Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 1/94 i 8/95), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2002. GODINU
I
Usvaja
se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2002. godinu (
u daljem tekstu: Bilans).
Bilans
iz stava 1. ove tačke sastavni je dio ove odluke.
II
Ova
odluka stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenim novinama Federacije
BiH”.
V broj
23/2002
10. januara
2002. godine
Sarajevo
Premijer
dr. Alija Behmen,
s.r.
B I L A N S
ENERGETSKIH POTREBA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
za 2002. godinu
S A D R Ž A J
0. Uvod
1.
Električna energija
2.
Ugalj
3. Naftni
derivati
4. Prirodni
gas
5. Prilozi Bilansu iz
tačke 1.6.
0. UVOD
a. Cilj Bilansa
energetskih potreba
Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente i
pokazatelje Bilansa energetskih potreba
Federacije BiH za 2002.godinu (u daljem tekstu: Bilans),
uključujući i ocjenu realizacije u 2001.godini (procjena za XII.
mjesec), a odnosi se na sljedeće osnovne vrste energije i energenata:
1. Električna energija
2. Ugalj
3. Naftni
derivati
4. Prirodni gas.
Ostali izvori energije (koks, drvo, propan/butan i
dr.) su u relativno skromnoj upotrebi, pa nisu posebno značajni i
analizirani.
b.
Osnova Bilansa
Osnovu za izradu Bilansa čine kvantitativni i
kvalitativni energetski pokazatelji, a predstavljaju sintezu podataka dobijenih
od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ-HB,
Rudnici uglja, uvoznici naftnih derivata, BH-GAS,), federalnih i kantonalnih
institucija (federalna i kantonalna ministarstva, Federalna direkcija robnih
rezervi), kao i sopstvenih analiza i procjena.
Bilansom su
obuhvaćeni:
· kvantitativni
pokazatelji 2002/2001.godinu,
· uslovi
i mjere za uspješnu realizaciju Bilansa za 2002.godinu.
c. Pokazatelji
realizacije i plana
Prema vrstama energije i energenata evidentni su
sljedeći pokazatelji:
|
|
2 0 0 0.g. |
2
0 0 1 .g. |
2 0 0 2 .g. |
|
|||
|
|
Ostvareno |
Ostvareno (procjena) |
O/P (%) |
Index (%) 01/00 |
Plan |
Index (%) 02/01 |
|
|
1. 1. Električna energija ·
proizvodnja (GWh) ·
potrošnja (GWh) |
6.012 6.234 |
6.734 6.570 |
104,42 95,13 |
112,01 105,39 |
7.281 6.980 |
108 106 |
|
|
2. Ugalj (tona) |
4.376.447 |
4.377.411 |
76,92 |
100,02 |
5.693.441 |
130 |
|
|
3. Naftni derivati (tona) |
642.498 |
739.804 |
102,75 |
115,15 |
800.000 |
108 |
|
|
4. Prirodni gas (mil.Sm3) |
146,086 |
142 |
77 |
97 |
183 |
129 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
d. Finansijska sredstva,
mjere i uslovi
Za realizaciju gornjih pokazetelja, od strane
subjekata energetskog sektora, neophodno je planiranje i obezbijeđenje odgovarajućih finansijskih
sredstava,.
Da bi
se ovaj Bilans
realizovao u skladu sa planom, navedene
su mjere i
uslovi za pojedine energetske subjekte.
U cilju integralnog pristupa u
kreiranju energetske politike Federacije BiH i efikasnijeg funkcionisanja
energetskog sektora potrebno je: donijeti zakone i propise za energetski sektor
u F BiH, pokrenuti aktivnosti po
pitanju formiranja Agencije za energiju i Direkcije za rudarstvo Federacije
BiH, te nastaviti aktivnosti na izradi Strategije razvoja energetike Federacije
BiH, kao i definisati minimum obaveza za racionalno korišćenje energije,
sa tehnoekonomskog i okolinskog aspekta, kao i mjera za poboljšanje energetske
efikasnosti i štednje energije.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
1.0.
Uvod
Elektroenergetski
bilans Federacije BiH predstavlja godišnji i mjesečni plan proizvodnje
potrošnje električne energije na području Federacije BiH, te plan
svih razmjena električne energije između elektroprivreda i drugih
sistema/partnera. Pored ovih osnovnih elemenata, Elektroenergetski bilans
sadrži i:
·
plan korištenja akumulacionih jezera,
·
plan nabavke uglja i tečnih goriva,
·
stanje zaliha uglja na depoima termoelektrana.
Takođe, u
elektroenergetski bilans uključeni su planovi remonta i sanacije
proizvodnih kapaciteta, saglasno
planovima elektroprivrednih subjekata u Federaciji BiH.
1.1.
Elektroenergetski pokazatelji za 2001.god. i elektroenergetski bilans za
2002.god.
U niže navedenoj
Tabeli 1.1. dat je pregled realizacije proizvodnje i potrošnje
električne energije za 2001. godinu i plan za 2002. godinu.
