O D L U K U

KOJOM SE PROGLAŠAVA ZAKON O DRŽAVNOJ
SLUŽBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Ova odluka i zakon u njenom prilogu koji čini njen sastavni dio bit će objavljeni odmah u ''Službenom glasniku BiH'', ''Službenim novinama Federacije BiH'' i ''Službenom glasniku Republike Srpske''.
Priloženi zakon stupa na snagu kako je određeno članom 70. istog zakona,
i to osam dana nakon datuma njegovog objavljivanja u ''Službenom glasniku BiH'' na privremenoj osnovi sve dotle dok Parlamentarna skupština ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih
uslova.

Broj 182/02
23. maja 2002. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, s.r.

Z A K O N

O DRŽAVNOJ SLUŽBI U INSTITUCIJAMA
BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Predmet zakona

1. Ovim zakonom uređuje se pravni status državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institucija).
2. Državni službenik je osoba postavljena upravnim aktom na radno mjesto
u državnoj službi, u skladu sa zakonom.

Član 2.

Zapošljavanje i zastupljenost

1. Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika
se temelji na javnoj konkurenciji i profesionalnoj sposobnosti.
2. Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava
nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
3. Nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom
izjašnjavanju u skladu sa ovim zakonom.

Član 3.

Zakonski principi

1. Državna služba osigurava poštivanje i primjenu slijedećih principa:
a) zakonitost;
b) transparentnost i javnost;
c) odgovornost;
d) efikasnost i ekonomičnost;
e) profesionalna nepristrasnost.

Član 4.

Izuzeće u primjeni

1. Članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Parlamentarna skupština), članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Predsjedništvo), Vijeće ministara (u daljem tekstu:
Vijeće ministara), ministri, zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta
za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Ustavni sud), sudije Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Sud Bosne i Hercegovine), guverner i viceguverneri Centralne banke
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka), generalni
revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju finansijskog
poslovanja institucija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured za
reviziju) nisu državni službenici i njihov pravni status se uređuje drugim
propisima.
2. Osobe zaposlene kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova
Predsjedništva, predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministara i zamjenika
ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke nisu državni
službenici.

Član 5.

Savjetnici

1. Na savjetnike se primjenjuju slijedeći čl: 14.2a), 14.5, 15.1.f), 18., 22.,
43., 44. i 45. ovog zakona.

Član 6.

Diplomatska i konzularna služba i granična služba

1. Ovaj zakon se primjenjuje na državne službenike diplomatske i konzularne službe i granične službe.
2. Izuzev odredaba iz čl. 1., 2. i 3. ovog zakona, Vijeće ministara može,
uz prethodno pribavljeno mišljenje agencije za državnu službu
(u daljem tekstu: Agencija), odlučiti da se pojedine odredbe ovog
zakona ne primjenjuju na diplomatsko konzularnu i graničnu službu.
3. Ovaj zakon ne primjenjuje se na osobe zaposlene u Centralnoj banci
BiH.

POGLAVLJE II - RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Član 7.

Radna mjesta u državnoj službi

1. Državni službenik se postavlja na jedno od slijedećih radnih mjesta:
a) rukovodeći državni službenici:
1) sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom;
2) pomoćnik ministra.
b) ostali državni službenici:
1) šef unutrašnje organizacione jedinice;
2) stručni savjetnik;
3) viši stručni saradnik;
4) stručni saradnik.
2. Kategorije u okviru radnih mjesta iz stava 1. ovog člana utvrđuju se
podzakonskim aktom.

Član 8.

Sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom

1. Sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinira radom sektora.
Odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala
dodijeljenih određenoj instituciji. Sekretar za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu institucije iz člana 4.1.
2. Sekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i
odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Vijeća
ministara ili drugim propisima. Na sekretara sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim ako ovim zakonom nije
drugačije utvrđeno. Sekretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Vijeću ministara.

Član 9.

Pomoćnik ministra

1. Pomoćnik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne
organizacione jedinice odnosno sektora i odgovoran je za korištenje
finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj
organizacionoj jedinici.
2. Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i
zamjenicima ministra.

Član 10.

Šef unutrašnje organizacione jedinice

1. Šef unutrašnje organizacione jedinice obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih
potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici.
2. Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje
odgovara pomoćniku ministra, odnosno sekretaru ukoliko u datoj
instituciji nema pomoćnika ministra.

Član 11.

Stručni savjetnik

1. Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva
odgovornost, visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim
oblastima rada u okviru organizacione jedinice.
2. Stručni savjetnik podnosi izviještaj pomoćniku ministra ili rukovodiocu
organizacione jedinice.

Član 12.

Viši stručni saradnik

1. Viši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici.
2. Viši stručni saradnik podnosi izviještaj rukovodiocu organizacione
jedinice.

Član 13.

Stručni saradnik

Stručni saradnik je specijalizovan za određenu oblast rada.

POGLAVLJE III - DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 14.

