne knjige i raditi financijske izvješća za svaku elektroprivrednu djelatnost odvojeno i odvojeno od drugih djelatnosti, sukladno propisima o računovodstvu.

VI. TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU

Članak 8.

U cilju onemogućavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u potrošnji električne energije, omogućavanja trećim stranama pristupa na distributivnu mrežu ovim se zakonom osigurava postupno uvođenje tržišta električne energije, sukladno aktima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (u daljnjem tekstu: Državna komisija).
Postupno uvođenje i razvoj tržišta električne energije do potpune liberalizacije provodit će se sukladno energetskoj politici i reformi energetskog sektora i provedbenim propisima, uključujući i propise o ustroju tržišta električne energije.
Do potpune liberalizacije tržišta električne energije elektroprivredne djelatnosti utvrđene ovim zakonom obavljat će se sukladno pravilima kojima se uređuju odnosi na tržištu električne energije ili kao pružanje javnih usluga.

Članak 9.

Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne enegije za kvalificirane kupce i opskrba električnom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja električne energije od strane neovisnih proizvođača radi prodaje na tržištu, obavljaju se prema pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno dogovaraju količinu, cijenu i uvjete isporuke električne energije, sklapanjem kratkoročnih i dugoročnih ugovora ili izravnim sudjelovanjem na organiziranom tržištu.

Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne enegije za nekvalificirane (tarifne) kupce, distribucija električne energije i opskrba električnom energijom nekvalificiranih (tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge.

Članak 10.

Radi ostvarenja ciljeva iz članka 8. ovog zakona i reguliranja tržišta električne energije u Federaciji, ovim se zakonom osniva Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna komisija).

Članak 11.

Regulatorna komisija je specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna organizacija u Federaciji.
Regulatorna komisija ima svojstvo pravne osobe.

Članak 12.

Naziv Komisije je: Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Sjedište Regulatorne komisije je u Mostaru.

Članak 13.

Regulatorna komisija ima pečat koji sadrži dvije koncentrične obodnice s grbom Federacije i na službenim pismima napisanim tekstom.

U sredini se pečata nalazi grb Federacije.

Na izradu, uporabu i čuvanje pečata Regulatorne komisije primjenjuje se Zakon o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96).

Članak 14.

Mjerodavnosti Regulatorne komisije su:

- nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije uključivši i trgovce električnom energijom,
- propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca električnom energijom,
- utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distribucijskih sustava i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce,
- izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električne energije,
- izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos električne energije,
- utvrđivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije.

Članak 15.

U izvršavanju svojih ovlasti i obavljanju svojih dužnosti prema ovom zakonu Regulatorna komisija je obvezna da:

- na osnovima koje propiše Državna komisija regulira tržište električne energije na način da osigura transparentne i jednakopravne odnose između svih sudionika,
- štiti prava kupaca, elektroprivrednih društava za distribuciju i proizvođača električne energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru,
- stvara uvjete za učinkovit, pouzdan i ekonomičan sustav proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom,
- stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i opskrbi električnom energijom,
- stvara uvjete za učinkovitost, ekonomičnost i sigurnost pri korištenju električne energije,
- stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sustava (proizvodnje i distribucije),
- regulira kvalitet usluga na svim razinama, kao i tarife i naknade koje se plaćaju za monopolske usluge u distribuciji, imajući u vidu interese i potrebe svih korisnika za opskrbom električnom energijom,
- nadgleda učinkovitost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnoteže između potražnje i ponude električne energije,
- vodi računa o zaštiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zaštiti okoliša.

Članak 16.

U svom radu Regulatorna komisija surađuje s Državnom komisijom i provodi njene propise, Neovisnim operatorom sustava za Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: Neovisni operator) i jedinstvenom elektroprijenosnom kompanijom za Bosnu i Hercegovinu, a o svom radu je dužna izvještavati Parlament Federacije najmanje jednom godišnje.

Članak 17.

Vlada Federacije utvrđuje prijedlog za imenovanje predsjednika i dva člana Regulatorne komisije, uz prethodnu suglasnost predsjednika i dopredsjednika Federacije.
Parlament Federacije na temelju prijedloga iz stavka 1. ovog članka imenuje predsjednika i članove Regulatorne komisije.
Pri imenovanju članova Regulatorne komisije mora se osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.

Članak 18.

Radom Regulatorne komisije rukovodi predsjednik a u slučaju spriječenosti predsjednika, ovlašteni član Regulatorne komisije.
Funkcija predsjednika Regulatorne komisije je izmjenjiva među članovima Regulatorne komisije i traje godinu dana.
Regulatorna komisija imenuje tajnika Regulatorne komisije.

Članak 19.

Predsjednik i članovi Regulatorne komisije, moraju imati visoku stručnu spremu s odgovarajućim višegodišnjim profesionalnim iskustvom iz okvira elektroprivrednih djelatnosti.
Članovi Regulatorne komisije moraju biti osobe koja imaju prethodno iskustvo i znanja o pitanjima vezanim za elektroenergetske djelatnosti, posebno o pitanjima tehnologije, gospodarstva, prava ili zaštite okoliša.

Članak 20.

Mandat članova Regulatorne komisije traje pet godina s tim što će prigodom prvog imenovanja mandat jednog člana Regulatorne komisije trajati pet godina, drugog člana četiri godine, a trećeg člana tri godine.
Ista osoba može biti najviše dva puta imenovana u sastav Regulatorne komisije.

Članak 21.

