Koristeći se ovlastima koja su mi data u članku V Aneksa 10. (Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora) Općega okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja navedenoga Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora; i posebno uzimajući u obzir članak II. 1. (d) prethodno spomenutoga Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik (pruža pomoć, kada to ocijeni potrebnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u svezi sa civilnom provedbom'';
Pozivajući se na stavak XI. 2 Zaključaka Konferencije o provedbi mira koja je održana u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, a na kojoj je Vijeće za provedbu mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o provedbi civilnoga dijela Mirovnoga ugovora, kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, ''donošenjem obvezujućih odluka, kada procijeni da je to potrebno''u svezi sa određenim pitanjima, uključujući (sukladno prema točki (c) ovoga stavka( ''mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnoga sporazuma na cjelokupnom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta'';
Imajući u vidu kominike Upravnog odbora Vijeće za provedbu mira usvojeno na sastanku održanom u Briselu 28. veljače 2002. godine u kojem se priznaje ''značaj osnivanja Visokoga sudbenog vijeća za Bosnu i Hercegovinu'';
Imajući dalje u vidu kominike Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira usvojenog na sastanku održanom 7. svibnja 2002, godine u Sarajevu u kojem je navedeno kako bi osnivanje jednog Visokog sudbenog vijeća ''položilo temelje daljnjoj reformi pravosuđa kao što je reorganizacija sudskog i tužiteljskog sustava'';
Svjestan potrebe da se nastavi sa tom reorganizacijom i procesom odabira nakon osnivanja Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine i Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske koji će zajedno tvoriti međuentitetsku strukturu Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća za Bosnu i Hercegovinu;
Pozivajući se na članak III: 5 (b) Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi da ''u razdoblju od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja odgovornosti i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine...'';
Pozivajući se na članak I:2 Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi da je ''Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcionira sukladno zakonu...'';
Uočavajući da je za jačanje demokratskih principa i vladavine zakona najbitnije da državne institucije Bosne i Hercegovine, između ostaloga, imaju ovlast da donose zakone o pravosudnim organima u cijeloj Bosni i Hercegovini;
Razmatrajući članak IV.C.4 točka 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izmijenjen i dopunjen mojom odlukom broj 161/02 od 23. svibnja 2002. godine, koji, između ostaloga, utvrđuje da ''Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće osigura samostalnost, neovisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužiteljstva u Federaciji'' i da će ''sastav i dodatne odgovornosti Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća biti određene zakonom''; te
Na temelju gore navedenog, ovim donosim slijedeću Uputu i Odluku


U P U T A

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade Republike Srpske upućuju se ovom odlukom da sačine nacrt prijedloga za pregovore u roku od 30 (trideset) dana sukladno članku III: 5 (b) Ustava Bosne i Hercegovine sa namjerom da se na državne institucije Bosne i Hercegovine prenesu sveukupne nadležnosti u oblasti pravosuđa kako bi se omogućilo da jedno Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće za Bosnu i Hercegovinu, koje se uspostavlja na državnoj razini, bude u potpunosti nadležno u ovoj oblasti pravosuđa. Ti nacrti prijedloga moraju biti razmijenjeni u roku od 30 (trideset) dana s obzirom na pregovore koji će započeti najkasnije za 30 (trideset) dana nakon toga.


O D L U K A

O DONOŠENJU ZAKONA O VISOKOM
SUDBENOM I TUŽITELJSKOM VIJEĆU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Zakon koji slijedi stupa na snagu na privremenom osnovu kako je predviđeno člankom 87. ovoga zakona, dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i postavljanja bilo kakvih uvjeta.
Ova odluka stupa na snagu odmah i bit će bez odlaganja objavljena u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i njenih kantona.


Broj 169/02
23. svibnja 2002. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v. r.

Z A K O N

O VISKOM SUDBENOM I TUŽITELJSKOM VIJEĆU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE


Osnivanje Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća
Federacije Bosne i Hercegovine


Članak 1.

Osnivanje


Ovim se zakonom osniva Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Ovaj zakon uređuje osnivanje i rad Vijeća


Članak 2.

Financiranje vijeća


Federacija Bosne i Hercegovine odgovorna je za financiranje rada Vijeća, a u odnosu na nadležnost Vijeća ustanovljenu zakonom.