Dužnosti državnog službenika

1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjesta
i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona
u Bosni i Hercegovini.
2. Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da
je nezakonita, postupa na slijedeći način:
a) skreće pažnju izdavaocu naredbe na njenu nezakonitost;
b) ako izdavalac naredbe ponovi naredbu, državni službenik će
zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca
naredbe i precizan sadržaj naredbe;
c) ako je naredba potvrđena, državni službenik obavještava o naredbi
neposredno nadređenog izdavaocu naredbe i prinuđen je da je
izvrši, osim ako naredba ne predstavlja krivično djelo. U tom
slučaju, državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj
nadležnom organu.
3. Državni službenik je nepristrasan, te naročito:
a) izbjegava aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne
dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim
ovim zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja
svojih političkih uvjerenja;
b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit
beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih
dozvoljenih ovim zakonom.
4. Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom,
te naročito:
a) služi i pomaže javnosti;
b) pruža javnosti, zainteresovanim stranama i javnim institucijama
informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa
informacijama u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'',
broj 28/2000).
5. Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice
ili raseljenog lica niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice
podnio zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi
trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za
stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i
raseljena lica Republike Srpske za korištenje u svrhu alternativnog
smještaja.
6. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.

Član 15.

Prava državnog službenika

1. Državni službenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim
zakonom nije drugačije utvrđeno;
b) na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili
sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;
c) da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je
utvrđeno u poglavlju V ovog zakona;
d) na plaću i naknadu na način utvrđen u poglavlju V ovog zakona;
e) na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom
usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke, i na
druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države
tokom obavljanja službenih dužnosti;
g) da se nadređeni prema njemu odnose poštujući njegovo ljudsko
dostojanstvo;
h) da osnuje ili se učlani, ali ne i da bude obavezan da se učlani,
u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom;
i) da štrajkuje u skladu sa zakonom.
2. Državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman u svim
aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno
porijeklo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i
druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob,
imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status.
3. Državni službenik se nakon postavljenja oslobađa svih vojnih obaveza
predviđenih zakonom.

Član 16.

Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika

1. Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na
položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito:
a) Državni službenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju
se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministar
ili rukovodilac institucije. Podzakonski akti propisuju slučajeve
u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
b) Državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije
godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod
poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može
se zaposliti u firmi nad čijim radom je provodio redovan nadzor.
On također ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca
ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti;
c) S izuzetkom državnih službenika na položaju sekretara odnosno
pomoćnika ministra, smatrat će se da je državni službenik na
odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;
d) Državni službenik iz član 16. stav 1. tačka c), s izuzetkom
državnih službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku
od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva: neuspjeha
na izborima, završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti
u Bosni i Hercegovini;
e) Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora
političkih stranaka i ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka.
2. U skladu s ovim zakonom, prilikom postavljanja na mjesto državnog
službenika državni službenik će predočiti sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika ili na raspolaganju članovima njegove
uže porodice kao i o djelatnostima i funkcijama koje obavljaju državni službenik i članovi njegove uže porodice.
3. Svi podaci se čuvaju u evidenciji Registra državne službe u skladu s
propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

Član 17.

Sekretar sa posebnim zadatkom

1. Sekretar sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status državnog
službenika, se vraća na isto ili slično radno mjesto ako bi izgubio svoj
posebni zadatak u slijedećim slučajevima:
a) nepravilno postavljanje;
b) nezadovoljavajući probni rad;
c) završetak posebnog zadatka;
d) dobrovoljna ostavka sa položaja.

Član 18.

Prava i obaveze savjetnika

1. Savjetniku se ne garantuje sigurnost uživanja položaja:
a) Savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od strane organa koji ga je imenovao, na prijedlog ovlaštenog
predlagača;
b) mandat savjetnika ne može biti duži od mandata osobe koju
savjetuje;
c) imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u
položaj državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.
2. Ukoliko državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju
sekretara odnosno pomoćnika ministra, bude imenovan na položaj
savjetnika, smatrat će se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan.
U tom slučaju, državni službenik na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.
3. Državni službenik iz člana 18. stav 2., s izuzetkom državnih
službenika na položaju sekretara odnosno pomoćnika ministra, vraća se
na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada
prestaje njegovo imenovanje.
4. Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura
za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo
kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u
Bosni i Hercegovini.
5. Podzakonski akti određuju specifične slučajeve nespojivosti sa radnim
mjestom savjetnika.

POGLAVLJE IV - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA,
PREMJEŠTAJ, ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA,
UNAPREĐENJE

Član 19.

Upražnjena mjesta

1. Ukoliko u ustanovi postoji upražnjeno mjesto državnog službenika,
institucija prvo interno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto. Institucija
razmatra da li se, u skladu sa članom 32. ovog zakona, to radno mjesto
može popuniti internim premještajem državnog službenika zaposlenog
na sličnom radnom mjestu u instituciji.
2. Ukoliko ovakav interni premještaj nije moguć, Agencija, u skladu sa
članom 33. ovog zakona, pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto
eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom
položaju u drugoj instituciji.
3. Ukoliko ovakav eksterni premještaj nije moguć, upražnjeno mjesto se
oglašava putem javne konkurencije, koja se provodi u skladu sa ovim
zakonom.

Član 20.

