Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 1/94 i 8/95), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANCE ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2002. GODINU
I
Usvaja
se Bilanca energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2002. godinu (
u daljem tekstu: Bilanca).
Bilanca
iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove odluke.
II
Ova
odluka stupa na snagu danom objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
V broj 23/2002
10. siječnja 2002. godine
Sarajevo
Premijer
dr. Alija Behmen, v.r.
B I
L A N CA
ENERGETSKIH
POTREBA
FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
za
2002. godinu
S A D R Ž A
J
0. Uvod
1. Električna energija
2.
Ugljen
3.
Naftni
derivati
4.
Prirodni plin
5.
Prilog
Bilanci iz Točke 1.6.
0. UVOD
a. Cilj Bilance energetskih potreba
Ovaj dokument ima za cilj da
definira neophodne elemente i pokazatelje Bilance
energetskih potreba Federacije BiH za 2002. godinu, kao i procijenjene
realizacije u 2001.godini (procjena za XII. mjesec), a odnosi se na
sljedeće temeljne vrste energije i energenata:
1. Električna energija
2. Ugljen
3. Naftni
derivati
4. Prirodni plin.
Ostali
izvori energije (koks, drvo, propan/butan i dr.) su u relativno skromnoj
uporabi, pa nisu posebno značajni i analizirani.
b. Temelj Bilance
Temelj za izradu Bilance čine kvantitativni i
kvalitativni energetski pokazatelji, a predstavljaju sintezu podataka dobijenih
od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ-HB,
Rudnici ugljena, uvoznici naftnih derivata, BH-GAS,), federalnih i županijskih
institucija (federalna i županijska ministarstva, Federalna direkcija robnih
pričuva), kao i osobnih analiza i procjena.
Bilancom su obuhvaćeni:
·
kvantitativni
pokazatelji 2002/2001.godinu,
·
uvjeti i mjere
za uspješnu realizaciju Bilance za 2002.godinu.
c. Pokazatelji realizacije i plana
Prema
vrstama energije i energenata evidentni su slijedeći pokazatelji:
|
2 0 0
0.g. |
2 0
0 1 .g. |
2 0 0 2 .g. |
|
|||
|
Ostvareno |
Ostvareno (procjena) |
O/P (%) |
Index
(%) 01/00 |
Plan |
Index
(%) 02/01 |
|
1. 1. Električna energija ·
proizvodnja
(GWh) ·
potrošnja
(GWh) |
6.012 6.234 |
6.734 6.570 |
104,42 95,13 |
112,01 105,39 |
7.281 6.980 |
108 106 |
|
2. Ugljen (tona) |
4.376.447 |
4.377.411 |
76,92 |
100,02 |
5.693.441 |
130 |
|
3. Naftni
derivati (tona) |
642.498 |
739.804 |
102,75 |
115,15 |
800.000 |
108 |
|
4. Prirodni
plin (mil.Sm3) |
146,086 |
142 |
77 |
97 |
183 |
129 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
d. Financijska sredstva, mjere i
uvjeti
Za realiziranje
gornjih pokazetlja, od strane subjekata energetskog sektora, neophodno je planiranje i osiguranje odgovarajućih financijskih
sredstava,.
Da
bi se ova Bilanca energetskih
potreba realizirala u skladu sa
planom, navedene su mjere
i uvjeti za
pojedine energetske
subjekte.
U cilju integralnog pristupa u kreiranju energetske
politike Federacije BiH i efikasnijeg funkcioniranja energetskog sektora
potrebno je: donijeti zakone i propise za energetski sektor u F BiH, pokrenuti aktivnosti po pitanju formiranja
Agencije za energiju i Direkcije za rudarstvo Federacije BiH, te nastaviti
aktivnosti na izradi Strategije razvoja energetike Federacije BiH, kao i
definirati minimum obveza za racionalno korištenje energije, sa tehnoekonomskog
i okolinskog aspekta, kao i mjera.za poboljšanje energetske efikasnosti i
štednju energije.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
1.0.
Uvod
Elektroenergetska bilanca
Federacije BiH predstavlja godišnji i mjesečni plan proizvodnje potrošnje
električne energije na području Federacije BiH, te plan svih razmjena
električne energije između elektroprivreda i drugih sustava/partnera.
Pored ovih temeljnih elemenata, Elektroenergetska bilanca sadrži i:
· plan korištenja
akumulacionih jezera,
· plan nabavke ugljena i
tečnih goriva,
· stanje zaliha ugljena na
depoima termoelektrana.
Takođe, u
elektroenergetsku bilancu uključeni su planovi remonta i sanacija
proizvodnih kapaciteta, saglasno sa planovima elektroprivrednih subjekata u
Federaciji BiH.
1.1.
Elektroenergetski pokazatelji za 2001.god. i
elektroenergetska bilanca za 2002.god.
U niže navedenoj Tabeli 1.1. dat je pregled realizacije proizvodnje i potrošnje
električne energije za 2001. godinu i plana za 2002. godinu.
Tabela 1.1. Pregled bilance za 2001. i 2002. godinu
Električna |
Bilanca 2001.god. |
Bilanca 2002. god. |
||||
energija |
Plan ( GWh) |
Realizacija ( GWh ) |
od plana ( % ) |
Indeks(%) 01 / 00 |
Plan ( GWh) |
Indeks(%) 02/ 01 |
Proizvodnja |
6.449 |
6.734 |
104,42 |
112,01 |
7.281 |
108,12 |
Potrošnja |
6.906 |
6.570 |
95,13 |
105,39 |
6.980 |
106,24 |
1.2.