Članak 3.

Pravni status


Vijeće ima svojstvo pravne osobe.


Načela neovisnog pravosuđa


Članak 4.

Neovisna sudbena vlast


Vijeće je samostalan ustavni organ sudbene vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), čiji je zadatak da osigura neovisno, nepristrasno i profesionalno sudstvo, te uspostavu profesionalnoga i učinkovitog sudbenog i tužiteljskog sustava.


POGLAVLJE II - ČLANOVI ORGANIZACIJA VIJEĆA

Članstvo


Članak 5.

Članovi Vijeća


Vijeće čine slijedeći članovi:
- sudac Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju
svi suci Suda;
- tužitelj Federalnog tužiteljstva, kojeg bira federalni tužitelj i njegovi
zamjenici;
- jedan sudac kantonalnoga ili općinskoga suda, kojeg bira Udruženje
sudija/sudaca u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- jedan tužitelj ili zamjenik tužitelja iz kantonalnoga ili općinskoga
tužiteljstva, kojeg bira Udruženje tužilaca/tužitelja u Federaciji Bosne
i Hercegovine;
- sudac za prekršaje kojeg bira Udruženje sudija/sudaca za prekršaje
Federacije Bosne i Hercegovine;
- odvjetnik kojeg bira Odvjetnička komora Federacije Bosne i
Hercegovine;
- osoba visokih moralnih vrijednosti i integriteta koju imenuje predsjednik
Federacije; i
- članovi Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća utemeljenog sukladno
Ustavu i zakonu Republike Srpske.

Članovi Vijeća su neovisni i nepristrasni u obnašanju svojih dužnosti, osobe
su visokih moralnih kvaliteta i ugleda, poznate po učinkovitosti, stručnosti
i integritetu.


Članak 6.

Mandat


Članovi Vijeća imaju mandat od četiri godine i mogu imati još samo jedan
uzastopni mandat.
Ako mandat člana prestane sukladno članku 7. prije istjecanja mandata, novi
se član bira ili imenuje kao zamjena i on obnaša dužnost u preostalom razdoblju mandata. Nakon što se okonča preostalo razdoblje mandata, ta osoba ima pravo na puni naredni mandat.


Članak 7.

Prestanak mandata


Mandat člana prestaje:
1. prestankom dužnosti na temelju koje je član imenovan u Vijeće;
2. nakon istjecanja razdoblja na koji je član izabran ili imenovan;
3. podnošenjem ostavke;
4. ako ne vrši svoje dužnosti na pravilan, učinkovit i nepristrasan način
ili ako ne ispunjava obveze koje proističu iz dužnosti koju obnaša;
5. kada počini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da vrši dužnosti u Vijeću; ili
6. kada je pravomoćno osuđen za kazneno djelo za koje zakon predviđa
kaznu zatvora, ta osuđujuća presuda rezultirat će automatskim
prestankom mandata.

Član Vijeća čiji mandat istječe sukladno točki 2. prethodnoga stavka nastavit će ostvarivati prava i vršiti dužnosti člana Vijeća sve do izbora ili imenovanja novoga člana.
Mandat člana Vijeća istječe na temelju točke 3. prvoga stavka ovoga članka na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a na temelju toč. 4. i 5. prvoga stavka ovoga članka onda kada ga Vijeće smijeni sa dužnosti.
Na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova, Vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova usvaja odluku kojom smjenjuje člana sa dužnosti iz razloga navedenih u toč. 4 i 5. prvoga stavka ovoga članka.


Članak 8.

Privremeno udaljenje od vršenja dužnosti


Vijeće privremeno udaljava od vršenja dužnosti člana protiv kojega je nadležni tužitelj podigao optužnicu, kao i člana koji je stavljen u pritvor.
Vijeće privremeno udaljava od vršenja dužnosti člana koji je suspendiran sa dužnosti na temelju koje je izabran ili imenovan u Vijeće.
Vijeće može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti člana protiv kojega je pokrenuta kaznena istraga ili disciplinski postupak, ili zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata na temelju članka 7.


Članak 9.