Interno oglašavanje

1. Agencija oglašava upražnjeno mjesto.
2. Interni oglas se objavljuje najmanje jedan mjesec dana prije krajnjeg
roka za prijave u ''Službenom glasniku BiH'' i u instituciji u kojoj se
upražnjeno mjesto pojavilo.
3. Interni oglas sadrži:
a) opis upražnjenog radnog mjesta;
b) opis vrste konkurencije;
c) popis najvažnijih oblasti konkurencije;
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja;
e) posebne akademske i profesionalne uslove za radno mjesto koje
se popunjava;
f) druge uslove koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće
radno mjesto.

Član 21.

Javno oglašavanje

1. Agencija oglašava upražnjeno mjesto.
2. Javni oglas se objavljuje najmanje tri mjeseca prije krajnjeg roka za
prijave u ''Službenom glasniku BiH'', a objavit će se i u:
a) službenim glasilima entiteta i ''Službenom glasniku Distrikta
Brčko'' i;
b) u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i;
c) u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj
teritoriji Bosne i Hercegovine.
3. Javni oglas sadrži opće uslove za postavljenje državnog službenika te
uslove navedene u članu 20. stav 3. ovog zakona.

Član 22.

Opći uslovi za postavljanje državnog službenika

1. Da bi bila postavljena na mjesto državnog službenika, osoba mora
ispunjavati slijedeće opće uslove:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starija od 18 godina;
c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili
akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme;
d) da je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova
predviđenih ovim položajem;
e) da je regulisala vojnu obavezu u skladu sa zakonom;
f) da nije otpuštena iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere
na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri
godine prije dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta u
''Službenom glasniku BiH'';
g) imati uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv te osobe;
h) da nije obuhvaćena odredbom člana IX.1 Ustava Bosne i
Hercegovine.
2. Izuzetno od uslova utvrđenih u stavu 1. ovog člana državni službenici
ranije postavljeni na radno mjesto stručnog saradnika, u periodu ne dužem
od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti osobe sa
završenom višom stručnom spremom (VI stepen).

Član 23.

Nediskriminacija

Prilikom organizovanja javne konkurencije Agencija osigurava da se kod izbora
državnog službenika neće vršiti diskriminacija, u skladu sa članom 15.2 ovog
zakona.

Član 24.

Komisije za izbor

1. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrasne
u provođenju javne konkurencije.
2. Na način utvrđen podzakonskim aktima, komisiju za izbor
sačinjava najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni
službenici iz institucije na koju se javna konkurencija odnosi i koji imaju
akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim
procesom javne konkurencije, dok se ostala dva člana imenuju sa liste
eksperata koju utvrdi Agencija.
3. Komisije za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i
usvajaju poslovnik o radu većinom glasova svih članova.

Član 25.

Ostavka i diskvalifikacija članova komisije za izbor

1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana komisije za
izbor, taj član daje ostavku na članstvo u komisiji.
2. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena
članova komisije za izbor.
3. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora državne službe za žalbe
(u daljem tekstu: Odbor) zatražiti diskvalifikaciju bilo kojeg člana
i komisije za izbor na osnovu:
a) sukoba interesa iz člana 16. ovog zakona;
b) očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
c) nedostatka neophodnog stručnog znanja.
4. Proces zapošljavanja se neće obustaviti tokom ispitivanja navoda za
diskvalifikaciju člana komisije za izbor. U slučaju da Odbor ili
nadležni sud to zatraže, cjelokupni proces prijema kandidata će biti
proglašen nevažećim. U tom slučaju, Agencija ponovo organizuje postupak javne konkurencije u skladu sa ovim zakonom.

Član 26.

Javna konkurencija

1.Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javne konkurencije.
2.Javna konkurencija sadrži:
a) javni ispit;
b) stručni ispit.
3.Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom
utvrđuje način i program polaganja ispita.

Član 27.

Izborni proces

1.Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu
profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javne konkurencije
koja je identična za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno
mjesto. Takva javna konkurencija se održava najmanje 30 dana nakon
krajnjeg roka za prijave.
2.Podzakonski akti određuju ssistem dodjele bodova za svakog kandidata
u skladu sa čl. 22., 26., 70. i 71. ovog zakona.
3.Agencija objavljuje rezultate javne konkurencije i pismeno obavještava
sve kandidate o rezultatima koje su postigli, u skladu sa ovim zakonom.

Član 28.

Postavljanje državnog službenika

1.Državnog službenika postavlja Agencija u skladu sa rezultatom koji
je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno
mišljenje nadležne institucije.
2.Rukovodeće državne službenike imenuje nadležna institucija, po
prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, sa liste uspješnih
kandidata koji su prošli javnu konkurenciju.
3.Rezervna lista uspješnih kandidata se čuva do isteka probnog rada
postavljenog državnog službenika.
4.Postavljanje se vrši uspravnim aktom objavljenim u ''Službenom
glasniku BiH''. Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni
službenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova službe.
5.Akt o postavljenju sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv institucije u kojoj je državni službenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
6.Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve
vjernosti. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Potpisani tekst zakletve je
sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.

Član 29.