Članovi Regulatorne komisije ne mogu:

- biti međusobno u braku ili srodstvu u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do trećeg stepena zaključno, kao i po tazbini do drugog stepena zaključno,
- biti osobe kazneno kažnjavane za kaznene radnje i postupke nespojive s dužnošću u Regulatornoj komisiji,
- biti članovi tijela zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti i nadzornog odbora nekog elektroprivrednog društva,
- obavljati djelatnosti ili provoditi aktivnosti koje su u suprotnosti s načelima transparentnosti i nediskriminacije na tržištu električne energije u Federaciji,
- imati financijski interes u elektroenergetskom sektoru.

Članak 22.

Funkcija članova Regulatorne komisije prestaje:

- ako je član Regulatorne komisije neopravdano odsutan s više od tri uzastopne sjednice Regulatorne komisije,
- kada Parlament Federacije usvoji pismenu ostavku na članstvo u Regulatornoj komisiji, danom njenog usvajanja,
- kada član Regulatorne komisije bude razriješen dužnosti zbog okolnosti iz stavka 2. ovog članka i članka 27. ovog zakona.

Ako je neki član Regulatorne komisije postao djelomično ili potpuno poslovno nesposoban da obnaša funkciju člana Regulatorne komisije, ili se ispunio jedan od uvjeta koji ograničavaju imenovanje za člana Regulatorne komisije iz članka 21. ovog zakona, Vlada Federacije može, uz suglasnost predsjednika i dopredsjednika Federacije predložiti Parlamentu Federacije razrješenje takvog člana s funkcije po žurnom postupku.

S prestankom funkcije člana Regulatorne komisije kao posljedicom okolnosti iz članka 27. ovog zakona ili smrti člana Regulatorne komisije, imenuje se druga osoba pod uvjetima koji su bili traženi i od prethodnika, a svaka osoba koja bude tako imenovana ostat će na toj funkciji do proteka mandata.

Članak 23.

Regulatorna komisija se financira iz prihoda od naknada i pristojbi koje će naplaćivati od gospodarskih društava koja se bave djelatnošću iz članka 5. ovog zakona i prihoda od naknada za dozvole koje izdaje.
Naknade iz stavka 1. ovog članka bit će određene tako da pokrivaju troškove Regulatorne komisije.
Višak prihoda od naknada i pristojbi ostvarenih iz djelatnosti Regulatorne komisije u odnosu na financijski plan Regulatorne komisije prijenosi se u prihod za narednu godinu.
Djelatnost Regulatorne komisije može se financirati i iz donacija na nepovratnoj osnovi inozemnih vladinih i nevladinih organizacija.
Proračun Regulatorne komisije usvaja Parlament Federacije prije početka proračunske godine, na prijedlog Regulatorne komisije.
Proračun Regulatorne komisije objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 24.

Sjednice Regulatorne komisije će biti javne, osim u ograničenom broju slučajeva kada se radi o povjerljivim informacijama ili trgovinskim tajnama, kako odredi Regulatorna komisija, sukladno Pravilniku o radu Regulatorne komisiej.
Regulatorna komisija odluke donosi većinom glasova.
Sve odluke Regulatorne komisije će biti u pisanom obliku i sadržavat će temelje za donošenje odluka. Odluke i rješenja Regulatorne komisije će biti objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH".
Dokumentacija Regulatorne komisije, zabilješke svih rasprava i zapisnici će se čuvati sukladno Pravilniku o radu Regulatorne komisije. Ovi dokumenti i zabilješke će biti na raspolaganju javnosti, osim što će osjetljive poslovne informacije ostati tajnom, dok god je takva tajnost potrebna kao što je propisano u Pravilniku o radu Regulatorne komisije.

Članak 25.

Član Regulatorne komisije, sukladno etičkom kodeksu, ne smije sudjelovati u glasovanju o pitanjima za koja ima neki izravni ili neizravni interes.

Članak 26.

Ukoliko u bilo kojoj fazi tijekom rada Regulatorne komisije dođe do sukoba interesa taj član će odmah i u potpunosti otkriti narav takvog interesa i napustiti sjednicu kako bi omogućio ostalim članovima Regulatorne komisije da raspravljaju o tom sukobu i odrede da li je time član spriječen da sudjeluje na tom sastanku zbog sukoba interesa.

Članak 27.

Svaki član Regulatorne komisije koji ne postupi po etičkom kodeksu i odredbama čl. 25. i 26. ovog zakona snosi odgovornost i prestaje mu članstvo u Regulatornoj komisiji.

Članak 28.

Statutom se uređuje upravljanje i ustroj Regulatorne komisije.
Parlament Federacije daje suglasnost na Statut Regulatorne komisije.

Članak 29.

Pojedinačni akti koje donosi Regulatorna komisija su konačni.
Protiv pojedinačnih akata Regulatorne komisije stranka može pokrenuti upravni spor kod mjerodavnog suda.
Odluke Regulatorne komisije će ostati na snazi do rješenja žalbenog postupka.

VII. OBVEZA DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA REGULATORNOJ KOMISIJI I RJEŠAVANJE
SPOROVA

Članak 30.

Regulatorna komisija može zahtijevati od svakog imatelja dozvole da osigura podatke i informacije koje su joj potrebne u svrhu primjene ovoga zakona.
Imatelj dozvole je dužan dostavljati podatke i informacije iz stavka 1. ovog članka u traženim rokovima te surađivati s Regulatornom komisijom.
Informacije imatelja dozvola Regulatorna je komisija dužna koristiti samo u svrhu obavljanja svoje djelatnosti.
Imatelj dozvole koji u obnašanju svojih dužnosti dođe do podataka za koje se može logično pretpostaviti da su povjerljivog karaktera, obvezan je čuvati povjerljivost takvih podataka.

Članak 31.