Realizacija elektroenergetske bilance u 2001.godini
Realizacija
elektroenergetske bilance u 2001.godini uključuje ostvarene elemenate
bilance za period I - XI i procjenu ostvarenja elektroenergetskih
pokazatelja za XII mjesec. Na temelju
tako urađene procjene ostvarenja elektroenergetske bilance dobijeni su
sljedeći temeljni pokazatelji koji karakterišu rad elektroenergetskog
sustava u 2001.godini.
Zahvaljujući povoljnim
hidrološkim prilikama i dobrom snabdjevenošću termoelektrana ugljenom
procjenjuje se da će realizacija elektroenergetske Bilance Federacije BiH
u 2001.godini, biti ostvarena sa visokim procentom. U posmatranom periodu
elektroenergetski sustav je funkcionirao stabilno, kako u oblasti proizvodnje,
tako i u oblasti prijenosa i distribucije električne energije, što je
omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se proizvodnja
električne energije u iznosu od 6.734
GWh, odnosno 104,42 % od plana, od čega će 53,10
% biti realizirano u
termoelektranama, 45,97 % u hidroelektranama i
0,93 % u malim hidroelektranama,
a što u odnosu na realizaciju iz 2000.godine predstavlja povećanje za cca 12 %. Zbog povoljnih hidroloških
prilika proizvodnja u hidroelektranama će biti realizirana sa 113,68 % u odnosu na plan, a u odnosu
na 2000.godinu bit će veća za cca
21,84 %. Očekivana realizacija proizvodnje u termoelektranama iznosit
će 97,41 % u odnosu na plan, a
u odnosu na 2000.godinu će predstavljati povećanje za cca 4,56 %.
Ukupna potrošnja električne energije u
Federaciji BiH će iznositi 6.570
GWh, odnosno 95,13 % od plana, a
što će u odnosu na 2000. godinu predstavljati povećanje za cca 5,39 %.
Vrijedno je istaći da
će JP Elektroprivreda BiH realizirati prodaju, bilancnih viškova, električne energije u iznosu od 1.594 GWh (, Debis - 876 GWh, HEP - 55
GWH, ELES - 3 GWh i ostali - 660 GWh).
Procjenjuje se da će, zbog značajne potrošnje direktnih
potrošača (Aluminijski kombinat -Mostar i Elektrobosna - Jajce)
Elektroprivreda HZ-HB bilancni manjak nadoknaditi nabavkom 1.436
GWh.
Iz
prethodno navedenog, može se
zaključiti da je snabdjevenost potrošača električnom energijom tijekom cijele
godine bila
zadovoljavajuća.
1.3.
Elektroenergetska bilanca za 2002. god.
Temelj
za izradu elektroenergetske Bilance Federacije BiH za 2002. godinu čine
elektroenergetske Bilance JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ
- HB, te prijedlog elektroenergetske bilance Federacije BiH za 2002.godinu koji
je u tehničkom dijelu usaglašen između dvije elektroprivrede.
Polazeći od pretpostavki da je u prethodnom
periodu urađen značajan opseg sanacionih i rehabilitacionih radova,
kako proizvodnih tako i prijenosnih kapaciteta, može se konstatirati da su
stvoreni uvjeti da se u okviru realnih mogućnosti rad elektroenergetskog
sistema Federacije BiH u 2002.godini planira na optimalan način.
Navedeno podrazumijeva potpuno iskorištenje
raspoloživih hidro kapaciteta, a u termoelektranama angažovanje rentabilnijih
jedinica snage od 100 MW pa naviše tijekom cijele godine.
Takođe, neophodno je u oblasti proizvodnje električne
energije nastaviti daljnju sanaciju proizvodnih kapaciteta, gdje posebno treba
istaći radove na: zamjeni radnih kola turbine u HE Rama (čime će
se povećati efikasnost i iskorištenje dotoka rijeke Rame) ; modernizaciji bloka
5 snage 110 MW u TE Kakanj ; završetku revitalizacije agregata 6 u HE Jablanica
(kao trećeg revitaliziranog agregata) ; početku revitalizacije
agregata 2 u HE Jablanica od 1. Rujna 2002.godine.
Posebno je značajno da je tijekom 2001.godine
otpočela rekonstrukcija i modernizacija bloka 4 snage 200 MW u TE Tuzla, a
čiji se ulazak u pogon očekuje sredinom 2002.godine, a što će
doprinijeti značajnom povećanju proizvodnih kapaciteta u TE Tuzla, te
uticati na sigurnost rada elektroenergetskog sustava i porast proizvodnih
mogućnosti Federacije BiH.
Prilikom izrade eketroenergetske bilance za
2002.godinu, kao temeljno polazište predstavlja zadovoljenje potreba potrošnje
električne energije na području Federacije BiH, kao i važećih
dugoročnih ugovornih komercijalnih aranžmana JP Elektroprivrede BiH o
isporukama električne energije u količini od 1.574 GWh.
Na temelju ovakvog pristupa u 2002.godini planirana
je ukupna proizvodnja električne energije u količini od 7.281 GWh, što predstavalja porast od 8 % u odnosu na procijenjenu proizvodnju
u 2001.godini. pri tome je potrebno naglasiti da će učešće
hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji iznositi 38 %, a termoelektrana 62 %.