Novi članovi


Predsjednik Vijeća izvještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje člana u Vijeće, prema članku 5. ovoga zakona, najmanje tri (3) mjeseca prije istjecanja mandata pojedinoga člana i traži od toga tijela da izabere, ili ako je riječ o predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, da imenuje novoga člana u Vijeće.
U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog istjecanja mandata, nego iz drugih razloga te da je potrebno izabrati ili imenovati novoga člana, predsjednik Vijeća izvještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje novoga člana. Vijeće izvještava nadležno tijelo najkasnije u roku do 30 dana nakon prestanka mandata.


Članak 10.

Odsustvo


Član koji obnaša dužnost suca ili tužitelja ima pravo na odsustvo iz suda ili
tužiteljstva kako bi vršio dužnosti u Vijeću. Član ima pravo nastaviti primati plaću i druge naknade koje prima u sudu ili tužiteljstvu.
Vijeće odlučuje o pitanjima koja mogu proisteći sukladno prethodnom stavku ovoga članka, uključujući i pitanja koja se tiču neophodnosti i vremena trajanja odsustva.


Članak 11.

Nespojivost dužnosti i imunitet


Ni član Vijeća, ni član njegovoga povjerenstva ili odjela, niti član osoblja Vijeća ne smije imati položaj niti obnašati bilo kakvu dužnost u političkoj stranci, kao ni u udruzi ili fondaciji koja je povezana sa političkom strankom. Isto tako će se članovi i osoblje suzdržati od sudjelovanja u aktivnostima političkih stranaka koje imaju javni karakter. Nakon preuzimanja dužnosti u Vijeću, član je dužan potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa.
Članovi Vijeća, povjerenstva ili odjela u okviru Vijeća, neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koje radnje učinjene u vršenju službenih dužnosti.


Organizacija Vijeća


Članak 12.

Predsjednik i dopredsjednik Vijeća


Predsjednik o dopredsjednik Vijeća biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova koji su nazočni i koji glasuju. Mandat predsjednika Vijeća je četiri (4)
godine ili dok njegov mandat ne istekne ili prestane iz drugih razloga sukladno članku 7., ovisno od toga šta ranije nastupi. Trajanje mandata dopredsjednika uređuje se Poslovnikom o radu koji donosi Vijeće.


Članak 13.

Odjeli i povjerenstva


U svrhu izvršavanja zadataka i ispunjavanja obveza određenih ovim zakonom, Vijeće ima ovlasti da formira povjerenstva i odjele, ali ono djeluje i donosi odluke kao jedinstveno tijelo, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.


Članak 14.

Ovlasti odjela i povjerenstava


Vijeće može odabrati stručnjake, koji nisu članovi Vijeća, da sudjeluju u radu odjela i povjerenstava formiranih od strane Vijeća.
Stručnjaci odabrani za sudjelovanje u radu povjerenstva ili odjela su suci, tužitelji ili stručnjaci iz drugih oblasti.


Članak 15.

Kvorum, glasovanje i sastanci


Većina članova Vijeća čini kvorum. Vijeće donosi odluke većinom glasova svih
članova koji su nazočni i koji glasuju, ne ubrajajući članova koji se izuzimaju
od glasovanja, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. Glas je predsjednika odlučujući u pitanjima u kojima su glasovi podijeljeni.
Sastanke Vijeća saziva predsjednik na način kako je to utvrđeno Pravilnikom o
radu.


Članak 16.

Tajništvo Visokoga sudbenog vijeća


Stručne i administrativne poslove Vijeća vrši Tajništvo Vijeća, koje ima izvršnoga direktora.


Članak 17.

Poslovnik o radu


Vijeće usvaja i objavljuje Poslovnik o radu koji uređuje unutarnje funkcioniranje
Vijeća, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Poslovnik o radu je javni dokument.


POGLAVLJE III - NADLEŽNOST I OVLASTI


Članak 18.