Tabela 1.1. Pregled bilansa
za 2001. i 2002. godinu
|
Električna |
Bilans 2001.god. |
Bilans 2002. god. |
||||
|
energija |
Plan (
GWh) |
Realizacija ( GWh ) |
od plana ( % ) |
Indeks(%) 01 / 00 |
Plan ( GWh) |
Indeks(%) 02/ 01 |
|
Proizvodnja |
6.449 |
6.734 |
104,42 |
112,01 |
7.281 |
108,12 |
|
Potrošnja |
6.906 |
6.570 |
95,13 |
105,39 |
6.980 |
106,24 |
1.2. Realizacija elektroenergetskog bilansa u 2001.godini
Realizacija
elektroenergetskog bilansa u 2001.godini uključuje ostvarene elemenate
bilansa za period I - XI i procjenu ostvarenja elektroenergetskih
pokazatelja za XII mjesec. Na osnovu
tako urađene procjene ostvarenja elektroenergetskog bilansa dobijeni su
sljedeći osnovni pokazatelji koji karakterišu rad elektroenergetskog
sistema u 2001.godini.
Zahvaljujući
povoljnim hidrološkim prilikama i dobroj snabdjevenosti termoelektrana ugljem
procjenjuje se da će realizacija elektroenergetskog Bilansa Federacije BiH
u 2001.godini, biti ostvarena sa visokim procentom. U posmatranom periodu
elektroenergetski sistem je funkcionisao stabilno, kako u oblasti proizvodnje,
tako i u oblasti prenosa i distribucije električne energije, što je
omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se
proizvodnja električne energije u iznosu od 6.734 GWh, odnosno 104,42 % od
plana, od čega će 53,10
% biti realizovano u
termoelektranama, 45,97 % u hidroelektranama i
0,93 % u malim hidroelektranama, a što u odnosu na
realizaciju iz 2000.godine predstavlja povećanje za cca 12 %. Zbog povoljnih hidroloških prilika proizvodnja u
hidroelektranama će biti realizovana sa 113,68 % u odnosu na plan, a u odnosu na 2000.godinu bit će
veća za cca 21,84 %. Očekivana
realizacija proizvodnje u termoelektranama iznosit će 97,41 % u odnosu na plan, a u odnosu na 2000.godinu će
predstavljati povećanje za cca 4,56
%.
Ukupna potrošnja električne
energije u Federaciji BiH će iznositi 6.570
GWh, odnosno 95,13 % od plana, a
što će u odnosu na 2000. godinu predstavljati povećanje za cca 5,39 %.
Vrijedno je
istaći da će JP Elektroprivreda BiH realizovati prodaju, bilansnih
viškova, električne energije u
iznosu od 1.594 GWh (Debis - 876
GWh, HEP - 55 GWH, ELES - 3 GWh i
ostali - 660 GWh). Procjenjuje se da će, zbog značajne
potrošnje direktnih potrošača (Aluminijski kombinat -Mostar i Elektrobosna
- Jajce) Elektroprivreda HZ-HB bilansni manjak nadoknaditi nabavkom 1.436
GWh.
Iz prethodno navedenog, može se zaključiti da je snabdjevenost potrošača električnom energijom
tokom cijele godine bila
zadovoljavajuća.
1.3. Elektroenergetski bilans za 2002. god.
Osnovu
za izradu elektroenergetskog Bilansa Federacije BiH za 2002. godinu čine
elektroenergetski Bilansi JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ
- HB, te prijedlog elektroenergetskog bilansa Federacije BiH za 2002.godinu
koji je u tehničkom dijelu usaglašen između između dvije
elektroprivrede.
Polazeći od pretpostavki da
je u prethodnom periodu urađen značajan obim sanacionih i
rehabilitacionih radova, kako proizvodnih tako i prenosnih kapaciteta, može se
konstatovati da su stvoreni uslovi da se u okviru realnih mogućnosti rad
elektroenergetskog sistema Federacije BiH u 2002.godini planira na optimalan
način.
Navedeno podrazumijeva potpuno
iskorištenje raspoloživih hidro kapaciteta, a u termoelektranama angažovanje
rentabilnijih jedinica snage od 100 MW pa naviše tokom cijele godine.
Takođe, neophodno je u
oblasti proizvodnje električne energije nastaviti dalju sanaciju
proizvodnih kapaciteta, gdje posebno treba istaći radove na: zamjeni
radnih kola turbine u HE Rama (čime će se povećati efikasnost i
iskorištenje dotoka rijeke Rame) ; modernizaciji bloka 5 snage 110 MW u TE
Kakanj ; završetku revitalizacije agregata 6 u HE Jablanica (kao trećeg
revitaliziranog agregata) ; početku revitalizacije agregata 2 u HE
Jablanica od 1. septembra 2002.godine.
Posebno je značajno da je
tokom 2001.godine otpočela rekonstrukcija i modernizacija bloka 4 snage
200 MW u TE Tuzla, a čiji se ulazak u pogon očekuje sredinom
2002.godine, a što će doprinijeti značajnom povećanju
proizvodnih kapaciteta u TE Tuzla, te uticati na sigurnost rada
elektroenergetskog sistema i porast proizvodnih mogućnosti Federacije BiH.
Prilikom izrade eketroenergetskog
bilansa za 2002.godinu, kao osnovno polazište predstavlja zadovoljenje potreba
potrošnje električne energije na području Federacije BiH, kao i
važećih dugoročnih ugovornih komercijalnih aranžmana JP Elektroprivrede
BiH o isporukama električne energije u količini od 1.574 GWh.
Na osnovu ovakvog pristupa u
2002. godini planirana je ukupna proizvodnja električne energije u
količini od 7.281 GWh, što
predstavlja porast od 8 % u odnosu
na procijenjenu proizvodnju u 2001.godini pri tome je potrebno naglasiti da
će učešće hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji iznositi 38 %, a termoelektrana 62 %.