Ukupna potrošnja potrošnja električne energije,
kao temeljni element za izradu Bilance, u 2002.godini na području
Federacije BiH planirana je sa porastom od 6
% u odnosu na procijenjenu za 2001.godinu.
Na temelju naprijed pomenutih opredjeljenja u
oblasti proizvodnje, potreba potrošnje, potrebe za povećanjem konstantnog
dijela u dijagramu opterećenja sustava, postizanja dovoljne razine hladne
pričuve u termoelektranama, te već preuzetih obveza u izvozu
električne energije, sačinjena je Elektroenergetska bilanca za
2002.godinu, koji pokazuje da se u slučaju 70 % vjerovatnoće pojave
dotoka vode kod hidroelektrana može očekivati manjak energije od 382 GWh.
U cilju zatvaranja elektroenergetske bilance
Federacije, očekivani manjak energije je nephodno osigurati na tržištu
električne energije i po najpovoljnijim ekonomskim uvjetima za Federaciju
BiH.
Uvažavajući naprijed navedeno, pregled plana elektroenergetske bilance Federacije
BiH za 2002.godinu, sa uporednim bilancama elektroprivrednih subjekata, koji su
odgovorni za snabdijevanje Federacije električnom energijom, dat je u tabeli 1.2.
Tabela 1.2. Elektroenergetska Bilanca Federacije za 2002.god.
Elementi Bilance |
Bilanca F BIH (GWh) |
Bilanca JP EP BIH (GWh) |
Bilanca EP HZ-HB (GWh) |
A) PROIZVODNJA NA PRAGU |
7.281 |
5.974 |
1.307 |
A.1.)
Hidroelektrane A.2.)
Termoelektrane A.3.)
Distributivne HE |
2.711 4.504 66 |
1.404 4.504 66 |
1.307 0 0 |
B)
PRIJEM / POTREBNE NABAVKE |
1.308 |
53 |
2.045 |
B.1.)
Prijem - razmjena |
50 |
50 |
0 |
B.2.)
Prijem - ugovorena kupovina |
876 |
0 |
876 |
B.3.) Prijem - potrebno ugovoriti |
382 |
0 |
1.169 |
B.4.)
Prijem industrijeske termoelektrane |
0 |
3 |
0 |
C)
RASPOLOŽIVA ENERGIJA (A+B) |
8.589 |
6.027 |
3.352 |
D) UKUPNA POTROŠNJA |
6.980 |
3.628 |
3.352 |
D.1)
Distributivna potrošnja-bruto |
4.466 |
3.288 |
1.178 |
D.2.)
Direktni potrošači D.3.)
Gubici prijenosa |
2.326 188 |
210 130 |
2.116 58 |
E)
UKUPNA ISPORUKA |
1.609 |
1.609 |
0 |
E.1.)
Isporuke razmjena |
35 |
35 |
0 |
E.2.)
Isporuke prodaja |
1.574 |
1.574 |
0 |
F)
POTREBNA ENERGIJA (D+E) |
8.589 |
5.237 |
3.352 |
G)
BILANCA (+ višak ; - manjak) |
0 |
790 |
- 2.045 |
Ukupna proizvodnja električne energije planirana elektroenergetskom
Bilancom Federacije za 2002. godinu
realizirat će se u termoenergetskim i hidroenergetskim proizvodnim
kapacitetima, u opsegu i strukturi kao što je prikazano na slikama 1.1. i 1.2..
U ukupnoj planiranoj proizvodnji električne
energije u Federaciji BiH, učešće proizvodnih kapaciteta JP Elektroprivreda BiH iznosi 82 % (od
čega u termoelektranama 75,39 %, hidroelektranama 23,50% i distributivnim
hidroelektranama 1,11 %), a Elektroprivrede
HZ-HB 18 % (od čega u
hidroelektranama 100 %).
Sl. 1.1. - Učešće elektrana u ukupnoj
proizvodnji električne energije u Federaciji BiH
Sl. 1.2.
- Planirani opseg proizvodnje
proizvodnih kapaciteta u Federaciji BiH
1.4. Bilanca
potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2002. god.
Planirana ukupna potrošnja električne energije
u Federaciji BiH iznosi 6.980 GWh. U
strukturi naznačene potrošnje 4.466
GWh predstavlja planiranu distributivnu bruto potrošnju električne
energije po županijama, 2.326 GWh se
odnosi na plan potrošnje velikih (direktnih) potrošača, a 188 GWh su planirani gubici na mreži
prijenosa. Plan i struktura potrošnje električne energije prikazani su u
tabeli 1.3. i slici 1.3.
Tabela 1.3. -
Plan i struktura potrošnje u Federaciji BiH
za 2002. god.
Red. br. |
Struktura potrošnje |
Bilanca potrošnje u GWh |
1. |
Bruto
distribucija po Županijama: Unsko-sanska |
380 |
2. |
Posavska |
89 |
3. |
Tuzlanska |
954 |
4. |
Zeničko-dobojska |
553 |
5. |
Bosansko-podrinjska |
39 |
6. |
Srednjo-bosanska |
468 |
7. |
Hercegovačko-neretvanska |
580 |
8. |
Zapadno-hercegovačka |
259 |
9. |
Sarajevo |
953 |
10. |
Herceg-bosanska |
155 |
11. |
Bruto
distribucija u Federaciji BiH ( S 1 ¸ 10 ) |
4.429 |
12. |
Distrikt
Brčko |
37 |
13. |
Direktni
potrošači u Federaciji BiH |
2.326 |
14. |
Gubici
prijenosa |
188 |
15. |
Ukupna potrošnja u Federaciji BiH (S 11
¸ 13 ) |
6.980 |
Sl. 1.3.-
Planirana struktura potrošnje električne energije za 2002. god.