Nadležnost


Vijeće ima slijedeće nadležnosti:

1. vrši odabir i imenovanje sudaca, sudaca porotnika, pričuvnih sudaca,
tužitelja i zamjenika tužitelja;
2. imenuje predsjednike sudova;
3. organima nadležnim prema ustavima predlaže kandidate za imenovanje
u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Bosne
i Hercegovine;
4. nadzire daljnje stručno usavršavanje sudaca i tužitelja i savjetuje
Centar za naobrazbu sudaca i tužitelja Federacije u svezi sa usvajanjem
programa daljnjega usavršavanja sudaca i tužitelja;
5. utvrđuje minimum daljnjega stručnog usavršavanja koje svake godine
treba proći svaki sudac i tužitelj;
6. utvrđuje uvjete za početnu obuku kandidata za sudačku i tužiteljsku
dužnost i nadzire izvođenje takve obuke;
7. razmatra godišnje izviješće Upravnoga odbora Centra za naobrazbu
sudaca i tužitelja Federacije;
8. odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih dužnosti koje obnašaju suci i
tužitelji sa sudačkom i tužiteljskom dužnošću, kao i o pitanju njihovoga
imuniteta;
9. odlučuje o upućivanju sudaca i tužitelja u drugi sud ili tužiteljstvo
ukoliko zakonom nije drugačije određeno;
10. prima pritužbe protiv sudaca i tužitelja;
11. pokreće i vodi provjeravanja i disciplinske postupke, utvrđuje
disciplinske odgovornosti i izriče disciplinske sankcije, uključujući
privremeno udaljenje sa dužnosti sudaca, sudaca porotnika, tužitelja i
zamjenika tužitelja, te odlučuje o prizivima u disciplinskim postupcima;
12.odlučuje o pritužbama koje podnosi sudac ili tužitelj koji smatra da se
njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili još šire, da se
njegova neovisnost, ili neovisnost zakonskoga postupka ugrožava ili
zanemaruju na bilo koji način;
13.predlaže Parlamentu Federacije i skupštinama kantona broj sudaca,
tužitelja i zamjenika tužitelja za određeni sud ili tužiteljstvo nakon što
zatraži mišljenje ili na inicijativu predsjednika suda ili tužitelja,
a nakon konzultiranja odgovarajućega tijela nadležnog za proračun;
14.prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu
sudaca, tužitelja i zamjenika tužitelja, uključujući i datum njihovoga
imenovanja i prestanka dužnosti, kao i statističke podatke koji se odnose
na njihove radne rezultate;
15.daje mišljenje o nacrtima zakona, propisima i važnim pitanjima koja
mogu utjecati na pravosuđe, te pokreće postupak usvajanja odgovarajućih
zakona;
16.izrađuje prijedloge proračuna za sve sudove i tužiteljstva u Federaciji
Bosne i Hercegovine u dogovoru sa nadležnim tijelima, podnosi
prijedloge proračuna Vladi i Parlamentu Federacije, vladama i
skupštinama kantona, te nadzire izvršenje tih proračuna kako bi se
osiguralo odgovarajuće i kontinuirano financiranje svih sudova i
tužiteljstava u Federaciji;
17.odlučuje o imenovanju izvršnoga direktora i drugog stručnog i
administrativnog osoblja Vijeća; i
18.izvršava druge ovlasti određene ovim ili drugim zakonom.


Članak 19.

Sudovi i tužiteljstva


Vijeće ima nadležnosti navedene u članku 18. ovoga zakona u odnosu na slijedeće sudove i tužiteljstva:

- Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;
- Kantonalne i općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine;
- Sudove za prekršaje u Federaciji;
- Federalno tužiteljstvo;
- Kantonalna i općinska tužiteljstva u Federaciji.


Članak 20.

Obveza da se udovolji zahtjevima za provjeravanje


Sudovi. tužiteljstva i vladina tijela, kao i suci, tužitelji, zamjenici tužitelja suci porotnici i službenici sudova i tužiteljstava, dužni su postupati sukladno zahtjevima Vijeća glede davanja informacija, dokumenata i drugih materijala u svezi s određenim provjeravanjem.


Godišnji proračun i godišnje izvješće


Članak 21.

Godišnji proračun i godišnje izvješće


Vijeće usvaja i podnosi Parlamentu Federacije prijedlog godišnjega proračuna za svoj rad u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom.
Vijeće priprema godišnje izvješća u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužiteljstvu, uključujući i preporuke za poboljšanje stanja. Izvješće se dostavlja Parlamentu Federacije u svrhu informiranja. Izvješće je dostupno javnosti.


