I- TEMELJNE ODREDBE

Članak 1

Ovim zakonom se uređuje organiziranje i položaj odvjetnika koji osigurava pružanje stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obveza i pravnih interesa.

Članak 2.

Odvjetništvo je novisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira sukladno ovom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.

Samostalnost se odvjetništva ostvaruje posebice:

1) Neovisnim vršenjem usluga pravne pomoći;

2) Pravom stranke na slobodan izbor odvjetnika;

3) Organiziranjem odvjetnika u odvjetničku komoru kao neovisne i samoupravne organizaciju sa obveznim članstvom;

4) Donošenjem Statuta kojim se regulira rad odvjetničke komore i njenih organa;

5) Donošenjem Kodeksa odvjetničke etike;

6) Odlučivanjem o pravu na obavljanje odvjetničke djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;

7) Odlučivanjem o oblicima suradnje sa Odvjetničkom komorom Republike Srpske i odvjetničkim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udrugama odvjetnika; i

8) Odlučivanjem o oblicima suradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruga.

Članak 3.

Odvjetnička djelatnost, između ostalog, obuhvata:

1) Davanje pravnih savjeta;

2) Sastavljanje različitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, zamolbe, žalbe i dr);

3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, oporuke i dr);

4) Zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovitim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;

5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u kaznenom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba; i

6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.

Odvjetničku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše aodvjetnici kao pojedinci. Odvjetnici u svrhu zajedničkoga vršenja zvanja mogu formirati zajednički odvjetnički ured i odvjetničko društvo.

Članak 4.

Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetničke djelatnosti.

Članak 5.

Odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i stručno, sukladno ustavu, zakonu i drugim propisima, kao i Statutu i drugim općim aktima Federalne odvjetničke komore, te Kodeksom odvjetničke etike.

U pravilu, Odvjetnik je obvezan čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je odvjetnik oslobođen ove obveze na temelju izričitog ili prećutnog odobrenja stranke, pod kojim se, između ostalog, podrazumjevaju slučajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv odvjetnika, kada je to nužno poradi obrane odvjetnika u kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada odvjetnik posumnja da predstoji izvršenje težeg kaznenog djela i kada odvjetnik pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

Odvjetničku tajnu iz stavka 1. ovog članaka dužna su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu, zajedničkom odvjetničkom utedu ili odvjetničkom društvu.

Članak 6.

Odvjetnik je neovisan u svome radu.

Odvjetnik ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru ovlasti dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.

Članak 7.

Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora odvjetnika koji je ovlašten da obavlja odvjetničku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) sukladno ovom zakonu.

Odvjetnik upisan u Imenik odvjetnika u Federaciji ili odgovarajući Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizičke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za bavljanje odvjetništvom ima pravo na upis u Imenik odvjetnika pod uvjetom postojanja reciproteta sa državom čiji je državljanin.

U slučaju sumnje o postojanju reciprociteta, obvezujuće tumačenje daje Federalno ministarstvo pravde.

Odredbe ovog zakona ni u kom slučaju ne utiču na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za bavljenje odvjetništvom, da na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoć u svezi sa pravom njegove države.

Članak 8.

Pružanje pravne pomoći mogu, pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, vršiti jedino odvjetnici i Odvjetnički pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugačije određeno.

II - ORGANIZIRANJE ODVJETNIKA U KOMORAMA

Članak 9.

Odvjetnici čiji se uredi odnosno odvjetnička društva nalaze na teritoriju Federacije obvezno se organiziraju u Odvjetničku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju odvjetnika, određenu ovim zakonom.

Članak 10.

Ovim zakonom se osniva Odvjetnička komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna Odvjetnička komora).

Federalnu odvjetničku komoru čine:

1) Regionalna odvjetnička komora Sarajevo ( formira se za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);

2) Regionalna odvjetnička komora Mostar ( formira se za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona,
Zapadnohercegovačkog kantona i kantona broj 10);

3) Regionalna odvjetnička komora Tuzla ( formira se za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);

4) Regionalna odvjetnička komora Zenica ( formira se za
područje Zeničko-Dobojskog kantona i
Srednjobosanskog kantona);

5) Regionalna odvjetnička komora Bihać (formira se za
područje Unsko-Sanskog kantona).

(u daljnjem tekstu: regionalne komore)

Federalna odvjetnička komora i regionalne odvjetničke komore iz stavka 2. ovog članaka imaju svojstvo pravne osobe.