Ovakav plan Bilance
se zasniva na sljedećim pretpostavkama:
·
70 % - tnom
dotoku vode,
·
početni
sadržaji akumulacija ( Rama i Jablanica )
će biti na razini poželjnog stanja od:
- 257 GWh u akumulaciji Rama
-
99 GWh u akumulaciji Jablanica
·
dobroj
koordinaciji na realizaciji plana remontnih radova proizvodnih objekata
·
nabavci i
isporuci 3.514.000 tona ugljena uz korištenje 602.000 tona ugljena
iz zaliha sa depoa
·
nabavci 3.540 tona tečnog goriva, od
čega 2.300 tona mazuta i 1.240 tona
1.5. Uvjeti i mjere za
realizaciju
·
Osigurati
uvjete za realizaciju projekata obnove i rekonstrukcije 220 i 400 kV mreže i
pripadajućih trafostanica u okviru POWER III, kao i osigurati visok
stupanj saglasnosti po pitanju sanacije međudržavnih i
međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada
elektroenergetskog sustava (Zaduženi:
Elektroprivredna poduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije, Vlada Federacije).
·
Pratiti i
sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije i jednom kvartalno izrađivati
izvješća o realizaciji Bilance i procjene elektroenergetskih prilika za
naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilance i poduzimanje
odgovarajućih mjera (Zaduženi:
Elektroprivredna poduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije).
·
U svrhu
ostvarenja planirane proizvodnje u elektranama i osiguranja planiranih
količina ugljena potrebnog kvaliteta i tečnih goriva za potpalu
kotlova, međusobnim ugovorima regulirati odnose između
isporučioca ugljena, tečnih goriva i proizvođača
električne energije (Zaduženi:
Rudnici ugljena, Uvoznici tečnih goriva i Elektroprivreda BiH).
·
Kroz
zajedničke aktivnosti osigurati dobru koordinaciju rada hidroelektrana na
istom slivu uz maksimalno pridržavanje Uputstva o korištenju hidro akomulacija
i u skladu sa važećim uvjetima iz vodoprivrednih dozvola (Zaduženi: Elektroprivredna poduzeća).
·
Zadužuju se
elektroprivredni subjekti iz Federacije da: koordinirano u okviru budućih
nastupa na međunarodnom tržištu električne energije sklapaju
najpovoljnije aranžmane, kako bi se izbjegli negativni ekonomski efekti po
Federaciju BiH (Zaduženi:
Elektroprivredna poduzeća).
·
Ostvariti visok
stupanj pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, raditi na moderniziraciji i
daljem osposobljavanju sustava upravljanja, kao i sustava veza (Zaduženi: Elektroprivredna poduzeća).
·
Regulirati i
utvrditi dugoročnu politiku cijena električne energije, te raditi na
povećanju stupnja naplate, sprječavanju neovlaštene potrošnje i
smanjenju tehničkih gubitaka (Zaduženi:
Elektroprivredna poduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Osigurati
uvjete za provođenje aktivnosti vezanih za implementaciju politike i
programa reformi u elektroenergetskom sektoru Federacije BiH / Bosne i
Hercegovine (Zaduženi: Vlada Federacije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije).
·
Ubrzati
donošenje Zakona o elektičnoj energiji Federacije BiH, kako bi se stvorile
pretpostavke i pokrenule aktivnosti po pitanju uspostave regulatornog okvira i
tržišta električne energije (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).
·
Dati podršku,
donošenju Zakona o električnoj energiji na razini BiH, uspostavi
regulatorne funkcije na razini BiH, kao i podržati i aktivno raditi na
uspostavi jedinstvene prijenosne kompanije na razini BiH (Zaduženi: Vlada Federacije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije).
·
Nastaviti
aktivnosti po pitanju sanacije i održavanja prijenosne mreže i transformatorskih
stanica na bazi utvrđenih planova ulaganja u elektroprenosne objekte, kao
i završetka izgradnje započetih dalekovoda i transformatorskih stanica, te
sanacije i održavanja elektrodistributivne objekata. (Zaduženi: Elektroprivredna poduzeća).
1.6. Tabelarni
pregled i grafički prikaz elektroenergetske bilance
Federacije BiH za 2002.godinu
Sastavni dio elektroenergetske Bilance Federacije
BiH čine priloženi tabelarni pregledi
i grafički prikazi:
Tabela 1.4. -
Elektroenergetska bilanca Federacije BiH za 2002.godinu - po mjesecima
Tabela 1.5. -
Plan potrošnje električne energije U Federaciji BiH - po mjesecima
Tabela 1.6. - Godišnji plan proizvodnje
električne energije u Federaciji BiH za 2002.godinu - po
mjesecima
Tabela 1.7. - Planirane zalihe električne
energije u akomulacijama početkom mjeseca za
2002.godinu
Tabela 1.8. -
Struktura i plan nabavki, utroška, potrebe i zaliha ugljena u termoelektranama
Tabela 1.9. -
Struktura i plan nabavki, utroška, potrebe i zaliha tečnog goriva u
termoelektranama
Grafički prikazi strukture i plana proizvodnje
električne energije u Federaciji BiH (Slika 1.4., Slika 1.5., Slika 1.6.,
Slika 1.7., Slika 1.8., Slika 1.9.).