POGLAVLJE IV - UVJETI I MANDAT ZA VRŠENJE DUŽNOSTI


Osnovni uvjeti za obnašanje sudačke i tužiteljske dužnosti


Članak 22.

Osnovni uvjeti


Osoba mora zadovoljiti slijedeće uvjete kako bi mogla biti imenovana na sudačku ili tužiteljsku dužnost.

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da ima diplomu pravnoga fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uvjetom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana sukladno zakonu;
(c) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji; i
(d) da zadovoljava uvjete u pogledu stručnog usavršavanja koje Vijeće može odrediti na temelju članka 18.


Članak 23.

Stručnost


Suci, tužitelji i zamjenici tužitelja su osobe koje se odlikuju integritetom, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim profesionalnim sposobnostima te imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije.


Suci i predsjednici sudova


Članak 24.

Ustavni sud


Suci, Ustavnoga suda potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo sa sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnoga ispita, i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obvezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta ustavno pravo, kazneno pravo ili kazneno procesno pravo, građansko pravo ili građansko procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili porodično pravo mogu bez položenog pravosudnog ispita biti imenovani za suce Ustavnoga suda pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.
Predsjednik je iz reda sudaca imenovanih u Ustavni sud, ima najmanje deset (10) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje suda. Predsjednik ima mandat u trajanju
od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.


Članak 25.

Vrhovni sud


Suci Vrhovnoga suda potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva
u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na
sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, i imenuju se
doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obvezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga utvrđenih
zakonom.
Predsjednik je iz reda sudaca imenovanih u Vrhovni sud, ima najmanje deset
(10) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske
sposobnosti bitne za funkcioniranje ovoga suda. Predsjednik ima mandat u
trajanju od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.


Članak 26.

Kantonalni sudovi


Suci kantonalnih sudova potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina
iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju
iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita,
i imenuju se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu
dob propisanu za obvezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni sa dužnosti
iz razloga utvrđenih zakonom.
Predsjednik je iz reda sudaca imenovanih u odgovarajući kantonalni sud, ima
najmanje sedam (7) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne
i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih sudova. Predsjednik
ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.


Članak 27.

Općinski sudovi


Suci općinskih sudova potrebno je da imaju najmanje tri (3) godine iskustva u
radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na
drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, i imenuju se
doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu
za obavezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga
utvrđenih zakonom.
Predsjednik je iz reda sudaca imenovanih u odgovarajući općinski sud, imao
najmanje pet (5) godina radnoga iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i
organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih sudova. Predsjednik ima
mandat u trajanju od četiri (4) godine i može biti ponovno imenovan.


Članak 28.

Sudovi za prekršaje


Suci prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova za prekršaje potrebno je da imaju najmanje jednu (1), odnosno četiri (4) godine radnoga iskustva na pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, i imenuje se doživotno, osim u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za
obvezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni sa dužnosti iz razloga utvrđenih
zakonom.
Predsjednici prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova za prekršaje su iz reda sudaca imenovanih u te sudove, imaju najmanje četiri (4) godine radnoga iskustva i posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje tih sudova. Predsjednik ima mandat u trajanju od četiri (4) godine i može biti ponovno imenovan.


Tužitelji i zamjenici tužitelja


Članak 29.

Federalno tužiteljstvo


Federalni tužitelj potrebno je da ima najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudac, tužitelj, zamjenik tužitelja, odvjetnik ili da ima iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, te da posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovoga tužiteljstva. Tužitelj ima mandat od šest (6) godina i nakon istjecanja mandata može biti ponovno imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužitelja potrebno je da imaju najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita. Trajanje
mandata zamjenika tužitelja je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanje sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.


Članak 30.

Kantonalna tužiteljstva


Kantonalni tužitelji potrebno je da imaju najmanje sedam (7) godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih tužiteljstava. Tužitelj ima mandat od šest (6) godina i nakon istjecanja mandata može biti ponovno imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužitelja potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita. Trajanje mandata
zamjenika tužitelja je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.


Članak 31.

