U R E D B U

O PLANOVIMA OBRANE OD POPLAVA

I - OPĆE ODREDBE

Svrha uredbe

Članak 1.

Svrha ove uredbe je utvrđivanje vrste, sadržaja i načina provedbe preventivnih,
operativnih i drugih mjera održivog upravljanja poplavama (u daljnjem tekstu:
obrana od poplava) na dijelovima područja međunarodnih riječnih slivova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i uspostava odgovarajuće organizacijske strukture obrane od poplava sa definiranjem prava, obveza i odgovornosti učesnika u obrani od poplava radi
efikasne provedbe obrane od poplava uključujući usuglašavanje na međunarodnoj,
međuentitetskoj, međukantonalnoj i međuopćinskoj razini.

Zakonski okvir

Članak 2.

Okvir za izradu ove uredbe čine pozitivne zakonske odredbe, međuentitetski akti iz
domena vodoprivrede, kao i odgovarajući međunarodni akti, direktive i preporuke
koje nisu u suprotnosti sa normama domaćega prava.

Temeljni princip

Članak 3.

Suglasno postavljenoj svrsi i okviru, ova uredba razrađena je na temelju
temeljnoga principa da države, entiteti, kantoni, općine i drugi nositelji planiranja
imaju pravo da, uređuju režim voda na vodnim područjima ili dijelovima tih
područja koja su u njihovome djelokrugu, suglasno vlastitoj okolišnoj i razvojnoj
politici, ali i odgovornost da te aktivnosti provode na koordiniran način ne
nanoseći štetu drugim subjektima na područjima izvan njihovoga djelokruga.

Članak 4.

Mjere, radovi i druge aktivnosti koje se poduzimaju radi obrane od poplava na
određenome području Federacije definiraju se odgovarajućim planom obrane
od poplava za to područje.
S obzirom na interdisciplinaran i multilateralan značaj i utjecaj mjera, radova i
drugih aktivnosti iz prethodnoga stavka, suglasno članku 3. ove uredbe, treba, u fazi izrade plana obrane od poplava ostvariti potrebnu koordinaciju i usuglašavanje sektorskih politika vezanih za zaštitu okolice, prostorno planiranje, poljoprivredu, transport i urbani razvitak, osigurati učešće zainteresirane javnosti i stvoriti potrebne preduvjete za operativnu suranju među državama, entitetima, kantonima i općinama.

Teritorijalne osnove za planiranje

Članak 5.

Suglasno čl. 9. i 86. Zakona o vodama teritorijalne jedinice za izradu planova obrane od poplava na prvoj razini planiranja u Federaciji su:

- dio područja međunarodnoga sliva rijeke Dunav, odnosno podsliva rijeke
Save koji se nalazi na prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: vodno
područje sliva rijeke Save);
- dio područja međunarodnih slivova rijeka Nerete i Cetine koji se nalazi na
prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: vodno područje slivova Jadranskoga
mora).

Teritorijalne jedinice za izradu planova obrane od poplava druge razine planiranja su dijelovi vodnoga područja sliva rijeke Save i dijelovi vodnoga područja slivova Jadranskoga mora (u daljnjem tekstu: vodna područja) koji se nalaze na prostorima razmatranih kantona (u daljnjem tekstu: vodna područja na teritorijima razmatranih kantona).
Teritorijalne jedinice za izradu planova obrane od poplava treće razine planiranja su dijelovi vodnih područja, koji se nalaze na prostorima razmatranih općina (u daljnjem tekstu: vodna područja na prostorima razmatranih općina).
Teritorijalne jedinice za izradu planova obrane od poplava četvrte razine planiranja su područja pojedinačne obrane od poplava gospodarskih i drugih subjekata (u daljnjem tekstu: pojedinačna područja).

Nazivi, usklađivanje i donošenje planova

Članak 6.

Planovi obrane od poplava za vodna područja nazivaju se Glavni planovi obrane od poplava za vodna područja (u daljnjem tekstu: Glavni planovi).
Planovi obrane od poplava za vodna područja na teritorijima razmatranih kantona nazivaju se Kantonalni planovi obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Kantonalni planovi).
Planovi obrane od poplava za vodna područja na prostorima razmatranih općina nazivaju se Općinski planovi obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Općinsi planovi).
Planovi obrane od poplava za pojedinačna područja nazivaju se Pojedinačni planovi obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Pojedinačni planovi).
U Glavnim planovima razrađuju se mjere, radovi i druge aktivnosti na razini glavnih slivnih područja, odnosno vodnoga područja kome oni pripadaju, a koje predstavljaju posebni interes Federacije u zaštiti od štetnoga djelovanja voda, a u ovisnosti od posljedica koje mogu nastupiti ako se poplave dogode.
U Kantonalnim, odnosno Općinskim planovima razrađuju se mjere, radovi i druge aktivnosti koje predstavljaju posebni interes kantona, općina ili drugih subjekata sa područja te razine planiranja, a koje nisu razrađene u planovima više razine planiranja.
Planovi obrane od poplava za razmatrana područja moraju biti sukladni sa planskim osnovama za upravljanje vodama i vodoprivrednim objektima za ta područja.
Planovi obrane od poplava nižih razina planiranja moraju biti sukladni sa planovima obrane od poplava viših razina planiranja.

Članak 7.