Odvjetnici se obvezno udružuju u jednu od regionalnih komora iz stavka 2. ovog članaka prema sjedištu njihovog odvjetničkog ureda čime ujedno stiču članastvo u Federalnoj odvjetničkoj komori.

Odvjetnički pripravnici se obvezno udružuju u Organizaciju odvjetničkih pripravnika u okviru Federalne odvjetničke komore.

Članak 11.

Federalna odvjetnička komora predstavlja i zastupa odvjetnike i odvjetničke pripravnike i obavlja slijedeće zadatke:

1) razvija i unapređuje odvjetništvo,

2) obezbjeđuje profesionalnu samostalnost odvjetnika,

3) donosi odluke u svezi s stjecanjem prava na bavljenje odvjetničkom djelatnošću i djelatnošću odvjetničkog pripravnika,

4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,

5) štiti prava i interese odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda, odvjetničkih društava i odvjetničkih pripravnika,

6) organizira i obezbjeđuje stručno usavršavanje odvjetnika i nadgleda obuku odvjetničkih pripravnika,

7) sarađuje sa zakonodavnim, sudskim i izvršnim vlastima u cijeloj Bosni i Hercegovini ,

8) posreduje (medijacija) između odvjetnika i njihovih stranaka,

9) surađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udrugama, i

10)surađuje sa odvjetničkom komorom Republike Srpske,
odvjetničkim komorama stranih država, regionalnim
udrugama odvjetnika i međunarodnim odvjetničkim udrugama.

Federalna odvjetnička komora predstavlja i zastupa sve odvjetnike iz cijele Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne odvjetničke komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu određene kao aktivnosti regionalnih komora.

Sjedište Federalne odvjetničke komore je u Sarajevu.

Članak 12.

Organi Federalne odvjetničke komore su:

(1) Skupština,

(2) Upravni odbor,

(3) Predsjednik i dopredsjednik,

(4) Nadzorni odbor,

(5) Disciplinski sud i disciplinski tužitelj,

(6) Povjerenstvo za ispite iz članaka 18. stavak 1 ,
točke 7. ovog zakona i

(7) drugi organi utvrđeni Statutom Federalne odvjetničke
komore.

Mandat organa Federalne odvjetničke komore traje 4 godine.

Mandat Predsjednika i dopredsjednika Federalne odvjetničke komore se ne može povjeriti istoj osobi dva puta uzastopno, ali dopredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran na mjesto predsjednika Federalne odvjetničke komore.

Skupština Federalne odvjetničke komore donosi Statut, Kodeks odvjetničke etike, i Disciplinski pravilnik.

Članak 13.

Skupštinu Federalne odvjetničke komore sačinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije odvjetničkih pripravnika.

Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog dizaslanika u Skupštinu Federalne odvjetničke komore. Organizacija pripravnika delegira jednog člana Skupštine Federalne odvjetničke komore.

Skupština može biti izborna, redovita i izvanredna.

Redovita skupština održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake četiri godine i na njoj se biraju predsjednik i dopredsjednik Federalne odvjetničke komore, dio članova Upravnog odbora, članovi disciplinskog suda i disciplinski tužitelj. Izvanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna trećina izaslanika Skupštine.

Za rad i odlučivanje Skupštine potrebno je da bude nazočno više od polovine izaslanika. Ukoliko ova većina ne postoji, početak zasjedanja Skupštine se odgađa za jedan sat, kada Skupština može raditi i odlučivati, ukoliko je nazočno više od jedne trećine izaslanika. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine nazočnih izaslanika.

Kada Skupština odlučuje i usvaja Statut i Kodeks odvjetničke etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasauje više od polovine izaslanika svake pojedine regionalne komore.

Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane većine izaslanika u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasovala većina članaova Upravnog odbora. Upravni Odbor je dužan sazvati Skupštinu najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata i predložiti Skupštini njihovo usvajanje. Privremena su akta na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.

Opći akti Federalne odvjetničke komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 14.

Federalnu odvjetničku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.

Upravni se odbor Federalne odvjetničke komore sastoji od 11 članaova. Predsjednik je Federalne odvjetničke komore po položaju i član Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog članaa u Upravni odbor, a preostalih se pet članaova biraju na izbornoj skupštini.

Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvrđuju se Statutom Federalne odvjetničke komore.