2. UGLJEN
U Federaciji BiH ugljen, kao domaći resurs sa
oko 4 milijarde tona bilancnih pričuva, predstavlja nezamjenljiv
energetski potencijal. Ugljenom se snadbijeva 1.352 MW u termoelektranama
Federacije, iz kojih se dobiva cca 60 % ukupne električne energije.
2.1.
Plan proizvodnje i prodaje u 2002.godini
Planirana proizvodnja i
prodaja ugljena u 2002.godini, sa procijenjenom proizvodnjom i prodajom do
kraja 2001. godine, data je u tabeli 2.1.
Tabela 2.1.
|
2
0 0 1 .g. |
2 0 0
2 .g. |
|
||||
RUDNIK |
Ostvarena proizvod. (procjena) |
Prodato u TE (procjena) |
Planirana proizvod. |
Plan prodaje za TE |
Plan za ostale potrošače |
Izvoz |
Index (4/2) % |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
KAKANJ |
744.201 |
709.099 |
900.000 |
870.000 |
30.000 |
0 |
120,94 |
ZENICA |
347.451 |
177.526 |
393.000 |
160.000 |
233.000 |
0 |
113,11 |
BREZA |
278.570 |
251.779 |
330.000 |
300.000 |
30.000 |
0 |
107,69 |
A.B.
BILA |
46.026 |
38.947 |
62.000 |
35.000 |
27.000 |
0 |
134,71 |
GRAČANICA |
93.109 |
51.220 |
200.000 |
40.000 |
160.000 |
0 |
214,80 |
KREKA |
1.494.854 |
1.139.862 |
2.026.441 |
1.360.000 |
646.416 |
20.025 |
135,56 |
BANOVIĆI |
1.011.941 |
731.715 |
1.300.000 |
795.000 |
291.000 |
214.000 |
128,47 |
ĐURĐEVIK |
324.747 |
293.617 |
440.000 |
340.000 |
100.000 |
0 |
135,49 |
TUŠNICA |
36.512 |
25.245 |
42.000 |
27.000 |
9.000 |
6.000 |
115,04 |
-
mrki |
26.984 |
25.245 |
30.000 |
26.000 |
2.000 |
2.000 |
111,18 |
- lignit |
9.528 |
0 |
12.000 |
1.000 |
7.000 |
4.000 |
125,94 |
KAMENGRAD |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,00 |
UKUPNO (tona) |
4.377.411 |
3.419.010 |
5.693.441 |
3.927.000 |
1.526.416 |
240.025 |
130,06 |
Ukupno planirana
proizvodnja ugljena u 2002.g. iznosi 5.693.441 tona, što je u odnosu na
planiranu u 2001.g. od 5.691.000 t, porast oko 0,5%. Planirana proizvodnja za
termoelektrane je 3.927.000 t, što je u odnosu na planiranu u 2001.g. od
3.514.000 tona porast od 11,18% (tabela
br.2.1.).
U 2001. godini
planirana proizvodnja od 5.691.000 tona,
ostvarena je za razdoblje I-XI 2001.g.
u iznosu od 4.002.111 tona, a do
kraja godine se procjenjuje 4.377.411
tona ili 76,92 %.
Za termolektrane je planirano proizvesti 3.514.000 tona, za jedanaest mjeseci je
proizvedeno 3.154.510 tona, a do kraja godine se očekuje 3.419.010 tona ili 97,30 %. Ostala
potrošnja (industrija, izvoz i opća) planirana je sa 2.177.000 tona, a za izvoz je planirano
161.000 tona. Za jedanaest mjeseci
je ostvareno 2.059.500 tona za ostale potrošače, a do kraja godine 916.000 tona ili 42,11 %, dok je izvoz 130.663
tona ili 81,15 % od plana.
2.2.
Uvjeti
i mjere za realizaciju bilance
·
Donošenje Odluke o utvrđivanju potrebnih
količina dizel goriva D-2 za rudnike ugljena, za ostvarenje planirane
proizvodnje u 2002.godini, a u skladu sa Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga
("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95, 25/97 i 13/2000) (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo financija i Vlada Federacije
BiH).
·
Pomoć u
nabavci eksplozivnih sredstava i zaštitne
opreme (Zaduženi: Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo
financija).
·
Redovito
praćenje i poduzimanje potrebnih operativnih mjera i aktivnosti u
rudnicima, za realizaciju
planirane proizvodnje i plasmana
u termoelektrane i ostalim potrošačima (Zaduženi
Rudnici ugljena).
·
Priprema, donošenje i praktična provedba Programa
restrukturiranja rudnika ugljena (Zaduženi: Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije BiH).
·
Smanjenje operativnih troškova poslovanja i
povećanje ukupne efikasnosti (Zaduženi Rudnici ugljena).
·
Realizacija Japanskog kredita (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Rudnici ugljena).
3. NAFTNI DERIVATI
3.1. Pokazatelji za 2001.g.
i Bilanca za 2002.godinu
U tabeli 3.1. dat je
pregled realizacije za 2001. godinu i plan za 2002. godinu.