Probni period

1.Nakon preuzimanja dužnosti, državni službenik prolazi period
probnog rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata
period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje
dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
2.Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor
odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda.
Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomoćnika ministra vrši ministar
i zamjenici ministra.
3.Ukoliko je ocjena rada:
a) zadovoljavajuća, organ nadležan za postavljanje potvrđuje
postavljanje državnog službenika;
b) nezadovoljavajuća, organ nadležan za postavljanje razrješava
dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja
naknade zbog otpuštanja. Razriješeni državni službenik ima, u skladu
s članom 63. ovog zakona pravo zatražiti od Odbora preispitivanje
svog predmeta.
4.Suprotno stavu 3 b) ovog člana državnom službeniku može se
produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu sa osnovanim
zahtjevom podnesenim organu nadležnom za postavljenje.
5.Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti u skladu sa stavom 3 b)
ovog člana, slijedeći uspješni kandidat sa rezervne liste iz člana 28.
stav 4. ovog zakona postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog
službenika.

Član 30.

Ocjena rada

1.Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu
njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme
trajanja službe. Državni službenik ravnopravno sarađuje tokom
datog perioda sa njemu direktno nadređenim.
2.Ocjenu rada rukovodnih državnih službenika utvrđuje rukovodilac
Institucije.
3.Ocjenu rada sekratara i pomoćnika ministra u Vijeću ministara utvrđuje
ministar i zamjenik ministra na prijedlog organa nadležnog za
postavljanje.
4.Ocjenu rada sekretara na posebnom zadatku u Vijeću ministara utvrđuje
Vijeće ministara na prijedlog organa nadležnog za postavljenje.
5.Direktno nadređeni ocjenjuje rad svih državnih službenika
najmanje svakih dvanaest mjeseci.
6.Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova
predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period
utvrdi direktno nadređeni.
7.Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom unapređenja i
internih premještaja. Svi državni službenici:
a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u
personalnom dosjeu, u skladu sa članom 60. stav 2. ovog zakona;
b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože
pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju mogućnost
preispitivanja svog predmeta od strane Odbora u skladu sa
članom 63. ovog zakona.
8.Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, u cilju
poboljšanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konsultacije
s njim odredi njegov direktno nadređeni.
9.Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija po
pribavljenom mišljenju nadležne institucije iz člana 7.1. b) ovog zakona,
razrješava dužnosti državnog službenika. Ukoliko su dvije uzastopne
ocjene rada negativne za rukovodeće državne službenike iz člana
7.1.a) ovog zakona, nadležna institucija ih razrješava po pribavljenom
mišljenju Agencije. Državni službenik može od Odbora tražiti
preispitivanje razrješenja u skladu sa članom 63. ovog zakona.

Član 31.

Unapređenje

1. Unapređenje državnog službenika na više radno mjesto iz člana 7.
stav 1. ovog zakona u istoj ili drugoj ustanovi Bosne i Hercegovine
obavlja se isključivo putem javne konkurencije.
2. Unapređenje javnog službenika u višu kategoriju iz člana 7. stav 2.
ovog zakona zasniva se na pozitivnoj osjeni rada i o njemu odlučuje organ
nadležan za njegovo postavljenje.

Član 32.

Interni premještaj

1.Interni premještaj sa radnog mjesta državnog službenika na slično radno
mjesto u istoj instituciji može biti dobrovoljan ili nametnut državnom
službeniku u skladu sa objektivno utvrđenim potrebama državne službe.
2.Za dobrovoljni premještaj je neophodno postojanje upražnjenog radnog
mjesta u skladu sa članom 19. ovog zakona. Ovo upražnjeno radno
mjesto se popunjava putem internog oglašavanja i na osnovu
odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio za radno
mjesto.
3.Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, državni
službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu.

Član 33.

Prekobrojnost

1.Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja
obima poslova institucije.
2.Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog
institucija.
3.Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, u skladu sa
članom 19. ovog zakona isključivo raspoređuje na slično upražnjeno
radno mjesto državnog službenika u drugoj instituciji:
a) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku koji
je proglašen prekobrojnim se nudi privremeno penzionisanje u skladu
sa zakonom;
b) ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće organ nadležan za
postavljenje razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika
koji može od Odbora zatražiti preispitivanje svog razrješenja u
skladu sa članom 63. ovog zakona;
c) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim ima pravo na
otpremninu u skladu sa članom 42. ovog zakona te na naknadu
za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom;
d) ukoliko se oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu
dana od dana razrješenja sa dužnosti, državni službenik ima prednost
prilikom ponovnog zaposlenja u državnoj službi.

Član 34.

Sekretar sa posebnim zadatkom.

1.Sva radna mjesta sekretara sa posebnim zadatkom se objavljuju u javnoj
konjurenciji za zapošljavanje u skladu sa članom 21. ovog zakona.
2.Sekretara sa posebnim zadatkom imenuje institucija, na određen vremenski
period koji nije duži od pet godina. Najduži period postavljenja na isto
radno mjesto je deset godina.
3.Posebnim zadatkom utvrđuju se dužnosti i ciljevi koje sekretar treba
ispuniti. Sadržaj posebnog zadatka se objavljuje u ''Službenom glasniku
BiH'' u isto vrijeme kad i postavljenje sekretara sa posebnim zadatkom.
4.Realizaciju ciljeva definisanih njegovim mandatom procjenjuje se kroz
godišnju ocjenu rada. Ponovna dodjela mandata se zasniva na pozitivnoj
ocjeni rada.
5.Član 19., 31., 32. i 33. ovog zakona se ne odnose na sekretara sa posebnim
zadatkom.