Disciplinski pravilnik detaljnije definira rad i nadležnosti disciplinskog suda i disciplinskog tužitelja uključujući propise koji reguliraju pokretanje disciplinskog postupka protiv odvjetnika i odvjetničkih pripravnika, vođenje ovih postupaka, utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izrečenih disciplinskih mjera.

Članak 15

Regionalne su odvjetničke komore nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrđene ovim zakonom.

Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, predsjednik, dopredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužitelj, Nadzorni odbor, kao i drugi organi određeni Statutom regionalne komore.

Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem se utvrđuje organizacija i način djelovanja regionalne komore, a koji mora biti sukladan sa odredbama ovog zakona i općim aktima Federalne odvjetničke komore.

Članak 16.

Kodeksom odvjetničke etike polazeći od temeljnih vrijednosti društva, uređuju se ukupna načelna pravila koja su za odvjetnike i odvjetničke pripravnike opće obvezna pri obavljanju odvjetničke djelatnosti. Kodeksom odvjetničke etike uređuju se, između ostalih, slijedeća pitanja:

1. opće, profesionalne i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) čuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuđim imovinskim vrijednostima.

2. Posebne dužnosti profesije u svezi sa javnim
informiranjem.

3. Posebne dužnosti profesije:
a) u svezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.

4. Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) dužnosti kod uporabe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga stečenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.

5. Posebne dužnosti profesije u odnosu na držanje novčanih sredstava klijenta i računovodstvo u svezi s tim, ugovaranje i obračun odvjetničkih usluga i njihovoj naplati.

6. Posebne dužnosti profesije prema odvjetničkim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim članovima odvjetničke komore, dužnosti kod profesionalne suradnje, dužnosti u svezi zapošljavanja odvjetnika, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih suradnika.

7. Posebne dužnosti profesije u međunarodnom pravnom prometu.

Članak 17.

Federalno ministarstvo pravde prati rad odvjetništva i Federalne odvjetničke komore sa stanovišta provođenja ovog zakona i predlaže mjere za unapređenje odvjetničke djelatnosti.

U ostvarivanju funkcije iz stavka 1. ovog članaka Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuća izvješća i podatke od Federalne odvjetničke komore, vodeći računa o neovisnosti odvjetništva.

III - UVJETI ZA VRŠENJE ODVJETNIČKE DJELATNOSTI

Članak 18.

Pravo na upis u Imenik odvjetnika Federalne odvjetničke komore ima osoba koja, ukoliko nije drugačije određeno zakonom, ispunjava slijedeće uvjete:

1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svobnja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave

3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stiče nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;

4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u odvjetništvu, sudu, tužteljstvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,

5) nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i bezbjednosti, za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,

6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik odvjetnika prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u odvjetničkom društvu,

7) da pokaže zadovoljavajuće znanje pred Ispitnim povjerenstvom iz poznavanja Zakona o odvjetništvu, Statuta, Kodeksa odvjetničke etike i poznavanje drugih akata Federalne odvjetničke komore.

8) da je dostojan obavljanja odvjetničke djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati odvjetničku djelatnost.

Članak 19.

Pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti stiče se momentom upisa u Imenik odvjetnika koji se vodi kod Federalne odvjetničke komore i davanjem svečane izjave. Imenik odvjetnika je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz članaka 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugačije nije regulirano zakonom.

Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje odvjetničke djelatnosti se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik odvjetnika zbog njegove nacionalne, etničke, vjerske, političke ili spolne pripadnosti.

Zahtjev za upis u Imenik odvjetnika podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrđuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik odvjetnika kojeg vodi organ Federalne odvjetničke komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnositelj zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj odvjetničkoj komori.

Rješenje o upisu iz stavka 3. ovog članaka regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj odvjetničkoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršiće se upis u jedinstveni Imenik odvjetnika. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiće se zahtjev za upis u Imenik odvjetnika, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.

Protiv konačnog rješenja Federalne odvjetničke komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik odvjetnika dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.

IV - PRAVA I DUŽNOSTI ODVJETNIKA

1. Prava i dužnosti odvjetnika u zastupanju stranke

Članak 20.

Sve oblike pravne pomoći određene članakom 3. ovog zakona mogu pružati samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.

Odvjetnik koji ima dozvolu odvjetničke udruge druge države za obavljanje odvjetničke djelatnosti može u pojedinačnim slučajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi mišljenje Federalne odvjetničke komore.

Članak 21.