Tabela 3.1.
|
2 0 0
1 .g. |
2
0 0 2. g. |
||||
N a f t n i d e r i v a t i |
Plan (tona) |
Ostvareno (procjena) (tona) |
O/P (%) |
Index 01/00 (%) |
Bilanca (tona) |
Index 02/01 (%) |
DIZEL, MB, LU, ostalo |
720.000 |
739.804 |
102,75 |
115 |
800.000 |
108 |
3.2. Realizacija bilance
naftnih derivata u 2001.godini
Bilancom za 2001.g. bio je predviđen uvoz od
720.000 tona naftnih derivata, a prema dostavljenim podacima uvoznika za prvih
11 mjeseci ove godine i procjeni za XII. mjesec, za potrebe F BiH je uvezeno
739.804 t, što u odnosu na Bilancom predviđene količine od 720.000
tona iznosi 102,75 %.
U strukturi uvoza n/d,
procentualno učešće pojedinih derivata je:
·
motorni benzini (28,57
%) ·
dizel gorivo (36,65 %)
· lož ulja (19,83
%) ·
ostalo (MG, petrolej, mazut, TNP, ulja, masti, bitumen i dr.) (14,95 %)
Realizacija
uvoza u
opsegu od 739.804 tona daje podatak
godišnjeg procentualnog izvršenja u iznosu
od 102,75 %, što istovremeno ukazuje da je u 2001.godini posvećena
veća pažnja mjerama kontroliranog uvoza naftnih derivata na graničnim
prijelazima Federacije BiH.
Za realizaciju
bilance u 2002.g. presudnu ulogu
će imati angažiranje na kontroliranom uvozu, a ništa manju pažnju treba
posvetiti kontroli kvaliteta.
3.3. Bilanca potreba u 2002. godini sa strukturom naftnih
derivata
Bilanca
energetskih potreba Federacije BiH za 2002.godinu je prikazan u tabeli 3.2. i
bazira se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji, kao i
ostvarenih uvezenih količina naftnih derivata u tijeku 2001.godine. Prema
tim pokazateljima, u 2002.g. Bilanca planiranih potreba iznosi 800.000 tona n/d.
Tabela 3.2.
|
2 0 0 1. g. |
2 0 0
2. g. |
||||
NAFTNI DERIVATI |
Plan (tona) |
Ostvareno (procjena) (tona) |
O/P (%) |
Index 01/00 (%) |
Bilanca (tona) |
Index 02/01 (%) |
Motorni benzini |
220.000 |
211.378 |
96,08 |
105 |
228.000 |
108 |
Dizel gorivo |
280.000 |
271.166 |
96,85 |
116 |
275.000 |
101 |
Lož ulja |
140.000 |
146.676 |
104,77 |
121 |
150.000 |
102 |
Ostalo (mazut, bitumen i dr.) |
80.000 |
110.584 |
138,23 |
129 |
147.000 |
133 |
UKUPNO |
720.000 |
739.804 |
102,75 |
115 |
800.000 |
108 |
U strukturi planiranih
potreba n/d, procentualno učešće pojedinih derivata je:
motorni benzini - 28,50
%, dizel gorivo - 34,37 %, lož ulja - 18,75 %, ostalo - 18,38 %.
Nabavka naftnih
derivata u 2002.godini izvršit će se na tržištu po najpovoljnijim
cijenama, a prema odgovarajućem kvalitetu i standardima.
U tabeli broj 3.3. vidljiva je
struktura, kao i opseg uvoza naftnih derivata u prethodnim godinama, te su iz
tih pokazatelja proizašle potrebe u Bilanci za 2002. godinu.
Tabela 3.3.
Struktura uvoza naftnih derivata za 2000.g. i 2001.g. (procjena za
XII.mjesec) i u Bilanci za 2002.g. |
|
|||
NAFTNI DERIVATI (tona) |
2 0 0 0 .g. (UVOZ) |
2 0 0 1 .g. (UVOZ) |
2 0 0 2 .g. (BILANS) |
|
MB
98 |
78.168 |
67.498 |
74.000 |
|
BMB98 |
435 |
1.730 |
10.000 |
|
BMB95 |
110.982 |
141.906 |
142.000 |
|
BMB91 |
307 |
244 |
2.000 |
|
MG |
9.073 |
7.432 |
9.000 |
|
Petrolej |
0 |
54 |
500 |
|
D2
(ED) |
226.976 |
271.166 |
275.000 |
|
Loživa
ulja |
121.721 |
146.676 |
150.000 |
|
Mazut |
39.509 |
68.982 |
84.000 |
|
TNP |
8.502 |
7.984 |
10.000 |
|
Ulja
i masti |
3.701 |
2.561 |
7.500 |
|
Bitumen |
26.093 |
23.093 |
35.000 |
|
Drugi
proizvodi |
0 |
478 |
1.000 |
|
U K U P N O (tona) |
625.467 |
739.804 |
800.000 * |
|
3.4.
Uvjeti i mjere za realizaciju Bilance naftnih derivata
Neophodni uvjeti i mjere za realizaciju Bilance
naftnih derivata su:
· Priprema
i izrada nacrta Zakona o energiji/Zakona o tečnim energentima (Zaduženi: Federalno ministarstvo
energeije, rudarstva i industrije).
· Praćenje
realizacije Bilansa naftnih derivata, a u skladu sa datim mjerama (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije).