Ukupna potrošnja električne
energije, kao osnovni element za izradu Bilansa, u 2002.godini na području
Federacije BiH planirana je sa porastom od 6
% u odnosu na procijenjenu za 2001.godinu.
Na osnovu naprijed pomenutih
opredjeljenja u oblasti proizvodnje, potreba potrošnje, potrebe za
povećanjem konstantnog dijela u dijagramu opterećenja sistema,
postizanja dovoljnog nivoa hladne rezerve u termoelektranama, te već
preuzetih obaveza u izvozu električne energije, urađen je
Elektroenergetski bilans za 2002.godinu, koji pokazuje da se u slučaju 70
% vjerovatnoće pojave dotoka vode kod hidroelektrana može očekivati manjak energije od 382 GWh.
U cilju zatvaranja
elektroenergetskog bilansa Federacije, očekivani manjak energije je
nephodno osigurati na tržištu električne energije i po najpovoljnijim
ekonomskim uslovima za Federaciju BiH.
Uvažavajući naprijed
navedeno, pregled plana
elektroenergetskog bilansa Federacije BiH za 2002.godinu, sa uporednim
bilansima elektroprivrednih subjekata, koji su odgovorni za snabdijevanje
Federacije električnom energijom,
dat je u tabeli 1.2.
Tabela 1.2. Elektroenergetski Bilans Federacije za 2002.god.
|
Elementi Bilansa |
Bilans F BIH
(GWh) |
Bilans JP EP BIH (GWh) |
Bilans EP HZ-HB (GWh) |
|
A) PROIZVODNJA NA
PRAGU |
7.281 |
5.974 |
1.307 |
|
A.1.) Hidroelektrane A.2.) Termoelektrane A.3.) Distributivne HE |
2.711 4.504 66 |
1.404 4.504 66 |
1.307 0 0 |
|
B) PRIJEM / POTREBNE NABAVKE |
1.308 |
53 |
2.045 |
|
B.1.) Prijem - razmjena |
50 |
50 |
0 |
|
B.2.) Prijem - ugovorena kupovina |
876 |
0 |
876 |
|
B.3.) Prijem -
potrebno ugovoriti |
382 |
0 |
1.169 |
|
B.4.) Prijem industrijske termoelektrane |
0 |
3 |
0 |
|
C) RASPOLOŽIVA
ENERGIJA (A+B) |
8.589 |
6.027 |
3.352 |
|
D) UKUPNA POTROŠNJA
|
6.980 |
3.628 |
3.352 |
|
D.1) Distributivna potrošnja-bruto |
4.466 |
3.288 |
1.178 |
|
D.2.) Direktni potrošači D.3.) Gubici prenosa |
2.326 188 |
210 130 |
2.116 58 |
|
E) UKUPNA ISPORUKA |
1.609 |
1.609 |
0 |
|
E.1.) Isporuke razmjena |
35 |
35 |
0 |
|
E.2.) Isporuke prodaja |
1.574 |
1.574 |
0 |
|
F) POTREBNA ENERGIJA (D+E) |
8.589 |
5.237 |
3.352 |
|
G) BILANS (+ višak ;
- manjak) |
0 |
790 |
- 2.045 |
Ukupna proizvodnja električne energije planirana elektroenergetskim
Bilansom Federacije za 2002. godinu
realizovat će se u termoenergetskim i hidroenergetskim proizvodnim
kapacitetima, u obimu i strukturi kao što je prikazano na slikama 1.1. i 1.2..
U ukupnoj planiranoj proizvodnji
električne energije u Federaciji BiH, učešće proizvodnih kapaciteta
JP Elektroprivreda BiH iznosi 82 %
(od čega u termoelektranama 75,39 %, hidroelektranama 23,50% i
distributivnim hidroelektranama 1,11 %), a Elektroprivrede
HZ-HB 18 % (od čega u
hidroelektranama 100 %).
Sl. 1.1. - Udio elektrana u ukupnoj proizvodnji električne
energije u Federaciji BiH
Sl. 1.2. - Planirani obim
proizvodnje proizvodnih kapaciteta u
Federaciji BiH
1.4. Bilans potrošnje električne energije u Federaciji BiH za
2002. god.
Planirana ukupna potrošnja
električne energije u Federaciji BiH iznosi 6.980 GWh. U strukturi naznačene potrošnje 4.466 GWh predstavlja planiranu
distributivnu bruto potrošnju električne energije po kantonima, 2.326 GWh se odnosi na plan potrošnje
velikih (direktnih) potrošača, a 188
GWh su planirani gubici na mreži prenosa. Plan i struktura potrošnje
električne energije prikazani su u tabeli 1.3. i slici 1.3.
Tabela 1.3. - Plan i struktura potrošnje u Federaciji BiH za 2002. god.
|
Red. br. |
Struktura potrošnje |
Bilans potrošnje u GWh |
|
1. |
Bruto distribucija po Kantonima: Unsko-sanski |
380 |
|
2. |
Posavski |
89 |
|
3. |
Tuzlanski |
954 |
|
4. |
Zeničko-dobojski |
553 |
|
5. |
Bosansko-podrinjski |
39 |
|
6. |
Srednjo-bosanski |
468 |
|
7. |
Hercegovačko-neretvanski |
580 |
|
8. |
Zapadno-hercegovački |
259 |
|
9. |
Sarajevo |
953 |
|
10. |
Herceg-bosanski |
155 |
|
11. |
Bruto distribucija u Federaciji BiH
( S 1
¸ 10 ) |
4.429 |
|
12. |
Distrikt Brčko |
37 |
|
13. |
Direktni potrošači u Federaciji BiH |
2.326 |
|
14. |
Gubici prenosa |
188 |
|
15. |
Ukupna potrošnja u
Federaciji BiH (S 11
¸ 13 ) |
6.980 |
Sl. 1.3.- Planirana struktura potrošnje
električne energije za 2002. god.