U zastupanju stranke odvjetnika može zamijeniti drugi odvjetnik, a uz uvjete predviđene zakonom i odvjetnički pripravnik koji radi u njegovom uredu, osim ako se stranka izričito tome protivi.

Odvjetnik sam određuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

Članak 22.

Odvjetnik samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.

Odvjetnik će odbiti zastupanje:

1) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju u svezi s tim predmetom,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao odvjetnik koji radi u istoj odvjetničkoj kancelariji ili odvjetničkom društvu,
3) ako je on ili član ili uposlenik odvjetničkog ureda ili društva radio kao odvjetnički pripravnik sa Oodvjetnikom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili član ili uposlenik odvjetničkog ureda ili društva postupao kao sudija, tužitelj, ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili član ili uposlenik odvjetničkog ureda ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem,
6) ako on ili član ili uposlenik odvjetničkog ureda ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili općim aktima Federalne odvjetničke komore.

U slučajevima predviđenim točkama 2, 3, 5. i 7. stavka 2. ovog članaka odvjetnik može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informirana o svim bitnim okolnostima slučaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa općim aktima Federalne odvjetničke komore.

Odvjetnik samo iz razloga predviđenih zakonom ili općim aktima Federalne odvjetničke komore može odbiti pružanje pravne pomoći stranci u slučaju kada je, na temelju zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.

Kodeksom odvjetničke etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih odvjetnik može da odbije pružanje pravne pomoći stranci.

Članak 23.

Odvjetnik je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog razloga navedenih u članaku 22. stavak 2. ovog zakona.

Nakon otkazivanju punomoći zastupanoj stranci odvjetnik je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomoćenika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi.

Odvjetnik nije dužan postupati u suglasnosti sa odredbama stavka 2. ovog članaka ako stranka otkaže punomoć, ali je odvjetnik u trenutku otkazivanja punomoći dužan u pismenoj formi izvijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.

Članak 24.

Odvjetnik je dužan da redovito informira svoje stranke o promjenama u predmetu.

Odvjetnik je dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.

Odvjetnik je dužan čuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomoćnom okončanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.

Članak 25.

Odvjetnik je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo označiti da ih je on sačinio ( staviti svoj memorandum ili pečat ) i lično ih potpisati.

Članak 26.

Odvjetnik ne može biti pozvan na kaznenu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoći u postupku pred sudom ili drugim organima.

Članak 27.

Sud je dužan bez odlaganja obavijestiti Federalnu odvjetničku komoru o određivanju pritvora odvjetniku ili odvjetničkom pripravniku.

Članak 28.

Pretragu arhive i odvjetničkog ureda može odrediti nadležni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan kazneni postupak. Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izričito navedeni u naredbi o pretrazi.

O pretresu se mora izvijestiti nadležna regionalna komora prema mjestu sjedišta odvjetnika i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.

Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeđena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog čČlanaka, ne mogu se uporabiti u sudskom postupku protiv odvjetnika i njegovih stranaka.

Članak 29

Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje odvjetnika, odvjetničkih ureda, zajedničkih dvjetničkih ureda ili odvjetničkih društava utvrđuju se Statutom Federalne odvjetničke komore.

Članak 30

Odvjetnici, zajednički odvjetnički uredi i odvjetnička društva obvezno se osiguravaju od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci tijekom pružanja pravne pomoći. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete određuju se općim aktima Federalne odvjetničke komore.

Odvjetnička komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati tijekom obavljanja njihove djelatnosti.

2. Odvjetničke nagrade i naknade

Članak 31

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljem tekstu: Tarifa) određuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem odvjetničke djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.

Skupština Federalne odvjetničke komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konzultiranja sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".

Odvjetnik ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u svezi s radom, sukladno odredbama Tarife.

Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka određivaće naknadu za pruženu pravnu pomoć stranci od strane odvjetnika prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoći.

Članak 32

Novčana sredstva zastupane stranke odvjetnik može korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izričito odobrenje.

Odvjetnici su obvezni voditi posebno računovodstvo za novčana sredstva stranke.

Naknadu za pruženu pravnu pomoć, kao i troškove nastale u postupku, odvjetnik može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, sukladno općim aktima Federalne odvjetničke komore.

Na novčanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, odvjetnik ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

3. Odvjetničke uredi

Članak 33

Odvjetnik može imati samo jedan odvjetnički ured na području Federacije.

Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području regionalne komore kod koje je odvjetnik upisan u Imenik odvjetnika.

Odvjetnik ima pravo promijeniti mjesto sjedišta uredi na području druge regionalne komore, s tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na čijem području je imao sjedište ureda , a prijaviti sjedište kod regionalne komore na čijem području će biti sjedište ureda .

Regionalna komora na čijem teritoriju se nalazi novo sjedište odvjetničkog ureda , dužna je o tome odmah izvijestiti Federalnu odvjetničku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku odvjetnika.

Članak 34.

Više odvjetnika može imati zajednički odvjetnički ured, o čemu zaključuju pismeni ugovor.

Ugovor iz stavka 1. ovog članaka podnosi se regionalnoj komori na čijem području će biti sjedište zajedničkog ureda , koja nakon što utvrdi da je ugovor sukladan zakonu, Statutu, Kodeksu odvjetničke etike te drugima aktima Federalne odvjetničke komore, upisuje zajednički odvjetnički ured u evidencije ili imenik te komore.

Zajednički odvjetnički ured može početi s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu odvjetničku komoru.

Članak 35.

Osobna odgovornost i garancije su individualne čak i u slučaju osnivanja zajedničkih odvjetničkih ureda .

4. Odvjetnička društva

Članak 36.

Odvjetničko društvo, kao pravno osoba, se osniva sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje, poslovanje i prestanak privrednih društava i to u onom obliku kojim se osigurava osobna neograničena solidarna odgovornost članaova za obveze društva.

Rad odvjetničkog društva je ograničen na obavljanje odvjetničke djelatnosti.

Samo odvjetnici mogu biti članaovi odvjetničkog društva.

Obavljanje odvjetničke djelatnosti u okviru odvjetničkog društva može se povjeriti samo članaovima odvjetničkog društva, odvjetnicima uposlenim u odvjetničkom društvu ili odvjetničkim pripravnicima u odvjetničkom društvu.

Prava, obveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviđene za odvjetnike u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na odvjetnike koji su u radnom odnosu u odvjetničkom društvu.

Članak 37.

Pismenim ugovorom ili odlukom o osnutku društva moraju biti uređena prava i obveze članaova društva, prava i obveze ostalih članaova društva u slučaju smrti članaa ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog članaa društva.

Članak 38.

Niti jedan akt odvjetničkog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje neovisnost odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć.

Članak 39.

Za osniutak odvjetničkog društva, odvjetnici osnivači su dužni pribaviti prethodnu privremenu suglasnost Federalne odvjetničke komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnutku sukladan zakonu, Statutu, Kodeksu odvjetničke etike te aktima regionalne komore. Bez te suglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik odvjetničkih društava Federalne odvjetničke komore.

Odvjetničko društvo je dužno izvjestiti Federalnu odvjetničku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.

Federalna odvjetnička komora je dužna novoutemeljeno odvjetničko društvo upisati u Imenik odvjetničkih društava u daljem roku od osam dana.

Članak 40.

Odvjetniksko društvo i njegovi odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis odvjetničkog društva u Imenik odvjetničkih društava Federalne odvjetničke komore.

Članak 41.

Ukoliko nadležni organ Federalne odvjetničke komore utvrdi da aktivnosti odvjetnikčog društva, ugovori sklopljeni između odvjetničkog društva i članaova ili uposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima dvjetnici obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne odvjetničke komore, Kodeksa odvjetničke etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika odvjetničkih društava.

Odvjetničko društvo brisaće se iz Imenika odvjetničkih društava i ukoliko odvjetničko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da odvjetničko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su članaku advokastskog društva ili odvjetnicima uposlenim u društvu izrečene disciplinske mjere usljed čega postupanje i poslovanje odvjetničskog društva ozbiljno šteti ugledu odvjetništva.

U postupku za brisanje odvjetničkog društva iz Imenika odvjetničkih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i općih akata Federalne odvjetničke komore, kojima je uređeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika odvjetnika.

Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti odvjetničkom društvu je upravni akt protiv kojega se može pokrenuti upravni spor.

Federalna odvjetnička komora može rješenjem odlučiti da se do pravomoćnosti rješenja iz st 1. ovog članaka obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog članaka Federalna odvjetnička komora je dužna bez odgađanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provođenja odgovarajućeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.

Odvjetničko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika odvjetničkih društava.

Nakon što je odvjetničko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost sukladno odredbama ovog članaka, Federalna odvjetnikčka komora će poduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.