Glavni planovi se pripremaju, donose i sprovode kroz dva odvojena planska dokumenta i to:
- Glavni plan preventivnih mjera obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Glavni preventivni plan);
- Glavni plan operativnih mjera obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Glavni operativni plan).
Glavni preventivni plan sadrži preventivne mjere i radove koji se pripremaju, donose i sprovode po odredbama ove uredbe.
Glavni operativni plan sadrži operativne mjere i radove koji se pripremaju, donose i sprovode po odredbama ove uredbe.
Kantonalni, odnosno općinski planovi se pripremaju, donose i sprovode kroz dva odvojena planska dokumenta i to:
- Kantonalni, odnosno općinski planovi preventivnih mjera obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Kantonalni, odnosno Općinski preventivni plan);
- Kantonalni, odnosno općinski planovi operativnih mjera obrane od poplava (u daljnjem tekstu: Kantonalni, odnosno Općinski operativni plan).
Kantonalni, odnosno Općinski preventivni i operativni planovi sadrže odgovarajuće mjere i radove koji se pripremaju, donose i provode po propisima koje donose nadležni kantonalni, odnosno općinski organi.

Članak 8.

U svrhu koordiniranja aktivnosti na provedbi mjera obrane od poplava na dijelu područja međunarodnih slivova rijeka Dunav, Neretve i Cetine koje se nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine potrebno je Glavne planve međusobno usklađivati sa odgovarajućim planovima na razini drugoga entiteta kao i država sa područja razmatranoga međunarodnoga sliva.
Koordiniranje i usklađivanje planova vrši se posredstvom međuentitetskih, odnosno međudržavnih povjerenstava za koordinaciju pitanja iz domena vodoprivrede.
Članove povjerenstva iz prethodnoga stavka iz Federacije predlaže Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
Administrativne poslove za povjerenstvo obavlja Federalno ministarstvo.
Stručno tehničke poslove povjerenstva obnašaju mjerodavna javna poduzeća za vodna područja i to: Javno poduzeće za ''Vodno područje slivova rijeke Save'', Sarajevo i Javno poduzeće za ''Vodno područje slivova Jadranskoga mora'' Mostar (u daljnjem tekstu: Javna poduzeća za vodna područja).

Članak 9.

Glavne preventivne i Glavne operativne planove donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog Federalnog ministarstva, a prema podacima i podlogama koje pripremaju i dostavljaju nadležna javna poduzeća za vodna podučja.
Kantonalne, odnosno općinske preventivne i operativne planove donose mjerodavna kantonalna, odnosno općinska tijela na prijedlog njihovih organa mjerodavnih za poslove vodoprivrede, a prema podacima i podlogama koje pripremaju i dostavljaju organizacije koje kantoni, odnosno općine opunomoće za te poslove.
U postupku izrade preventivnih i operativnih planova iz prethodnoga stavka mjerodavni organi za domen vodoprivrede surađuju sa Federalnim ministarstvom i
mjerodavnim javnim poduzećima za vodna područja.
Preventivni i operativni planovi iz stavka 2. ovoga članka, kao i njihove izmjene
i dopune, se dostavljaju Federalnome ministarstvu i ovlaštenome javnome poduzeću za vodno područje.
Glavni preventivni plan se donosi, usklađuje i mijenja po proceduri i rokovima koji važe za ostale srednjoročne i dugoročne razvojne planove u Federaciji i njegovo donošenje nije uvjet za izradu i donošenje Glavnoga operativnoga plana.
Nacrt Glavnoga preventivnoga plana dostavlja se na javnu raspravu, posebno zainteresiranim federalnim ministarstvima i kantonima.
Glavni operativni plan donosi se najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za narednu kalendarsku godinu.

Sadržaj planova

Članak 10.

U planovima obrane kod poplava razrađuju se i definiraju preventivne i operativne
mjere i radovi obrane od poplava.
Preventivne mjere i radovi se obavljaju u kontinuitetu.
Preventivne mjere i radove sačinjavaju svi zahvati koji se, na određenome području, planiraju ili izvode u svrhu smanjenja rizika od poplava. Tu spadaju planiranje zaštite od poplava, planiranje načina korištenja zemljišta, studijsko-istražni radovi, projektiranje, kao i investicijska izgradnja zaštitnih vodoprivrednih
Objekata i postrojenja, akumulacija i drugih objekata.
Operativne mjere i radovi obavljaju se prije, za vrijeme i nakon poplava i obuhvaćaju:

- fazu pripremnih mjera i radova;
- operativnu fazu obrambenih aktivnosti;
- fazu završnih mjera i radova.

Fazu pripremnih mjera i radova sačinjavaju: redovito održavanje izgrađenih vodoprivrednih objekata i postrojenja; nabavka, smještaj i održavanje obrambene opreme; izrada planova i propisa za obranu od poplava uz osiguranje njihove blagovremene realizacije; kontrola stanja izgrađenih zaštitnih objekata i postrojenja; sanacija oštećenih objekata i dr.
Operativnu fazu obrambenih radova sačinjava neposredan rad na izvršenju obrane od poplava za vrijeme velikih voda sa svim akcijama i drugim mjerama koje se poduzimaju u toj fazi obrane od poplava kao što su: predviđanje poplavnih valova, upravljanje sustavom za obranu od poplava, davanje upozorenja odgovarajućim organima, organizacijama i javnosti o očekivanoj veličini i intenzitetu, odnosno vremenu pojave poplavnoga vala i dr.
Fazu završnih mjera i radova sačinjavaju: sanacija oštećenih vodoprivrednih objekata sustava obrane od poplava; pregled poplavljenoga područja i registriranje podataka koji će pomoći da se unaprijedi proces planiranja; izrada izvještaja od strane učesnika u svim fazama obrane od poplava; popunjavanje zaliha obrambenom opremom i gradivom i dr.