Ovakav plan Bilansa se zasniva na sljedećim pretpostavkama:
·
70 % - tnom dotoku vode,
·
početnom sadržaju akumulacija ( Rama i Jablanica ) na nivou poželjnog stanja od:
- 257 GWh u
akumulaciji Rama
- 99 GWh u akumulaciji Jablanica
·
dobroj koordinaciji na realizaciji plana remontnih radova proizvodnih
objekata
·
nabavci i isporuci 3.965.000 tona uglja uz korištenje 775.000
tona uglja iz zaliha sa depoa
·
nabavci 4.550 tona
tečnog goriva, od čega 3.250
tona mazuta i 1.300 tona nafte.
1.5. Uslovi i mjere
za realizaciju
·
Osigurati uslove za realizaciju projekata obnove i rekonstrukcije 220 i
400 kV mreže i pripadajućih trafostanica u okviru POWER III, kao i
osigurati visok stepen saglasnosti po pitanju sanacije međudržavnih i
međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada
elektroenergetskog sistema (Zaduženi:
Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije, Vlada Federacije).
·
Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije
i jednom kvartalno izrađivati
izvještaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za
naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilansa i poduzimanje
odgovarajućih mjera (Zaduženi:
Elektroprivredna preduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije).
·
U svrhu ostvarenja planirane proizvodnje u elektranama i
obezbjeđenje planiranih količina uglja potrebnog kvaliteta i
tečnih goriva za potpalu kotlova, međusobnim ugovorima regulisati
odnose između isporučilaca uglja, tečnih goriva i
proizvođača električne energije (Zaduženi: Rudnici uglja, Uvoznici tečnih goriva i Elektroprivreda
BiH).
·
Kroz zajedničke aktivnosti osigurati dobru koordinaciju rada
hidroelektrana na istom slivu uz maksimalno pridržavanje Uputstva o
korišćenju hidro akomulacija i u skladu sa važećim uslovima iz
vodoprivrednih dozvola (Zaduženi:
Elektroprivredna preduzeća).
·
Zadužuju se elektroprivredni subjekti iz Federacije da: koordinirano u
okviru budućih nastupa na međunarodnom tržištu električne
energije sklapaju najpovoljnije aranžmane, kako bi se izbjegli negativni
ekonomski efekti po Federaciju BiH (Zaduženi:
Elektroprivredna preduzeća).
·
Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, raditi
na moderniziraciji i daljem osposobljavanju sistema upravljanja, kao i sistema
veza (Zaduženi: Elektroprivredna
preduzeća).
·
Regulisati i utvrditi dugoročnu politiku cijena električne
energije, te raditi na povećanju stepena naplate, sprječavanju
neovlaštene potrošnje i smanjenju tehničkih gubitaka (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo
trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Osigurati uslove za provođenje aktivnosti vezanih za implementaciju
politike i programa reformi u elektroenergetskom sektoru Federacije BiH / Bosne
i Hercegovine (Zaduženi: Vlada Federacije i Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Ubrzati donošenje Zakona o elektičnoj energiji Federacije BiH, kako
bi se stvorile pretpostavke i pokrenule aktivnosti po pitanju uspostave
regulatornog okvira i tržišta električne energije (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i
Vlada Federacije).
·
Dati podršku donošenju Zakona o električnoj energiji na nivou BiH,
uspostavi regulatorne funkcije na nivou BiH, kao i podržati i aktivno raditi na
uspostavi jedinstvene prenosne kompanije na nivou BiH (Zaduženi: Vlada
Federacije i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Nastaviti aktivnosti po pitanju sanacije i održavanja prenosne mreže i
transformatorskih stanica na bazi utvrđenih planova ulaganja u
elektroprenosne objekte, kao i završetka izgradnje započetih dalekovoda i
transformatorskih stanica, te sanacije i održavanja elektrodistributivnih
objekata. (Zaduženi: Elektroprivredna
preduzeća).
1.6. Tabelarni pregled i grafički prikaz elektroenergetskog
bilansa
Federacije BiH za
2002.godinu
Sastavni dio elektroenergetskog
Bilansa Federacije BiH čine priloženi tabelarni pregledi i grafički prikazi:
Tabela 1.4. - Elektroenergetski bilans Federacije BiH
za 2002.godinu - po mjesecima
Tabela 1.5. - Plan potrošnje električne energije
U Federaciji BiH - po mjesecima
Tabela 1.6. - Godišnji plan
proizvodnje električne energije u Federaciji BiH za 2002.godinu - po
mjesecima
Tabela 1.7. - Planirane
zalihe električne energije u akumulacijama početkom mjeseca za
2002.godinu
Tabela 1.8. - Struktura i plan nabavki, utroška,
potreba i zaliha uglja u termoelektranama
Tabela 1.9. - Struktura i plan nabavki, utroška,
potreba i zaliha tečnog goriva u termoelektranama
Grafički prikazi strukture i
plana proizvodnje električne energije u Federaciji BiH (Slika 1.4., Slika
1.5., Slika 1.6., Slika 1.7., Slika 1.8., Slika 1.9).
