O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE I POJMOVI

Članak 1.

Ovim zakonom regulira se temelj za primjenu svih poreznih zakona i zakona o doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i odnosnih podzakonskih akata, te definiraju određena prekršajna djela iz oblasti poreza i sankcije za ta djela.
Ovaj zakon se odnosi na provođenje i izvršavanje aktivnosti iz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih poreza u Federaciji.

Članak 2.

Ukoliko su odredbe ovog zakona kojima se reguliraju organizacija i rukovodstvo Porezne uprave, suradnja Porezne uprave s drugim organima, prava i obveze Porezne uprave i poreznih obveznika, identifikaciju i registraciju poreznih obveznika, podnošenje poreznih prijava i plaćanje poreza, razrez i naplata poreza, prisilna naplata poreznih obveza, inspekcijski nadzor, obračun i naplata kamata, odbici i povrat više plaćenih poreza, rokova zastare za razrez, naplata i povrat poreza, žalbe na porezna rješenja, administrativne kazne za porezne prekršaje, podzakonski akti i porezna mišljenja, drugačije uređene drugim zakonima u Federaciji, tada će odredbe ovog zakona imati prioritet nad drugim odredbama u navedenim oblastima.

Članak 3.

Pojmovi u uporabi u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

(1) Porez
- novčani iznos koji je porezni obveznik dužan plaćati proračunu i izvanproračunskim fondovima sukladno poreznim zakonima kojima se reguliraju doprinosi i zakonima kojima se reguliraju pristojbe (u daljnjem tekstu: porezni zakoni).
(2) Porezni obveznik
- svaka osoba koja, sukladno poreznim zakonima podliježe obvezi plaćanja bilo kojeg poreza, kazne ili kamate. Pojam poreznog obveznika uključuje i svaku drugu osobu koja je u ime poreznog obveznika po poreznim zakonima, dužna platiti porez, kaznu ili kamatu.
(3) Zastupnik poreznog obveznika
- osoba koja je zakonom ili drugim aktom ovlaštena voditi dio ili sve poslove poreznog obveznika u svezi ispunjavanja poreznih obveza poreznog obveznika sukladno poreznim zakonima
(4) Porezna tajna
- sve informacije ili podaci o poreznom obvezniku koje imaju porezni organi, izuzev:
- informacija i podataka za koje porezni obveznik u pismenom obliku izjavi da se ne smatraju poreznom tajnom;
- informacija i podataka datih u takvom obliku da se ne mogu povezati s pojedinačnim poreznim obveznikom ili ga se na drugi način ne može identificirati;
- podataka o naplati poreza koji se, prema odredbama ovog zakona, javno objavljuju.
(5) Radni dan
- svaki dan osim subote, nedjelje i javno objavljenih blagdana.
(6) Knjige i evidencije
- dokumentacija o poslovanju, transakcijama, plaćanjima i prihodima poreznog obveznika koja je, sukladno poreznim zakonima, bitna za određivanje njegove porezne obveze. Knjige i evidencije između ostalog uključuju: memorandume, glavne knjige, račune i računovodstvene evidencije u svim oblicima, uključujući i kompjutorske datoteke, software i opis softwarea za obradu kompjutorskih datoteka.
Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, knjige i evidencije će se voditi na jednom od službenih jezika Federacije.
(7) Organizacija ovlaštena za vršenje platnog prometa
- svaka pravna osoba koja posjeduje dozvolu za obavljanje platnog prometa (u daljnjem tekstu: OOPP) sukladno Zakonu o unutarnjem platnom prometu (''Službene novine Federacije BiH'', br. 2/95, 35/98 i 40/99.
(8) Osoba
- svaka pravna osoba, druga organizacija, fizička osoba - poduzetnik i fizička osoba - građanin.
(9) Djelatnik poreznog organa
- svaka zaposlena osoba na bilo kojoj razini poreznog organa.
(10)Nalog za prijenos sredstava
- dokument i prateći primjerci toga dokumenta neophodni za izvršenje prijenosa sredstava s jednog računa u OOPP na drugi račun.
(11)Rok izvršenja
- određeno vremensko razdoblje u kojem trebaju biti izvršene pojedine
radnje u postupku.
Kada posljednji dan koji je poreznim zakonima propisan za izvršenje neke radnje pada na dan koji nije radni, tada će se ta radnja smatrati izvršenom na vrijeme ako je izvršena prvog narednog radnog dana.
(12)Uručenje dokumenata
- dokument je uručen:
- pravnoj osobi ili organizaciji, ako je dokument uručen rukovoditelju ili (osobi ovlaštenoj za prijam pošte) pravne osobe ili organizacije ili ako je dokument poslan preporučenom poštom na posljednju poznatu adresu pravne osobe ili organizacije;
- fizičkoj osobi, ako je dokument uručen toj fizičkoj osobi ili njezinom zakonskom zastupniku, predstavniku ili punomoćeniku, ili ako je dokument poslan preporučenom poštom na posljednju poznatu adresu ili mjesto stanovanja te fizičke osobe.
(13)Međunarodna pravna pomoć
- pravo Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Porezna uprava) da se, uz suglasnost Federalnog
ministarstva financija - Federalnog ministarstva finansija (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo), u rješavanju određenog poreznog
predmeta, za pomoć obrati inozemnom poreznom organu ili pruži
potrebnu pomoć koju u rješavanju poreznog predmeta zatraži
inozemni porezni organ.
(14)Porezni ured
- ured Poreze uprave na bilo kojoj razini Porezne uprave čija će se nadležnost za vršenje određenih aktivnosti utvrditi podzakonskim aktima ili aktima Porezne uprave.

II - ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE

Članak 4.

Porezna uprava je Federalna uprava u sastavu Ministarstva.
Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (u daljnjem tekstu: direktor) kojega postavlja i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog federalnog ministra financija - federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar). Direktor ima zamjenika koji se postavlja i razrješava na isti način kao i direktor.
Porezna uprava organizirana je na tri razine i to na razini Središnjeg ureda, kantonalnih poreznih ureda i poreznih ispostava. U okviru globalne organizacijske strukture, odluke vezane za poslove sektora i drugih organizacijskih jedinica u svim uredima regulirat će se podzakonskim aktima.
Središnji ured Porezne uprave nalazi se u Sarajevu.
Direktor postavlja i razrješava rukovoditelje sektora unutar Središnjeg ureda i rukovoditelje kantonalnih poreznih ureda uz suglasnost ministra.
Rukovoditelj kantonalnog poreznog ureda postavlja i razrješava rukovoditelje poreznih ispostava uz suglasnost direktora.

III - SURADNJA I PRAVNA POMOĆ

Članak 5.

Porezni organi su obvezni međusobno surađivati prigodom izvršavanja dužnosti u svezi sprovođenja i izvršavanja poreznih zakona.
Porezni organi i druge vladine organizacije i organi u Federaciji obvezni su međusobno surađivati bez nadoknade, u izvršavanju dužnosti poreznih organa, te su dužni razmjenjivati informacije koje su relevantne za vršenje dužnosti koje su povjerene poreznim organima.
Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava će joj, bez nadoknade, staviti na raspolaganje informacije za inspekcijski nadzor osoba koje podliježu obvezi plaćanja poreza pri prijelasku roba preko granica.
Na zahtjev Porezne uprave, Carinska uprava će joj, bez nadoknade, staviti na raspolaganje informacije za primjenu mjera naplate poreznih obveza koje nastaju prijelaskom roba preko granice. Porezna uprava kad utvrdi činjenice i (ili) okolnosti koje daju povoda sumnji o postojanju kaznenih djela iz oblasti poreza, istražit će relevantne informacije i, nakon odluke da ima osnova za podizanje kaznene prijave za kazneno djelo, proslijedit će relevantne dokaze i preporuke nadležnom tužiteljstvu.
Na zahtjev tužiteljstva, porezni organi pružit će pomoć u prikupljanju podataka u istražnom postupku radi kršenja poreznih zakona.
Na zahtjev Porezne uprave, federalni i kantonalni organi nadležni za unutarnje poslove dužni su bez naknade, osigurati neophodnu pomoć za izvršenje poreznih aktivnosti. a osobito u slučajevima privođenja i drugih vrsta asistencija prigodom rada na terenu.
Porezna uprava i Carinska uprava dužne su koordinirati aktivnosti i obostrano razmjenjivati informacije s odgovarajućim organima u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko s ciljem većeg poštivanja zakona entiteta i Distrikta.

Članak 6.

Pružanje međunarodne pravne pomoći temelji se na međunarodnim ugovorima.
Ako nije sklopljen međunarodni ugovor, pravna pomoć se pruža po sljedećim uvjetima:
- ako postoji uzajamnost,
- ako se država koja prima pravnu pomoć obvezuje da će primljene obavijesti i dokumentaciju koristiti samo u svrhu poreznog, prekršajnog i kaznenog postupka, kao i da će te obavijesti i dokumentacija biti dostupni samo onim osobama, organima uprave i sudovima koji vode navedene postupke,
- ako dostavljanje podataka ne ugrožava javni poredak i druge bitne interese Federacije, da ne postoji opasnost odavanja trgovinske, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne, kao i da davanje podataka neće poreznom obvezniku prouzročiti štetu nespojivu sa svrhom pravne pomoći.
Prije dostavljanja obavijesti i dokumentacije stranoj državi, obavještava se osoba na koju se navedene obavijesti i dokumentacija odnose.
Ako međunarodnim ugovorom nije predviđena mogućnost međusobnog neposrednog kontakta s inozemnim organima, domaći organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadležnog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine.

IV - PRAVA I OBVEZE POREZNE UPRAVE

Članak 7.