Članak 11.

Glavni preventivni plan sadrži posebice:

1. Prikaz vodnoga i glavnih slivnih područja (područja plana):
- administrativne jedinice,
- demografske značajke,
- socijalno-ekonomske značajke,
- značaj zaštite od poplava;
2. Hidrološki režim:
- glavne značajke režima voda,
- vjerojatnoća pojave maksimalnih protoka glavnim vodotocima,
- valovi velikih voda na glavnim vodotocima,
- značajke valova velikih voda na malim vodotocima (pritokama),
- utjecaj antropogenih aktivnosti na hidrološki režim,
- prijedlog motrenja hidrološkog režima;
3. Prikaz postojećega stanja zaštite od poplava:
- dostignuti stupanj zaštite,
- stanje objekata i sustava za zaštitu od poplava,
- stupanj ugroženosti od poplava za urbana i ruralna područja i
poljoprivredne površi;
4. prijedlog tehničkih rješenja za povećanje stupnja zaštite od poplava;
5. utjecaj primjene pojedinih razmatranih rješenja na prostorno planiranje,
okolice i očuvanje i poboljšanje značajki ambijenta;
6. tehno-ekonomske analize pojedinih razmatranih rješenja sa analizom
mogućih šteta ako se poplave dogode (opravdanost financijskih ulaganja);
7. izbor optimalnoga rješenja sa prijedlogom prioritetnih aktivnosti i dinamike
izgradnje pojedinih objekata i sustava;
8. kriterije i uvjete za gradnju i radove u pojedinom poplavnom području;
9. strategiju zaštite od poplava sa mjerama za njeno provođenje;
10. prijedlog organizacije obrane od poplava i institucija odgovornih za
realizaciju Plana;
11.informacijsku bazu podataka i tehničkih podloga za kontinuiranu novelaciju
Plana.

Članak 12.

Ovisno od mjesta nastajanja i načina djelovanja uzroka pojave poplava i veličine
njihovog utjecaja na funkcionalan rad objekata sustava obrane od poplava koji se nalaze u vlasništvu Federacije, u Glavnom operativnom planu se, sukladno sa ovom uredbom, definiraju mjere, radovi, i druge aktivnosti koje se izvode:

1. na razini vodnoga područja;
2. na razini područja uz rijeke Savu i Neretvu i njihove pritoke, koja se nalaze
u zoni pod neposrednom zaštitom objekata sustava obrane od poplava
u vlasništvu Federacije.

Članak 13.

Glavni operativni plan sadrži posebice:

1. Na razini vodnog područja:
1.1. spisak vodomjernih i kišomjernih stanica od interesa za obranu od
poplava sa kojih se podaci dostavljaju vodoprivrednom informacijskom
centru;
1.2. spisak akumulacija, retencija i drugih objekata na vodnome području koji
mogu značajnije utjecati na obranu od poplava sa uvjetima režima rada tih
objekata za vrijeme velikih voda;
1.3. sustav dojave podataka, informiranja i uzbunjivanja i modeli prognoze
voda.
Glavni operativni plan iz točke 1. sadrži i tehničke priloge.
2. Na područjima uz rijeke Savu i Neretvu:
2.1. naziv područja koje se brani od poplava;
2.2. naziv organa koji organizira u rukovodi obranom od poplava;
2.3. naziv organizacije koja vrši obranu od poplava;
2.4. podjelu područja na sektore i poteze;
2.5. temeljne osobne podatke područnih, sektorskih i poteznih rukovoditelja
obrane od poplava;
2.6. spisak raspoloživoga tehničkoga osoblja koje se može angažirati kod
izvanredne obrane od poplava;
2.7. nazive naseljenih mjesta i dijelova naselja koje učestvuju u izvanrednoj
obrani od poplava;
2.8. podatke o vodomjernim stanicama sa razinom vodostaja kada se uvodi
redovita, odnosno izvanredna obrana od poplava i sa visinom najvećega
zabilježenoga vodostaja.

Glavni operativni plan iz točke 2. sadrži i tehničke priloge.
U tehničke priloge, na odgovarajućim podlogama i na bazi izvršenih analiza, unose se posebice:

- crta do koje dopiru poplavne vode na pojedinome poplavnome području;
- uzdužni profil glavnoga vodotoka na pojedinome poplavnome području;
- trasa i položaj druge obrambene crte;
- prostore u koje se može vršiti kontrolirano puštanje vode i površine koje
će biti poplavljene;
- mjesta na kojima se može vršiti kontrolirano presijecanje nasipa;
- vrste i količine obrambene opreme;
- objekti i postrojenja obrane od poplava;
- komunikacije;
- pozajmišta i deponije potrebnoga gradiva;
- objekti koji mogu biti ugroženi od leda i dr.

Članak 14.

Svi izgrađeni objekti i realizirane mjere na vodnim područjima, kao i upravljanje objektima koji značajnije utječu ili mogu da utječu na oblik i veličinu poplavnoga vala čine jedinstvenu cjelinu obrane od poplava, bez obzira tko je i sa kojom namjerom izgradio te objekte ili realizirao mjere.
Temelj za operativno upravljanje objektima sustava obrane od poplava nekoga područja čine: mreža meteoroloških i hidroloških stanica na tom području sa blagovremenim i kontinuiranim dostavljanjem mjernih podataka u vodoprivredne informacijske centre, prognostički modeli nadolaska poplavnih valova, planovi upravljanja, pogona i održavanja objekata sustava obrane od poplava i odgovarajuća organizacijska struktura za izvršavanje operativnih zadataka.