2. UGALJ
U Federaciji BiH ugalj, kao
domaći resurs sa oko 4 milijarde tona bilansnih rezervi, predstavlja
nezamjenljiv energetski potencijal. Ugljem se snabdijeva 1.352 MW u
termoelektranama Federacije, iz kojih se dobiva cca 60 % ukupne električne
energije.
2.1.
Plan proizvodnje i prodaje u 2002.godini
Planirana
proizvodnja i prodaja uglja u 2002.godini, sa procijenjenom proizvodnjom i
prodajom do kraja 2001. godine, data je u tabeli 2.1.
Tabela
2.1.
|
|
2 0
0 1 .g. |
2 0 0 2 .g. |
|
||||
|
RUDNIK |
Ostvarena proizvod. (procjena) |
Prodato u TE (procjena) |
Planirana proizvod. |
Plan prodaje za TE |
Plan za ostale potrošače |
Izvoz |
Index (4/2) % |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
|
KAKANJ |
744.201 |
709.099 |
900.000 |
870.000 |
30.000 |
0 |
120,94 |
|
ZENICA |
347.451 |
177.526 |
393.000 |
160.000 |
233.000 |
0 |
113,11 |
|
BREZA |
278.570 |
251.779 |
330.000 |
300.000 |
30.000 |
0 |
107,69 |
|
A.B. BILA |
46.026 |
38.947 |
62.000 |
35.000 |
27.000 |
0 |
134,71 |
|
GRAČANICA |
93.109 |
51.220 |
200.000 |
40.000 |
160.000 |
0 |
214,80 |
|
KREKA |
1.494.854 |
1.139.862 |
2.026.441 |
1.360.000 |
646.416 |
20.025 |
135,56 |
|
BANOVIĆI |
1.011.941 |
731.715 |
1.300.000 |
795.000 |
291.000 |
214.000 |
128,47 |
|
ĐURĐEVIK |
324.747 |
293.617 |
440.000 |
340.000 |
100.000 |
0 |
135,49 |
|
TUŠNICA |
36.512 |
25.245 |
42.000 |
27.000 |
9.000 |
6.000 |
115,04 |
|
- mrki |
26.984 |
25.245 |
30.000 |
26.000 |
2.000 |
2.000 |
111,18 |
|
- lignit |
9.528 |
0 |
12.000 |
1.000 |
7.000 |
4.000 |
125,94 |
|
KAMENGRAD |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0,00 |
|
UKUPNO (tona) |
4.377.411 |
3.419.010 |
5.693.441 |
3.927.000 |
1.526.416 |
240.025 |
130,06 |
Ukupno planirana proizvodnja ugljena u 2002.g. iznosi 5.693.441 tona, što
je u odnosu na planiranu u 2001.g. od 5.691.000 t, porast oko 0,5%. Planirana
proizvodnja za termoelektrane je 3.927.000 t, što je u odnosu na planiranu u
2001.g. od 3.514.000 tona porast od 11,18%
(tabela br.2.1.).
U 2001. godini planirana proizvodnja od 5.691.000 tona, ostvarena je za
razdoblje I-XI 2001.g. u iznosu od
4.002.111 tona, a do kraja godine se
procjenjuje 4.377.411 tona ili 76,92 %.
Za
termolektrane je planirano proizvesti 3.514.000
tona, za jedanaest mjeseci je proizvedeno 3.154.510 tona, a do kraja godine
se očekuje 3.419.010 tona ili 97,30 %. Ostala potrošnja (industrija, izvoz i opšta) planirana je
sa 2.177.000 tona, a za izvoz je
planirano 161.000 tona. Za jedanaest
mjeseci je ostvareno 2.059.500 tona za ostale potrošače, a do kraja godine
916.000 tona ili 42,11 %, dok je izvoz 130.663
tona ili 81,15 % od plana.
2.2.
Uslovi i mjere
za realizaciju bilansa
·
Donošenje Odluke o
utvrđivanju potrebnih količina dizel goriva D-2 za rudnike uglja, za
ostvarenje planirane proizvodnje u 2002.godini, a u skladu sa Zakonom o porezu na
promet proizvoda i usluga ("Službene novine Federacije BiH", broj
6/95, 25/97 i 13/2000) (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo
financija-finansija i Vlada Federacije BiH).
·
Pomoć u nabavci eksplozivnih sredstava i zaštitne opreme (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo
financija-finansija).
·
Redovno praćenje i poduzimanje potrebnih operativnih mjera i
aktivnosti u rudnicima, za realizaciju planirane proizvodnje i
plasmana u termoelektrane i ostalim potrošačima (Zaduženi Rudnici uglja).
·
Priprema, donošenje i
praktično provođenje Programa restrukturiranja rudnika uglja (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije i Vlada Federacije BiH).
·
Smanjenje operativnih
troškova poslovanja i povećanje ukupne efikasnosti (Zaduženi Rudnici uglja).
·
Realizacija Japanskog
kredita (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Rudnici uglja).
3.
NAFTNI DERIVATI
3.1. Pokazatelji za
2001.g. i Bilans za 2002.godinu
U tabeli 3.1. dat je pregled realizacije za 2001. godinu i plan za 2002.
godinu.