Porezna uprava i njezini djelatnici, u okviru svojih ovlaštenja utvrđenih zakonima Federacije, imat će obveze i pravo da se:
- strogo pridržavaju svih zakona Federacije;
- vode evidenciju o poreznim obveznicima;
- utvrđuju poreznu obvezu poreznog obveznika na temelju njegove porezne prijave, njegovih poslovnih knjiga i evidencija kao i drugih dokaza, uključujući korištenje indicija kao dokaza sukladno članku 67. ovoga zakona;
- traže izvršenje naloga za plaćanje, te u slučaju neplaćanja ili nepravilnog plaćanja, primjenjuju mjere, na zakonom propisani način, kako bi se osiguralo izvršenje ovih naloga;
- vrše inspekcijski nadzor sukladno odredbama poglavlja ovog zakona kojim se regulira inspekcijski nadzor, izvršavaju aktivnosti prisilne naplate sukladno odredbama poglavlja ovog zakona kojim se reguliraju procedure prisilne naplate i na drugi način primjenjuju sva ovlaštenja koja su im data u ovom zakonu ili bilo kojem drugom zakonu opće primjene u svim dijelovima Federacije;
- sukladno procedurama iz članka 8. ovoga zakona zahtijevaju od poreznih obveznika i drugih osoba da daju izjavu i predoče dokumente i druge informacije neophodne za provedbu poreznih zakona;
- sukladno procedurama iz članka 9. ovoga zakona, uđu u prostorije u kojima se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige i evidencije ili drugi predmeti potrebni za sprovedbu poreznih zakona, te da pregledaju te knjige i evidencije, uzimaju izvode, sačinjavaju kopije ili izuzimaju evidencije i knjige; u slučaju izuzimanja knjiga i evidencija, porezni obveznik i njegov zastupnik će imati pristup istim i dostavit će im se kopija dokumenata;
- tijekom inspekcijskog nadzora obavještavaju porezne obveznike o njihovim pravima i obvezama;
- obavještavaju porezne obveznike o postojećim porezima, procedurama i uvjetima plaćanja poreza, kao i o poreznim zakonima i podzakonskim aktima;
- pružaju obrazovne usluge o poreznim zakonima, te pravima i obvezama poreznih obveznika;
- poreznim obveznicima daju besplatne obrasce za porezne prijave;
- odnose se prema poreznim obveznicima i drugim osobama sa štovanjem i uvažavanjem;
- sprovode porezne istrage i prikupljaju informacije o mogućim poreznim prekršajima i kaznenim djelima te nadležnim organima podnose prijave u svezi poreznih prekršaja i kaznenih djela;
- vode postupak i izriču kazne za porezne prekršaje propisane ovim ili bilo kojim drugim poreznim zakonom;
- proslijeđuju informacije, uključujući tajne, koje su otkrivene tijekom porezne istrage ili se za njih saznalo tijekom bilo koje pravne službene radnje koju vrše djelatnici Porezne uprave, nadležnim organima kada postoji sumnja da je počinjen prekršaj ili kazneno djelo;
- osobu koja je pod kaznenom istragom već na prvom ispitivanju obavijeste o djelu za koje se tereti i o temeljima optužbe;
- objave okolnosti počinjenih poreznih prekršaja ili kaznenih djela iz oblasti poreza i imena osuđenih počinitelja putem masovnih medija, a također otkriju počinitelje koji izbjegavaju istragu ili suđenje;
- koordiniraju aktivnosti sa sudovima i drugim nadležnim organima u svezi obustave početka postupka likvidacije, stečaja, reorganizacije ili poništavanja registracije pravne osobe ili organizacije za razdoblje do šezdeset (60) dana radi sprovedbe poreznih zakona;
- zatraže od nadležnih organa koji izdaju dozvole ili su ovlašteni da izdaju dozvole, a koji nisu nadležni za poreze, da okončaju ili odbiju izdavanje dozvola fizičkim osobama registriranim kao poduzetnicima, te pravnim osobama ili organizacijama koje nisu izmirile svoje porezne obveze;
- koriste usluge stručnjaka ili vještaka za pomoć u istragama ili određivanju točnih poreznih obveza kada takvo stručno znanje nije dostupno u okviru poreznih organa;
- surađuju po poreznim pitanjima sa nadležnim organima u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko;
- čuvaju porezne tajne, osiguraju da angažirani vještaci i stručnjaci ne otkrivaju porezne tajne i poštuju pravila o arhiviranju informacija o poreznim obveznicima;
- primjenjuju porezne odbitke ili vraćaju preplaćene porezne obveze;
- pruže zaštitu djelatnicima i uredima Porezne uprave;
- upotrijebe opravdanu silu kada je to potrebno za izvršavanje njihovih službenih dužnosti i da nose kratko vatreno naoružanje;
- u postupku otkrivanja, istraživanja, sprječavanja, prikupljanja dokumentacije i prijavljivanja poreznih kaznenih djela poduzimaju sve mjere i radnje sukladno ovlaštenjima organa unutarnjih poslova predviđenih u odredbama Zakona o kaznenom postupku (''Službene novine Federacije BiH'' broj 43/99), na način i pod uvjetima koji su propisani u tom zakonu. Procedure za poduzimanje navedenih mjera i radnji utvrdit će se podzakonskim aktom;
- surađuju s institucijama nadležnim za provođenje istraga s ciljem otkrivanja korupcije u poreznim organima;
- izdaju mišljenja i tumačenja za provedbu poreznih zakona koji moraju biti sukladni stavovima Ministarstva;
- vrše svoje dužnosti širom Federacije; i
- druge obveze i prava utvrđena i drugim zakonima Federacije.
Direktoru Središnjeg ureda Porezne uprave, zamjeniku direktora, rukovoditeljima kantonalnih poreznih ureda i rukovoditeljima poreznih ispostava nije dozvoljeno biti u organima političkih stranaka, niti biti u zakonodavnoj vlasti na bilo kojoj razini.

Članak 8.

Porezna uprava ima pravo pozvati bilo koju osobu da da izjavu li da predoči dokumente ili druge knjige i evidencije potrebne za provedbu poreznih zakona.
Oblik poziva odredit će Porezna uprava i uključiti, svrhu poziva, vrijeme i mjesto davanja izjave ili predočavanja dokumenata, te prava i obveze pozvane stranke.
Poziv će se uručiti osobi najmanje tri (3) radna dana prije dana davanja izjave ili predočavanja dokumenata.
U slučajevima kada se u pozivu zahtijeva predočavanje knjiga evidencije, dokumenta ili drugih predmeta, u pozivima će se opisati, koliko je to moguće, koje je knjige i evidencije ili druge predmete potrebno predočiti.
Fizičke osobe koje nisu napunile osamnaest (18) godina bit će pozvane preko svojih roditelja ili drugih zakonskih zastupnika.
Osoba koja je pozvana može zatražiti od poreznog organa da promjeni mjesto ili vrijeme davanja izjave ili predočavanja dokumenata navedenih u pozivu, a najkasnije jedan radni dan prije davanja izjave ili predočavanja dokumenata. Odluka o tome da li će ova promjena biti dozvoljena ili ne u isključivoj je nadležnosti osobe koja je izdala poziv.
Pozvana stranka ima pravo na to da njezin ovlašteni punomoćnik sudjeluje u tijeku ispitivanja kao i da snimi cijeli tijek ispitivanja na video ili audio kazetu.
Tijekom ispitivanja porezni organ ne smije tražiti od pozvane stranke informacije koje su zabranjene Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.
Porezni organ nema pravo zatražiti da pozvana stranka ispunjava i (ili) potpisuje dokumente mimo svoje volje.
Pismeni zapisnik postavljenih pitanja i datih odgovora tijekom davanja izjave sastavit će, te potpisati i datirati osoba koja vodi sastanak. Video ili sudio kazeta sa sastanka može biti sastavni dio zapisnika.
Pozivanje stranke, ispitivanje pozvane stranke i sačinjavanje zapisnika provodi se sukladno Zakonu o upravnom postupku, ako nije drugačije regulirano odredbama ovog Zakona.

Članak 9.

Djelatnici Porezne uprave imaju ovlaštenje uči u svaki posjed ili prostorije gdje se:
- čuvaju ili mogu čuvati knjige i evidencije ili drugi predmeti za provedbu poreznih zakona: ili
- vrše ili bi se mogle vršiti bilo koje aktivnosti potrebne za provedbu poreznih zakona.
Procedure i svrhu ulaska u poslovne prostorije poreznog obveznika utvrdit će se podzakonskim aktima.
Pristup poreznog organa stambenim prostorijama koje se koriste ili ne koriste za poslovne aktivnosti bez suglasnosti fizičke osobe koja tu stanuje, dopustit će se samo ako taj porezni organ dobije i pokaže nalog koje je izdao odgovarajući sud.
Ulazak na posjed ili prostorije poreznog obveznika u svezi provođenja kaznenih istraga obavit će se sukladno Zakonu o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 10.

Djelatnici poreznih organa koji djeluju u okviru svojih službenih ovlaštenja oslobođeni su odgovornosti za štetu pričinjenu drugim osobama koja je tim djelovanjima nastala. U takvim slučajevima za počinjenu štetu tužba se podiže protiv Federacije.
Djelatnici poreznog organa odgovorni su materijalno, disciplinski, prekršajno ili kazneno za štetu koju su na radu ili radom, namjerno ili iz grube nepažnje, prouzročili Poreznoj upravi ili poreznom obvezniku.

Članak 11.

Ako nije drugačije propisano ovim zakonom ili drugim poreznim zakonima, pravo dato djelatniku porezne uprave člankom 7. ovoga zakona može se prenijeti na druge porezne djelatnike instrukcijama koje je utvrdila Porezna uprava.

Članak 12.

Porezna uprava se financira iz Proračuna Federacije i drugih izvora koji se propisuju podzakonskim aktima.

V - PRAVA I OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 13.

Porezni obveznik ima pravo:
- iz ureda Porezne uprave dobiti besplatne informacije o porezima, kao i poreznim zakonima i odnosnim podzakonskim aktima kojima se reguliraju procedure za plaćanje i uvjete plaćanja;
- dobiti besplatne primjerke poreznih obrazaca i prijava za svoju osobnu uporabu;
- da ga porezni organi i njihovi djelatnici tretiraju uljudno i s poštovanjem;
- zastupati osobne interese pred poreznim organima neposredno ili putem ovlaštenog predstavnika;
- izabrati način vođenja knjiga, sukladno poreznim zakonima i podzakonskim aktima, u svrhu obračunavanja i plaćanja poreza;
- na propisani način koristiti porezne olakšice sukladno poreznim zakonima;
- davati objašnjenja poreznim organima o načinu obračunavanja i plaćanja poreza;
- biti prisutan tijekom svih uredskih ili terenskih kontrola sukladno podzakonskim aktima;
- uložiti žalbu sukladno poreznim zakonima na rješenja poreznih organa;
- tražiti od nadležnih sudova pomoć ili naloge potrebne za izvršenje prava koja mu pripadaju prema ovom ili drugim poreznim zakonima; i
- imati bilo koja druga prava utvrđena poreznim zakonima ili podzakonskim aktima koji imaju opću primjenu.

Članak 14.

Porezni obveznik ima obvezu:
- sukladno Poglavlju VI. ovoga zakona, registrirati se kod poreznih organa i prijaviti uredu za registracije svaku promjenu adrese, vlasništva ili pravnog statusa;
- voditi knjige i evidencije na način utvrđen zakonima i podzakonskim aktima, te osigurati vođenje i čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće kompjutorske evidencije i dokumente za razdoblje od pet (5) godina od dana dospijeća porezne prijave za porez na koji se odnose te knjige i evidencije;
- podnositi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme propisano poreznim zakonima i podzakonskim aktima;
- izmirivati svoje obveze na način i pod uvjetima utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima;
- sukladno zakonima Federacije, podnositi dokumente i druge informacije koje zatraže porezni organi, a koji su potrebni za provedbu poreznih zakona;
- ne ometati niti jednog djelatnika poreznog organa da zakonski obavlja svoje dužnosti;
- u roku od pet (5) radnih dana obavijestiti porezni ured o otvaranju ili zatvaranju računa u OOPP (za pravne osobe ili organizacije Federacije o računima koje koriste u Federaciji i u inozemstvu za strane osobe i organizacije o računima koje koriste u Federaciji i računima putem kojih se izvršavaju njihove poslovne aktivnosti); ova odredba se ne primjenjuje na fizičke osobe, osim onih koje se vode kao samostalni poduzetnici ili obrtnici; i
- izvršavati sve druge dužnosti utvrđene poreznim zakonima i podzakonskim aktima.
Za neobavljanje ili nepravilno obavljanje obveza koje porezni obveznik ima prema poreznim zakonima, bit će odgovoran na način i prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili drugim zakonima Federacije.

VI - REGISTRACIJA I IDENTIFIKACIJA
POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 15.

Svi porezni obveznici moraju imati identifikacioni broj poreznog obveznika sukladno podzakonskim aktima.
Svaka osoba od koje se poreznim zakonima i podzakonskim aktima zahtijeva da poreznim organima podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument, unijet će u tu prijavu, izjavu ili drugi dokument identifikacijski broj poreznog obveznika.
Svaka osoba od koje se poreznim zakonima i podzakonskim aktima zahtijeva da poreznim organima podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument koji se odnosi na drugu osobu, zatražit će od te osobe njen identifikacijski broj poreznog obveznika. Taj broj će se unositi u prijavu, izjavu ili drugi dokument.
Porezni organ će navesti identifikacijski broj poreznog obveznika osobe u svim obavijestima koje se šalju toj osobi.
Identifikacijski broj poreznog obveznika koji je dodijeljen nekoj osobi bit će jedinstven i jedini broj te osobe u svrhu svih poreza i za sve porezne organe.

Članak 16.

Porezni obveznici dužni su se registrirati kod Porezne uprave u mjestu, u roku
i na način utvrđen u ovom poglavlju.
Obrazac prijave za registraciju će se utvrditi podzakonskim aktima.
Porezni obveznik - pravna osoba i organizacija u prilogu prijave za registraciju
dostavlja poreznom organu rješenje o sudskoj registraciji s prilozima, a porezni
obveznik - fizička osoba - preduzetnik rješenje o registraciji izdato od strane nadležnih gradskih i općinskih organa.
Nakon svršetka registracije poreznog obveznika, Porezna uprava će tom poreznom obvezniku izdati uvjerenje o registraciji.