Ako su se zainteresirane strane posebno dogovorile Regulatorna će komisija arbitrirati u sporovima između imatelja dozvola ili imatelja dozvole i kupca u svezi s:

- pravom na opskrbu električnom energijom,
- obvezom opskrbe električnom energijom,
- tarifama po kojima se vrši opskrba električnom energijom,
- kašnjenjima ili odbijanjem opskrbe električnom energijom,
- kvalitetom opskrbe električnom energijom i pružanjem usluga s tim u svezi.

VIII. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Članak 32.

Elektroprivredno društvo koje obavlja djelatnost proizvodnje električne energije ima pravo:

- u svojim proizvodnim objektima koristiti izvore energije koje smatra najpovoljnijim, proizvodeći potrebnu energiju, poštujući tehničke karakteristike i uvjete zaštite okoliša, koji su utvrđeni u dozvoli i određeni propisima,
- ugovarati isporuke i prodaju električne energije pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim propisima,
- pristupa prijenosnoj mreži pod uvjetima koje utvrđuje Državna komisija, odnosno
- pristupa distribucijskim mrežama pod uvjetima koje utvrđuje Regulatorna komisija.

Elektroprivredeno društvo koje obavlja djelatnost proizvodnje električne energije ima obvezu:

- poštovati uvjete iz dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti,
- posjedovati mjerni uređaj koji omogućuje određivanje energije koja se predaje u odgovarajuću mrežu,
- pridržavati se pravila djelovanja tržišta koja su propisana za tržište električnom energijom,
- zadovoljavati i poštovati propisane tehničke, pogonske i vodoprivredne uvjete, kao i uvjete zaštite okoliša.

Objekti za proizvodnju električne energije moraju zadovoljavati utvrđene kriterije zaštite okoliša i osigurati trajnu kontrolu utjecaja na okoliš.

Članak 33.

Elektroprivredeno društvo koje u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju koristeći otpad ili obnovljive izvore energije ili se bavi kombiniranom proizvodnjom toplotne i električne energije, na gospodarski primjeren način, sukladno mjerama zaštite okoliša, može steći položaj kvalificiranog proizvođača temeljem uvjeta koje propisuje Regulatorna komisija.

IX. DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PRISTUP DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI

Članak 34.

Distribucijski sustav čine elektroenergetski objekti (postrojenja i vodovi) niskog i srednjeg napona kojima se distribuira električna energija kupcima.

Članak 35.

U cilju nesmetanog funkcioniranja tržišta električne energije distribucijska mreža mora biti dostupna svim korisnicima na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način.
Detaljne kriterije za pristup distribucijskoj mreži propisuje Regulatorna komisija.

Članak 36.

U svrhu upravljanja elektrodistribucijskom mrežom Operatore distribucije organiziraju u svom sastavu elektroprivredna društva za distribuciju (u daljem tekstu: distributer) na temelju svojih potreba vodeći pri tome računa o tehničko-tehnološkoj zaokruženosti na svom djelatnom području.
Distributer je dužan omogućiti prijenos električne energije kroz svoju mrežu kao i distribuciju električne energije na svom području na temelju zahtjeva opskrbljivača što podrazumijeva i da operiše s distribucijskom mrežom posredstvom Operatora distribucije, sukladno tehničkim mogućnostima mreže.
Distributer ima pravo i obvezu vršiti opskrbu korisnika sustava i kupaca električnom energijom na svom djelatnom području, ako je tako utvrđeno u dozvoli za rad.

Članak 37.

Za razvoj, izgradnju, pogon, upravljanje i održavanje distribucijske mreže odgovoran je distributer.

Distributer električne energije:

- garantira pouzdanost rada distribucijske mreže i održavanja parametara kvalitete električne energije,
- osigurava usklađeno djelovanje distribucijske mreže s prijenosnom mrežom te priključenim mrežama i postrojenjima korisnika,
- daje informacije Neovisnom operatoru o budućim potrebama za električnom energijom,
- osigurava pristup distribucijskoj mreži za treće strane prema utvrđenim kriterijima.

Članak 38.

Distributer priprema kratkoročne i dugoročne planove razvoja i izgradnje distribucijske mreže.
Planovi iz stavka 1. ovog članka rade sukladno strategiji energetskog razvoja Federacije.
Regulatorna komisija na prijedlog distributera odobrava planove razvoja i izgradnje distribucijske mreže i utvrđuje iznos naknade za korištenje distribucijske mreže.

Članak 39.

Distributer je obvezan osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje dobije od drugih elektroprivrednih društava i kupaca, osim ako se posebnim propisom ne zahtijeva javno objavljivanje određenih podataka ili njihova dostava mjerodavnim državnim i federalnim tijelima.
Podaci o mogućnostima korištenja distribucijske mreže su javni i dostupni zainteresiranim osobama.

Članak 40.

Operator distribucije dužan je proizvođačima električne energije i kvalificiranim kupcima električne energije omogućiti pristup mreži na nepristran način prema načelima reguliranog pristupa treće strane.

Članak 41.

Operator distribucije može odbiti pristup mreži zbog ograničenih tehničkih ili pogonskih mogućnosti mreže.

Proizvođač električne energije i kvalificirani kupac električne energije kojem je odbijen pristup mreži, mora biti informiran o razlozima odbijanja pristupa, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući, te čvrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

Proizvođač električne energije, odnosno kvalificirani kupac električne energije kojem je odbijen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima za pristup, može podnijeti žalbu/prigovor/ Regulatornoj komisiji.

Članak 42.

Kada proizvođač električne energije i kupac namjeravaju sklopiti ugovor o isporuci, odnosno o opskrbi električnom energijom, a nisu mogli dobiti pristup mreži, mogu izgraditi izravan vod, uz prethodno pribavljenu suglasnost Regulatorne komisije.

Članak 43.

Pogon i način vođenja distribucijske mreže u elektroenergetskom sustavu uređuje se Mrežnim pravilima.