Tabela 3.1.
|
|
2 0 0 1 .g. |
2 0
0 2. g. |
||||
|
N a f t n i d e r i v a t i |
Plan (tona) |
Ostvareno (procjena) (tona) |
O/P (%) |
Index 01/00 (%) |
Bilans (tona) |
Index 02/01 (%) |
|
DIZEL, MB, LU, ostalo |
720.000 |
739.804 |
102,75 |
115 |
800.000 |
108 |
3.2. Realizacija
bilansa naftnih derivata u 2001.godini
Bilansom za 2001.g. bio je
predviđen uvoz od 720.000 tona naftnih derivata, a prema dostavljenim
podacima uvoznika za prvih 11 mjeseci ove godine i procjeni za XII. mjesec, za
potrebe F BiH je uvezeno 739.804 t, što u odnosu na Bilansom predviđene količine
od 720.000 tona iznosi 102,75 %.
U strukturi uvoza n/d, procentualno učešće pojedinih derivata je:
· motorni benzini (28,57
%) · dizel gorivo (36,65
%)
· lož ulja (19,83
%) · ostalo (MG, petrolej, mazut, TNP, ulja,
masti, bitumen i dr.) (14,95 %)
Realizacija uvoza u obimu od
739.804 tona daje podatak godišnjeg procentualnog izvršenja u iznosu od 102,75 %, što istovremeno
ukazuje da je u 2001.godini posvećena veća pažnja mjerama
kontrolisanog uvoza naftnih derivata na graničnim prijelazima Federacije
BiH.
Za realizaciju bilansa u 2002.g. presudnu ulogu će imati angažman na kontrolisanom uvozu,
a ništa manju pažnju treba posvetiti kontroli kvaliteta.
3.3. Bilans potreba u 2002.
godini sa strukturom naftnih derivata
Bilans energetskih potreba Federacije BiH za
2002.godinu je prikazan u tabeli 3.2. i bazira se na sintezi iskazanih potreba
pojedinih subjekata u Federaciji, kao i ostvarenih uvezenih količina
naftnih derivata u toku 2001.godine. Prema tim pokazateljima, u 2002.g. Bilans
planiranih potreba iznosi 800.000 tona
n/d.
Tabela 3.2.
|
|
2
0 0 1. g. |
2 0
0 2. g. |
||||
|
NAFTNI DERIVATI |
Plan (tona) |
Ostvareno (procjena) (tona) |
O/P (%) |
Index 01/00 (%) |
Bilans (tona) |
Index 02/01 (%) |
|
Motorni benzini |
220.000 |
211.378 |
96,08 |
105 |
228.000 |
108 |
|
Dizel
gorivo |
280.000 |
271.166 |
96,85 |
116 |
275.000 |
101 |
|
Lož
ulja |
140.000 |
146.676 |
104,77 |
121 |
150.000 |
102 |
|
Ostalo (mazut, bitumen i dr.) |
80.000 |
110.584 |
138,23 |
129 |
147.000 |
133 |
|
UKUPNO |
720.000 |
739.804 |
102,75 |
115 |
800.000 |
108 |
U strukturi planiranih potreba n/d, procentualno učešće
pojedinih derivata je:
motorni benzini - 28,50 %, dizel gorivo - 34,37 %, lož ulja - 18,75 %,
ostalo - 18,38 %.
Nabavka naftnih derivata u 2002.godini izvršit
će se na tržištu po najpovoljnijim cijenama, a prema odgovarajućem
kvalitetu i standardima.
U tabeli broj 3.3. vidljiva je struktura, kao i obim uvoza naftnih derivata
u prethodnim godinama, te su iz tih pokazatelja proizašle potrebe u Bilansu za
2002. godinu.
Tabela 3.3.
|
Struktura uvoza naftnih derivata za
2000.g. i 2001.g. (procjena za XII.mjesec) i u Bilansu za 2002.g. |
|
|||
|
NAFTNI DERIVATI (tona) |
2
0 0 0 .g. (UVOZ) |
2
0 0 1 .g. (UVOZ) |
2
0 0 2 .g. (BILANS) |
|
|
MB 98 |
78.168 |
67.498 |
74.000 |
|
|
BMB98 |
435 |
1.730 |
10.000 |
|
|
BMB95 |
110.982 |
141.906 |
142.000 |
|
|
BMB91 |
307 |
244 |
2.000 |
|
|
MG |
9.073 |
7.432 |
9.000 |
|
|
Petrolej |
0 |
54 |
500 |
|
|
D2 (ED) |
226.976 |
271.166 |
275.000 |
|
|
Loživa ulja |
121.721 |
146.676 |
150.000 |
|
|
Mazut |
39.509 |
68.982 |
84.000 |
|
|
TNP |
8.502 |
7.984 |
10.000 |
|
|
Ulja i masti |
3.701 |
2.561 |
7.500 |
|
|
Bitumen |
26.093 |
23.093 |
35.000 |
|
|
Drugi proizvodi |
0 |
478 |
1.000 |
|
|
U K U P N O (tona) |
625.467 |
739.804 |
800.000 * |
|
|
|
|
|
|
|
3.4. Uslovi i mjere za realizaciju Bilansa naftnih
derivata
Neophodni uslovi
i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata su:
·
Priprema i izrada nacrta
Zakona o energiji/Zakona o tečnim energentima (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Praćenje realizacije
Bilansa naftnih derivata, a u skladu sa datim mjerama (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
·
Odgovarajuća
koordinacija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije, Federalnog ministarstva trgovine, Federalnog ministarstva finansija
i Federalne direkcije robnih rezervi, za uspješnu realizaciju uvoza Bilansom
predviđenih količina naftnih derivata (Zaduženi: Navedena Federalna ministarstva i Federalna direkcija robnih
rezervi).