· Odgovarajuća
koordinacija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije, Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva financija
i Federalne direkcije robnih rezervi, za uspješnu realizaciju uvoza Bilancom
predviđenih količina naftnih derivata (Zaduženi: Navedena Federalna ministarstva i Federalna direkcija robnih
pričuva).
·
Zadužuju se uvoznici naftnih derivata da podnose
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine
mjesečna Izvješća o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih
derivata, kao i dostavljaju podatke o nabavljenim količinama goriva koja
su oslobođena plaćanja poreza na promet (Zaduženi: Uvoznici naftnih derivata).
·
Kontrola potrošnje naftnih derivata za korisnike koji su
oslobođeni plaćanja poreza na promet, a koja će se vršiti
tromjesečno prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/toni uglja, i dr.)
(Zaduženi - Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije)
·
Praćenje snadbjevenosti tržišta n/d (količine i
kvalitet) (Zaduženi: Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo
trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti)
·
Donošenje Plana obezbjeđenja strategijskih
pričuva n/d (količina i sredstva) (Zaduženi: Vlada Federacije BiH i Federalna direkcija robnih
pričuva).
·
Donošenje propisa iz oblasti primjene kvaliteta
tečnih energenata (BAS-standardi) (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
NAPOMENA: Planirane količine naftnih derivata, uvjetovane su normalnim
snabdijevanjem
Federacije BiH
ostalim energentima, posebno prirodnim plinom.
4. PRIRODNI
PLIN
4.1. Bilanca za 2002.g. i pokazatelji 2001.g. (sa procjenom potrošnje za prosinac
2001.g.)
U tabeli 4.1. dat je
pregled planiranih/ostvarenih količina prirodnog plina u Federaciji BiH
u 2001.godini i plan potreba za 2002.
godinu.
Tabela
4.1.
|
2 0 0 1 .g. |
2 0 0 2 . g. |
||||
P r i r o d n i plin |
Plan ( mil. Sm3) |
Ostvareno (procjena) ( mil. Sm3) |
O/P ( % ) |
Index 01/ 00 (%) |
Plan ( mil.Sm3) |
Index 02/ 01 (%) |
U K U P N O Nabavke za
F BiH |
184,746 |
141,844 |
76,78 |
97 |
182,664 |
99 |
4.2.
Realizacija Bilance prirodnog plina u 2001. godini
Potrošnja prirodnog plina u F BiH u 2001. godini,
ostvarena je u ukupnoj količini od
cca 142 mil.Sm3 ili 77 % od plana (BH-GAS je
izvršio procjenu potrošnje za prosinac 2001.godine).
Od studenog 2001.g. prisutan je novi potrošač
prirodnog plina Grijanje-Zenica, čija ukupna potrošnja iznosi 1,7 mil.Sm3, te kao takva ne utiče
na realizaciju Bilance i ne nalazi se u tabeli.
Energoinvest/BH-GAS sa inopartnerom Gazexport-om,
osigurali su potrebne količine prirodnog
plina po zahtjevima potrošača, ali planirane količine nisu
isporučene/utrošene iz niže naznačenih razloga.
Struktura potrošnje, po potrošačima, prikazana
je u tabeli 4.2.
Tabela 4.2.
P r i r o d n i |
2 0 0 1 .g. |
|
|||
plin nabavke u F BiH |
Plan ( mil. Sm3) |
Ostvareno ( mil. Sm3) |
Učešće u potrošnji (%) |
O/P ( % ) |
Index 01/ 00 (%) |
UKUPNO |
184,746 |
141,844 |
100 |
76,78 |
97,09 |
Sarajevogas |
130,000 |
114,172 |
80,49 |
87,82 |
100,80 |
BH
Steel, Zenica |
43,716 |
20,777 |
14,65 |
47,53 |
119,02 |
TC Kakanj |
0,900 |
0,681 |
0,48 |
75,67 |
92,53 |
IGM Visoko |
6,710 |
5,365 |
3,78 |
79,95 |
92,04 |
Željezara
Ilijaš |
0,420 |
0,161 |
0,11 |
38,33 |
142,50 |
Visokogas, Visoko |
3,000 |
0,688 |
0,48 |
22,93 |
92,35 |
Razlozi ovakvog procenta ostvarenja
potrošnje prirodnog pllina, kod potrošača plina u F BiH u 2001.godini, su u:
·
Prekidu
isporuke prirodnog plina u trajanju od 34 dana, zbog neplaćanja
financijskih obveza za isporučene količine prirodnog plina;
·
Racionalizaciji potrošnje kod domaćinstava, zbog
ugradnje mjerno-regulacionih setova, smanjenoj potrošnji za potrebe grijanja
zbog povoljnih vremenskih prilika (potrošači Sarajevogasa, Toplane,
domaćinstva i dr.);
· Smanjenom
kapacitetu rada BH Steel Zenica;
·
Neusklađenosti plana potreba potrošača i realne
potrošnje (Sarajevogas, BH Steel i Visokogas);
·
Prekidu isporuke za TC Kakanj, u siječnju i
veljači, zbog neriješenih međusobnih odnosa sa BH-GAS-m. U mjesecu
ožujku TC Kakanj izvršila je probu uvođenja p/g u proces proizvodnje,
ali i
dalje ne koristi p/g u
proizvodnji cementa (preorjentacija 100% na mazut);
· Neplaniranom
remontu jedne peći u IGM Visoko, u siječnju i veljači;
·
Značajnom smanjenju potrošnje kod Visokogas-a, u
mjesecu ožujku, drugom i trećem
kvartalu;
· Zanemarljivom
korištenju prirodnog gasa u Željezari Ilijaš tijekom cijelog perioda.