Mrežnim se pravilima posebno propisuju:

- tehnički i drugi uvjeti za priključak korisnika na mrežu,
- tehnički i drugi uvjeti za siguran pogon elektroenergetskog sustava radi pouzdanog opskrbe kvalitetnom električnom energijom,
- postupci pri pogonu elektroenergetskog sustava u kriznim stanjima,
- tehnički i drugi uvjeti za međusobno povezivanje i djelovanje mreža.

Mrežna pravila predlaže Operator distribucije u suradnji s Neovisnim operatorom i distributerima a donosi Regulatorna komisija.
Mrežna pravila se objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 44.

Prijenos električne energije vlasnik mreže može ograničiti samo u posebnim slučajevima:

- kad je to iz razloga sigurnosti elektroenergetskog sustava, pogonskih razloga ili iz razloga sigurnosti ljudi opravdano, što treba posebno i dokazati,
- kad to propisi o zaštiti okoliša zahtijevaju,
- kad se ugrožava pogon kombiniranog procesa proizvodnje toplinske i električne energije ili pogon izvora regeneracijske energije iz otpadnih tvari.

X. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Članak 45.

Opskrba je elektroprivredna djelatnost isporuke i/ili prodaje električne energije neovisna od djelatnosti distribucije električne energije, a odnosi se na obradu obračunskih elemenata radi isporuke električne energije, obračuna potrošnje električne energije, ispostave računa kupcima i naplate obračunate električne energije za svako obračunsko mjesto potrošnje električne energije.
Elektroprivredno društvo može pružati usluge kvalificiranim kupcima nakon što od Regulatorne komisije pribavi dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom.

Članak 46.

Postojeća elektroprivredna poduzeća u Federaciji nastavit će pružati usluge nekvalificiranim /tarifnim/ kupcima nakon što od Regulatorne komisije pribave dozvolu za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom.
Poduzećima iz stavka 1. ovog članka, u dozvoli za rad, utvrđuje se obveza vršenja javne usluge opskrbe električnom energijom.
Posebnim će propisom Regulatorna komisija utvrditi prava i obveze u svezi preuzimanja i udjela električne energije iz obnovljivih izvora energije, isključujući velike hidroelektrane (iznad 5 MW), koju koristi elektroprivredno društvo u obavljanju djelatnosti opskrbe električnom energijom kao javne usluge.

Članak 47.

Opskrba kvalificiranih kupaca električnom energijom je djelatnost u kojoj kvalificirani kupac i opskrbljivač kojeg on slobodno izabere ugovaraju količinu i cijenu električne energije koja je predmet isporuke.
Opskrbljivač i kvalificirani kupac uz ugovor o opskrbi iz stavka 1. ovoga člana su obvezni i sklopiti ugovor s elektroprijenosnom kompanijom i/ili ugovor s distributerom.
Svi ugovori iz stavka 2. ovog članka dostavljaju se Državnoj komisiji i/ili Regulatornoj komisiji, kao i Neovisnom operatoru i /ili Operatoru distribucije.

XI. KVALIFICIRANI KUPAC

Članak 48.

Status kvalificiranog kupca stječe se sukladno zakonima i propisima koji će, sukladno Zakonu o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sustava Bosne i Hercegovine, definirati obim, uvjete i vremenski raspored otvaranja tržišta.
Kvalificirani kupac ne može izgubiti svoj status dok zadržava utvrđenu razinu potrošnje i ispunjava kriterije na temelju kojih se stječe status kvalificiranog kupca.

Članak 49.

Kvalificirani kupac može slobodno izabrati dobavljača električne energije.
Kvalificirani kupac je obvezan od Neovisnog operatora, odnosno Operatora distribucije, pribaviti elektroenergetsku suglasnost za priključak na mrežu.
Nabavka električne energije za kvalificiranog kupca može biti iz uvoza posredstvom tržišnog posrednika ili zastupnika ili iz domaćega sustava opskrbe.

XII. NEKVALIFICIRANI (TARIFNI) KUPAC

Članak 50.

Nekvalificirani (tarifni) kupci opskrbljuju se električnom energijom u sustavu obveze javne usluge opskrbe po tarifnim stavovima za prodaju električne energije.

Potrebne količine električne energije za tarifne kupce osiguravaju opskrbljivači :

- od kvalificiranih proizvođača,
- od proizvođača kojima je u dozvoli utvrđena obveza javne usluge,
- od neovisnih proizvođača i
- s tržišta električne energije.

XIII. OPĆI UVJETI ZA ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Članak 51.

Općim uvjetima za isporuku električne energije definiraju se energetski i tehnički uvjeti, te gospodarski odnosi između proizvodnje i distribucije, korisnika sustava i krajnjeg kupca električne energije uključivši i podnositelja zahtjeva za dobijanje elektroenergetske suglasnosti.

Opći uvjeti za isporuku električne energije sadrže:

- definirane kriterije kvaliteta, kontinuiteta i kvantiteta u isporuci električne energije kupcu,
- način i uvjete izdavanja elektroenergetske suglasnosti,
- uvjete, rokove i način sklapanja ugovora o priključenju i isporuci električne energije,
- jasno i precizno definiran pojam priključka,
- kriterije o načinu priključenja novog kupca i mjesto priključenja kupca na mrežu distribucije,
- uvjete kada se kupcu može obustaviti isporuka ili ograničiti potrošnja električne energije,
- način naplate i obračuna električne energije,
- pravo na naknadu štete nastale zbog prijekida u opskrbi električnom energijom, isporuke nekvalitetne ili ograničene isporuke električne energije,
- kupce kojima se ne smije obustaviti isporuka električne energije uključujući i slučajeve neplaćanja potrošene električne energije, te način reguliranja međusobnih obveza u ovakvim slučajevima,
- druge odnose između isporučitelja i kupca električne energije.