Općinska tužiteljstva


Općinski tužitelji potrebno je da imaju najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita, te da posjeduju dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcioniranje ovih tužiteljstava. Tužitelj ima mandat od četiri (4) godine i nakon istjecanja mandata može biti ponovno imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Zamjenici tužitelja potrebno je da imaju najmanje dvije (2) godine iskustva u radu kao suci, tužitelji, zamjenici tužitelja, odvjetnici ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita. Trajanje mandata zamjenika tužitelja je neograničeno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ili smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.


Pričuvni suci i suci porotnici


Članak 32.

Pričuvni suci


Pričuvni suci trebaju zadovoljavati profesionalne uvjete koji se traže za suce sudova kojima se dodjeljuju.


Članak 33.

Suci porotnici - uvjeti i mandat


Ovaj članak se primjenjuje na suce porotnike koji se imenuju u sudove obuhvaćene ovim zakonom.
Osoba mora zadovoljavati slijedeće uvjete kako bi obnašala dužnost suca porotnika:
(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
(b) da u vrijeme prijavljivanja na natječaj ima navršenih dvadeset pet
(25) godina života, i
(c) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i integritetom.

Da bi odlučivao u predmetima koji se tiču malodobnika, sudac porotnik mora imati odgovarajuće stručne kvalifikacije ili iskustvo glede malodobnika.
Sudac porotnik ima mandat od tri (3) godine i može se ponovno imenovati. Mandat može prestati uslijed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu i zbog smjenjivanja sa dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom. Sudac porotnik će dovršiti sudjelovanje u započetom predmetu i nakon istjecanja mandata, podnošenja ostavke ili navršenja starosne dobi propisane za obvezni odlazak u mirovinu ukoliko je to potrebno za okončanje postupka na određenom predmetu.


POGLAVLJE V - IMENOVANJE

Natječaj za mjesta sudaca i tužitelja


Članak 34.

Postupak imenovanja


Vijeće svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati uporabu standardnoga prijavnog materijala.


Članak 35.

Javni natječaj


Javni natječaj za upražnjena mjesta, koji provodi Vijeće, prethodi imenovanju sudaca, uključujući i predsjednika sudova, te imenovanju tužitelja i zamjenika tužitelja. Natječaj se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji Vijeće odredi.


Članak 36.

Povjerenstvo za predlaganje kandidata


Predsjednik Vijeća imenuje povjerenstvo za predlaganje kandidata koje se sastoji od najmanje tri (3) člana. Povjerenstvo za predlaganje kandidata rangira kandidate za upražnjeno mjesto na temelju sposobnosti, podobnosti i kvalifikacije, te dostavlja Vijeću sačinjenu listu kandidata i svoju preporuku.


Članak 37.

Kvalifikaciono testiranje


Vijeće može provesti kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata sukladno kriterijima navedenim u članku 41., a može se ispitati i poznavanje slijedećih bitnih oblasti:

1. Ustavno pravo BiH;
2. Kazneno pravo;
3. Kazneni postupak;
4. Građansko pravo;
5. Parnični postupak;
6. Upravno pravo i upravni postupak;
7. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;
8. Etička načela za obnašanje sudske i tužiteljske dužnosti; i
9. Druga pitanja koja se tiču te dužnosti

Kvalifikaciono testiranje može se provesti u obliku pismenoga ili usmenoga ispita. Ako se obavlja pismeno ispitivanje, Vijeće će osigurati da se ono provede tako da se sačuva anonimnost kandidata.


Članak 38.

Razgovor sa kandidatima


Razgovor sa kandidatima pomaže da se utvrdi sposobnost kandidata za obnašanje sudačke ili tužilačke dužnosti.
U slučaju vršenja kvalifikacionog testiranja, povjerenstvo za predlaganje kandidata obavlja razgovor sa kandidatima koji uspješno polože ovaj ispit.


Članak 39.

Mišljenja o kandidatima


Vijeće može od sadašnjega ili bivšega poslodavca zahtijevati da mu u pismenom obliku dostavi mišljenje o kvalifikacijama kandidata.


Članak 40.

Prava kandidata


Kandidati imaju pravo pregledati prijavni materijal dostavljen Vijeću, koji se tiče njihovih prijava, zahtijevati i dobiti informacije, ovisno o povjerljivosti, u svezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje poslodavca koje je dostavljeno Vijeću, te Vijeću uputiti komentare u svezi sa pitanjima koja utječu na prijavu kandidata.