Članak 15.

Vlasnici, odnosno korisnici hidroakumulacija i retencija dužni su osigurati da se njihov režim rada (visina razine vode u akumulaciji i retenciji, ispuštanje vode iz akumulacije i retencije i sl.), u periodu kada prijeti opasnost od poplava i za vrijeme obrane od poplava, odvija sukladno sa planom upravljanja tim objektima u periodu velikih voda.
Do donošenja plana upravljanja iz prethodnoga stavka vlasnici, odnosno korisnici akumulacija i retencija moraju podesiti režim njihovoga rada prema uvjetima iz vodoprivredne dozvole, odnosno zahtjevu federalnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Članak 16.

Korisnici visokih brana dužni su u vrijeme trajanja velikih voda, vršiti izvanredno tehničko motrenje brana.

II - POSEBNE ODREDBE

Organizacija obrane od poplava

Članak 17.

Ovisno od razine vodostaja, stanja objekata obrane od poplava i opasnosti koje
prijete, obrana od poplava može biti redovita i izvanredna.
Redovita obrana od poplava počinje, po pravilu, kada voda dosegne do nožice obrambenoga nasipa, a predviđa se porast vodostaja.
Izvanredna obrana od poplava uvodi se, po pravilu, kada velika voda dosegne na jedan metar ispod najvećega zabilježenoga vodostaja, a postoji vjerojatnost daljnjega porasta vodostaja, a i kod nižih vodostaja ako je izgrađeni nasip nedovoljnih dimenzija, ili ako je nasip uslijed dugotrajnih visokih vodostaja, raskvašen.
Vodostaj i drugi potrebni elementi pri kome se, na pojedinome poplavnome području, uvodi redovita, odnosno izvanredna obrana od poplava utvrđuje se Glavnim operativnim planom.

Članak 18.

Federalno ministarstvo koordinira i usklađuje izradu Glavnih preventivnih i operativnih planova i njihovu provedbu.
Do donošenja odgovarajućih propisa o načinu reguliranja prava, obveza i odgovornosti koje proizilaze na temelju utjecaja režima voda sa vodnih područja na teritoriji Bosne i Hercegovine na međudržavne vodotoke, Federalno ministarstvo će zadatke iz prethodnoga stavka obnašati kroz izravne kontakte sa Ministarstvom mjerodavnim za poslove vodoprivrede iz Republike Srpske i ministarstvima nadležnim za domen vodoprivrede iz susjednih država, odnosno putem međuentitetske i međudržavnih komisija.

Članak 19.

Nadležna javna poduzeća za vodna područja imaju obvezu da organiziraju, odnosno osiguraju izradu Glavnih preventivnih i operativnih planova i odgovornost za organizacijsku i operativnu provedbu mjera i radova iz tih planova na visokoj stručnoj i tehničkoj razini, u kontinuitetu i u okviru sredstava sa kojima raspolažu za te namjene.
Na provedbi mjera i radova iz prethodnoga stavka mjerodavna javna poduzeća za vodna područja angažiraju specijalizirane organizacije koje su osposobljene za blagovremeno i efikasno izvršavanje tih poslova tijekom svih faza obrane od poplava.

Članak 20.

Na područjima koja nisu obuhvaćena Glavnim operativnim planovima iz članka 12. točka 2. ove uredbe redovitu i izvanrednu obranu od poplava vrši organizacija koja je određena planom za to područje.

Članak 21.

U svrhu provedbe operativnih mjera za upravljanje poplavama u mjerodavnim javnim poduzećima za vodna područja se uspostavljaju vodoprivredni nformacijski centri za obranu od poplava (u daljnjem tekstu: vodoprivredni informacijski centar).
U vodoprivrednim informacijskim centrima se:
- koncipiraju modeli i prikupljaju svi podaci neophodni za izradu prognoza
nadolaska velikih voda na razmatranom vodnom području, odnosno za
izradu plana upravljanja sustavom objekata za obranu od poplava iz
Glavnoga plana;
- vodi katastar objekata i postojenja za obranu od poplava, potencijalnih
zagađivača, objekata za vodoopskrbu i drugih objekata koji bi mogli
ugroziti okoliš ili biti ugroženi pri pojavi poplave određenoga ranga;
- vodi katastar rezervnih izvorišta za vodoopskrbu van domašaja poplave;
- vodi katastar poplavnih područja sa rizikom plavljenja kao osnovicom
za stvaranje mogućnosti osiguravajućim društvima da ponude police
osiguranja od rizika plavljenja i planerima za korištenje poplavnih
područja na način koji treba biti prilagođen postojećim poplavnim
rizicima;
- vodi katastar akvatičnih i terestrijalnih ekosustava koji bi mogli biti
ugroženi poplavama, odnosno onečišćenjem vode i tla;
- vodi katastar planiranih prostora za izgradnju akumulacija, koridora
nasipa i dr.;
- radi na usklađivanju i definiranju jedinstvenoga modela prognoza, sustava
izvještavanja i plana upravljanja sa Republikom Srpskom i susjednim
državama;
- osigurava izvještavanje svih nizvodnih područja koja mogu biti zahvaćena
poplavama sa nadolazećim valom voda;
- izrađuje edukativna gradiva u svrhu izvještavanja stanovništva o zonama
plavljenja, postupcima pri nastanku poplava, rezervnim izvorištima,
stupnju rizičnosti pojedinih zona za građenje, osiguranja učešća javnosti
u aktivnostima obrane od poplava i dr.;
- osigurava neposredno učešće u snimanju tragova velikih voda nakon
poplave i procjeni šteta od poplava;
- pripremaju informacije za objektivno i blagovremeno informiranje javnosti
i dr.