Članak 52.

Opće uvjete za isporuku električne energije na području Federacije donosi Regulatorna komisija, po postupku koji će propisati Regulatorna komisija i koji će biti javno objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 53.

Isporuka električne energije može biti obustavljena u slučaju:

1. ako kupac koristi električnu energiju bez suglasnosti ili mimo mjernih uređaja ili ako je samostalno priključio svoje unutarnje električne instalacije na mrežu,
2. ako kupac onemogućava pravilno registriranje količine utrošene električne energije,
3. ako objekt kupca ne ispunjava propisane tehničke uvjete i ugrožava živote ljudi i imovinu,
4. ako objekti kupca ometaju normalnu isporuku električne energije drugim kupcima,
5. ako to sukladno ugovoru kupac zahtijeva,
6. ako kupac bez odobrenja elektroprivrednog društva, preko svoje instalacije, omogući drugom kupcu potrošnju električne energije,
7. ako kupac ne izvršava obveze plaćanja za isporučenu električnu energiju u propisanom odnosno ugovorenom roku,
8. ako kupac uskrati ovlaštenim osobama pristup do mjernih uređaja odnosno do unutarnjih električnih instalacija,
9. ako kupac ne poštuje i ne provodi propisane mjere štednje i racionalne potrošnje električne energije.

U slučajevima iz stavka 1. toč. od 4. do 9. ovog članka, distributer je dužan prethodno u pisanoj formi upozoriti kupca na nedostatke odnosno nepravilnosti zbog kojih mu se može obustaviti isporuka električne energije i odrediti rok za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti sukladno općim uvjetima.

Članak 54.

Ako kupac pretrpi štetu zbog neisporučene ili isporuke nekvalitetne električne energije a koja se može pripisati u krivicu isporučitelju kao i zbog odstupanja isporučitelja od odredbi Općih uvjeta za isporuku električne energije i izdate elektroenegetske suglasnosti, isporučitelj je obvezan nadoknaditi tu štetu sukladno zakonu i Općim uvjetima za isporuku električne energije.

Članak 55.

Zabranjena su priključenja na elektroenergetska postrojenja bez suglasnosti mjerodavnog elektroprivrednog društva.

Članak 56.

Distributer je dužan je pod istim uvjetima na svoje objekte priključiti sve zainteresirane kupce, ako za to postoje tehnički i energetski uvjeti.

Članak 57.

Zabranjen je neovlašten ulazak ili pristup elektroenergetskim objektima, postrojenjima ili električnim vodovima koji su vidno označeni znacima zabrane ulaska, pristupa ili opasnosti, kao i ometanje ili onemogućavanje ovlaštenih osoba u obavljanju elektroprivredne djelatnosti.

Članak 58.

Ko neovlašteno preuzima električnu energiju, kao i vrši prepravke električnih instalacija ili mjernih uređaja kupaca kojim se onemogućava pravilno registriranje potrošnje električne energije u cilju neovlaštenog korištenja električne energije, čini kazneno djelo krađe kažnjivo po kaznenom zakonu.
Ko neovlašteno prepravlja električne uređaje, mjerne urađaje i instalacije koje nisu u mjerodavnosti korisnika, bez odobrenja elektroprivrednog društva, čini prekršaj kažnjiv po zakonu.

Članak 59.

Štetu koju učini nedozvoljenim radnjama iz čl. 57. i 58. ovog zakona, počinitelj je obvezan nadoknaditi sukladno zakonu i Općim uvjetima za isporuku električne energije.

XIV. IZGRADNJA, KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Članak 60.

Elektroenergetski se objekti, uređaji, vodovi i postrojenja elektroprivrednih društava i kupaca grade, koriste i održavaju sukladno važećim propisima, standardima i tehničkim normativima koji se odnose na tu vrstu objekata, kao i propisima kojima su utvrđeni uvjeti glede zaštite životne sredine, i nesmiju ugrožavati sigurnost ljudi i imovine.
Prije početka izgradnje elektroenegetskih objekata investitor je dužan s vlasnikom nekretnine na kojoj namjerava graditi objekt urediti imovinsko-pravne odnose.
Na objekte čiji su imovinsko-pravni odnosi riješeni na način iz stavka 2. ovog članka, elektroprivredno društvo nije dužno plaćati posebne naknade osim naknade za koncesiju kada je to zakonom predviđeno, a u slučaju nastanka štetnog događaja dužno je naknaditi štetu.

Članak 61.

Vlasnici nekretnina na kojima se grade elektroenergetski objekti imaju pravo na naknadu stvarne štete sukladno zakonu.
Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom društvu omogućiti pristup elektroenergetskom objektu ili njihovim dijelovima radi održavanja objekta i zaštitnih koridora ili otklanjanja kvarova.
Ukoliko elektroprivredno društvo učini štetu prolazom do objekta ili njegovog dijela, dužno je učinjenu štetu nadoknaditi.

Članak 62.

Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog elektroprivrednog društva koje ima ili će dobiti dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije.
Elektroprivrednom društvu iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje se obveza za pribavljanje prethodne dozvole za izgradnju i dozvole za korištenje koju izdaje Regulatorna komisija.
Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe ne podliježe obvezi pribavljanja prethodne dozvole za izgradnju.

Članak 63.

Elektroprivredna društva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije mogu graditi objekte za proizvodnju električne energije za nekvalificirane /tarifne/ kupce, na temelju provedenog natječaja i dozvole Regulatorne komisije.