·
Zadužuju se uvoznici naftnih
derivata da podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i
industrije i Federalnom ministarstvu
trgovine mjesečne Izvještaje o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih
derivata, kao i da dostavljaju podatke o nabavljenim količinama goriva
koja su oslobođena plaćanja poreza na promet (Zaduženi: Uvoznici naftnih derivata).
·
Kontrola potrošnje naftnih
derivata za korisnike koji su oslobođeni plaćanja poreza na promet, a
koja će se vršiti tromjesečno prema utvrđenim normama (lit/MWh,
lit/toni uglja, i dr.)
(Zaduženi - Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i industrije)
·
Praćenje snadbjevenosti
tržišta n/d (količine i kvalitet) (Zaduženi:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno
ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti)
·
Donošenje Plana
obezbjeđenja strategijskih rezervi n/d (količina i sredstva) (Zaduženi: Vlada Federacije BiH i Federalna
direkcija robnih rezervi).
·
Donošenje propisa iz oblasti primjene kvaliteta tečnih
energenata (BAS-standardi) (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva
i industrije).
NAPOMENA: Planirane
količine naftnih derivata, uslovljene su normalnim snabdijevanjem
Federacije BiH ostalim energentima, posebno prirodnim
gasom.
4. PRIRODNI GAS
4.1. Bilans za 2002.g. i pokazatelji 2001.g. (sa procjenom potrošnje za decembar
2001.g.)
U tabeli 4.1. dat je
pregled planiranih/ostvarenih količina prirodnog gasa u Federaciji BiH
u 2001.godini i plan potreba za 2002.
godinu.
Tabela
4.1.
|
|
2
0 0 1 .g. |
2
0 0 2 . g. |
||||
|
P r i r o d n i g a s |
Plan ( mil. Sm3) |
Ostvareno (procjena) ( mil. Sm3) |
O/P ( % ) |
Index 01/ 00 (%) |
Plan ( mil.Sm3) |
Index 02/ 01 (%) |
|
U K U P N O Nabavke za
F BiH |
184,746 |
141,844 |
76,78 |
97 |
182,664 |
99 |
4.2.
Realizacija Bilansa prirodnog gasa u 2001. godini
Potrošnja prirodnog gasa u F BiH u
2001. godini, ostvarena je u ukupnoj količini od cca 142 mil.Sm3
ili 77 % od
plana (BH-GAS je izvršio procjenu potrošnje za decembar 2001.godine).
Od novembra 2001.g. prisutan je
novi potrošač prirodnog gasa Grijanje-Zenica, čija ukupna potrošnja iznosi 1,7 mil.Sm3, te
kao takva ne utiče na realizaciju Bilansa i ne nalazi se u tabeli.
Energoinvest/BH-GAS sa
inopartnerom Gazexport-om, osigurali su potrebne količine prirodnog gasa po zahtjevima potrošača, ali
planirane količine nisu isporučene/utrošene iz niže naznačenih
razloga.
Struktura potrošnje, po
potrošačima, prikazana je u tabeli 4.2.
Tabela 4.2.
|
P r i r o d n i |
2 0 0
1 .g. |
|
|||
|
g a s nabavke u F BiH |
Plan ( mil. Sm3) |
Ostvareno ( mil. Sm3) |
Učešće u potrošnji (%) |
O/P ( % ) |
Index 01/ 00 (%) |
|
UKUPNO |
184,746 |
141,844 |
100 |
76,78 |
97,09 |
|
Sarajevogas |
130,000 |
114,172 |
80,49 |
87,82 |
100,80 |
|
BH Steel, Zenica |
43,716 |
20,777 |
14,65 |
47,53 |
119,02 |
|
TC Kakanj |
0,900 |
0,681 |
0,48 |
75,67 |
92,53 |
|
IGM Visoko |
6,710 |
5,365 |
3,78 |
79,95 |
92,04 |
|
Željezara Ilijaš |
0,420 |
0,161 |
0,11 |
38,33 |
142,50 |
|
Visokogas, Visoko |
3,000 |
0,688 |
0,48 |
22,93 |
92,35 |
Razlozi ovakvog procenta ostvarenja potrošnje prirodnog gasa, kod potrošača gasa u F BiH u 2001.godini, su u:
·
Prekidu isporuke prirodnog gasa u trajanju od 34 dana, zbog
neplaćanja finansijskih obaveza za isporučene količine prirodnog
gasa;
·
Racionalizaciji potrošnje kod
domaćinstava, zbog ugradnje mjerno-regulacionih setova, smanjenoj
potrošnji za potrebe grijanja zbog povoljnih vremenskih prilika (potrošači
Sarajevogasa, Toplane, domaćinstva i dr.);
· Smanjenom kapacitetu rada BH Steel Zenica;
·
Neusklađenosti plana
potreba potrošača i realne potrošnje (Sarajevogas, BH Steel i Visokogas);
· Prekidu isporuke za TC Kakanj, u januaru i
februaru, zbog neriješenih međusobnih odnosa sa BH-GAS-m. U mjesecu martu
TC Kakanj izvršila je probu uvođenja p/g u proces proizvodnje, ali i
dalje ne koristi p/g u
proizvodnji cementa (preorjentacija 100% na mazut);
· Neplaniranom remontu jedne peći u IGM
Visoko, u januaru i februaru;
· Značajnom smanjenju potrošnje kod
Visokogas-a, u mjesecu martu, drugom i trećem kvartalu;
· Zanemarljivom korištenju prirodnog gasa u
Željezari Ilijaš tokom cijelog perioda.