Članak 42.

Član odvjetničkog društva ili uposleni odvjetnik u društvu brisanom iz Imenika odvjetničkih društava a kojem nije izrečena disciplinska mjera brisanja iz Imenika odvjetnika može nastaviti obavljati djelatnost odvjetnika.

Članak 43.

Za pruženu pravnu pomoć strankama odvjetnici u odvjetničkim društvima odgovoraju po općim pravilima o odgovornosti.

Članak 44.

U pogledu čuvanja odvjetničke tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj odvjetničkoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, odvjetnici u odvjetničkim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i odvjetnici koji imaju vlastite urede .

Članak 45.

Odvjetnici, zajednički odvjetnički ured i odvjetnička društva mogu zaključivati ugovore o radu sa osobama koje će obavljati administrativne, tehničke, financijske i druge poslove, a odvjetničko društvo i sa odvjetnicima.

U odnosu na prava i obaveze uposlenih kod odvjetnika, u zajedničkom odvjetničkom uredu i u odvjetničkom društvu, koja nisu regulirana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguliraju radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.

Poslove iz stavka 1. ovog članaka mogu kod odvjetnika obavljati i osobe koje su sa odvjetnikom, zajedničkim odvjetničkim uredom ili odvjetničkim društvom zaključila ugovor o djelu.


V - PRESTANAK PRAVA NA BAVLJANJE ODVJETNIŠTVOM I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ODVJETNIČKE DJELATNOSTI

Članak 46.

Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti:

1. ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen gubitak državljanstva;

2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen gubitak radne sposobnosti;

3. ako odvjetnik umre, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom smrti odvjetnika;

4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetničke djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrđuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;

5. ako mu je izrečena mjera zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;

6. ako je na temelju izrečene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje odvjetničke djelatnosti, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera;

7. ako izjavi da više neće obavljati odvjetničku djelatnost, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti odluke o brisanju;

8. ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost odvjetnika, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost odvjetnika;

9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa odvjetničkim društvom, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;

10. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u kojem slučaju će se brisanje izvršiti sa danom pravomoćnosti osuđujuće presude.

U slučajevima iz stavka 1. točka 8 i 9 ovog članaka, odvjetniku prestaje pravo obavljanja odvjetničke djelatnosti danom dostavljanja pravomoćne odluke nadležnog tijela regionalne komore.

Članak 47.

Odvjetniku će se privremeno zabraniti vršenje odvjetničke djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izrečene u trajanju do šest mjeseci.

Odvjetniku se može privremeno zabraniti vršenje odvjetničke djelatnosti ako je protiv njega pokrenut kaznenipostupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje odvjetničke djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se kazneni, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju odvjetničke djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda odvjetništva, bez obzira na težinu pojedinačne povrede.

Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrđuje se tačan vremenski period tokom kojeg će odvjetniku biti zabranjeno da obavlja djelatnost odvjetnika.

Članak 48.

O prestanku prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifificira je Federalna odvjetnička komora na isti način i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik odvjetnika.

Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stavka 1. ovog članaka iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti, Federalna odvjetnička komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja odvjetničke djelatnosti i brisanju iz Imenika odvjetnika.

O privremenoj zabrani vršenja odvjetničke djelatnosti odlučuje organ određen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj odvjetničkoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.

Protiv konačnog rješenja Federalne odvjetničke komore donesene po odredbma ovog članaka može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.

Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja odvjetničke djelatnosti Federalna odvjetnička komora će preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom odvjetniku.

Članak 49.

Organ koji je protiv odvjetnika ili odvjetničkog pripravnika:

1) pokrenuo kazneni ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,

dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu odvjetničku komoru.

VI - ODVJETNIČKI PRIPRAVNICI

Članak 50.

Odvjetnički pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje odvjetničke djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u odvjetničkom uredu , zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu.

Odvjetnikski pripravnik ima odvjetnika - principala koji je upisan u Imenik odvjetnika i koji obavlja odvjetničku djelatnost duže od pet godina.

Članak 51.

Svojstvo odvjetničkog pripravnika stiče se upisom u Imenik odvjetničkih pripravnika Federalne odvjetničke komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik odvjetnika. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;

2. da je diplomirao na pravnome fakultetu na teritoriju Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. svibnja 1992. godine, a ako je diplomirao čna pravnome fakultetu u nekoj stranoj državi primjenjuje se Članak 18. stavak 1. točka 3. ovog zakona;

3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa odvjetnikom koji ispunjava uvjete iz članaka 50. stavak 2. ovog zakona.