Članak 41.

Kriterijumi za imenovanje


Vijeće procjenjuje da li je kandidat sposoban za obnašanje sudačke ili tužilačke dužnosti uzimajući u obzir slijedeće kriterijume:
(1) Stručno znanje i radni rezultati;
(2) Sposobnost dokazana kroz objavljene naučne radove i kroz aktivnosti
u stručnim udrugama;
(3) Dokazana stručna sposobnost temeljena na dosadašnjim rezultatima u
karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;
(4) Radna sposobnost i mogućnost analiziranja pravnih problema;
(5) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno
izvršava zadatke koji se odnose na dužnost za koju se kandidat
prijavljuje;
(6) Komunikativnost;
(7) Odnos sa radnim kolegama, ponašanje van posla, integritet i ugled; i
(8) Iskustvo i kvalifikacije za rukovodne poslove (za mjesto predsjednika
suda i tužitelja).

Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim razinama pravosuđa također trebaju imati za cilj i postizanje jednakosti između
muškaraca i žena.


Članak 42.

Odluka o imenovanju


Odluka o imenovanju kandidata na sudačku ili tužiteljsku dužnost donosi se sukladno članku 15. i sadrži obrazloženje u pismenom obliku.


Članak 43.

Objavljivanje odluke o imenovanju


U svojoj odluci o imenovanju Vijeće izvještava sve kandidate, odgovarajući
sud ili tužiteljstvo, kao i odgovarajuće ministarstvo pravde.
Odluku o imenovanju Vijeće objavljuje u svojim prostorijama, na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum dana objavljivanja.
Odluka o imenovanju objavljuje se u odgovarajućim službenim glasilima.
Objavljivanje se vrši samo u informativne svrhe.


Preuzimanje dužnosti


Članak 44.

Preuzimanje dužnosti


Osoba imenovana za sudačku ili tužiteljsku dužnost preuzima dužnost kako to odredi Vijeće, nakon konzultiranja sa imenovanom osobom.
Ukoliko imenovana osoba iz neopravdanih razloga ne preuzme dužnost u vremenskom roku koji Vijeće utvrdi, Vijeće poništava odluku o imenovanju.
Vijeće imenuje na dužnost jednog od prijavljenih kandidata sukladno predviđenom postupku ili ponovno oglašava natječaj za to upražnjeno mjesto.


Članak 45.

Svečana izjava


Prije preuzimanja dužnosti, suci, tužitelji i zamjenici tužitelja daju svečanu izjavu: ''Svečano izjavljujem da ću obnašati dužnost suca/tužitelja/zamjenika
tužitelja sukladno Ustavu i zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno s ciljem provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca
zajamčena Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom o ljudskim
pravima i temeljnim slobodama''.
Osoba imenovana na dužnost daje svečanu izjavu pred predsjednikom Vijeća stavljanjem svoga potpisa na izjavu.


Članak 46.

Imenovanje sudaca porotnika


Vijeće imenuje suce porotnike nakon što od odgovarajućeg predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.


POGLAVLJE VI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
SUDACA I TUŽITELJA


Članak 47.

Opće odredbe o disciplinskoj odgovornosti
i disciplinskim prekršajima


Sudac, odnosno tužitelj, podliježe disciplinskim sankcijama ukoliko izvrši disciplinski prekršaj.


Članak 48.

Nadležnost za pokretanje i vođenje
disciplinskih postupaka


Vijeće je preko svojih izabranih disciplinskih tijela odgovorno za pokretanje
svih predmeta u svezi sa mogućim disciplinskim postupcima protiv sudaca i tužitelja za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, izricanje disciplinskih sankcija kada je to potrebno i za odlučivanje po svim prizivima na odluke koje su donijela disciplinska tijela.


Članak 49.