POGLAVLJE V - PLAĆE I NAKNADE

Član 35.

Kriteriji za utvrđivanje plaća

1.Državni službenik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu
držanog službenika.
2.Odredbe člana 35. do člana 42. ovog zakona predstavljaju strukturu
plaće za državne službenika u institucijama.

Član 36.

Struktura plaća

1.Polazna osnova za obračun plaće za sve službenike u institucijama je ista i
utvrđuje je Vijeće ministara.
2.Državni službenici su svrstani u šest platnih razreda; prvi platni razred su
stručni saradnici, drugi platni razred su viši stručni saradnici, treći platni
razred su stručni savjetnici, četvrti platni razred su rukovodioci
organizacionih jedinica, peti platni razred su pomoćnici ministara i šesti
platni razred su sekretari i sekretari sa posebnim zadatkom.
3.Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda
utvrđuje Vijeće ministara.

Član 37.

Obračun plaća

1.Plaća se određuje tako da se osnova iz člana 36. ovog zakona pomnoži
sa koeficijentom platnog razreda i poveća za dodatak radi unapređenja u
skladu sa članom 31.2. ovog zakona te ukupan iznos poveća po osnovu
radnog staža.
2.Državni službenik koji je unaprijeđen u skladu sa članom 31.2. ovog
zakona ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 30% od visine
plaće utvrđene za to radno mjesto. Vijeće ministara utvrđuje iznose
povećanja plaća.
3.Plaća se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a
najviše do 20%.

Član 38.

Naknada za privremeno obavljanje poslova

1.U slučaju da u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta državnih
službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim
službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u instituciji povećava se
plaća do 50%, u zavisnosti od nastalog povećanja obima posla.
2.Agancija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi za
primjenu stava 1. ovog člana.

Član 39.

Plaćeno odsustvo

Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.

Član 40.

Ostale naknade

1.Državni službenik ima pravo na naknadu za:
a) troškove prijevoza na posao i sa posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) u slučaju smrti državnog službenika ili člana njegove uže obitelji;
e) troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad;
f) troškove za obrazovanje;
g) jubilarne nagrade;
h) otpremninu pri odlasku i penziju.

2.Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od
60 kilometara od mjesta obavljanja službenih zaduženja imaju pravo u 2
(dvije) naredne godine na naknadu troškova odvojenog života i smještaja u
mjestu rada.

Član 41.

Naknada za službena putovanja

1.Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim
putovanjima kao što su dnevnice, troškovi prijevoza i sl.
2.Vijeće ministara podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz
stava 1. ovog člana.

Član 42.

Prava u slučaju prekobrojnosti

1.U slučaju razrješenja sa dužnosti nastalog usljed prekobrojnosti iz člana
33. ovog zakona razriješeni državni službenik ima pravo na otpremninu u
visini iznosa šestomjesečne plaće.
2.Visina otpremnine navedene u stavu 1. ovog člana povećava se na 12
mjeseci kod državnih službenika koji imaju najmanje 15 godina radnog
staža.

Član 43.

Plaća savjetnika

Plaća savjetnika se veže za plaću pomoćnika ministra iz petog platnog razreda.

Član 44.

Odobravanje plaća i naknada državnih
službenika i savjetnika

Plaće i naknade utvrđuju se Budžetom institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine koji odobrava Parlamentarna skupština.

POGLAVLJE VI - USLOVI RADA

Član 45.

Propisi o radu i socijalnom osiguranju

Na državnog službenika se primjenjuju Zakon o radnim odnosima i drugi zakoni koji regulišu prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Član 46.

Odsustvo i godišnji odmor

1.Državni službenici od prvog do trećeg platnog razreda imaju pravo na
godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno
odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.
2.Državni službenici od četvrtog do šestog platnog razreda imaju pravo
na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno
odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.
3.Godišnji odmor za državne službenike u dužem trajanju od predviđenog
u stavu 1. može se utvrditi podzakonskim aktom.

Član 47.

Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom

Podzakonskim aktom utvrđuju se uslovi u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom.

Član 48.

Sekretar sa posebnim zadatkom

Sekrataru sa posebnim zadatkom se ne dozvoljava rad sa skraćenim radnim
vremenom.

Član 49.

Stručno obrazovanje i usavršavanje

1.Državni službenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom
obrazovanju i usavršavanju.
2.Državni službenik ima pravo i obavezu da učestvuje na savjetovanjima
i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
3.O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim
oblicima obrazovnih aktivnosti, odlučuje osoba određena podzakonskim
aktom vodeći pri tome računa o podjednakom učešću svih
državnih službenika.

POGLAVLJE VII - PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 50.

Prestanak radnog odnosa državnog službenika

1.Državnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj službi u
slijedećim slučajevima:
a) dobrovoljno istupanje iz državne službe;
b) ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za penzionisanje;
c) trajna nesposobnost da obavlja svoje radne dužnosti zbog
zdravstvenog stanja, pod uslovom da državni službenik nije u
stanju da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto u
državnoj službi;
d) gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine;
e) sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i
Hercegovine i njenim zakonima;
f) prekobrojnost;
g) istek perioda na koji je sekretar sa posebnim zadatkom postavljen,
u slučajevima kada sekratar na posebnom zadatku nije prije
postavljanja bio državni službenik;
h) odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve;
i) nezadovoljavajući probni period;
j) dvije uzastopno negativne ocjene rada;
k) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora
mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od 6 mjeseci;
l) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u
državnoj službi.