Članak 22.

Radi koordiniranja ključnih aktivnosti u fazi izvanredne obrane od poplava formira se operativni centar obrane od poplave.
U operativnom centru obrane od poplava obavljaju se, posebice, sljedeće aktivnosti:

- daju stručni i drugi napuci za adekvatno i koordinirano poduzimanje akcija
u periodu izvanredne obrane od poplave;
- izvješćuje Federalni stožer civilne zaštite o situaciji na poplavnim
područjima, poduzetim mjerama i stanju objekata obrane od poplava, te
daljnjoj tendenciji razvoja poplava kako bi se mogle poduzeti određene mjere iz djelokruga Federalnoga stožera civilne zaštite kao što su:
planiranje i provođenje evakuacije stanovništva i materijalnih dobara iz
ugroženih rajona; planiranje i osiguranje prevoženja i prelaska rijeka,
jezera i na moru; izvlačenje utopljenika i materijalnih dobara iz rijeka,
jezera i mora; opskrba poplavom ugroženoga stanovništva potrebnim
namirnicama i drugim gradivima radi preživljavanja; učešće na snimanju
posljedica izazvanih poplavama i poduzimanje drugih mjera iz
djelokruga Federalnoga stožera civilne zaštite.

Članak 23.

Članovi operativnoga centra po funkciji su: federalni rukovoditelj obrane od poplava i glavni rukovoditelj obrane od poplava.
Ostale članove operativnoga centra čine eksperti za probleme obrane od poplava.
Članove operativnoga centra imenuje Federalno ministarstvo.
Radom operativnoga centra rukovodi federalni rukovoditelj obrane od poplava.
Federalni rukovoditelj obrane od poplava saziva članove centra za obranu od poplava u vrijeme izvanredne obrane od poplava kada to ocijeni neophodnim.

Članak 24.

Mjere iz članka 22. ove uredbe Federalni stožer civilne zaštite rješava sukladno sa pravima i ovlastima koje proizilaze iz propisa o organizaciji, sadržini i provedbi mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

Članak 25.

Radovima na obrani od poplava rukovode rukovoditelji obrane od poplava i to:
federalni; glavni; područni; sektorski i potezni rukovoditelj obrane od poplava,
a što se detaljno regulira Glavnim operativnim planom.

Članak 26.

Rukovoditelj Sektora vodoprivrede u Federalnom ministarstvu je federalni rukovoditelj obrane od poplava.

Članak 27.

Ravnatelj javnoga poduzeća za vodno područje je glavni rukovoditelj obrane od poplava na vodnome području i on neposredno rukovodi i odgovoran je za radove na tome području po Glavnome operativnome planu.

Članak 28.

Područni rukovoditelj obrane od poplava rukovodi obranom od poplava na određenome području koje je utemeljeno Glavnim operativnim planom.
Sektorski i potezni rukovoditelji obrane od poplava rukovode obranom od poplava na određenim sektorima i potezima.

Članak 29.

Početak i prestanak redovne obrane od poplava, na pojedinome poplavnome području, proglašava područni rukovoditelj obrane od poplava na prijedlog sektorskih rukovoditelja, o čemu odmah izvješćuje federalnoga i glavnoga rukovoditelja obrane od poplava.
Početak i prestanak izvanredne obrane od poplava, na pojedinome poplavnome području, proglašava glavni rukovoditelj obrane od poplava na prijedlog područnih rukovoditelja obrane od poplava, o čemu odmah izvješćuje federalnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Članak 30.

Organizacija iz članka 19. stavka 2. ove uredbe, koja vrši obranu od poplava, dužna je da predloži ovlaštenome poduzeću za vodno područje vrstu i količinu obrambene opreme koja se mora pripremiti u svrhu nesmetanih i pravovremenih
radova na obrani od poplava, sukladno sa Glavnim operativnim planom.
Skladišta za opremu moraju biti smještena tako da se oprema može, u slučaju potrebe, bez teškoća otpremiti prometnim sredstvima na određena mjesta i na unaprijed utvrđen način.
Oprema pripremljena za obranu od poplava ne smije se koristiti u druge svrhe.
Iznimno, oprema se može koristiti i u slučaju drugih velikih elementarnih nepogoda, odnosno nesreća (potres, velike prometne nesreće, velike suše, incidentna zagađenja vode i dr.), s tim da se uporabljena oprema mora vratiti u roku od 15 dana ili nabaviti nova. Za ovo korištenje mora se zatražiti suglasnost
Federalnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Članak 31.

Završni radovi u svezi sa obranom od poplava (čišćenje i vraćanje u skladišta uporabljene opreme i sredstava i popravka i zamjena oštećene i uništene opreme i sredstava, sakupljanje podataka o troškovima obrane od poplava, obračuni i sl.) moraju se završiti u najkraćem roku, a najkasnije u roku od mjesec dana.

Ograni i organizacije za obranu od poplava

Članak 32.