Članak 52.

Odvjetnički pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik odvjetnika, pravima i dužnostima odvjetnika, čuvanju odvjetničke tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje odvjetničke djelatnosti shodno se primjenjuju i na odvjetničke pripravnike.

Članak 53.

Odvjetnički pripravnici brišu se iz Imenika odvjetničkih pripravnika:

1. prestankom ugovora o radu,

2. na zahtjev odvjetničkog pripravnika,

3. izricanjem disciplinske mjere kojom se odvjetničkom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,

4. smrću Odvjetnikskog pripravnika,

5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost odvjetničkog pripravnika neprekidno duže od 60 dana ,

6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili

7. ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik odvjetnika.

Članak 54.

Odvjetnički pripravnici se obvezno udružuju u Organizaciju odvjetničkih pripravnika u okviru Federalne odvjetničke komore.

Organizacija odvjetničkih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne odvjetničke komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obvezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

Članak 55.

Na zahtjev odvjetnika-principala i odvjetničkog pripravnika, odgovarajući organ Federalne odvjetničke komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa odvjetničkog pripravnika za još jednu godinu.

VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ODVJETNIKA
I ODVJETNIČKIH PRIPRAVNIKA

Članak 56.

Odvjetnici, koji obavljaju djelatnost odvjetnika kao pojedinci, u zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu kao i odvjetnički pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda oodvjetništva.

Povredom obveze smatrat će se svako ponašanje suprotno obvezama utvrđenim ovim zakonom i općim aktima Federalne odvjetničke komore.

Članak 57.

Statutom Federalne odvjetničke komore utvrđuju se teže i lakše povrede dužnosti odvjetnika i odvjetničkih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i čuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.

Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne odvjetničke komore određuju se organi koji će pokretati i voditi disciplinski postupak i način vođenja tog postupka.

Članaove disciplinskih organa Federalne odvjetničke komore imenuje Skupština te komore.

Član disciplinskog organa može biti samo član Federalne odvjetničke komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Svatko ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv odvjetnika podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upućuje disciplinskom sudu regionalne komore na odlučivanje.

Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužitelj Federalne odvjetničke komore pokreću postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti odvjetnika ili odvjetničkog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužitelj te komore.

Disciplinski postupak protiv odvjetnika i odvjetničkih pripravnika utvrđen općim aktima Federalne odvjetničke komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne odvjetničke komore pred nadležnim sudom.

Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeće:

(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;

(2) stepen odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;

(4) prethodni rad i ponašanje prekršitelja;

(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i

(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izriču za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upućuje da je prekršilac nepodoban da
vrši odvjetničku djelatnost ili djelatnost odvjetničkog pripravnika.

Članak 58.

Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda odvjetništva smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i odvjetničkog kodeksa etike, a naročito:

1. očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti odvjetnika ili odvjetničkog pripravnika,

2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću odvjetništva,

3. povreda dužnosti čuvanja odvjetničke tajne, i

4. zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda odvjetništva su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda odvjetništva.

Članak 59.

U postupku za utvrđivanje odgovornosti za povredu odvjetničke dužnosti, odvjetniku ili odvjetničkom pripravniku mogu se izreći disciplinske mjere:

1. Za lakše povrede dužnosti:

a) opomena,

b) javna opomena,

c) novčana kazna, koja ne može preći 2000 KM za odvjetnike i 1,000 KM za odvjetničke pripravnike.

2. Za teže povrede dužnosti:

a) novčana kazna, koja ne može preći 10,000 KM za odvjetnike i 5,000 KM za odvjetničke pripravnike;

b) zabrana obavljanja djelatnosti odvjetničkog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i

c) brisanje iz Imenika odvjetnika ili Imenika odvjetničkih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja odvjetničke djelatnosti ili djelatnosti odvjetničkog pripravnika.

Članak 60.

Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.

Disciplinski tužitelj Federalne odvjetničke komore može uvijek preuzeti vođenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.

Protiv prvostepenog rješenja o utvrđivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne odvjetničke komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.

Protiv konačnog rješenja disciplinskog suda Federalne odvjetničke komore kojim je odvjetniku ili odvjetničkom pripravniku izrečena disciplinska mjera može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Regionalna komora je obvezna da u pismenoj formi podnosi redovito izvješće nadležnom organu Federalne odvjetničke komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

Članak 61.