Članak 17.

Pravna osoba ili druga organizacija iz Federacije čije se sjedište nalazi u Federaciji registrirat će se kod poreznog ureda u čiju nadležnost ulazi lokacija tog sjedišta. Prijava za registraciju podnijet će se u roku od pet (5) radnih dana od dana registracije pravne osobe ili druge organizacije kod sudskih i drugih nadležnih organa;
Fizička osoba koja je dužna da se registrira kao poduzetnik sukladno zakonima Federacije, registrirat će se kod poreznog ureda u čiju nadležnost ulazi lokacija mjesta gdje se vrši većina poslovnih aktivnosti te fizičke osobe. U slučajevima
gdje ne postoji mjesto gdje se vrši većina poslovnih aktivnosti, registracija će se vršiti kod poreznog ureda u čiju nadležnost ulazi poslovni ili stambeni prostor iz kojeg se upravlja poslovnim aktivnostima. Prijava za registraciju podnijet će se u roku od pet (5) radnih dana od dana obvezne registracije fizičke osobe kao poduzetnika kod nadležnih organa;
Pravna osoba ili organizacija iz Federacije čije se sjedište nalazi izvan Federacije registrirat će se kod Središnjeg ureda Porezne uprave. Sjedište te pravne osobe ili organizacije smatrat će se da je u okviru nadležnosti Središnjeg ureda Porezne uprave. Prijave za registraciju podnijet će se u roku od pet (5) radnih dana od dana registracije pravne osobe ili organizacije kod odgovarajućih nadležnih organa;
Posebna organizacijska jedinica pravne osobe ili organizacije iz Federacije registrirat će se kod poreznog ureda u okviru čije nadležnosti se nalazi lokacija sjedišta te pravne osobe ili organizacije. Prijavu za registraciju treba podnijeti u roku od pet (5) radnih dana od dana utemeljivanja te posebne organizacijske jedinice sukladno zakonima Federacije;
Predstavništvo strane pravne osobe ili organizacije u Federaciji registrirat će se kod poreznog ureda u okviru čije se nadležnosti nalazi lokacija sjedišta tog predstavništva. Prijavu za registraciju treba podnijeti u roku od pet (5) radnih dana od dana obvezne registracije predstavništva kod odgovarajućih nadležnih organa;
Jedinica investicijskog fonda registrirat će se kod poreznog ureda u okviru čije se nadležnosti nalazi lokacija sjedišta Uprave te jedinice investicijskog fonda. Prijavu za registraciju podnijet će Uprava u roku od pet (5) radnih dana od dana
registracije jedinice investicijskog fonda kod odgovarajućih nadležnih organa;
Ukoliko porezni obveznik koji je trenutno registriran prema gore navedenim stavovima promjeni svoje sjedište ili mjesto gdje se vrši većina poslovnih aktivnosti, vlasništvo ili pravni status, tada će porezni obveznik u pismenoj formi u roku od pet (5) dana o toj promjeni obavijestiti porezni ured kod kojeg je trenutačno registriran.
Ukoliko porezni obveznik koji je trenutačno registriran prema gore navedenim stavovima promijeni svoje sjedište ili mjesto gdje se obavlja većina poslovnih aktivnosti, a novo sjedište, odnosno mjesto gdje se obavlja većina poslovnih aktivnosti je u nadležnosti drugog poreznog ureda, a ne poreznog ureda kod kojeg je porezni obveznik trenutačno registriran, tada će porezni obveznik u pismenoj formi u roku od pet (5) dana o toj promjeni obavijestiti oba porezna ureda.

Članak 18.

Nadležni sud ili drugi nadležni organ koji registrira pravne osobe ili organizacije obavještava porezni ured u okviru čije nadležnosti se nalazi sjedište pravne osobe ili organizacije o registraciji, ponovnoj registraciji, stečaju ili likvidaciji ili reorganizaciji pravnih osoba ili organizacija u roku od pet (5) radnih dana od dana registracije, ponovne registracije ili od početka postupka stečaja, likvidacije ili reorganizacije pravne osobe ili organizacije.
Organ uprave ili drugi nadležni organ koji vrši registraciju poduzetnika obavještava nadležni porezni ured o svakoj novoj registraciji, poništavanju registracije ili promjeni registracije u roku od pet (5) radnih dana od dana takve promjene.

Članak 19.

OOPP može otvoriti račune za pravnu osobu, organizaciju ili fizičku osobu koja je registrirana kao poduzetnik jedino nakon predočavanja dokumenta koji izda Porezna uprava, a kojim se potvrđuje registracija poreznog obveznika sukladno ovom Poglavlju.

VII - PRIJAVE

Članak 20.

Porezna prijava je prijava porezne obveze koju je porezni obveznik dužan podnijeti Poreznoj upravi i sastoji se od izvješća i drugih relevantnih dokumenata u svezi porezne obveze te osobe.
Izuzev ako je drugačije propisano poreznim zakonima, osoba podnosi poreznu prijavu za svaku vrstu poreza kojoj ta osoba podliježe sukladno poreznim zakonima.
Porezna prijava se smatra podnesenom onoga dana kada ju primi Porezna uprava u obliku, na način i u mjestu propisanim ovim poglavljem i podzakonskim aktima.
Porezna prijava će se smatrati primljenom od strane Porezne uprave sukladno stavku tri (3) ovoga članka i onda kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
- porezni obveznik predoči poštansku potvrdu da je porezna prijava
poslana poštom ili posjeduje kopiju porezne prijave koja je ovjerena prijamnim pečatom Porezne uprave i
- porezni obveznik dokaže da je plaćanje porezne obveze
predstavljene u poreznoj prijavi izvršeno sukladno stavku 2. članka
37 ovoga zakona.

Porezna prijava će se smatrati primljenom od strane Porezne uprave na dan kada je prijava poslana preporučenom poštom ili na dan kada je predata neposredno u Poreznu upravu, računajući od dana koji je kasnije nastupio.
Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu na utvrđenom obrascu. Obrasci za porezne prijave propisuju se podzakonskim aktima. Ako je propisano podzakonskim aktima, porezna prijava se može podnijeti na floppy disketi ili u drugom obliku koji omogućava kompjutorsku obradu podataka.
Porezni obveznik ili njegov zastupnik potpisuje poreznu prijavu. Ako je cijelu prijavu ili samo dio prijave pripremila druga stručna osoba, tada ta stručna osoba također potpisuje poreznu prijavu i unosi svoj identifikacijski broj poreznog obveznika.
Porezni obveznik podnosi poreznu prijavu u roku utvrđenom poreznim zakonima.
Izuzev ako nije drugačije propisano poreznim zakonima ili podzakonskim aktima, porezni obveznik podnosi poreznu prijavu nadležnom poreznom uredu ili bilo kojem drugom poreznom uredu koji odredi direktor ili, u odsustvu direktora, njegov zamjenik.
Upute za podnošenje poreznih prijava izdaje Porezna uprava, ako porezni zakoni ne propisuju drugačije.

Članak 21.

Porezna uprava ima ovlaštenje podnijeti poreznu prijavu u ime poreznog obveznika onda kada porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu u roku od petnaest (15) dana od krajnjeg roka za podnošenje porezne prijave koji je propisan poreznim zakonima. Porezni obveznik nosi teret dokazivanja da određivanje porezne obveze nije ispravno. Procedure podnošenja poreznih prijava u ime poreznog obveznika od strane Porezne uprave utvrdit će se podzakonskim aktima.

Članak 22.

Porezni obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poreznu prijavu.
Izmijenjena porezna prijava podnesena do dana dospijeća porezne prijave smatrat će se poreznom prijavom poreznog obveznika za to razdoblje.
Svaki porezni obveznik koji je preplatio poreznu obvezu može podnijeti izmijenjenu prijavu kako bi potvrdio pretplatu porezne obveze.
Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena pogreška ili propust na poreznoj prijavi koju je ranije podnio ili ju je podnio netko u njegovo ime, a koja je dovela do manje prijavljene porezne obveze, podnosi izmijenjenu poreznu prijavu u kojoj je izvršena ispravka pogreške ili propusta u roku od petnaest (15) dana od otkrivanja pogreške ili propusta.

Članak 23.

Obavijesna prijava je pismena izjava koju je osoba dužna podnijeti Poreznoj upravi, a u kojoj daje informacije o financijskim transakcijama između te osobe i poreznog obveznika ili poreznih obveznika ili druge takve informacije koje olakšavaju provedbu poreznih zakona.
Procedure za podnošenje obavijesnih prijava propisuju se podzakonskim aktima.

Članak 24.

Prijave za porez po odbitku je izvješće koje pravna osoba, druga organizacija ili fizička osoba - poduzetnik podnosi Poreznoj upravi, a u kojem su sadržane informacije o porezima koji se moraju obustaviti ili naplatiti od druge osobe i platiti na odgovarajuće račune. Pravna osoba, druga organizacija ili fizička osoba - poduzetnik također dostavlja kopiju prijave za porez po odbitku osobi od čijih se prihoda porezi odbijaju ili naplaćuju.
Uvjeti za podnošenje prijava za porez po odbitku i dostavljanje kopija utvrđuju se poreznim zakonima i podzakonskim aktima.

Članak 25.

Na zahtjev poreznog obveznika, direktor ima ovlaštenje odobriti produženje roka za podnošenje potrebne porezne prijave ili izvješća za bilo koju vrstu poreza, ali najduže za šezdeset (60) dana. Direktor može ovo ovlaštenje prenijeti na drugog djelatnika Porezne uprave.
Produženje roka za podnošenje porezne prijave ili izvješća može se odobriti jedino kada porezni obveznik navede valjan razlog: bolest, izbivanje iz zemlje ili drugi razuman razlog.
Odobrenje produženja roka sukladno ovom članku ne utiče na dan dospijeća plaćanja porezne obveze utvrđenog poreznim zakonom.

Članak 26.

Obrada porezne prijave se obavlja na mjestu koje odredi direktor, a na način propisan podzakonskim aktima.

VIII - POREZNE OBVEZE

Članak 27.

Porezna obveza je obveza poreznog obveznika da plati porez, kaznu i/ili kamatu, sukladno poreznim zakonima.
Porezna obveza se obračunava sukladno procedurama utvrđenim poreznim zakonima.
Porezna obveza se smatra dospjelom na dan utvrđen poreznim zakonima.
Poreznu obvezu može naplatiti Porezna uprava koristeći mjere iz Poglavlja XI. ovog zakona nakon razreza određenog poreza, kazni ili kamata sukladno procedurama iz Poglavlja X. ovog zakona.
Uvjeti za plaćanje porezne obveze mogu se promijeniti jedino pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Izmirenjem porezne obveze sukladno Poglavlju IX. ovog zakona osoba se oslobađa odgovornosti za tu poreznu obvezu.

Članak 28.

Porezna obveza poreznog obveznika koju je, sukladno poreznim zakonima, dužna naplatiti pravna osoba, druga organizacija ili fizička osoba - poduzetnik, bit će porezna obveza te pravne osobe, druge organizacije ili fizičke osobe - poduzetnika, a ne poreznog obveznika, od momenta kada pravna osoba, druga organizacija ili fizička osoba - poduzetnik naplati tu poreznu obvezu od poreznog obveznika.
OOPP koja od poreznog obveznika primi nalog za prijenos sredstava u svrhu plaćanja porezne obveze, odgovorna je za poreznu obvezu u trenutku prijama tog naloga, a porezni obveznik je oslobođen odgovornosti za poreznu obvezu od tog momenta, pod uvjetom da postoje dovoljna sredstva na računu poreznog obveznika, a OOPP je ovlaštena prenijeti sredstva na odgovarajući proračun ili račun sukladno zakonima Federacije.

Članak 29.

Fizička osoba je odgovorna za porez, kaznu ili kamatu koju pravna osoba, ili druga organizacija ne obustavi pravilno ili ne naplati, odnosno ne izvrši uplatu na odgovarajući račun:
- ako je ta fizička osoba direktor pravne osobe ili organizacije, ili
- ako je to fizička osoba ovlaštena raspolagati sredstvima ili odobravati trošenje sredstava pravne osobe ili organizacije.