Federalno ministarstvo obnaša sljedeće poslove iz domena obrane od poplava:
1. Vladi Federacije, po utrđenoj proceduri za donošenje ovih akata, dostavlja prijedloge glavnih preventivnih i glavnih operativnih planova obrane od poplava za vodna područja;
2. koordinira i prati pripremu i provođenje glavnih preventivnih i glavnih operativnih planova obrane od poplava na vodnim područjima i usklađuje poduzimanje mjera obrane od poplava na međuentitetskome i međudržavnome nivou;
3. utvrđuje prioritete financiranja i ulaganja sredstava u aktivnosti obrane od
poplava kroz godišnje planove javnih poduzeća za vodna područja;
4. sudjeluje u razmatranju i predlaganju planova i programa održavanja,
rekonstrukcije i izgradnje zaštitnih vodoprivrednih objekata i postojenja;
5. u iznimnim slučajevima, putem centra za obranu od poplava surađuje sa
Federalnim stožerom civilne zaštite u provođenju mjera iz članka 22.
stavak 2. alineja 2.;
6. prati stanje zaštitnih obrambenih objekata i postojenja te radova i
aktivnosti na obrani od poplava;
7. uvodi stalno dežurstvo za vrijeme trajanja izvanredne obrane od poplava
radi održavanja veze sa mjerodavnim javnim poduzećima za vodna
područja i drugim organima i organizacijama;
8. podnosi izviješća i informacije Vladi Federacije o stanju i poduzetim
operativnim mjerama na obrani od poplava.

Članak 33.

Mjerodavna javna poduzeća za vodna područja vrše sve radove na obrani od poplava prema Glavnome operativnome planu, a posebice:

1. organiziraju poduzimanje mjera obrane od poplava na vodnim područjima
sukladno sa planom obrane od poplava;
2. osiguravaju da, u kriterijima za izradu godišnjih planova za usmjeravanje
sredstava po namjenama, zadaci na provođenju mjera iz Glavnoga plana obrane od poplava imaju prvi prioritet;
3. održavaju u ispravnome stanju zaštitne vodoprivredne objekte i postojenja
koja se nalaze u vlasništvu Federacije, ili koja im se na drugi način povjere
na održavanje tako da se osigura njihovo pravilno funkcioniranje u svim
fazama obrane od poplava;
4. poduzimaju tehničke mjere koje su potrebne da bi sustav bio pripremljen za
obranu od poplava;
5. utvrđuju vrstu i količinu obrambene opreme, koja se mora pripremiti za
obranu od poplava i stara se o njenom čuvanju i održavanju;
6. izrađuju modele prognoza, vode katastre, izvještavaju nizvodna područja i
vrše druge poslove putem vodoprivrednoga informaciskoga centra navedenoga u članku 21. stavak 2. ove uredbe;
7. osiguravaju učešće specijaliziranih organizacija u obrani od poplava sa
potrebnom radnom snagom, opremom, mehanizacijom, gradivom i drugim
sredstvima;
8. organiziraju, u vrijeme trajanja obrane od poplava, neprekidnu službu radi
održavanja stalnih veza sa obrambenim sektorima;
9. organiziraju da se za vrijeme obrane od poplava vrši redovito motrenje
vodomjernih i kišomjernih postaja koje nisu u djelokrugu Federalnoga
meteorološkoga zavoda, a koje se nalaze u sklopu obrambenoga sustava;
10.svakodnevno izvještavaju, putem glavnih rukovoditelja obrane od poplava
mjerodavno Federalno ministarstvo o tijeku obrane od poplava, o stanju
obrambenoga sustava i o nedostacima i slabim mjestima u sustavu;
11.po prestanku poplava podnose izviješće Federalnome ministarstvu o
tijeku obrane od poplava, izvršenim radovima, upotrijebljenoj radnoj snazi,
mehanizaciji i opremi, utrošenom obrambenom gradivu, alatu i opremi,
troškovima obrane od poplava, oštećenjima na obrambenim objektima i
postrojenjima i dr.;
12.osiguravaju financiranje, izradu i noveliranje Glavnih preventivnih planova;
13.dostavljaju Federalnome ministarstvu prijedloge Glavnoga operativnoga
plana sa svim potrebnim prilozima i podacima i to najkasnije do 30.studenog
tekuće godine za narednu kalendarsku godinu;
14.obavljaju i ostale poslove organizacije obrane od poplava koje im stavi u
zadatak ovlašteno Federalno ministarstvo.

Članak 34.

Radi pravovremenoga poduzimanja mjera za obranu od poplava Federalni meteorološki zavod dužan je da kontinuirano dostavlja vodoprivrednim informacijskim centrima nadležnih javnih poduzeća za vodna područja podatke o
padalinama, vodostaju na rijekama, o stanju snježnoga pokrivača i prognozama meteoroloških prilika za vodna područja na kojima se vrši obrana od poplava.
U vrijeme izvanredne obrane od poplava Federalni meteorološki zavod dužan je davati podatke o vodostajima na rijekama svaka četiri sata.
Podaci iz st. 1. i 2. ovog članka moraju biti dostavljeni najdalje u roku od dva sata nakon očitavanja.
Glavnim operativnim planom se utvrđuju hidrološke i meteorološke stanice sa kojih će se dostavljati navedeni podaci.

Stručno-tehničko rukovodstvo
obrane od poplava

Članak 35.