U natječaju iz stavka 1. ovoga članka mora biti navedeno:

- lokacija na kojoj će se graditi objekt,
- vrsta primarnih energenata koje će objekt koristiti,
- način i uvjeti proizvodnje i preuzimanja električne energije,
- uvjeti koji se odnose na prestanak rada objekta,
- uvjeti koji se odnose na zaštitu okoliša i zaštitu zdravlja građana,
- potrebna energetska učinkovitost,
- uvjeti korištenja općih i javnih dobara.

Regulatorna komisija izdat će prethodnu dozvolu za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije za nekvalificiranog /tarifnog kupca/ onom elektroprivrednom društvu koje ispunjava uvjete natječaja i koje ponudi najnižu cijenu proizvedene električne energije.
Regulatorna komisija dužna je u pisanoj formi izvijestiiti elektroprivredno društvo o razlozima neprihvatanja njegove ponude, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Članak 64.

Izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata i postrojenja vrši se sukladno posebnom i ovom zakonu.

Rekonstrukcijom elektroenergetskih objekata ne smatra se:

- zamjena strojeva i uređaja bez preinake snage i napona,
- zamjena vodiča nadzemnih vodova s vodičima istog prijeseka ili za jedan prijesek više poštujući tehničke propise,
- zamjena jednog ili više stupova,
- zamjena energetskih kablova bez preinake naponske razine,
- ugradnja uređaja u postojeće objekte kojima se osigurava upravljanje, signalizacija i zaštita,
- izvođenje i drugih radova koje propisom utvrdi mjerodavno federalno ministarstvo.

Članak 65.

Kupac može priključiti svoj objekt, uređaje ili trošila samo na temelju elektroenergetske suglasnosti koju na zahtjev kupaca daje mjerodavno elektroprivredno društvo, sukladno Općim uvjetima za isporuku električne energije.
Kupac električne energije dužan je omogućiti ovlaštenim osobama nesmetan pristup u svrhu očitanja stanja mjerila.
Mjerodavno elektroprivredno društvo preuzima u vlasništvo mjerila iz stavka 2. ovog članka, sukladno Općim uvjetima za isporuku električne energije.

Članak 66.

Vlasnici odnosno korisnici nekretnina koji se nalaze ispod, iznad i pored elektroenergetskog objekta nesmiju izvoditi radove koji ometaju proizvodnju ili distribuciju električne energije.

Članak 67.

Zabranjeno je zasađivanje rastinja na zemljištu, u trasi ili u neposrednoj blizini elektroenergetskih vodova i postrojenja, čime se može ugroziti sigurnost tih vodova i postrojenja, ljudski životi i imovina.

Članak 68.

Radi održavanja ili otklanjanja kvarova na elektroenergetskim objektima izgrađenih na nekretnini koja nema izravan pristup s javnog puta, elektroprivredna društva imaju pravo prolaza preko tog zemljišta sukladno članku 61. stavak 2. ovog zakona.
Radi normalnog korištenja izgrađenih elektroenergetskih objekata, elektroprivrednom društvu pripada pravo da održava trasu kresanjem ili otklanjanjem rastinja bez naknade vlasniku.

Članak 69.

Ako se u svrhu održavanja elektroenergetskih objekata na zemljištu na kojem je obavljena čista sječa (kresanje šuma) mora izvršiti kresanje ili sječa naknadno izraslog rastinja koje ugrožava elektroenergetske uređaje ili ometa njihovo normalno korištenje, nije potrebno pribavljanje nove dozvole za sječu.

XV. SUSTAV IZDAVANJA DOZVOLA ZA OBAVLJANJE ELEKTROPRIVREDNE
DJELATNOSTI I IZGRADNJU I KORIŠTENJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Članak 70.

Dozvolu za rad - licencu (u daljem tekstu: dozvola za rad) i prethodnu dozvolu za izgradnju i dozvolu za korištenje elektroenergetskih objekata izdaje Regulatorna komisija na temelju podnesenog zahtjeva i potrebne dokumentacije koju će propisati Regulatorna komisija.
Imatelj dozvole iz ovog zakona dužan je ispunjavati obveze utvrđene dozvolom.
Kriterije, uvjete i postupak za izdavanje dozvole propisuje Regulatorna komisija.

A./ Dozvola za rad

Članak 71.

Elektroprivredno društvo koje se bavi ili želi baviti s jednom ili više od jedne elektroprivredne djelatnosti iz domena proizvodnje i distribucije električne energije, odnosno opskrbe i trgovine električnom energijom, obvezno je prethodno pribaviti dozvolu za rad.

Članak 72.

Ukoliko imatelj dozvole za rad želi prenijeti svoju dozvolu na drugu osobu, dužan je prethodno pribaviti suglasnost Regulatorne komisije za takav prijenos.
Novi vlasnik mora dobiti dozvolu za rad ili suglasnost za prijenos od Regulatorne komisije.

Članak 73.

Dozvola se za rad može izdati, pod uvjetima da elektroprivredno društvo:

- raspolaže postrojenjima, uređajima i opremom, ispunjava tehničke, sigurnosne, ekološke i druge uvjete, te svojim kapacitetom osigurava sigurnu i povoljnu opskrbu kupaca kvalitetnom električnom energijom,
- upošljava stručno osposobljen kadar za obavljanje djelatnosti,
- ispunjava i druge uvjete utvrđene posebnim aktom Regulatorne komisije.

Regulatorna komisija vrši izdavanje dozvole po žurnom postupku.

Članak 74.

Zahjev za izdavanje, obnovu, preinaku, dopunu ili prijenos dozvole za rad podnosi se Regulatornoj komisiji.
Dozvolom se utvrđuje rok u kojem je imatelj dozvole za rad dužan započeti s obavljanjem djelatnosti za koju je dozvola izdata.
Izdavanje dozvole za rad može se uvjetovati obvezom imatelja dozvole da osigura primjenu suvremene tehnologije u izgradnji i korištenju elektroenergetskih objekata.