Član 51.

Postupak za prestanak radnog odnosa

1.Državnog službenika razrješava Agencija, po pribavljenom mišljenju
nadležne institucije sa izuzetkom člana 50.1.i) ovog zakona.
2.Rukovodeće državne službenike razrješava organ nadležan za
postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije, sa izuzetkom člana
50.1.i) ovog zakona.
3.Državni službenik iz st. 1. i 2. ovog člana može tražiti od Odbora
preispitivanje odluke o razrješenju u skladu sa članom 63. ovog
zakona.

Član 52.

Naknade

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status,
osim u slučaju iz člana 50.1.b) i f) ovog zakona.

Član 53.

Nepravilna postavljenja

Odbor će poništiti zapošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno odredbama ovog zakona, što će se detaljnije urediti podzakonskim aktom.

POGLAVLJE VIII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

Član 54.

Disciplinska odgovornost

1.Državni službenik se može smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja
službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat
njegove krivice.
2.Povrede službenih dužnosti mogu biti:
a) izvršenje radnji koje predstavljaju krivično djelo protiv službene
dužnosti ili drugo krivično djelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi
šteta ugledu državne službe što čini radnika nepodobnim za rad u
državnoj službi;
b) odavanje državne, vojne i službene tajne, odnosno povreda propisa
o čuvanju tih tajni;
c) zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlaštenja;
d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova
i zadataka;
e) odbijanje izvršenja zakonitih naređenja neposrednog pretpostavljenog;
f) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima
ili drugim licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred
organima državne službe;
g) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima
državne službe;
h) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje
nepažnje;
i) neopravdan izostanak sa posla;
j) kršenje pravila radne discipline u državnoj službi;
k) neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka
u državnoj službi;
l) neprimjereno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim
osobama u vršenju državne službe.''
3.Odgovornost za izvršenje krivičnih dijela i prekršaja ne isključuje
disciplinsku odgovornost državnog službenika, pod uslovom da takvo
djelo istovremeno predstavlja povredu dužnosti.
4.Podzakonskim aktima će se detaljnije urediti povrede službenih
dužnosti.

Član 55.

Disciplinski postupak

1.Državni službenici i zaposlenici institucija imaju pravo da, protiv
državnog službenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekršio član
54. ovog zakona, uz diskreciju podnesu zahtjev za disciplinski postupak
organu nadležnom za postavljanje.
2.Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju ministru i zamjenicima
ministra.
3.Prilikom primanja zahtjeva za disciplinski postupak protiv državnog
službenika, organ nadležan za postavljanje:
a) izdaje, po prijemu informacije, pismenu potvrdu osobi koja je zahtjev
predala, a istovremeno se pismena potvrda šalje i Agenciji;
b) može proslijediti slučaj ombudsmenu iz člana 61. ovog zakona;
1. ombudsmen izrađuje izvještaj i dostavlja ga osobi koja je zahtjev predala, osobi protiv koje je zahtjev predat i organu nadležnom za postavljanje;
2) ombudsmen može dati preporuke i/ili predložiti mjere organu
nadležnom za postavljanje;
c) osigurava osobi koja je predala zahtjev diskreciju postupka pred
ombudsmenom;
d) nakon provedenog postupka izriče disciplinske mjere pismene opomene
ili pismeni ukor, a u slučaju da smatra da povreda dužnosti od strane
državnog službenika zaslužuje strožiju mjeru, predmet će proslijediti
Agenciji, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa nadležnog
za postavljenje.
4.Agencija je nadležna za utvrđivanje disciplinske mjere za svoje državne
službenike i može izreći disciplinsku mjeru u skladu sa stavom 3. d)
ovog člana.
5.Ukoliko izvještaj Ombudsmena ne sadrži zadovoljavajuću preporuku
ili ukoliko organ nadležan za postavljanje ili Agencija ne donese
odgovarajuću mjeru u slučaju državnog službenika protiv kojeg je
pokrenut zahtjev za disciplinskim postupkom, državni službenik može
tražiti od Odbora i nadležnog suda preispitivanje izvještaja i/ili mjere, te:
a) imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom
nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom;
b) ostvariti pravo da bude saslušan i dobije pravnog zastupnika pred
organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom.
6.Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog službenika
za povrede radnih dužnosti sprovodi se u skladu sa načelima krivičnog
postupka, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 56.

Disciplinske mjere

1.U slučaju da državni službenik učini povredu iz člana 54. ovog
zakona mogu se izreći slijedeće disciplinske mjere:
a) pismena opomena;
b) pismeni ukor;
c) suspenzija prava učešća u javnim konkurencijama u državnoj
službi u periodu od najviše dvije godine;
d) kaznena suspenzija sa poslova i plaće tokom perioda od dva
dana do 30 dana;
e) degradiranje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta;
f) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Član 57.