Područni rukovoditelj obrane od poplava rukovodi radovima na obrani od poplava na određenome području i vrši, posebno, slijedeće poslove:

1. provjerava stanje zaštitnih vodoprivrednih objekata i postojenja i poduzima
mjere njihovoga redovitoga održavanja i osiguranja funkcionalne ispravnosti, vrši pregled obrambene opreme, alata i gradiva i poduzima mjere za njihovu popunu, čuvanje i raspodjelu na određena mjesta obrambene crte. O nađenom stanju izrađuje godišnji ili periodični izvještaj koji podnosi ovlaštenome javnome poduzeću za vodno područje;
2. sudjeluje na usklađivanju izgradnje i održavanja zaštitnih vodoprivrednih
objekata i postojenja na svom području;
3. prati stanje vodostaja na uzvodnm vodomjernim postajama i vremenske
prognoze;
4. proglašava redovitu obranu od poplava, odnosno donosi odluku o njenom
ukidanju i o tome odmah izvješćuje glavnoga rukovoditelja obrane od poplava i općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede;
5. predlaže glavnome rukovoditelju obrane od poplava proglašenje izvanredne
obrane od poplava, odnosno njeno ukidanje;
6. koordinira rad sektorskih rukovoditelja obrane od poplava i daje im upute
i naređenja;
7. predlaže i rukovodi izgradnjom druge obrambene crte;
8. predlaže glavnome rukovoditelju obrane od poplava puštanje vode u
branjeno područje, ukoliko se time sprečavaju veće štete;
9. predlaže i surađuje sa općinskim stožerom civilne zaštite, a posebice po
pitanjima: uključivanja radne snage, gradiva, prometnih sredstava i dr. U
obrani od poplava; evakuacije stanovništva, stoke i imovine sa izravno
ugroženoga područja; privremenoga ograničenja ili obustave željezničkoga,
riječnoga ili drumskoga prometa na određenim sektorima;
10. u slučaju neposredne opasnosti po život ljudi ili mogućnosti nastajanja
materijalne štete velikih razmjera, takvu odluku donosi sam;
11.predlaže intervenciju u koritu vodotoka na razbijanju ledene kore i ledenih
barijera miniranjem, ledolomcima ili na drugi način;
12.donosi odluku o uvođenju dežurstva u sjedištu područnoga i sektorskoga
rukovoditelja obrane od poplava;
13.donosi odluku o određivanju osobe koja će zamijeniti učesnika u obrani od
poplava koja je spriječena da učestvuje u obrani (zbog bolesti i slično);
14.donosi odluku o smjenjivanju ili odstranjivanju osobe koja nesavjesno ili
nestručno obavlja povjerene poslove u obrani od poplava;
15.vodi dnevnk obrane od poplava i svakog dana, najdalje do 10 sati, dostavlja
glavnome rukovoditelju obrane od poplava izvješće o stanju i tijeku obrane
za proteklih 24 sata. Ovo izvješće sadrži sve potrebne podatke a posebice:
o vodostajima i stanju zaštitnih vodoprivrednih objekata i postrojenja, o broju
i vrsti zaposlene radne snage i mehanizacije, o izvršenim radovima i
mjerama kao i o radovima i mjerama koje će se neposredno poduzimati;
16.po prestanku poplava podnosi završno izvješće o tijeku obrane od poplava.
Ovo izvješće dostavlja glavnome rukovoditelju obrane od poplava.

Članak 36.

Sektroski rukovoditelj obrane od poplava neposredno rukovodi obranom od poplava na određenom sektoru obrambene crte i vrši, posebice, slijedeće poslove:

1. naređuje mjere i radove koje je potrebno poduzeti na određenom sektoru;
2. blagovremeno traži, od područnog rukovoditelja obrane od poplava,
dopunu obrambene opreme za potrebe sektora;
3. usklađuje i kontrolira rad poteznih rukovoditelja obrane od poplava i izdaje
im potrebna naređenja i upute;
4. vrši raspored dodijeljene radne snage i opreme na sektoru;
5. sprovodi sve mjere i radove koje je odredio područni rukovoditelj obrane
od poplava;
6. vodi evidenciju o uporabljenoj i utrošenoj obrambenoj opremi;
7. vodi dnevnik obrane od poplava i svakodnevno izvještava područnoga
rukovoditelja obrane od poplava o stanju zaštitnih vodoprivrednih objekata
i postrojenja na sektoru, o broju i vrsti zaposlene radne snage i mehanizacije,
o izvršenim radovima i mjerama i o radovima i mjerama koje će se neposredno poduzimati;
8. po završenoj odbrani od poplava vodi brigu o vraćanju uporabljene
obrambene opreme sa obrambenoga sektora i podnosi područnome rukovoditelju obrane od poplava završno izvješće o kretanju obrane od poplava na sektoru.

Članak 37.

Potezni rukovoditelj obrane od poplava vrši, posebice, slijedeće poslove:
1. ophodi određeni potez obrambene crte, motri promjene na objektima, vrši
obilježavanje slabih mjesta, očitava vodomjere i kišomjere u određeno
vrijeme i o podacima izvještava sektorskoga rukovoditelja obrane od poplava;
2. neposredno poduzima radove i mjere na otklanjanju nedostataka na
obrambenoj crti, daje upute za rad radnicima i kontrolira njihov rad;
3. brine se o odobrenoj opremi;
4. vodi dnevnik obrane od poplava i o svim nastalim promjenama i
pojavama svakodnevno izvještava sektorskoga rukovoditelja obrane od
poplava.

Članak 38.

Područni rukovoditelj obrane od poplava ima jednog ili više pomoćnika, a sektorski rukovoditelj obrane od poplava zamjenika.
Pomoćnik ili zamjenik iz prethodnoga stavka vrši poslove za koje ih ovlasti
rukovoditelj čiji je pomoćnik ili zamjenik.

Članak 39.

Proglašavanjem redovite ili izvanredne obrane od poplava sve osobe određene Glavnim operativnim planom dužne su da se stave na raspolaganje područnome rukovoditelju obrane od poplava radi rasporeda na određene dužnosti i da na tim dužnostima ostanu do smjene, odnosno do završetka obrane od poplava.

Članak 40.

U sjedištu područnoga i sektorskoga rukovoditelja obrane od poplava, za vrijeme
redovite obrane od poplava uvodi se neophodno dežurstvo po nalogu područnoga rukovoditelja obrane od poplava.
Za vrijeme izvanredne obrane od poplava u sjedištu područnoga i sektorskoga rukovoditelja obrane od poplava uvodi se permanentno dežurstvo.

Članak 41.

Ukoliko neko od učesnika obrane od poplava bude trajno spriječen da sudjeluje u obrani od poplava (zbog bolesti i slično) odrediti će se zamjena u najkraćem roku.
Područni rukovoditelj obrane od poplava može odrediti zamjenika za svakog sudionika obrane od poplava osim za sektorskoga rukovoditelja i njegovoga zamjenika, za koje je potrebna suglasnost glavnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Obrana od leda

Članak 42.

Obrana od leda počinje kada se zalede veće površine vodnoga ogledala, ili kada se pojavi gomilanje ili pokretanje ledenih masa uslijed čega može doći do opasnosti od poplava ili oštećenja vodoprivrednih i drugih stalnih ili plovnih objekata i postojenja na vodotoku.

Članak 43.

Na područjima koja su obuhvaćena Glavnim operativnim planom iz članka 12. točka 2. obranu od leda vrši ista organizacija koja vrši i obranu od poplava.
Na ostalim područjima obranu od leda vrše organizacije koje su određene planom obrane od poplava za ta područja.

Članak 44.

Pri zaleđivanju većih površina, ili kada se pojavi gomilanje ili pokretanje ledenih masa, područni rukovoditelj obrane od poplava će odrediti redovite ili izvanredne mjere na vodotoku ili dijelu vodotoka, u svrhu otklanjanja štetnih posljedica.
U redovne mjere spada motrenje i registriranje pojave leda (procent pokrivenosti površine vodnoga ogledala, debljina leda, visina nagomilanih naslaga leda i sl.).
U izvanredne mjere spada poduzimanje intervencije u koritu vodotoka na razbijanju ledene kore i ledenih barijera miniranjem, ledolomcima ili na drugi način.

III - ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Zaštitu mostova, brana, ustava, prijelaza i drugih objekata na vodotocima, zatim zatvaranje i otvaranje izljeva odvodnih kanala kolektora kanalizacije, puštanje u rad crpnih postaja i crpljenje vode sa ugroženih područja, vrši organizacija koja njima upravlja pod nadzorom sektorskoga rukovoditelja obrane od poplava, ako se rad odvija u zoni obrambene crte.
U slučaju neizvršavanja obveza iz prethodnoga stavka, i ako bi to moglo dovesti do poteškoća u organizaciji obrane od poplava, navedene radove će obaviti organizacija zadužena za obranu od poplava na teret organizacije koja upravlja tim objektima, uz prethodno dobivanje suglasnosti glavnoga, odnosno federalnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Članak 46.

Ako se u zoni objekata za zaštitu od polava izvode radovi u svrhu izgradnje ili rekonstruiranja objekata, a ti radovi mogu negativno utjecati na sigurnost obrane od poplava, investitor tih radova dužan je, neposredno ili putem izvoditelja radova, da izvršava i sprovodi sve mjere koje područni ili sektorski rukovoditelj obrane od poplava zatraži, kako u tijeku izvođenja radova, tako i za vrijeme obrane od poplava.
Troškove nastale zbog poduzimanja mjera za osiguranje u tijeku izvođenja, kao i troškove obrane (u periodu provođenja obrane) koje uzrokuju radovi na izgradnji, odnosno rekonstruiranju iz prethodnoga stavka, snosi investitor.

Članak 47.

Svaka osoba koja nesavjesno ili nestručno obnaša povjerene poslove u obrani od poplava, ili ako njegova nazočnost na drugi način štetno utječe na vršenje obrane, smijenit će se u najkraćem roku i udaljiti sa objekata za zaštitu od poplava.
Područni rukovoditelj obrane od poplava može smijeniti ili udaljiti svaku osobu iz Glavnoga operativnoga plana, izuzev sektorskoga rukovoditelja i njegovoga zamjenika za čije smjenjivanje je dužan pribaviti suglasnost glavnoga rukovoditelja obrane od poplava.
Sektorski rukovoditelj može smijeniti ili odstraniti svaku osobu na svom sektoru izuzev poteznoga rukovoditelja za čije smjenjivanje je dužan pribaviti suglasnost područnoga rukovoditelja obrane od poplava.

Članak 48.

Glavni preventivni plan iz članka 7. ove uredbe donijet će se najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ove uredbe.
Glavni operativni plan iz članka 7. ove uredbe donosit će se u rokovima predviđenim ovom uredbom.
Iznimno, Glavni operativni plan za 2002. godinu donijet će se na bazi raspoloživih podataka i podloga na način i po postupku utvrđenom u ovoj uredbi.

Članak 49.

Ovlašćuje se ministar u Federalnom ministarstvu da tokom godine, po ukazanoj potrebi i na prijedlog glavnoga, odnosno federalnoga rukovoditelja obrane od poplava, vrši osobne izmjene u Glavnome operativnome planu.

Članak 50.

O provođenju ove uredbe brinut će se Federalno ministarstvo.

Članak 51.

Danom stupanja na snagu ove uredbe, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena Uredbe o planu za obranu od poplava za područje rijeka Save i Neretve (''Službeni list SRBiH'', broj 5/78).

Članak 52.

Ova uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

V broj 682/2001
18. prosinca 2001. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Alija Behmen, v.r.