B./ Prethodna dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje

Članak 75.

Izgradnja objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije, izuzev priključaka na niskom naponu, podliježe izdavanju prethodne dozvole sukladno zakonu.
Prethodna dozvola za izgradnju proizvodnog objekta izdaje se nakon dobijanja koncesije od mjerodavnog tijela ako je za takav objekt nužno pribavljanje prava na koncesiju, sukladno odredbama posebnog zakona.
Objekte i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije mogu graditi domaće i strane pravne osobe pod uvjetima propisanim ovim i drugim zakonima.

Članak 76.

Prije izdavanja prethodne dozvole za izgradnju elektroenergetskih objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije, investitor je dužan pribaviti odobrenje za investiciono-tehničku dokumentaciju sukladno zakonu.

Članak 77.

Dozvola za korištenje objekata za proizvodnju električne energije nakon njihove izgradnje, izdaje se na razdoblje do 30 godina računajući od dana početka proizvodnje.
Dozvola za korištenje objekata za distribuciju električne energije izdaje se na razdoblje do 50 godina.
Nakon proteka roka iz st. 1. i 2. ovog članka, ukoliko dozvola nije obnovljena ili prenesena ili se objekt ili struktura koriste u druge svrhe, imatelj dozvole mora, u pravilu, demontirati i ukloniti sve objekte i zemljište vratiti u prvobitno stanje.
Ukoliko imatelj dozvole ne postupi sukladno stavku 3. ovog članka dužan je osigurati sredstva ili garancije za sredstva s kojima će se izvršiti demontaža objekata, postrojenja i ostalog, kao i čiščenje terena i sanacija zemljišta.
Visinu sredstava za namjenu iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Regulatorna komisija.
U iznimnim slučajevima Regulatorna komisija može, ako je to u općem interesu Federacije, osloboditi imatelja dozvole obveze iz stavka 3. ovog članka.

C./ Dozvola za trgovinu
Članak 78.

Dozvola (licenca) za trgovinu električnom energijom izdaje se kao:

1.) dozvola za područnu trgovinu električnom energijom (dozvola prvog reda),
2.) dozvola za trgovinu drugog reda (dozvola drugog reda).

Dozvola se prvog reda izdaje distributerima koji imaju odvojenu trgovinsku djelatnost.
Dozvola se drugog reda izdaje gospodarskim društvima koja kao proizvođači namjeravaju vršiti prodaju električne energije kvalificiranim kupcima kao i gospodarskim društvima koja se isključivo bave trgovinom električne energije.
Dozvola drugog reda može se izdavati i gospodarskim društvima iz stavka 2. ovog članka.
Dozvola za trgovinu električnom energijom izdaje se na razdoblje do pet godina s tim što Regulatorna komisija može odobriti njeno produženje.

Dozvola se prvog reda izdaje podnositelju zahtjeva pod uvjetom da prihvati slijedeće obveze glede:

- uredne opskrbe električnom energijom kupaca kojima nije dozvoljen slobodan izbor isporučitelja električne energije,
- isporuke električne energije standardnog kvaliteta,
- pridržavanja propisanih tarifa električne energije kupcima iz alineje 1. ovog stavka i ekonomične kupovine električne energije,
- pružanja informacija Regulatornoj komisiji,
- stalnog poboljšanja funkcije maloprodaje električne energije.

Dozvola se drugog reda izdaje podnositelju zahtjeva pod uvjetom da prihvati obveze glede:

- informiranja Operatora distribucije i Neovisnog operatora u svezi s izvozom i uvozom električne energije u i iz Bosne i Hercegovine,
- isporuke električne energije standardne kvalitete,
- pružanja informacija Regulatornoj i Državnoj komisiji.

Imatelj dozvole prvog i drugog reda je ovlašten da obustavi isporuku električne energije kupcima koji ne plaćaju svoje obveze povodom tih isporuka.
Podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole za trgovinu električnom energijom dužan je Regulatornoj komisiji podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta predviđenih propisima Regulatorne komisije.

D./ Postupak za izdavanje dozvola

Članak 79.

Postupak je izdavanja dozvola javan i vodi se sukladno objektivnim i javnosti poznatim kriterijima na nediskriminirajući i transparentan način.
Regulatorna komisija je dužna konzultirati se o uvjetima svake dozvole prije izdavanja dozvole i pozvati zainteresirane strane da daju komentare na nacrt dozvole kroz proces javne rasprave - konzultacije.
Podnositelj zahtjeva mora biti informiran o razlozima odbijanja izdavanja dozvole, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući, te čvrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

Članak 80.

U posebnim slučajevima kada je to od javnog interesa Regulatorna komisija može mijenjati uvjete propisane dozvolom.
Prije donošenja odluke o preinaci uvjeta u dozvoli, Regulatorna komisija će uzeti u obzir njene efekte tj. koristi i nedostatke koje ta preinaka može uzrokovati po imatelja dozvole.
Regulatorna komisija može izmijeniti uvjete u dozvoli na temelju podnesenog zahtjeva imatelja dozvole ili na vlastiti poticaj.