4.3. Bilanca
potreba u 2002. godini
Na osnovu iskazanih potreba
potrošača/distributera prirodnog plina u F BiH, potrebno je osigurati 182,665 mil. Sm3 plina. Iskazane potrebe su
veće za cca 29 % u odnosu na
ostvarenu potrošnju u 2001.godini, ali
manje za cca 1% od planiranih količina iz Bilance za 2001.godinu.
Nastavak
isporuke prirodnog plina u 2002. godini, uslovljen je rješavanjem duga prema
ruskom isporučiocu u iznosu od 104,81 mil. USD, a za isporučeni plin
u periodu 1991.-1995. godina.
Uredno snabdijevanje F BiH prirodnim plinom
je moguće, ukoliko se budu redovno izmirivale financijske obveze prema ino-isporučiocu Gazexport-u i
ino-transporterima: MOL i NIS-GAS.
Bilanca potreba potrošača prirodnog
plina u F BiH za 2002.godinu, dat je u
tabeli 4.3.
Tabela 4.3.
Prirodni plin |
UKUPNO F BiH |
SA GAS |
BH Steel Zenica |
Grijanje Zenica |
IGM Visoko |
Visokogas Visoko |
Željezara Ilijaš |
TC Kakanj |
(mil. Sm3) |
182,665 |
140,000 |
29,045 |
4,000 |
6,400 |
2,250 |
0,240 |
0,730 |
Učešće u Bilanci (%) |
100 |
76,64 |
15,90 |
2,19 |
3,50 |
1,23 |
0,13 |
0,40 |
4.4. Uvjeti i mjere
za realizaciju
·
Odrediti se po
pitanju uvoznika prirodnog plina i potpisati novi ugovor za isporuku plina sa
Gazexporto-om (Zaduženi: Vlada
Federacije BiH, BH-GAS, Energoinvest).
·
Utvrditi
modalitete reguliranja ratnog duga od 104,81mil.USD prema Gazexportu (Zaduženi: Vlada Federacije BiH (u
koordinaciji sa Vijećem ministara BiH),
Energoinvest, BH-GAS).
·
Regulirati
ugovorene obveze za isporuku, transport i distribuciju planiranih količina
prirodnog plina (Zaduženi: uvoznici, distributeri, veliki potrošači).
·
Osigurati
uvjete za nesmetan transport prirodnog plina preko teritorije Republike Srpske,
uzimajući u obzir ukupne odnose i realne troškove transporta (Zaduženi: BH-GAS, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije).
·
Poboljšati
financijsku likvidnost BH-GAS-a kroz osiguranje naplate potrošenih
količina prirodnog plina u predhodnom periodu, kako kod potrošača u F
BiH: Željezara Zenica, BH Steel Zenica, Sarajevogas, tako i potrošača u
Republici Srpskoj: TG Birač Zvornik, Vlada RS (Zaduženi: BH-GAS, Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Osigurati
naplatu tekućih isporuka prirodnog plina, te plaćanje isporuka plina
isporučiocu i transporterima (Zaduženi: BH-GAS, plinski
subjekti-potrošači).
·
Donijeti Odluku
o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog plina, te iste usklađivati sa
promjenama cijena na svjetskom tržištu (Zaduženi:
Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije, Federalno ministarstvo trgovine i Vlada Federacije BiH).
·
Pripremiti
prijedlog Izjave o plinskoj politici i Zakona o plinu (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije,
Vlada Federacije BiH).
NAPOMENA: Planirane količine prirodnog plina, potrebne za snabdijevanje
Federacije BiH, podrazumijevaju riješene
probleme vezane za uvoz, a što je u obvezi Vlade FBiH odnosno
Vijeća Ministara BiH. U međuvremenu je neophodno sačiniti Plan osiguranja dovoljnih količina alternativnih goriva, za
slučaj kriznih situacija.
PRILOZI IZ
TOČKE 1.6.
Tabela 1.4. -
Elektroenergetska bilanca Federacije BiH za 2002.godinu - po mjesecima
Tabela 1.5. -
Plan potrošnje električne energije U Federaciji BiH - po mjesecima
Tabela 1.6. - Godišnji plan proizvodnje
električne energije u Federaciji BiH za 2002.godinu - po
Mjesecima
Tabela 1.7. - Planirane zalihe električne
energije u akumulacijama početkom mjeseca za
2002.godinu
Tabela 1.8. -
Struktura i plan nabavki, utroška, potrebe i zaliha ugljena u termoelektranama
Tabela 1.9. -
Struktura i plan nabavki, utroška, potrebe i zaliha tečnog goriva u
termoelektranama
Slika 1.4. i 1.5. - Proizvodnja električne
energije u Federaciji BiH za 2002.g.
(Termoelektrane i Hidroelektrane)
Slike 1.6. i 1.7. - Učešće
elektroprivrednih subjekata u ukupnoj
planiranoj proizvodnji električne
energije u Federaciji BiH za 2002.g.
Slika 1.8. -
Godišnji plan potrošnje električne energije u Federaciji BiH za 2002.godinu
Slika 1.9. -
Godišnji plan distributivne potrošnje električne energije po županijama za
2002.g.