Porezna obveza pravne osobe ili organizacije za koju su fizička osoba ili fizičke osobe odgovorne sukladno ovom članku bit će solidarna odgovornost pravne osobe ili organizacije i fizičke osobe ili fizičkih osoba dok se porezna obveza ne naplati u punom iznosu od bilo koje solidarno odgovorne osobe. Porez, kazna i kamata ni pod kojim uvjetima ne mogu biti naplaćeni dva ili više puta.

Članak 30.

Fizička osoba iz članka 29. ovog zakona također je odgovorna je za poreznu obvezu te pravne osobe ili organizacije:
- ako je ta fizička osoba primila nalog za plaćanje kojim se dokumentira činjenica da pravna osoba ili organizacija nije
izvršila uplatu porezne obveze i
- ako je ta fizička osoba nakon toga odobrila trošenje sredstava
ili usmjerila sredstva u neke druge svrhe, a ne u svrhe izmirivanja
porezne obveze.

Porezna obveza fizičke osobe prema ovom stavku neće prelaziti iznos sredstava koje je, nakon prijama naloga, ta fizička osoba potrošila u druge svrhe, a ne u svrhe izmirivanja porezne obaveze.
Stavak 2. članka 29. ovog zakona primjenjuje se i na ovaj članak.

Članak 31.

Osoba koja kupi ili primi na dar imovinu (primatelj) druge osobe (prenositelja) odgovorna je za porezne obveze prenositelja, ako je znala ili imala razlog znati da je prenositelj ovu imovinu prenio na primatelja s ciljem izbjegavanja plaćanja porezne obveze.
Postupak dokazivanja da je odgovornost na primatelju iz stavka 1. ovog članka propisuje se podzakonskim aktima.

Članak 32.

Poreznu obvezu pravne osobe ili organizacije u postupku likvidacije izmiruje likvidacijska komisija pravne osobe ili organizacije iz novčanih sredstava pravne osobe ili organizacije uključujući prihode od prodaje njezine imovine.
Pravna osoba ili organizacija u koju je uključena posebna organizacijska jedinica, koja je u postupku likvidacije, izmirit će poreznu obvezu likvidirane posebne organizacijske jedinice pravne osobe ili organizacije.
Ako je pravna osoba, druga organizacija ili posebna organizaciona jedinica predmetom likvidacije, a ne postoje dovoljna sredstva niti imovina za izmirenje
porezne obveze, neplaćena porezna obveza može postati odgovornost fizičkih osoba sukladno čl. 29. i 30. ovoga zakona.

Članak 33.

Poreznu obvezu investicijskog fonda koji je u postupku likvidacije, izmiruje upravljačko poduzeće iz novčanih sredstava investicijskog fonda uključujući prihode od prodaje njegove imovine.

Članak 34.

U slučaju bilo kojega oblika reorganizacije pravne osobe ili organizacije (spajanje, pridruživanje, dijeljenje, odvajanje, itd.), poreznu obvezu pravne osobe ili organizacije koja je bila predmet reorganizacije izmiruje njezin nasljednik (nasljednici).
Odgovornost za plaćanje kazni za kršenje poreznih zakona koje se dogodilo prije reorganizacije pravne osobe ili organizacije prelazi na nasljednika (nasljednike) pravne osobe ili organizacije koja je bila predmet reorganizacije.

Članak 35.

Porezna obveza preminule fizičke osobe, izmiruje se iz imovine preminule osobe prije raspodjele imovine na nasljednike preminule fizičke osobe. U slučaju da je imovina prenijeta na nasljednike, a da prije toga porezna obveza preminule osobe nije plaćena i kada je na neplaćene poreze nastala hipoteka, tada će se hipoteka odnositi na prenesenu imovinu do iznosa porezne obveze.
Poreznu obvezu fizičke osobe koja je proglašena nestalom iz nepoznatih razloga izmiruje osoba ovlaštena kao skrbnik ili staratelj nestale fizičke osobe iz imovine nestale fizičke osobe.
Poreznu obvezu fizičke osobe koju sud ili drugi organ uprave proglasi pravno nesposobnom izmiruje osoba ovlaštena kao skrbnik ili staratelj osobe bez pravne sposobnosti iz njezine imovine.
Ako se prodajom imovine poreznog obveznika, u slučajevima iz st. 1., 2. i 3. ovoga članka, ne može u potpunosti izmiriti porezna obveza poreznog obveznika, tada će se postupak naplate obustaviti sukladno odredbama Poglavlja XI. ovog zakona.

IX - PLAĆANJE I IZMIRIVANJE POREZNIH OBVEZA

Članak 36.

Izmirivanje porezne obveze podrazumijeva plaćanje ukupnog iznosa poreza, kazne i/ili kamate i drugih naknada i pristojbi dospjelih za plaćanje na način opisan u ovom poglavlju i podzakonskim aktima.
Plaćanje porezne obveze obavlja se u zakonskom sredstvu plaćanja u Bosni i Hercegovini, ako nije drugačije propisano zakonima Federacije.
Plaćanje porezne obveze obavlja se putem OOPP na naznačeni račun odgovarajućeg proračuna, osim ako nije drugačije propisano zakonima Federacije ili podzakonskim aktima.
Uzajamna kompenzacija porezne obveze poreznog obveznika i obveze korisnika prihoda koja se duguje poreznom obvezniku, odobrit će se kao plaćanje porezne obveze jedino ako je uzajamna kompenzacija dozvoljena sukladno podzakonskim aktima.

Članak 37.

Danom plaćanja porezne obveze smatra se dan kada je uplata porezne obveze primljena na odgovarajući račun, osim ako se ne smatra da je plaćanje izvršeno prije tog datuma sukladno stavku 2. ovog članka.
Danom plaćanja porezne obveze poreznog obveznika smatra se dan kada je OOPP od poreznog obveznika primila nalog za prijenos sredstava sa računa poreznog obveznika na odgovarajući proračunski račun, pod uvjetom da postoje
dovoljna sredstva na računu poreznog obveznika, a OOPP je ovlaštena prenijeti sredstva na odgovarajuće proračunske račune sukladno zakonima Federacije.

Članak 38.

OOPP će izvršiti nalog neke osobe za prijenos sredstava u svrhu plaćanja poreznih obveza sve dok postoje dovoljna sredstva na računu te osobe, a OOPP
je ovlaštena izvršiti prijenos sredstava sukladno zakonima Federacije.
Nalog za prijenos kojim se nalaže plaćanje porezne obveze izvršava OOPP u roku od jednog (1) radnog dana od dana prijama naloga za prijenos sredstava.

Članak 39.

Porezni obveznik može naznačiti da se uplaćeni iznos odnosi na određeni porez ili određenu kaznu.
Naznačene uplate određenog poreza izvršavaju se po sljedećem redoslijedu:
- troškovi prekršajnog postupka i prisilne naplate,
- kamate,
- kazne, i
- porezni dug.

Plaćanje novčanih kazni koje se ne vežu uz neki poseban porez će se vršiti
po sljedećem redoslijedu:
- troškovi prekršajnog postupka i
- iznos kazne.

Ako porezni obveznik ne naznači za koji porez ili kaznu vrši plaćanje, ili ako plaćanje vrši Porezna uprava prema čl. 50., 52. ili 54. ovog zakona, onda će se plaćanje vršiti po sljedećem redoslijedu:
- iznos kamate koju je porezni obveznik dužan platiti ako je iznos
uplate manji od iznosa cjelokupne kamate;
- iznos kazni koje je porezni obveznik dužan platiti ako je iznos
uplate manji od iznosa svih takvih kazni; i
- iznos poreza koje je porezni obveznik dužan platiti ako je iznos
uplate manji od iznosa svih takvih poreza.

Ako je iznos uplate veći od iznosa poreza iz stavka 2. od iznosa kazne iz stavka 3. ili iznosa poreza, kazni i kamata iz stavka 4. onda se primjenjuju procedure
poreznih odbitaka i povrata iz Poglavlja XIV ovog zakona.

X - RAZREZ POREZNE OBVEZE

Članak 40.

Razrez porezne obveze je unos iznosa porezne obveze poreznog obveznika u evidenciju Porezne uprave.
Razrez ili ponovni razrez porezne obveze Porezna uprava obavlja pod sljedećim uvjetima:
- po prijamu porezne prijave ili izmijenjene porezne prijave koju je
pripremio porezni obveznik i u kojoj je obračunao porezu obvezu;
- po usklađivanju iznosa porezne obveze prijavljene u poreznoj
prijavi bilo da je rezultat kontrole poreznog obveznika donesen ili
ne; ili
- po obračunu poreza koji je izvršila Porezna uprava ili po
podnošenju porezne prijave koju je Porezna uprava pripremila u
ime poreznog obveznika i u kojoj je Porezna uprava obračunala
poreznu obvezu.

Razrez se poništava ili mijenja samo ako rukovoditelj nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se razrez poništava ili mijenja. Ovo pravilo se neće primijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave od poreznog obveznika.

Članak 41.

Nalog za plaćanje je akt kojim Porezna uprava nalaže poreznom obvezniku da
treba platiti poreznu obvezu.
Nalog za plaćanje donosi Porezna uprava kada utvrdi da porezni obveznik nije pravilno obračunao, prijavio ili platio poreznu obvezu. Pri utvrđivanju iznosa porezne obveze, Porezna uprava uzima u obzir i sve porezne odbitke iz Poglavlja XIV ovoga zakona koje je porezni obveznik ranije uplatio.
Nalog za plaćanje sadrži sljedeće:
- naziv (ime) poreznog obveznika;
- identifikacijski broj poreznog obveznika;
- datum izdavanja naloga za plaćanje;
- vrstu poreza, razdoblje za koje se plaća porezna obveza, te
iznos dospjelog poreza;
- vrstu kazne i iznos dospjele kazne;
- iznos dospjele kamate;
- kratak opis temelja za određivanje iznosa iz alineja 4., 5. i 6.
ovoga stavka;
- porezne odbitke koje je porezni obveznik ranije uplatio;
- ukupna porezna obveza i datum do kojega se zahtijeva plaćanje;
- način na koji se treba obaviti uplata;
- adresa poreznog ureda koji je izdao nalog za plaćanje.

Ako dva ili više poreznih obveznika solidarno odgovaraju za poreznu obvezu, onda se nalog za plaćanje uplati porezne obveze izdaje bilo kojem ili svim takvim poreznim obveznicima.
Ako je razrez izmijenjen, porezna uprava će pripremiti i uručiti nalog za plaćanje sukladno procedurama ovoga članka.
Nadležni porezni ured je ovlašten pripremati i uručivati nalog za plaćanje iz ovoga članka za bilo koju poreznu obvezu koju je razrezala Porezna uprava po članku 40. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 42.

Poreznu obvezu iz naloga za plaćanje treba platiti u roku od deset (10) dana nakon dana uručenja naloga, izuzev u slučajevima iz stavka 2. ovog članka.
Ako rukovoditelj nadležnog poreznog ureda ocijeni da postoji opasnost
neplaćanja porezne obveze onda je porezni obveznik dužan platiti poreznu obvezu prije isteka roka od deset (10) dana na način koji utvrdi rukovoditelj
nadležnog poreznog ureda.
Ako porezni obveznik smatra da porezna obaveza navedena u nalogu za plaćanje nije točna, porezni obveznik ili njegov zastupnik će odmah kontaktirati porezni ured koji je izdao nalog i dati puno objašnjenje sa dokazom o izvršenoj uplati ili pogrešnom obračunu porezne obveze. Ovakve informacije će nadležni porezni ured razmatrati i ako se utvrdi da je porezni obveznik u pravu, porezna obveza se otklanja. Ako se utvrdi da informacije koje je dostavio porezni obveznik ne mijenjaju iznos porezne obveze iz naloga za plaćanje, tada porezna obveza mora biti plaćena u iznosu i roku navedenom u nalogu.

XI - PROCEDURE PRISILNE NAPLATE

Članak 43.