XVI. NADZOR

Članak 81.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavljaju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Regulatorna komisija, svatko u okviru svoje mjerodavnosti, sukladno ovom zakonu, shodno Zakonu o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/97), a po postupku utvrđenim Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99).
Kontrolu izgradnje objekata, tehničke ispravnosti, pogonske sigurnosti elektroenergetskih objekata i postrojenja, sigurnosti ljudi u elektroenergetskim objektima, kao i uvid u tehničku i pogonsku dokumentaciju vrši mjerodavna elektroenergetska inspekcija sukladno posebnom zakonu.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Članak 82.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za privredni prijestup elektroprivredno društvo:

1. ako Regulatornoj komisiji ne dostavi zatražene podatke i informacije (članak 30.);
2. ako neutemeljeno odbija izdavanje elektroenergetske suglasnosti ili priključenje novog kupca (članak 51. stavak 2. alineja 2.);
3. ako neutemeljeno obustavi kupcu isporuku električne energije (članak 51. stavak 2. alineja 6.);
4. ako gradi i priključuje objekte u elektroenergetski sustav Federacije koji nisu sukladni propisima i utvrđenim standardima (članak 60.);
5. ako kao imatelj dozvole ne ispunjava obveze utvrđene dozvolom (članak 70. stavak 2.);
6. ako otpočne rad i izgradnju bez prethodne dozvole (članak 75.).

Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u društvu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 5.000 KM.

Članak 83.

Novčanom kaznom u iznosu 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se društvo za gospodarski prijestup:

1. ako njegovi objekti nisu sukladni propisima i standardima i ako ugrožavaju elektroenergetski sustav (članak 60.);
2. ako na svojoj nekretnini onemogući pristup i održavanje elektroenergetskih objekata (članak 61. stavak 2.);
3. ako troši električnu energiju bez ili mimo mjernih uređaja i ako onemogući pregled svog objekta (članak 65.);
4. ako vrši zasađivanje rastinja na zemljištu kojim se može ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih života i imovine ili ometa i otežava normalno korištenje elektroenergetskih objekata i uređaja (članak 67.).

Za gospodarski prijestup iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u društvu novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 3.000 KM.

Članak 84.

Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 2.000 KM kaznit će se građanin za prekršaj:

1. ako neovlašteno prepravlja električne uređuje, mjerne uređaje i instalacije, bez odobrenja elektroprivrednog društva (članak 58. stavak 2.)
2. ako bez odobrenja elektroprivrednog društva priključi svoj objekt na elektroenergetski sustav (članak 65. stavak 1.);
3. ako troši električnu energiju bez ili mimo mjernih uređaja i ako onemogući pristup mjernom uređaju (članak 65.);
4. ako vrši zasađivanje rastinja na zemljištu čime se može ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih života i imovine ili ometa i otežava normalno korištenje elektroenergetskih objekata i uređaja (članak 67.).

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 85.

Prestrukturiranje i privatizacija postojećih elektroprivrednih poduzeća izvršit će se sukladno Programu Vlade Federacije o prestrukturiranju i privatizaciji elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovinia na temelju važećih propisa, uz suglasnost Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 86.

Parlament će Federacije imenovat će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona članove Regulatorne komisije.
Regulatorna komisija je dužna donijeti Statut komisije u roku od 60 dana od dana imenovanja.
Regulatorna komisija je dužna početi s primjenom odredaba ovog zakona u roku od šest mjeseci računajući od dana imenovanja članova Regulatorne komisije.
Tijekom razdoblja iz stavka 2. ovog članka Regulatorna komisija je dužna pripremiti provedbene propise sukladno ovlastima iz ovog zakona.
Poslove u mjerodavnosti Regulatorne komisije obavljat će Vlada Federacije do proteka roka iz stavka 2. ovog članka.
U prijelaznom razdoblju iz stavka 1. a u svezi stavka 2. ovog članka, Vlada Federacije može svojom odlukom obavljanje određenih poslova povjeriti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Članak 87.

Postojeća elektroprivredna poduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom električne energije dužna su pribaviti dozvolu za rad.
Poduzeća iz stavka 1. ovog članka dužna su Regulatornoj komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja uvjeta za izdavanje dozvole.

Članak 88.

Do početka rada Neovisnog operatora i jedinstvene elektroprijenosne kompanije za Bosnu i Hercegovinu, elektroprivredna poduzeća u Federaciji vršit će funkciju Operatora za svoje djelatno područje.
Operatori iz stavka 1. ovog članka u suradnji s Neovisnim operatorom dužni su:

- obavljati kontrolu prijenosnog sustava nad kapacitetima koje kontroliraju,
- održavati njihovu pouzdanost i pružati druge pomoćne usluge,
- rješavati prijenosna ograničenja na mreži unutar svog područja,
- pružati potrebne informacije o prijenosnim kapacitetima, cijenama za korisnike i pomoćnim uslugama koje pružaju.

Članak 89.

Do uspostave tržišta električne energije Regulatorna će komisija utvrđivati cijene električne energije na pragu elektrana.

Cijene iz stavka 1. ovog članka Regulatorna će komisija utvrditi u roku od 60 dana od dana objavljivanja propisa iz članka 86. stavak 3. ovog zakona.

Članak 90.

U prijelaznom razdoblju elektroprivredna društva, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, sudjeluju u realiziranju ciljeva elektroenergetske politike iz članka 2. ovog zakona, a osobito:

- sukladno zakonskim propisima donose plan razvoja elektroenergetskih objekata i objekata sustava upravljanja, te odluku o njihovoj izgradnji,
- predlažu Opće uvjete za isporuku električne energije.

Članak 91.

Danom početka primjene ovog zakona, na teritoriju Federacije prestaje primjena zakona koji su regulirali ovu materiju, a koji su se do početka primjene ovog zakona primjenjivali na teritoriju Federacije, izuzev odredaba o osnutku elektroprivrednih poduzeća.

Do donošenja podzakonskih propisa iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se podzakonski propisi koji su bili na snazi na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Ovlasti i obveze na temelju državnog kapitala do završetka procesa privatizacije u postojećim elektroenergetskim poduzećima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršit će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Članak 92.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se nakon proteka 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.