Krivični postupak

1.U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak
na osnovu istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi
pokrenuti disciplinski postupci se suspendiraju, sa izuzetkom člana 58.
ovog zakona dok nadležni sud ne donese pravosnažnu presudu u
krivičnom postupku.
2.Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
a) državni službenik se vraća na svoje ranije radno mjesto i njegov
personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom
postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom;
b) disciplinske mjere se ne mogu poduzeti na osnovu istih činjenica po
kojima je državni službenik oslobođen.
3.Ukoliko se optužba protiv državnog službenika odbije, disciplinski
postupak se može poduzeti na osnovu istih činjenica u skladu sa članom
54. ovog zakona.
4.Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak
proglasi krivim, institucija se obvezuje činjenicama koje je utvrdio
nadležni sud.

Član 58.

Preventivna suspenzija

1.Kada se pokrene postupak u skladu sa članom 57. ovog zakona, organ
nadležan za postavljanje državnog službenika odmah suspenduje
državnog službenika u slučajevima:
a) da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za
krivično djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, i/ili;
b) da se državni službenik nalazi u pritvoru.
2.Kada se pokrene postupak u skladu sa članom 57. ovog zakona, organ
nadležan za postavljenje državnog službenika može suspendovati
državnog službenika u slučajevima:
a) da je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za
krivično djelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje
pet godina i;
b) da je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog djela za koje
se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina;
c) da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela.
3.U slučaju preventivne suspenzije:
a) osoba koja je suspendirana prima puni iznos plaće;
b) disciplinski postupak se suspenduje sve dok se ne donese pravosnažna
presuda nadležnost suda.

POGLAVLJE IX - UPRAVLJANJE
DRŽAVNOM SLUŽBOM

Član 59.

Smjernice vođenja kadrovske politike

Nadležna institucija utvrđuje opće smjernice za vođenje kadrovske politike u institucijama i donosi podzakonske akte koji proizilaze iz ovog zakona.

Član 60.

Institucije

1.Svaka institucija osniva jedinicu koja je zadužena za implementaciju
odredbi ovog zakona (u daljem tekstu: Jedinica).
2.Jedinica u institucijama osigurava upravljanje osobljem institucija i vodi
dosje za svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni
službenik koji obavlja dužnosti u instituciji ima nesmetan pristup
svom administrativnom dosjeu.
3.Jedinica institucije usklađuje aktivnosti institucije i sarađuje sa
Agencijom.
4.Po prethodnom odobrenju rukovodioca institucije, organ nadležan za
postavljanje podnosi Agenciji godišnji izvještaj o radu i plan rada za
narednu godinu.

Član 61.

Ombudsmen

1.Ombudsmen pomaže u realizaciji i poštovanju principa utvrđenih u ovom
zakonu i u skladu sa odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u
pitanjima koja se odnose na status državnog službenika.
2.Svi državni službenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto
ombudsmena jednog državnog službenika. Ombudsmen ne smije biti član
organa nadležnog za postavljanje u instituciji u kojoj obavlja svoju dužnost.
Ista osoba može biti postavljena za ombudsmena dvaju ili više institucija.
3.Izbor ombudsmena potvrđuje organ nadležan za postavljenje.

Član 62.

Agencije za državnu službu

1.Vijeće ministara osniva Agenciju za državnu službu i imenuje njenog
rukovodioca. Rukovodilac Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara
sa posebnim zadatkom, a bira se i postavlja u skladu sa članom 34.
ovog zakona, na period od pet godina.
2.Agencija:
a) osigurava:
1) realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev
institucija;
2) pomaže institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike,
organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog
registra osoblja;
3) obuku i razvoj državne službe;
b) podnosi godišnji izvještaj o radu i plan rada za narednu godinu
Vijeću ministara na odobravanje;
c) provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijeća ministara;
d) obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom.
3.Agencijom rukovodi rukovodilac Agencije koji donosi Pravilnik o
unutrašnjoj organizaciji Agencije uz prethodnu saglasnost Vijeća
ministara.

Član 63.

Odbor državne službe za žalbe

1.Odbor državne službe za žalbe, u skladu sa ovim zakonom i njegovim
podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka,
preduzetih ili propuštenih radnji institucije i/ili Agencije koje se odnose
na status državnih službenika i to na zahtjev:
a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili
propuštena radnja odnosi;
b) institucije gdje službenik obavlja svoju dužnost;
c) Agencije.
2.Odbor:
a) saslušava podnosioca žalbe, ukoliko je to primjereno situaciji;
b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;
c) traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa;
d) usvaja poslovnik koji se objavljuje u ''Službenom glasniku BiH''.
3.Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i
pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora su:
a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od strane nadležnog
suda, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine;
b) dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.
4.Vijeće ministara osniva Odbor koji se sastoji od tri člana.
a) Javna konkurencija za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru
se oglašava u ''Službenom glasniku BiH'', diplomatskim i
konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja
se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje
tri mjeseca prije roka za predaju molbi. Oglas sadrži iste uslove
koji su navedeni u čl. 20.3 i 22. ovog zakona.
b) Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijeće
ministara, bira članove Odbora, na osnovu njihovog radnog
iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru.
Članovi 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona se odnose i na
komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora;
c) Vijeće ministara imenuje članove Odbora na rok od četiri godine
sa mogućnošću ponovnog izbora;
d) Član Odbora je:
1) nezavisan i nepristrasan;
2) nije na javnoj funkciji na koju je izabran direktno ili indirektno,
odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem
zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti
u Bosni i Hercegovini;
3) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu
Vijeća ministara, koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti
i konsenzusom ostalih članova Odbora;
e) Činom imenovanja, članovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu
statusa koji odgovara statusu sekretara.
Podzakonskim aktima koje usvoji Vijeće ministara dalje se reguliše
status članova Odbora.