Pravomoćna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je izrečena novčana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne odvjetničke komore se uređuje način njenog izvršenja.

Članak 62.

Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda odvjetništva protiv odvjetnika koji obavljaju djelatnost odvjetnika kao pojedinci, u zajedničkom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu kao i odvjetničkih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:

1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i
2) četiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.

Ako povreda ima obilježje kaznenog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednačena je sa zastarijevanjem pokretanja kaznenog postupka prema važećem Kaznenom zakonu.

Članak 63.

Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

Članak 64.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.

Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo da teče, ali zastarjelost nastaje u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom određeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.

VIII - FINANSIRANJE ODVJETNIČKE KOMORE

Članak 65.

Federalna odvjetnička komora i regionalne komore se financiraju isključivo iz vlastitih sredstava i to:

1. redovnog članskog doprinosa,

2. naknade za upis u Imenik odvjetnika,

3. drugih izvora, kao što su novčane kazne, doprinosi i slično.

Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se koristiti za finaciranje odvjetničkih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji način moglo ugroziti princip neovisnosti odvjetništva.

Članak 66.

Upravni odbor Federalne odvjetničke komore određuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio Članaarine koja je potrebna za financiranje Federalne odvjetničke komore.

Regionalne komore određuju visinu članarine za svoje članove, koja obvezno uključuje iznos utvrđen od strane Federalne odvjetničke komore namjenjen njenom financiranju.

Članak 67.

Sredstva potrebna za financiranje rada Federalne odvjetničke komore utvrđuju se godišnjim proračunom. Svaka od regionalnih komora učestvuje u financiranju Federalne odvjetničke komore srazmjerno broju odvjetnika koji imaju sjedište svoga ureda na njenom području.

Naknada za upis uplaćuje se direktno na račun Federalne odvjetničke komore.

Regionalne komore su dužne da prikupljaju članarinu i da organiziraju način njene uredne naplate.

Ukoliko sredstva koja Federalna odvjetnička komora primi po osnovu naknade za upis članova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog učešća te regionalne komore u njenom financiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrđenog učešća regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj odvjetničkoj komori doznači razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu čČlanarine.

IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Odvjetnikci i odvjetnički pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednačavaju se u pravu na vršenje odvjetničke djelatnosti ili djelatnosti odvjetničkih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik odvjetnika i Imenik odvjetničkih pripravnika po odredbama ovog zakona.

Članak 69.

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuće sjednice skupština regionalnih komore iz članka 10. ovog zakona, koje će na temelju odredaba ovog zakona odrediti izaslanike za Skupštinu Federalne odvjetničke komore.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaće se konstituirajuća sjednica Skupštine Federalne odvjetničke komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje odvjetničke komore koje su do tog momenta funkcionirale na teritoriju Federacije.

Članak 70.

Materijalna sredstva postojećih odvjetničkih komora koje su obavljale djelatnosti na području Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju članova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u odvjetničku komoru čija se imovina prenosi na regionalne komore.

Sačinit će se završni bilans imovine, te prava i obveze postojećih Oodvjetničkih komora u Federaciji, u koji će ući ukupan iznos dospjelih a nenaplaćenih obveza temeljem članarine. Posebno će se utvrditi stanje postojećih, neisplaćenih obveza odvjetnika sa područja svake novonastale regionalne komore a čkoje imaju pravo na učešće u imovini u smislu stavka 1. ovog Članka, te će se za iznos neizimirene članarine umanjiti učešće te regionalne komore u raspodjeli sredstava postojećih odvjetničkih komora. Glede naplate zaostale članarine od svojih članova, novonastale regionalne komore smatraju se pravnim nasljednicima komora čije postojenje prestaje.

Članak 71.

Odvjetnici i odvjetničski pripravnici koji su se bavili odvjetničkom djelatnošću na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik odvjetnika i Imenik odvjetničkih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne odvjetničke komore.

Članak 72.

Sukladno Zakonu o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95 i 35/98) priznaće se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik odvjetnika ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u čl. 18. i 46. ovog zakona.

Članak 73.

Zahtjevi podneseni za upis u Imenik odvjetnika, Imenik zajedničkih odvjetničkih ureda i Imenik odvjetničkih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima odvjetničkih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Međutim, u već pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviđene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.

Članak 74

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine".