Koristeći se ovlastima koje su mi date člankom V Aneksa 10. (Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora;
i posebno uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik ''pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koje si pojave u svezi s civilnom provedbom'';
Pozivajući na stavak XI. 2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, ''donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim'', u svezi sa određenim pitanjima, uključujući (sukladno točki (c) ovog stavka) i ''mjere
u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta koje ''mogu uključivati poduzimanje mjera protiv osoba koje obnašaju javne dužnosti ili dužnosnika...za koje Visoki predstavnik ustanovi da su prekršili zakonske obveze utvrđene Mirovnim sporazumom odnosno uvjete za njegovu provedbu'';
Konstatirajući da je u stavku X:4 Aneksa Deklaracije Vijeća za provedbu mira sačinjenog u Madridu 16. prosinca 1998. godine navedeno da Vijeće potvrđuje da se dužnosnicima kojima je od strane Visokog predstavnika zabranjeno obnašanje službenih dužnosti ''može također zabraniti da se do daljnjeg kandidiraju na izborima i da obnašaju bilo koju drugu izbornu ili imenovanu dužnost i dužnost u političkim strankama'';
Imajući na umu značaj koji Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i Vijeće za provedbu mira pridaju uspostavljanju vladavine zakona i čvrstog pravosudnog sustava;
Imajući na umu dalje značaj koji se Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima pridaje povratku prognanika i raseljenih osoba u njihove predratne domove;
Iz ovdje utvrđenih razloga, ovim donosim slijedeću


O D L U K U


Kojom se smjenjuje gospodin DAVOR ŠILIĆ sa položaja doministra pravosuđa i uprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i zabranjuje mu se obnašanje svake službene ili izborne dužnosti i kandidiranje na izborima, ukoliko ili sve dotle dok ga Visoki predstavnik naknadnom odlukom eventualno izričito ne ovlasti da iste obnaša.
Kojom se isti suspendira sa dužnosti suca Kantonalnog suda Hercegovačko-neretvanskog kantona na odsustvu, te sa svake buduće sudačke ili tužiteljske dužnosti do donošenja naredne odluke od strane Visokog sudačkog i tužiteljskog vijeća.
Odluka stupa na snagu odmah i neće zahtijevati poduzimanje dodatnih proceduralnih mjera. Gospodin Davor Šilić mora svoj ured napustiti odmah. Isto tako odmah prestaje svako njegovo pravo na primitak naknada, nadoknadu troškova ili bilo koje privilegije odnosno status koji proističe iz njegovog mjesta
doministra pravosuđa i uprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Ova odluka objavljuje se odmah u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i ''Službenim/Narodnim novinama Hercegovačko-neretvanskog kantona''.


RAZLOZI ZA SMJENJIVANJE


Gospodin Šilić obnaša dužnost doministra za pravosuđe i upravu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu od 1. siječnja 2000. godine. Tijekom obnašanja poslova doministra pravosuđa i uprave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gospodin Šilić je demonstrirao svojim ponašanjem uporno i učestalo onemogućavanje i ometanje rada pravosuđa.
Tijekom 2000. i 2001. godine gospodin Šilić je u nekoliko navrata ometao rad povjerenstava zaduženih za imenovanja u oblasti pravosuđa time što je davao upute po pojedinačnim slučajevima.
U slučaju bivšeg općinskog tužitelja u kantonu, gospodin Šilić je jasno ometao proces njegovog ponovnog imenovanja posredstvom svog pisma od 16. studenog 2000. godine naslovljenog na Federalno povjerenstvo za imenovanje tužitelja. Gospodin Šilić je u svojem pismu zahtijevao neprimjerene podatke kako bi onemogućio ponovno imenovanje ovog tužitelja.
Gospodinu Šiliću je ukazano na njegove postupke tijekom rasprave Federalnog povjerenstva za imenovanje sudaca. U roku od tjedan dana nakon ove rasprave gospodin Šilić pokušao je narušiti ugled bivšeg tužitelja. Gospodin Šilić je dana 26. veljače 2002. godine dodatno zlouporabio svoj položaj doministra pravosuđa, izdavanjem naloga kantonalnom tužitelju da iz neutemeljenih razloga poništi bivšem tužitelju novo imenovanje na dužnost općinskog stručnog suradnika. Gospodin Šilić je suočen 1. ožujka sa svojim posljednjim pokušajem da zlouporabi službeni položaj. Gospodin Šilić je na posljetku 04. ožujka opozvao svoj nalog za poništenje. Bitno je dodati da usprkos njihovom velikom značaju ni u jednoj od intervencija gospodina Šilića kao supotpisnik nije bio ministar pravosuđa.
Pored toga, gospodin Šilić zauzimao je dva stana tijekom obnašanja dužnosti suca i kasnije doministra. Primio je nalog o deložaciji od Gradske općine Mostar zapad koji datira od 16. kolovoza 2000. godine kojim mu je dat petnaestodnevni rok za iseljenje iz stana u koji se bespravno uselio. Nije postupao sukladno izdatom nalogu i nositelj stanarskog prava bio je prinuđen da podnese zahtjev za prinudnu deložaciju. Zahtjev za prinudnu deložaciju podnesen je 5. rujna 2000. godine. Gospodin Šilić je u cjelosti napustio prostorije tek u studenom 2000.
godine, i to tek nakon nekoliko intervencija i predstavki iznesenih od strane OHR-a. U ovom kontekstu, osobito je neprimjereno za jednog doministra za pravosuđe i upravu te istovremeno i suca kantonalnog suda na odsustvu da odmah ne postupi sukladno imovinskim zakonima te da kao rezultat toga dovodi u pitanje njihovu provedbu. Ovo predstavlja jasno kršenje njegovih ministarskih odgovornosti. Takvim ponašanjem se pored toga ugrožava sveukupno uspostavljanje vladavine zakona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i provedba Sporazuma o prognanim i raseljenim licima, Aneks 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Štaviše, gospodin Šilić je stalno nastojao spriječiti odvijanje tekućeg procesa
spajanja Ministarstva pravosuđa i uprave Hercegovačko-neretvanskog kantona a također nije uspio osigurati odgovarajuće zajedničke prostorije. Ovo je dodatni
dokaz njegove nespremnosti da aktivno promiče vladavinu zakona u ovom kantonu.
Na kraju, to što je gospodin Šilić zanemario uspostavu neovisnog i nepristranog pravosuđa pokazalo se u njegovom o postupanju prema Povjerenstvu za izbor sudaca Suda Bosne i Hercegovine i Federalnom povjerenstvu za imenovanje sudaca Vrhovnog suda. Kandidirao se za suca Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. U formularu Nezavisnog pravosudnog povjerenstva sa osobnim podacima koji je popunio gospodin Šilić, na pitanje da li je ikada bio član ili savjetnik ijedne političke stranke u periodu od siječnja 1991. godine do danas, njegov odgovor je glasio ''Ne''. Formular je potpisao gospodin Šilić i datum glasi na 17. siječnja 2002. godine. Značajno je i vrijedno pažnje i to kako jedan doministar pravosuđa i uprave može tvrditi da nije politički savjetnik. Ovo je u jasnoj suprotnosti sa njegovim prethodnim izjavama u obrascu izjave o materijalnom stanju koje je podnio OESS-u i Privremenom izbornom povjerenstvu, prije njegovog drugog imenovanja na mjestu doministra. Ovaj obrazac potpisao je gospodin Šilić i datum glasi na 10. srpnja 2001. godine. U rubrici ''politička stranka/koalicija'', gospodin Šilić je napisao ''HDZ''. Vidljivo je stoga da je gospodin Šilić tvrdio da s jedne strane niti pripada članstvu niti je savjetnik bilo koje političke stranke, dok je s druge strane izjavio da je njegovu kandidaturu za položaj doministra istaknula politička stranka. Suočen sa nedosljednošću ovih izjava, gospodin Šilić je uporno ponavljao da nije član niti jedne političke stranke, jasno previdjevši činjenicu da se formular Nezavisnog pravosudnog povjerenstva sa osobnim podacima protezao izvan okvira stranačkog članstva. Što je još važnije, nepristrasno pravosuđe iziskuje jasno razdvajanje političkih zasnovanih dužnosti od pravosudnih dužnosti.
Gospodin Šilić je očevidno podnio lažne podatke dok je tražio postavljanje na visoku dužnost u pravosuđu. U formularu Nezavisnog pravosudnog povjerenstva sa osobnim podacima jasno je utvrđeno da ukoliko se otkrije da je bilo koji od prikazanih podataka neistinit, nedostatan ili navodi na krivi zaključak, vršilac dužnosti može podlijegati sankcionisanju.
Na temelju svega prethodno pomenutog, tijekom niza godina gospodin Šilić
je u svojstvu doministra za pravosuđe i upravu i kantonalnog suca na odsustvu ustrajno pokazao da uspostavu vladavine zakona i jednog solidnog, nepristranog i nezavisnog pravosudnog sustava smatra potpuno zanemarljivim. Njegovi protekli i skorašnji postupci su temelj za njegovo isključenje iz daljeg obnašanja svih prethodno nabrojanih dužnosti.
Svojim ponašanjem, kako je rečeno, gospodin Šilić je onemogućavao realiziranje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.


Broj 181/02
23. svibnja 2002. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v.r.