Mjere prisilne naplate se definiraju kao mjere koje se poduzimaju da bi se osiguralo izmirenje porezne obveze. Procedure i uvjeti za njihovu primjenu propisat će se podzakonskim aktima.
Postupci prisilne naplate se mogu primjenjivati samo na onu poreznu obvezu
za koju je uručen nalog za plaćanje od strane Porezne uprave sukladno članku
41. ovog zakona, a ta porezna obveza nije izmirena na vrijeme. Ovo pravilo se
ne primjenjuje za postupak prisilne naplate koji je opisan u članku 50. ovoga
zakona.
Nakon što porezni obveznik primi nalog za plaćanje, i ako porezna obveza ostane neplaćena, rukovoditelj nadležnog poreznog ureda donosi rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate, a to rješenje se dostavlja poreznom obvezniku prije pokretanja postupka prisilne naplate.
Porezna uprava će svojim aktima odrediti informacije koje će biti uključene u rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate.
Postupci prisilne naplate se mogu primjenjivati bilo kojim redoslijedom, a dva ili više postupaka se mogu primijeniti istodobno. Imovina fizičkih osoba koja
se izuzima od mjera prisilne naplate je:
- financijska pomoć od bilo koje vladine organizacije u BiH,
- osobna pokretna imovina, predmeti za domaćinstvo, odjevni
predmeti, namještaj, gorivo i zalihe hrane u vrijednosti do
2.500,00 KM (vrijednost procjenjuje Porezna uprava),
- alat koji koristi majstor ili zanatlija za svoj posao, do vrijednosti
od 1.000,00 KM (vrijednost određuje Porezna uprava),
- plaće u iznosu do 250,00 KM mjesečno,
- oprema za zaštitu od požara, lijekovi, medicinska oprema i
medicinska pomoć.

U primjeni mjera prisilne naplate, Porezna uprava može iskoristiti bilo koja
ili sva prava koja su joj data po ovom zakonu.
Iznosi koji su naplaćeni prema ovom poglavlju, a koji prelaze iznos porezne obveze poreznog obveznika bit će predmetom poreznog odbitka ili povrata sukladno procedurama iz Poglavlja XIV.

Članak 44.

Postupak prisilne naplate počinje dan nakon dana kada je rok za plaćanje porezne obveze iz naloga za plaćanje istekao.
Ako je podnesena molba za odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama, postupak prisilne naplate se može obustaviti i pokreću se postupci koji se tiču odgađanja,
kako je predviđeno ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Članak 45.

Pokretanje razdoblja prisilne naplate povlači za sobom sljedeće posljedice:
- 5% od ukupne porezne obveze kao trošak naplate, ali ne manje od
100,00 KM;
- kamata se obračunava prema članku 68. ovog zakona;
- naplata iz cjelokupne imovine poreznog obveznika može
početi bez drugih obavijesti ako porezna obveza nije plaćena
u roku i na način predviđen ovim zakonom.

Članak 46.

Rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate će predstavljati pravni temelj
za izvršenje prisilne naplate.
Rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate bit će dostavljeno poreznom
obvezniku.
Rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate se izdaje u dva primjerka:
- prvi primjerak se dostavlja poreznom obvezniku kako je predviđeno u stavku 3. ovog članka,
- drugi primjerak se čuva u listi o prisilnoj naplati, zajedno s
dokazom da je porezni obveznik primio svoj primjerak.

Članak 47.

Postupak prisilne naplate može biti osporavan iz sljedećih razloga:
- razdoblje u kojem je porezna obveza mogla biti naplaćena je isteklo;
- porezna obveza je poništena, izbrisana ili se o njoj nije
obavijestilo na propisan način;
- porezna obveza je plaćena u cijelosti;
- dozvola za odgođeno plaćanje ili plaćanje u ratama je data
u redovitom razdoblju.

Postoje:
1) pogreške u činjenicama podnesenim poreznom obvezniku koje
ometaju identifikaciju njegove porezne obveze;
2) ne postoji obračun ili postoje suštinske pogreške u obračunu posebne
pristojbe na zakašnjelo plaćanje, ili
3) ne postoji naznaka da je redoviti rok završen.

U slučaju da rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate nije dostavljeno
poreznom obvezniku, postupak prisilne naplate se prekida. Time se Porezna uprava ne spriječava ponovno pokrenuti postupak prisilne naplate kako bi naplatila porezne obveze.

Članak 48.

Ukoliko je ispunjen jedan ili više uvjeta iz stavka 1. članka 47. ovog zakona,
tada se postupak prisilne naplate obustavlja.
Postupak prisilne naplate obustavlja se i u slučaju osiguranja vjerodostojnih jamstava od strane poreznog obveznika da će porezna obveza biti plaćena naknadno, u razumnom vremenskom razdoblju ili u ratama.

Članak 49.

Plaćanje se vrši prvenstveno preko OOPP-a.
Porezni obveznik može platiti poreznu obvezu Poreznoj upravi u cijelosti ili djelomično. Način plaćanja porezne obveze Poreznoj upravi utvrdit će se
podzakonskim aktom.
Ako se plaćanjem ne izmiri cijela porezna obveza, troškovi postupka prisilne naplate, kazne i kamate na temeljnu poreznu obvezu, postupak prisilne naplate se nastavlja sve dok se ove obveze ne izmire u cijelosti.

Članak 50.

Ako porezni obveznik ne plati poreznu obvezu koju je razrezala Porezna uprava
u roku određenom u nalogu za plaćanje, iznos porezne obveze postaje predmet
zakonske hipoteke u korist Porezne uprave na svu imovinu i imovinska prava
poreznog obveznika, osim imovine koja je izuzeta u članku 43. stavak 5. ovog zakona.
Zakonska hipoteka nastaje, na temelju ovog članka, od dana razreza porezne obveze i traje do izmirenja porezne obveze ili poništenja razreza poreza.
Porezni ured koji je odgovoran za naplatu neplaćene porezne obveze sukladno
utvrđenim procedurama registrirat će zakonsku hipoteku kod zemljišno-knjižnog
ureda općinskog suda ili kod nadležnog ureda pri gradu ili općini za područje
gdje je porezni obveznik registriran i gdje je porezni obveznik vlasnik nekretnina.
Zakonska hipoteka smatrat će se jednakom presudi suda ili jednakom zalogu na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika. Porezna uprava ima pravo
da upravno ili sudski naplati hipoteku prema ovom zakonu ili drugim zakonima Federacije.
Nadležni porezni ured će, a u roku od dva (2) radna dana nakon izmirenja
odgovarajuće porezne obveze i sukladno utvrđenim procedurama, izbrisati
hipoteku u istom uredu (uredima) u kojem je bila i evidentirana.

Članak 51.

Obustavu transakcija preko računa u OOPP vrši Porezna uprava kojom ograničava pravo poreznog obveznika da raspolaže sredstvima koja se nalaze ili ulaze na njegov račun.
Radnje iz prethodnog stavka se ne odnose na transakcije usmjerene na plaćanje porezne obveze.
Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreznog obveznika otvorenog u OOPP donosi rukovoditelj nadležnog poreznog ureda i dostavlja ga poreznom obvezniku i svakoj instituciji u kojoj porezni obveznik ima otvorene račune.
Obustavu transakcija mora bezuvjetno izvršiti OOPP po uručenju rješenja.
Porezna uprava određuje oblik rješenja o obustavi transakcija.
Rješenje o obustavi transakcija preko računa poreznog obveznika važi od dana dostave rješenja do dana izmirenja obveza, poništenja razrezane porezne obveze ili do dana kada rješenje poništi rukovoditelj nadležnog poreznog ureda. Porezna uprava obavještava OOPP i poreznog obveznika o prestanku važenja rješenja u roku od dva (2) dana nakon dana kada je rješenje postalo nevažeće.
OOPP koja obustavi transakcije preko računa poreznog obveznika sukladno ovom članku oslobađa se svake obveze ili odgovornosti u svezi obustave transakcija u odnosu na poreznog obveznika čiji je račun predmet obustave.

Članak 52.

Naplata porezne obveze iz novčanih sredstava poreznog obveznika se definira kao prijenos sredstava s računa poreznog obveznika otvorenog u OOPP i prijenos tih sredstava na odgovarajuće račune prema rješenju o naplatiti porezne obveze iz novčanih sredstava.
Rješenje o naplati porezne obveze iz novčanih sredstava donosi rukovoditelj nadležnog poreznog ureda. Porezna uprava uručuje rješenje OOPP u kojima porezni obveznik ima račune, te jednu kopiju uručuje poreznom obvezniku.
U vrijeme uručivanje rješenja, OOPP obustavlja transakcije preko računa na način opisan u članku 51. sve do poništenja rješenja o napati obveze iz novčanih sredstava. Osim ako je drugačije propisano stavkom 4., rješenje o naplati porezne obveze iz novčanih sredstava izvršava OOPP u roku od tri (3) radna dana od dana uručenja rješenja. U slučaju nepostojanja ili nedostatka novčanih sredstava na računu poreznog obveznika na dan uručenje rješenja, rješenje se izvršava kada novčana sredstva pristignu na račun u roku od jednog (1) dana nakon priliva tih novčanih sredstava.
Rješenje o naplati porezne obveze iz novčanih sredstava je važeće od dana uručenja istog OOPP sve do izmirenja porezne obveze poreznog obveznika, poništenja razreza porezne obveze ili poništenja rješenja od strane nadležnog poreznog ureda. Porezni ured će obavjestiti OOPP i poreznog obveznika u roku od dva (2) radna dana nakon što rješenje postane nevažeće.
Prijenos sredstava se vrši s bilo kojih deviznih računa poreznog obveznika u iznosu jednakom iznosu u konvertibilnim markama koji se plaća po tečajnoj listi utvrđenoj od strane Centralne banke za odgovarajuću stranu valutu.
OOPP koja prenese sredstva sukladno rješenju o naplati porezne obveze iz novčanih sredstava sukladno ovom članku je oslobođena bilo koje obveze ili odgovornosti u svezi tog prijenosa prema poreznom obvezniku čiji su računi predmetom ovog rješenja.
Oblik i sadržaj rješenja utvrdit će se podzakonskim aktom.

Članak 53.

Naplatu porezne obveze iz vrijednosnih papira poreznog obveznika obavlja Porezna uprava putem banaka ili poduzeća koja su specijalizirana za upravljanje vrijednosnim papirima.
Rješenje o naplati porezne obveze iz vrijednosnih papira poreznog obveznika donosi rukovoditelj nadležnog poreznog ureda i dostavlja ga banci ili poduzeću u kojima se ti vrijednosni papiri čuvaju, kao i poreznom obvezniku.
Rješenje o naplati porezne obveze iz vrijednosnih papira sadrži ime (naziv) poreznog obveznika, njegov identifikacijski broj, iznos poreznog duga, podatke o vrijednosnom papirima kojima raspolaže Porezna uprava i zabranu trgovanja istim, vrstu poreza, iznos kamate, kazne i troškovi naplate.
Banka, odnosno poduzeće iz stavka 2., istoga dana dostavlja Poreznoj upravi podatke o vrijednosti papira, uključujući i procjenu njihove vrijednosti.
Ako u roku od tri (3) radna dana od dana dostavljanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznik ne ispuni svoju poreznu obvezu, rukovoditelj koji je donio rješenje donosi nalog o naplati porezne obveze iz vrijedonosnih papira i dostavlja ga banci, odnosno poduzeću iz stavka 2. ovog članka, a kopije tog naloga dostavlja poreznom obvezniku. Porezna uprava propisuje oblik naloga.
Na temelju naloga, banka, odnosno poduzeće, obvezni su izvršiti prodaju vrijednosnih papira pod najboljim uvjetima putem zvaničnog tržišta, te od iznosa dobivenog prodajom vrijedonosnih papira odbiti proviziju i troškove prodaje.

Članak 54.