4.3. Bilans potreba
u 2002. godini
Na osnovu iskazanih potreba
potrošača/distributera prirodnog gasa u F BiH, potrebno je osigurati 182,665 mil. Sm3 gasa. Iskazane potrebe su
veće za cca 29 % u odnosu na
ostvarenu potrošnju u 2001.godini, ali
manje za cca 1% od planiranih količina iz Bilansa za 2001.godinu.
Nastavak
isporuke prirodnog gasa u 2002. godini, uslovljen je rješavanjem duga prema
ruskom isporučiocu u iznosu od 104,81 mil. USD, a za isporučeni gas u
periodu 1991.-1995. godina.
Uredno
snabdijevanje F BiH prirodnim gasom je moguće, ukoliko se budu redovno
izmirivale finansijske obaveze prema
ino-isporučiocu Gazexport-u i ino-transporterima: MOL i
NIS-GAS.
Bilans
potreba potrošača prirodnog gasa u
F BiH za 2002.godinu, dat
je u tabeli 4.3.
Tabela 4.3.
|
Prirodni gas |
UKUPNO F BiH |
SA GAS |
BH Steel Zenica |
Grijanje Zenica |
IGM Visoko |
Visokogas Visoko |
Željezara Ilijaš |
TC Kakanj |
|
(mil. Sm3) |
182,665 |
140,000 |
29,045 |
4,000 |
6,400 |
2,250 |
0,240 |
0,730 |
|
Učešće u Bilansu (%) |
100 |
76,64 |
15,90 |
2,19 |
3,50 |
1,23 |
0,13 |
0,40 |
4.4. Uslovi i mjere za
realizaciju
·
Odrediti se po pitanju uvoznika prirodnog gasa i potpisati novi ugovor
za isporuku gasa sa Gazexporto-om (Zaduženi:
Vlada Federacije BiH, BH-GAS, Energoinvest).
·
Utvrditi modalitete regulisanja ratnog duga od 104,81mil.USD prema
Gazexportu (Zaduženi: Vlada Federacije
BiH (u koordinaciji sa Vijećem ministara BiH), Energoinvest, BH-GAS).
·
Regulisati ugovorene obaveze za isporuku, transport i distribuciju
planiranih količina prirodnog gasa
(Zaduženi: uvoznici, distributeri,
veliki potrošači).
·
Obezbijediti uslove za nesmetan transport prirodnog gasa preko
teritorije Republike Srpske, uzimajući u obzir ukupne odnose i realne
troškove transporta (Zaduženi:
BH-GAS, Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije).
·
Poboljšati finansijsku likvidnost BH-GAS-a kroz osiguranje naplate
potrošenih količina prirodnog gasa u predhodnom periodu, kako kod
potrošača u F BiH: Željezara Zenica, BH Steel Zenica, Sarajevogas, tako i
potrošača u Republici Srpskoj: TG Birač Zvornik, Vlada RS (Zaduženi: BH-GAS, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i
industrije).
·
Obezbijediti naplatu tekućih isporuka prirodnog gasa, te
plaćanje isporuka gasa isporučiocu i
transporterima (Zaduženi: BH-GAS,
gasni subjekti-potrošači).
·
Donijeti Odluku o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog gasa, te iste
usklađivati sa promjenama cijena na svjetskom tržištu (Zaduženi: Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine i Vlada
Federacije BiH).
·
Pripremiti prijedlog Izjave o gasnoj politici i Zakona o gasu (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH).
NAPOMENA: Planirane količine
prirodnog gasa, potrebne za snabdijevanje Federacije BiH, podrazumijevaju
riješene probleme vezane za uvoz, a što
je u obavezi Vlade FBiH odnosno Vijeća Ministara BiH. U međuvremenu
je neophodno sačiniti Plan
obezbjeđenja dovoljnih količina alternativnih goriva, za slučaj kriznih situacija.
PRILOZI IZ TAČKE 1.6.
Tabela 1.4. - Elektroenergetski bilans Federacije BiH
za 2002.g. - po mjesecima
Tabela 1.5. - Plan potrošnje električne energije
U Federaciji BiH - po mjesecima
Tabela 1.6. - Godišnji plan
proizvodnje električne energije u Federaciji BiH za 2002.g. - po
Mjesecima
Tabela 1.7. - Planirane
zalihe električne energije u akumulacijama početkom mjeseca za
2002.g.
Tabela 1.8. - Struktura i plan nabavki, utroška,
potreba i zaliha uglja u termoelektranama
Tabela 1.9. - Struktura i plan nabavki, utroška,
potreba i zaliha tečnog goriva u termoelektranama
Slika 1.4. i 1.5. - Proizvodnja
električne energije u Federaciji BiH za 2002.g.
(Termoelektrane i Hidroelektrane)
Slike 1.6. i 1.7. -
Učešće elektroprivrednih subjekata u
ukupnoj planiranoj proizvodnji električne
energije u Federaciji BiH za 2002.g.
Slika 1.8. - Godišnji plan potrošnje električne energije u Federaciji
BiH za 2002.g.
Slika 1.9. - Godišnji plan distributivne potrošnje električne
energije po kantonima za 2002.g.