POGLAVLJE X - PRELAZNE ODREDBE

Član 64.

Postojeći radnici

1.Zakonski status radnika u postojećim ustanovama ostaje isti danom
stupanja na snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna
mjesta ne obavi kompletan postupak revizije u skladu sa ovim članom.
2.Agencija donosi rješenje prestanka radnog odnosa radnika iz stava 1.
ovog člana koji su uposleni protivno odredbama Zakona o državnoj
upravi ili ne ispunjavaju uslove iz člana 22. ovog zakona. Za
upražnjena radna mjesta organizira se javna konkurencija. Rješenje o
prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja kompletnog
postupka javne konkurencije u skladu sa ovim zakonom.
3.Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje
se odnosi javna konkurencija može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa
javne konkurencije.
4.Radnici iz stava 1. ovog člana koji su zaposleni u skladu sa Zakonom
o državnoj upravi koji je bio na snazi u momentu postavljanja i koji
ispunjavaju uslove iz člana 22. ovog zakona, prolaze kroz postupak
ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja uređuje
Agencija za državnu službu uzimajući u obzir princip ocjene rada iz
člana 30. ovog zakona.
5.Organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje onih radnika
koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu
uspješno prošli postupak ocjenjivanja ili ne ispunjavaju uslve iz člana
22. ovog zakona. Za upražnjena mjesta organizira se javna konkurencija.

Član 65.

Naknada

1.Radnik kojem u smislu člana 64. ovog zakona prestane radni odnos,
ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene
u instituciji u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem stupi na snagu
ovaj zakon.
2.Otpremnina iz stava 1. ovog člana isplaćuje se radniku za ukupan
radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plaća iz stava 1.
ovog člana pomnoži sa koeficijentom, i to za:

Radni staž osiguranja koeficijent

a) do 5 godina 1,33
b) od 5 do 10 godina 2,00
c) od 10 do 20 godina 2,66
d) preko 20 godina 3,00

Član 66.

Donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa

1.Istovremeno sa donošenjem rješenja o prestanku radnog odnosa,
organ nadležan za postavljenje odlučuje po službenoj dužnosti i o pravu
na otpremninu radnika u smislu člana 65. ovog zakona.
2.Otpremninu po osnovu rješenja donesenog na osnovu stava 1. ovog
člana isplaćuje Ministarstvo za trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Član 67.

Žalba

Radnik koji smatra da je organ nadležan za postavljenje povrijedio neko
njegovo pravo koje je utvrđeno Poglavljem X ovog zakona, može u roku od 15
dana od dana prijema takvog rješenja izjaviti žalbu Odboru u skladu sa članom
63. ovog zakona.

Član 68.

Ograničenje u primjeni

1.Dok se ne donesu propisi o radnim odnosima, te pravima i obavezama
temeljem radnog odnosa na nivou Bosne i Hercegovine, na zaposlene
u institucijama će se primjenjivati važeći propisi iz ove oblasti.
2.Dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese Zakon
o komunikacijama, na Regulatornu agenciju za komunikacije
primjenjivat će se samo čl. 2., 3. i 16. ovog zakona.

POGLAVLJE XI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 69.

Odredbe za primjenu i ukidanje zakona

1.Vijeće ministara na prvom zasjedanju nakon stupanja na snagu ovog
zakona će:
a) objaviti javni konkurs za rukovodioca Agencije;
b) objaviti javni konkurs za članove Odbora;
c) imenovati Radnu grupu od pet članova u skladu sa članom 24.2
ovog zakona koja će obavljati sljedeće zadatke i to:
1) obavljati funkciju Komisije za izbor rukovodioca Agencije;
2) obavljati funkciju Komisije za izbor članova Odbora
prema članu 63.4.b) ovog zakona;
3) pomagati rukovodiocu Agencije i članovima Odbora u procesu
organizovanja i uspostavljanja Agencije i Odbora.
2.Vijeće ministara će u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona postaviti članove Odbora.
3.Rukovodilac Agencije će u roku od mjesec dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona donijeti pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije.
Po donošenju pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencija će objaviti
javni konkurs za popunu radnih mjesta u Agenciji.
4.U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona institucije
na koje se odnosi ovaj zakon dužne su implementirati čl. 7. do 13. u
pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji.
5.Do uspostavljanja Agencije i Odbora i donošenja podzakonskih akata
na osnovu ovog zakona primjenjivat će se odredbe Zakona o državnoj
upravi i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona, kojima se
uređuje radno pravni status državnih službenika ukoliko nisu u
suprotnosti sa odredbama ovog zakona, a najduže 12 mjeseci nakon
stupanja na snagu ovog zakona.
6.Vijeće ministara može posebnom odlukom urediti formiranje tijela/
institucije koje će vršiti obuku državnih službenika.

Član 70.

Završna odredba

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Službenom
glasniku BiH''.

_________________________________