Naplata porezne obveze iz imovine poreznog obveznika (pljenidba) se može izvršiti u bilo koje vrijeme po isteku deset (10) radnih dana od uručenja rješenja o naplati porezne obveze iz imovine poreznog obveznika. U slučaju sumnje da bi porezni obveznik mogao napustiti teritorij Federacije zajedno sa svojom imovinom ili otuđiti imovinu, rukovoditelj nadležnog poreznog ureda može odobriti da se naplata porezne obveze iz imovine izvrši i ranije.
Naplata porezne obveze iz imovine poreznog obveznika obavlja se pljenidbom i prodajom imovine, pljenidbom sredstava za plaće, potraživanja ili bilo kojih drugih financijskih potraživanja.
Imovina poreznog obveznika koja se može zaplijeniti i prodati prema ovom članku, uključuje svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika, bilo da je fizički u posjedu poreznog obveznika ili neke druge osobe u vrijeme pljenidbe, osim za imovinu iz stavka 4. članka 43. ovog zakona. Imovina poreznog obveznika uključuje i novčana sredstva i dugove trećih osoba prema poreznom obvezniku.
Rješenje o naplati porezne obveze iz imovine poreznog obveznika donosi rukovoditelj nadležnog poreznog ureda. Oblik i sadržaj rješenja će propisati Porezna uprava. Opis imovine koja se plijeni može biti uključen u rješenje za vrijeme pljenidbe. Ovlašteni porezni djelatnik će uručiti rješenje poreznom obvezniku čija se imovina plijeni i drugoj osobi ako ta druga osoba posjeduje imovinu poreznog obveznika ili na neki drugi način ima dugova prema poreznom obvezniku. Za vrijeme pljenidbe imovine, djelatnici koji vrše pljenidbu pokazat će dokumente kojima se dokazuju njihova ovlaštenja, te nalog
kojim se ovlašćuje ova pljenidba. Pljenidba pokretne ili nepokretne imovine će se vršiti u nazočnosti očevidaca. Poreznom obvezniku se dozvoljava nazočnost za vrijeme pljenidbe sukladno podzakonskim aktima. Ako osoba koja posjeduje imovinu odbije njezinu predaju, porezni organ može tražiti pomoć djelatnika Porezne uprave specijalno obučenih za provedbu zakona ili pomoć organa unutarnjih poslova u provedbi ove pljenidbe.
Bilo koja druga osoba koja posjeduje imovinu koja je predmetom pljenidbe prema ovom članku ili koja je po nekom drugom temelju dužna poreznom obvezniku će, na zahtjev djelatnika Porezne uprave, predati imovinu ili platiti obvezu djelatnicima. Predaja imovine ili plaćanje druge obveze uključuje oslobađanje obveze te osobe prema poreznom obvezniku čija je imovina predmetom pljenidbe prema ovom članku. Svaka osoba koja posjeduje imovinu ili je na drugi način dužna poreznom obvezniku, a koja Poreznoj upravi preda tu imovinu, oslobodit će se bilo kakve obveze ili odgovornosti, u svezi predaje, prema poreznom obvezniku čija imovina je predmetom pljenidbe.
Pljenidba plaća ili drugih obveza naplativih poreznom obvezniku čija je imovina predmetom pljenidbe, trajat će neprekidno od prvog dana postupka pljenidbe, pa sve dok se ne izmiri porezna obveza, poništi razrez ili do vremena navedenog u sporazumu iz članka 57. ovoga zakona.
Za vrijeme pljenidbe, porezni djelatnici koji izvršavaju rješenje napravit će zapisnik u kojemu će biti popis zaplijenjene imovine i dati jedan primjerak poreznom obvezniku i, ako se može primijeniti, dati jedan primjerak osobi od koje je zaplijenjena imovina. Sva imovina koja je po ovom članku zaplijenjena, locirat će se na sigurnom mjestu na način propisan podzakonskim aktima i postati odgovornost Porezne uprave. Ako se zaplijeni gotovina, onda će Porezna uprava deponirati tu gotovinu na odgovarajući proračunski račun najkasnije jedan (1) radni dan nakon pljenidbe.
Ako se zaplijeni druga imovina, a ne gotovina ili prava, porezni organ koji vodi pljenidbu, na imovinu će staviti napomenu da je imovina zaplijenjena radi neplaćanja poreznih obveza. U roku od petnaest (15) dana, imovina će se objaviti za prodaju u lokalnim novinama i stavljanjem oglasa o prodaji na prostorijama poreznog organa na lokaciji imovine i na najbližem uredu pošte;
primjerci takvog oglasa će se uručiti poreznom obvezniku i svim drugim osobama koje imaju interes na tu imovinu.
Prodaja zaplijenjene imovine će se izvršiti aukcijom, javnim oglašavanjem ili izravnom prodajom u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim podzakonskim aktima o postupcima prisilne naplate.
Kada je imovina prodata, Porezna uprava će izdati uvjerenje o prodaji kupcu imovine kojim se na kupca prebacuju sva zakonska prava poreznog obveznika na tu imovinu.
Djelatnicima poreznih organa i njihovim najbližim srodnicima (otac, majka, brat, sestra, supružnik i djeca) je zabranjeno kupovati, izravno ili neizravno, imovinu zaplijenjenu prema ovom članku pod kaznom za kaznenu odgovornost.
Svaki porezni obveznik čija je imovina, osim gotovine, zaplijenjena prema ovom članku, imat će pravo izmiriti poreznu obvezu i troškove prije prodaje imovine. Nakon ovog izmirenja, Porezna uprava će vratiti poreznom obvezniku ovu imovinu u roku od pet (5) radnih dana.
U slučaju gdje je zaplijenjena roba potrošna, tj. kvarljiva i kada direktor odredi da postoje neke druge hitne okolnosti koje opravdavaju hitnu prodaju, prodaja se može obaviti i prije isteka roka od deset (10) dana iz stavka 8. ovog članka.
Prihod od prodaje imovine poreznog obveznika se najprije koristi za plaćanje troškova pljenidbe, a zatim za plaćanje porezne obveze, kazne i kamate poreznog obveznika sukladno članku 39. ovog zakona. Iznos prihoda od prodaje koji se primjenjuje za plaćanje porezne obveze deponirat će se na odgovarajući proračunski račun najkasnije jedan (1) radni dan nakon prodaje.
U slučajevima kada porezna obveza, kamate i troškovi prisilne naplate nisu izmireni za vrijeme postupka prisilne naplate, a sva imovina nije prodata, počinje postupak davanja te imovine Federaciji sukladno Zakonu i podzakonskim aktima.

Članak 55.

U slučajevima propisanim ovim zakonom ili podzakonskim aktima kada prodaja imovine nije moguća, a kada su troškovi čuvanja zaplijenjene imovine veći od vrijednosti iste, tada Porezna uprava tu imovinu daje Federaciji Bosne i Hercegovine.
Porezni dug poreznog obveznika umanjuje se za iznos procjenjene imovine date Federaciji Bosne i Hercegovine iz stavka 1. ovog članka.

Članak 56.

Treća strana svoje potraživanje prema zaplijenjenoj imovini može podnijeti Poreznoj upravi u razdoblju od trenutka pljenidbe do prodaje zaplijenjene imovine.
Uz potraživanje, treća strana je obvezna priložiti dokumente kojima dokazuje svoja potraživanja.
Porezna uprava po saznanju o potraživanjima treće strane poduzima mjere propisane podzakonskim aktima putem kojih će osigurati naplatu duga.
Prodaja zaplijenjene imovine na koju se potraživanje odnosi odlaže se do svršetka postupka potraživanja treće strane.
Potraživanje koje treća strana podnese nakon prodaje zaplijenjene imovine, odnosno ustupanja imovine Federaciji Bosne i Hercegovine, rješava se prema odredbama građanskog prava.

Članak 57.

Direktor može produžiti rok za izmirenje porezne obveze samo pod sljedećim uvjetima:
- ako porezni obveznik nema dovoljno sredstava da odmah u
cijelosti izmiri poreznu obvezu i
- ako porezni obveznik nije u mogućnosti posuditi sredstva da bi
odmah izmirio poreznu obvezu u cijelosti.

Ovlast za davanje takvih produženja direktor može prenijeti na druge porezne djelatnike.
Ukoliko ovlašteni djelatnik Porezne uprave utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka i porezni obveznik predoči relevantne financijske informacije, i u nekim slučajevima i garancije za plaćanje, tada se između Porezne uprave i poreznog obveznika zaključuje pisani sporazum o izmirenju porezne obveze odgođenim plaćanjem ili plaćanjem u ratama. Porezna obveza za koju se produžava rok izmirenja po ovom članku povlači kamate sukladno Poglavlju XIII. ovog zakona.
Takvi sporazumi će zahtijevati da se svi porezi koji nastanu za vrijeme produženja roka plate u potpunosti i na vrijeme. Neplaćanje svih tekućih poreznih obveza dovodi do poništenja sporazuma.
Ovaj članak će se detaljnije regulirati podzakonskim aktima.

Članak 58.

Kada se u postupku prisilne naplate zaključi da su glavni porezni obveznici i osobe sa solidarnom i pojedinačnom odgovornošću nelikvidne, organ za naplatu će konstatirati nelikvidnost. Uvjeti za proglašenje nelikvidnosti smatraju se ispunjenim kada porezni obveznik nema imovinu koja bi mogla podlijegati pljenidbi. Nelikvidnost se proglašava i u slučajevima kada je zaplijenjena imovina poreznog obveznika ustupljena Federaciji kako je predviđeno ovim zakonom.
Po konstatiranju nelikvidnosti, Porezna uprava ispituje postoje li fizičke osobe ili pravne osobe sa sekundarnom odgovornošću. U slučaju nepostojanja sekundarno odgovornih osoba ili ako se utvrdi njihova nelikvidnost. Porezna uprava konstatira da je obveza nenaplativa, a porezni obveznik nelikvidan.
Rukovoditelj Kantonalnog ureda proglašava poreznu obvezu nelikvidnom.
Direktor može izdati opći propis o pojednostavljenom postupku za stjecanje dovoljne osnove za proglašenje nelikvidnosti poreznog obveznika koji duguje manje od 5.000,00 KM.

Članak 59.

Kada je konstatirano da je porezni obveznik nelikvidan, porezna obveza se smatra nenaplativom za dato vrijeme i briše se iz evidencije naplativih poreznih obveza.
Konstatiranje nelikvidnosti jednog poreznog obveznika ne sprječava Poreznu upravu da poduzme odgovarajuće prisilne mjere protiv drugih odgovornih fizičkih i pravnih osoba sve dok razdoblje za naplatu porezne obveze, prema ovome zakonu, ne istekne.
Porezna uprava obavještava nadležni gradski ili općinski organ o tome da je konstatirano da je fizička osoba nelikvidna. Ako Porezna uprava konstatira da je pravna osoba nelikvidna, obavještava se sudski registar u kojem je pravna osoba registrirana. Obavijest se upisuje u sudske registre. Sudski registri informiraju Poreznu upravu o svakom zahtjevu za registriranje ili izmjenu registracije poreznog obveznika za kojeg je Porezna uprava utvrdila da je nelikvidan.

Članak 60.

Rezultat utvrđivanja nelikvidnosti poreznog obveznika jeste da se sve porezne obveze s kasnijim rokom dospjelosti smatraju nenaplativim za to vrijeme, zajedno s poreznim obvezama koje su dovele do utvrđivanja nelikvidnosti.

Članak 61.

Porezna uprava nadzire moguću spontanu likvidnost poreznih obveznika za koje je utvrđeno da su nelikvidni. U slučaju da porezni obveznici ponovno postanu likvidni, a razdoblje za naplatu porezne obveze nije isteklo. Porezna uprava opoziva prethodno utvrđenu nelikvidnost. Neposredna posljedica opoziva nelikvidnosti jeste ponovno pokretanje postupka prisilne naplate.

Članak 62.

Podzakonskim aktima će se postaviti kriteriji za određivanje da li daljnja nastojanja naplate porezne obveze imaju smisla onda kada je vjerojatnoća uspješne naplate minimalna ili u slučaju kada nije moguće locirati poreznog obveznika i kada nema imovine.
Kada se, sukladno odredbama podzakonskih akata, utvrdi da bi daljnja nastojanja da se naplati porezna obveza bila ekonomski neizvodljiva ili bi dovela do siromaštva poreznog obveznika, porezna obveza se može proglasiti trenutačno nenaplativom.
Porezna obveza koja je utvrđena kao trenutačno nenaplativa će i dalje biti porezna obveza koja se duguje, a kamate i kazne će se na nju i dalje obračunavati.
Ako i kada se utvrdi da se financijska situacija poreznog obveznika promijenila ili ako se utvrdi da je moguće locirati poreznog obveznika ili pronaći imovinu, ponovno će se započeti proces naplate.

Članak 63.

Kada je postupak prisilne naplate okončan, sljedeći podatci se unose u listu za prisilnu naplatu:
- rezultati postupka koji se tiču prisilne naplate poreznih obveza i
- da je postupak prisilne naplate okončan.

Iznos koji je naplaćen koristi se prvo za izmirenje troškova postupka prisilne naplate, a potom za izmirenje kamate na temeljni dug i konačno, za izmirenje poreznih obveza. Za dio porezne obveze koji nije plaćen primjenjuje se postupak proglašenja porezne obveze nenaplativom.
Kada se po istoj listi vodi prisilna naplata više poreznih obveza, naplaćeni iznos se koristi za izmirenje poreznih obveza prema sljedećem redoslijedu:
- troškovi postupka prisilne naplate,
- kamata na temeljni dug,
- porezna obveza i pripadajuće obračunate posebne prema
redoslijedu starosti utvrđenom na temelju datuma isteka redovitog roka za plaćanje.

Potvrde o plaćanju poreznih obveza koje su naplaćene dostavljaju se poreznom obvezniku.

XII - INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 64.

Inspekcijski nadzor je ispitivanje i utvrđivanje točne porezne obveze poreznog obveznika od strane inspektora ili drugih djelatnika Porezne uprave ovlaštenih za vršenje inspekcijskog nadzora.
Porezna uprava će vršiti uredsku i terensku kontrolu sukladno poreznim zakonima i odnosmim podzakonskim aktima. Tijekom svakog inspekcijskog nadzora, Porezna uprava je dužna razjasniti sve okolnosti i činjenice bitne za opseg kontrole na način koji odredi Porezna uprava uključujući okolnosti i činjenice koje idu u korist poreznom obvezniku.
Tijekom svake kontrole, inspektori ili drugi ovlašteni djelatnici Porezne uprave mogu iskoristiti bilo koja i sva prava Porezne uprave po ovom zakonu, uključujući:
- pravo da pozovu ili zahtijevaju od poreznog obveznika i drugih osoba da da izjavu i predoči dokumente i druge informacije prema
članku 7. stavku 1., alineje 6. ovog zakona i
- pravo da uđu u prostorije gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti
knjige i evidencije ili drugi predmeti iz članka 7. stavka 1., alineje 7. ovog zakona

U roku od osam (8) radnih dana po svršetku kontrole, ovlašteni porezni djelatnik će načiniti i poreznom obvezniku dostaviti zapisnik s nalazima činjeničnog i pravnog stanja kao i obrazloženje kako takvi nalazi utiču na poreznu osnovicu i poreznu obvezu poreznog obveznika.
Porezni obveznik može uložiti prigovor na zapisnik načinjen u postupku kontrole. Prigovor se podnosi inspektoru ili drugom ovlaštenom djelatniku Porezne uprave u roku od pet (5) radnih dana od dana prijama zapisnika.
Inspektor ili drugi ovlašteni djelatnik Porezne uprave će razmotriti primjedbe koje je dostavio porezni obveznik i donijeti rješenje koje se dostavlja poreznom obvezniku. Porezni obveznik ima pravo žalbe na ovo rješenje sukladno odredbama Poglavlja XVI, ovog zakona.
Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti u pogledu obračuna, evidentiranja i plaćanja javnih prihoda, inspektori i drugi ovlašteni djelatnici. Porezne uprave će rješenjem naložiti uplatu dodatno utvrđene porezne obveze i dati upute o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti u budućnost.
Osim ako drugačije ne odluči rukovoditelj nadležnog poreznog ureda, ta kontrola će se vršiti tijekom redovitog radnog vremena.

Članak 65.

Uredska kontrola se vrši u uredu Porezne uprave koji je pokrenuo tu kontrolu.
Uredska kontrola se vrši na temelju podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje posjeduje Porezna uprava.
Porezna uprava može zahtijevati da porezni obveznik bude nazočan za vrijeme uredske kontrole. U tom slučaju, Porezna uprava uručit će pismenu obavijest poreznom obvezniku najmanje tri (3) radna dana prije uredske kontrole. Ako se porezni obveznik slaže, uredska kontrola se može zakazati ranije. Oblik pismene obavijesti propisuje središnji ured Porezne uprave i uključuje: vrijeme i mjesto kontrole, opći predmet kontrole, uključujući poreze i razdoblje(a) koji su predmetom kontrole, te prava i obveze poreznog obveznika u svezi kontrole.

Članak 66.

Terenska kontrola se vrši na svakoj pogodnoj lokaciji koju odredi rukovoditelj
poreznog ureda koji obavlja kontrolu.
Terenska kontrola se vrši na temelju podataka iz poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da porezni obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je prikupila i koje posjeduje Porezna uprava.
Porezni obveznik ili njegov zastupnik dužan je biti nazočan terenskoj kontroli. Porezna uprava može poreznog obveznika obavijestiti o vremenu i mjestu terenske kontrole. Ukoliko Porezna uprava obavještava poreznog obveznika o terenskoj kontroli, to čini putem obavijesti, usmene ili pismene. Oblik pismene obavijesti propisuje Središnji ured Porezne uprave. Pismena obavijest uključuje vrijeme i mjesto kontrole, opći predmet kontrole, te prava i obveze poreznog obveznika u svezi kontrole.
Terenska kontrola neće trajati duže od devedeset (90) radnih dana, osim ako se ne produži odlukom rukovoditelja nadležnog poreznog ureda.
Porezna uprava neće vršiti više od jedne (1) terenske kontrole istog poreznog obveznika u svezi određene porezne obveze za određeno razdoblje, osim ako drugačije ne odluči direktor ili, u slučaju odsustva direktora, njegov zamjenik.
Treba uložiti sve napore kako bi se poreznom obvezniku omogućilo nastavljanje poslovanja i tijekom inspekcijskog nadzora.
Ako prigodom kontrole djelatnik Porezne uprave otkrije kako porezni obveznik posluje nezakonito, tada će ovo predstavljati temelj za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnosti poreznog obveznika o čemu se donosi rješenje. Primjeri nezakonitog poslovanja uključuju poslovanje bez dozvole, neprijavljene djelatnike i poslovanje s robom kojoj se ne zna porijeklo.

Članak 67.

U utvrđivanju točne porezne obveze poreznog obveznika za vrijeme uredske ili terenske porezne kontrole, Porezna uprava je ovlaštena koristiti indicije kao dokaze, kao i knjige i evidencije poreznog obveznika.
Indicije su informacije, osim knjiga i evidencija poreznog obveznika, koje se mogu koristiti za određivanje iznosa porezne obveze poreznog obveznika. Indicije između ostalog uključuju:
- vrstu i način poslovanja poreznog obveznika;
- kretanje sredstava preko računa poreznog obveznika u OOPP
i iznosi sredstava na tim računima;
- poređenje rashoda poreznog obveznika s prihodima poreznog
obveznika;
- imovinu poreznog obveznika stečenu ili korištenu za osobnu
uporabu i druge dokaze o bogatstvu, uključujući boravište,
automobile, članstva u klubovima i broj posluge;
- analizu promjena u neto imovini poreznog obveznika;
- cijene iznajmljenih/unajmljenih nekretnina gdje porezni
obveznik posluje ili živi;
- iznos kapitala u firmi poreznog obveznika;
- ostvareni promet poreznog obveznika;
- broj osoba koje upošljava porezni obveznik
- vrsta i broj klijenata poreznog obveznika;
- dobit, profit ili dohodak drugih osoba koje vrše sličnu ili istu djelatnost kao i porezni obveznik pod istim ili sličnim uvjetima;
- razlika između kupljenih sirovina i drugih materijala i onih
koji su stvarno korišteni u procesu proizvodnje; i
- sve druge indicije koje mogu služiti da se odredi iznos porezne
obveze poreznog obveznika.

XIII - KAMATA

Članak 68.

Na iznos porezne obveze ili kazne koja nije plaćena u propisanom roku, porezni obveznik dužan je platiti zateznu kamatu po važećoj stopi propisanoj Zakonom o stopi zatezne kamate na javne prihode, za razdoblje od dana dospijeća do dana izmirenja porezne obveze.

Članak 69.

Kada je Porezna uprava dužna izvršiti povrata preplaćene porezne obveze prema članku 72. ovog zakona. Porezna uprava je dužna platiti kamate poreznom obvezniku po važećoj stopi propisanoj Zakonom o stopi zatezne kamate na javne prihode za razdoblje koje počinje trideset dana nakon što Porezna uprava primi zahtjev za povrat od strane poreznog obveznika do dana povrata.
Porezne uplate izvršene unaprijed kao i porezi koji se obustavljaju ili naplaćuju smatraju se da su plaćeni prije dana dospijeća porezne obveze za koju su plaćanja izvršena.
Preplata porezne obveze koja se koristi za plaćanje druge porezne obveze poreznog obveznika smatra se, u smislu ovog članka, kao vraćena na dan dospijeća one porezne obveze za koju se koristi višak plaćenog poreza.

XIV - POREZNI ODBICI I POVRAT

Članak 70.

Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, iznos uplate porezne obveze koji prelazi iznos te porezne obveze, sukladno stavku 5. članka 39. ovog zakona, odbit će se iznos te preplate zajedno s dospjelim kamatama prema članku 69. ovog zakona, od buduće porezne obveze ili vratiti poreznom obvezniku sukladno odredbama ovog poglavlja.
Nadležni porezni ured obavještava poreznog obveznika koji je preplatio svoju poreznu obvezu o preplati u roku od dvadeset (20) radnih dana od dana otkrivanja da je preplata izvršena.
Obavijest uključuje ukupan iznos preplate, iznos preplate koji će se automatski odbiti od buduće porezne obveze prema članku 71. ovog zakona, i iznos preplate koji se može odbiti od buduće porezne obveze ili vratiti poreznom obvezniku sukladno članku 72. ovog zakona.

Članak 71.

Iznos preplate će se automatski odbiti do iznosa druge porezne obveze poreznog obveznika.
Ako je druga porezna obveza poreznog obveznika veća od iznosa preplate, onda će se preplata koristiti za izmirenje te porezne obveze na način propisan u st. 2. i 3. članka 39, ovog zakona.
Iznos preplate koji je automatski odbijen, prema stavku 1. ovog članka, smatra se plaćenim na dan uplate koje je rezultirala preplatom.

Članak 72.

Ako je ukupni iznos preplate koji se automatski odbija od druge porezne obveze, prema članku 71. ovog zakona, veći od te porezne obveze, porezni obveznik može birati da Porezne uprava preplatom izmiri buduće porezne obveze ili tražiti povrat preplate. Povrat preplate koji porezni obveznik zahtijeva prema stavku 1. isplatit će se u roku od dvadeset (20) radnih dana nakon prijama zahtjeva, osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima.

XV - ROKOVI ZASTARE

Članak 73.

Osim slučajeva iz stavka 2. ovog članka, razrez iz Poglavlja X ovog zakona može se izvršiti u sljedećim rokovima:

- za porez i za kaznu koja se odnosi na taj porez, u roku od pet (5) godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon dana dospijeća tog poreza, računajući od dana koji je kasnije nastupio;
- za kaznu koja se ne odnosi na određeni porez, u roku od pet (5) godina nakon što je porezni prekršaj za koji je vezana ova kazna počinjen; i
- za kamatu, u roku u kojem se razrezuje porez ili kaznu na koju se plaća kamata prema ovom članku.

Razrez se može izvršiti u bilo koje vrijeme:
- za porez ili kaznu koji odnosi na taj porez, ako je porezna prijava
za taj porez lažna; i
- za kaznu koja se ne odnosi na određeni porez, ako je osoba koja
je počinila porezni prekršaj namjerno prikrila ili poduzela bilo
koju radnju da sakrije prekršaj od poreznog organa.

Članak 74.

Kada je porezna obveza dospjela za naplatu može se naplatiti uz primjenjivanje mjera iz Poglavlja XI ovog zakona ili u sudskom postupku samo ako su mjere
naplate ili sudski postupak počeli:
- u roku od pet (5) godina po dospijeću porezne obveze, ili
- prije isteka bilo kojeg dodatnog roka za naplatu pismeno
dogovorenog između poreznog organa i poreznog obveznika.

Rok za naplatu ne teče dok traje sudski postupak za naplatu porezne obveze.
U slučaju poreznog obveznika - fizičke osobe, rok za naplatu ne teče za razdoblje tijekom kojeg je ta fizička osoba izvan Federacije u neprekidnom trajanju od šest (6) mjeseci.
U slučaju najavljenog stečaja ili likvidacije poreznog obveznika, rok za naplatu porezne obveze će se produžiti do donošenja odluke o stečaju ili likvidacije plus
6 mjeseci.
Ako je odobreno produženje roka za izmirenje porezne obveze poreznom obvezniku, rok za naplatu ne teče za razdoblje za koje je rok za izmirenje produžen.

Članak 75.

Zahtjev za odbijanje od buduće porezne obveze ili povrat preplaćene porezne obveze, prema članku 72. ovog zakona, porezni obveznik mora podnijeti u roku od tri (3) godine od dana uplate porezne obveze.

XVI - ŽALBE

Članak 76.

Na rješenje Porezne uprave kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obveza u postupku kontrole ili na poreznu prijavu koju je Porezna uprava podnijela u ime poreznog obveznika, porezni obveznik ima pravo žalbe. Porezni obveznik ulaže žalbu nadležnom kantonalnom poreznom uredu ili Središnjem uredu Porezne uprave u roku od osam (8) radnih dana od dana donošenja rješenja.
Žalbu u prvom stupnju rješava nadležni kantonalni porezni ured ili Središnji ured Porezne uprave u roku od petnaest (15) radnih dana od dana podnošenja žalbe i donosi novo rješenje.
Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Članak 77.

Protiv rješenja donijetog od prvostupanjskog organa iz prethodnog članka, porezni obveznik ima pravo žalbe drugostupanjskom organu u roku od osam (8) radnih dana od dana prijama rješenja prvostupanjskog organa.
Žalbu u drugom stupnju rješava Ministarstvo. Drugostupanjski organ rješava po žalbi u roku od petnaest (15) radnih dana od dana prijama žalbe.
Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Članak 78.

Protiv rješenja drugostupanjskog organa, dopuštena je tužba Vrhovnom sudu Federacije.
Tužba Vrhovnom sudu Federacije podnosi se u roku od trideset (30) radnih dana od dana prijama rješenja drugostupanjskog organa.
Podnošenje tužbe Vrhovnom sudu Federacije ne odlaže izvršenje rješenja Porezne uprave.

Članak 79.

Pored rješenja kojim se utvrđuje dodatno razrezana porezna obveza u postupku kontrole porezni obveznik ima pravo žalbe i na sva druga rješenja Porezne uprave koja se izdaju sukladno odredbama ovog zakona.
Žalbe na sva rješenja kojim se ne utvrđuje dodatno razrezana porezna obveza u postupku kontrole ne odlažu izvršenje rješenja, a rješavaju se i podnose po istom postupku utvrđenom u članku 76. do članka 78. ovog zakona.

XVII - KAZNENE ODREDBE

Članak 80.

Porezni prekršaj je zakonom ili podzakonskim aktima utvrđena radnja osobe koja je prouzročila povredu poreznih propisa ili ih je propustila ispoštovati i za koje je predviđena određena kazna.
Osoba koja počini porezni prekršaj podliježe odgovarajućoj kazni. Nijedna osoba ne podliježe kazni za porezni prekršaj osim onda kada je kazna za taj prekršaj propisana poreznim zakonima ili podzakonskim aktima.
Osobi se za svaki počinjeni prekršaj izriče samo jedna kazna.
Uz kaznu se može izreći i zaštitna mjera.
Strane pravne osobe ili organizacije, strani državljani i osobe bez državljanstva odgovaraju za porezne prekršaje pod istim uvjetima kao pravne osobe, organizacije i fizičke osobe Federacije.
Na počinitelja prekršaja se primjenjuje propis koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja.
Ako je poslije izvršenja prekršaja propis izmijenjen, primijenit će se propis koji je blaži za počinitelja prekršaja.
Osim ako nije drugačije propisano poreznim zakonima, kazna se izriče za svaki prekršaj koji počini neka osoba.
Porezna uprava može osobu osloboditi prekršajnog postupka iako je počinila prekršaj:

- ako je osoba dobrovoljno i točno prijavila prekršaj poreznom organu prije obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od strane bilo kojeg službenika ili organa Federacije i
- ako u potpunosti surađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obveze.

Osoba iz prethodnog stavka dužna je platiti kamatu na dospjelu porezni obvezu.

Članak 81.

Osoba koja prekrši bilo koju proceduru registriranja kod Porezne uprave prema Poglavlju VI ovog zakona bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu između 1.000,00 KM i 5.000,00 KM. Specifično, osoba koja se ne registrira na vrijeme, bit će kažnjena novčanom kaznom od 100,00 KM za svaki dan kašnjenja registracije.

Članak 82.

Osoba koja prekrši odredbe iz članka 14. ovog zakona prigodom davanja informacija o otvaranju računa u OOPP bit će kažnjena kaznom u iznosu do 1.000,00 KM. Ako se informacija dostavi nakon 30 dana po isteku roka za davanje informacija ili je uopće ne dostavi, kazna će biti do 5.000,00 KM.

Članak 83.

Osoba koja se ne odazove na uredno uručen poziv koji je upućen toj osobi sukladno članku 8. ovog zakona, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 1.000,00 KM.

Članak 84.

Osoba koja ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 10% od dospjele porezne obveze za svaki započeti mjesec sve dok ne podnese prijavu, ali maksimalno do 150% od porezne obveze.
Za svaku prijavu koju mora načiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika, propisuje se novčana kazna u iznosu od 10% od dospjele porezne obveze koja podliježe izmjeni kada je kontrola završena ili prijava podnesena.

Članak 85.

Osoba koja u svojoj prijavi prijavi poreznu obvezu koja manja od stvarne porezne obveze dužna je platiti kaznu od 10% od stvarne porezne obveze.
Osoba koja u svojoj poreznoj prijavi prijavi poreznu obvezu koja je manja od 50% od stvarne porezne obveze poreznog obveznika dužna je pored kazne iz stavka 1. platiti i kaznu u iznosu od 50% od iznosa razlike stvarne i prijavljene porezne obveze.

Članak 86.

Osoba koja ne podnese obavijesnu prijavu Poreznoj upravi na način propisan l člankom 23. ovog zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM za svaki taj propust, maksimalno do 25.000,00 KM.

Članak 87.

Osoba koja ne podnese prijavu za porez po odbitku Poreznoj upravi na način propisan člankom 24. ovog zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM za svaki taj propust, maksimalno do 50.000,00 KM.

Članak 88.

Osoba koja se ne pridržava procedura za vođenje knjiga i evidencija koje je dužna voditi u svrhe poreznih zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu koji je jednak 10% od ukupnog prometa koji nije prikazan ili 1.000,00 KM, koji god iznos je veći.

Članak 89.

OOPP koja prekrši bilo koju od procedura prigodom otvaranja računa za neku osobu, sukladno članku 19. ovog zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM za svaki takav propust.

Članak 90.

OOPP koja ne prenese sredstva za plaćanje porezne obveze, sukladno članku 39. ovog zakona u roku propisanom tim člankom, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 KM.
OOPP koja ne prenese sredstva za plaćanje porezne obveze, sukladno članku 39. ovog zakona u roku od pet (5) radnih dana od prijama naloga za prijenos sredstava, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2% od sredstava koja nisu prenesena za svaki dan za koji ta sredstva nisu prenesena nakon petog radnog dana ili minimalnom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM.
Ako OOPP ne prenese sredstva za plaćanje porezne obveze, sukladno članku 39.
ovog zakona, u roku propisanom tim člankom više od tri (3) puta u tijeku kalendarske godine, onda će se, pored kazni iz prethodnih stavki, porezni organi obratiti Federalnoj Agenciji za bankarstvo ili drugom ovlaštenom organu za povlačenje dozvole za vršenje platnog prometa OOPP-a.

Članak 91.

OOPP koja prenese sredstva s računa osobe, time ne izvrši rješenje Porezne uprave o obustavi transakcija preko računa te osobe sukladno članku 51. ovog zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu jednakom iznosu prenesenih sredstava, ali ne više od iznosa porezne obveze te osobe.

Članak 92.

OOPP koja ne prenese sredstva s računa poreznog obveznika i time ne izvrši rješenje Porezne uprave o naplati porezne obveze osobe iz novčanih sredstava, te osobe sukladno članku 52. ovog zakona, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu jednakom iznosu sredstava te osobe koja nisu prenijeta, ali ne više od iznosa porezne obveze te osobe.

Članak 93.

Osoba koja prekrši bilo koju od procedura izdavanja bilo kojeg dokumenta koji se mora izdati drugim osobama sukladno poreznim zakonima, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM za svaki dokument koji nije izdat ili je nepravilno izdat, do maksimalnog iznosa od 25.000,00 KM.

Članak 94.

Osoba koja ne da ili odbije da da svoj identifikacijski broj poreznog obveznika osobama koje su po poreznim zakonima ovlaštene tražiti identifikacijski broj poreznog obveznika, bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM za svaki od ovih propusta ili odbijanja.

XVIII - PODZAKONSKI AKTI I MIŠLJENJA
FEDERALNE POREZNE UPRAVE

Članak 95.

Ministarstvo izdaje, u okvirima svojih ovlaštenja i sukladno zakonima Federacije, podzakonske akte za provedbu ovog ili drugih poreznih zakona.
Podzakonski akti se objavljuju u ''Službenim novinama Federacije BiH''.
Podzakonski akti Ministarstva ne mogu biti u suprotnosti s poreznim zakonima i drugim zakonima Federacije.

Članak 96.

Porezna uprava može izdati mišljenja poreznim obveznicima sukladno procedurama iz ovog članka.
Mišljenje za poreznog obveznika je dokument koji izda Porezna uprava određenom poreznom obvezniku u kojem se navodi mišljenje Porezne uprave o poreznoj posljedici činjenica i okolnosti koje je predočio porezni obveznik.
Mišljenja se pripremaju i izdavaju od strane stručnog sektora središnjeg ureda Porezne uprave.
Uvjeti i naknade za mišljenje Porezne uprave za porezne obveznike će se utvrditi podzakonskim aktima.
Porezne posljedice navedene u mišljenju za porezne obveznike obvezuju Poreznu upravu u odnosu na poreznog obveznika kojem je izdato mišljenje u mjeri u kojoj su činjenice i okolnosti koje je predočio porezni obveznik točne i istinite. Porezna uprava nije obvezna u svezi poreznih posljedica navedenih u mišljenju prema bilo kojim drugim poreznim obveznicima osim onog poreznog obveznika kojem je izdato takvo mišljenje.
Porezni obveznik će priložiti jedan primjerak mišljenja uz sve svoje porezne prijave koje se tiču pitanja koja su riješena mišljenjem Porezne uprave.
Porezna uprava može objaviti mišljenja izdana poreznim obveznicima u službenim publikacijama Federacije ili drugim javnim medijima pod uvjetom da se ne otkriva identitet poreznog obveznika ili porezna tajna.

XIX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Podzakonski akti iz ovog zakona donijet će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 98.

Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH (''Službene novine Federacije BiH'', br.
18/96 i 32/00) prestaje važiti tridesetog dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.

Članak 99.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Službenim novinama Federacije BiH'', a njegova primjena počinje po isteku trideset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, v.r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.