Disciplinski prekršaji sudaca


Disciplinske prekršaje sudaca čine:

1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje s pristrasnošću, i predrasudama tijekom obnašanja
službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripradnosti,
etničkoga podrijetla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredjeljenosti
ili društvenoga i ekonomskoga statusa;
3. očita kršenja obveze ispravnoga postupanja prema strankama u postupku,
njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj
službi ili prema kolegama;
4. odavanje tajne koja proizilazi iz obnašanja sudačke dužnosti;
5. prihvatanje darova ili nagrada čija je svrha neprimjereno utjecanje na
odluke i postupke suca, uključujući i slučajeve kada dar ili nagrada
samo stvaraju dojam neprimjerenoga utjecaja;
6. korištenje sudačkoga položaja kako bi se pribavile koristi za sebe ili
druge osobe;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada
postoji sukob interesa;
8. nemaran odnos prema radu;
9. donošenje odluka kojima se očito krši zakon ili ustrajno kršenje pravila
vođenja postupka;
10. stalno i neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili bilo kojem postupanju
u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti ili bilo kakvo drugo ponovljeno
nepoštivanje sudačkih dužnosti;
11.upuštanje u neodgovarajuće odnose s bilo kojom strankom u postupku
ili njenim zastupnikom;
12.omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da obnašaju sudačku
dužnost;
13.miješanje u postupanje drugoga suca ili tužitelja, uključujući slaganje
ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama s ciljem ometanja
ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
14.osuda na kaznu zatvora zbog izvršenoga kaznenog djela, ili ako je
proglašen krivim za kazneno djelo koje ga čini nepodobnim za obnašanje
sudačke dužnosti;
15.upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnošću suca;
16.nepostupanje sukladno odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća,
uključujući neodgovaranje na upit u svezi s nekom disciplinskom stvari;
17.davanje lažnih, obmanjujućih ili nepotpunih informacija u svezi sa
prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja
i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima koje su u nadležnosti
Vijeća;
18.neispunjavanje obveze sudjelovanja u oblicima obveznoga stručnog
usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obveza;
19.nepostupanje sukladno odluci o njegovom privremenom upućivanju u
drugi sud;
20.ponašanje koje šteti ugledu sudačke službe;
21.bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene
dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost
ili kredibilitet sudstva.


Članak 50.

Disciplinski prekršaj tužitelja


Disciplinske prekršaje tužitelja čine:

1. povreda načela nepristrasnosti;
2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tijekom obnašanja službenih
dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog podrijetla,
nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenoga i
ekonomskoga statusa;
3. očita kršenja obveze ispravnoga postupanja prema sucu u postupku,
strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj službi ili prema kolegama;
4. odavanje tajne koja proizilazi iz obnašanja tužiteljske dužnosti;
5. prihvatanje darova ili nagrada čija je svrha neprimjereno utjecanje na
odluke i postupke tužitelja, uključujući i slučajeve kada dar ili nagrada
samo stvaraju dojam neprimjerenoga utjecaja;
6. korištenje položaja tužitelja kako bi se pribavile koristi za sebe ili
druge osobe;
7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada
postoji sukob interesa;
8. pokretanje kaznene istrage ili podizanje optužnice u slučaju kada
tužitelj zna ili je trebalo znati da ne postoji osnovana sumnja da je
osoba koja je predmet te istrage, ili se protiv nje podiže optužnice,
izvršila kazneno djelo;
9. nemaran odnos prema radu;
10.stalno i neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u svezi s obnašanjem
tužiteljske dužnosti ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje
tužiteljske dužnosti;
11.upuštanje u neprimjerene odnose sa sucem ili bilo kojom strankom u
postupku;
12.omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da obnašaju
tužiteljsku dužnost;
13.miješanje u postupanje suca ili tužitelja, uključujući slaganje
ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama s ciljem ometanja
ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
14.osuda na kaznu zatvora zbog izvršenoga kaznenog djela, ili ako je
oglašen krivim za kazneno djelo koje ga čini nepodobnim za obnašanje
tužiteljske dužnosti;
15.davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje
se opravdano može očekivati da mogu šteti ili ometati pravično
saslušanje ili suđenje, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se
osiguralo da se njemu podređeni uposlenici u tužiteljstvu također
suzdrže od davanja komentara;
16.neizvršavanje pismene naredbe njemu nadređenoga tužitelja;
17.upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa tužiteljskom dužnošću;
18.nepostupanje sukladno odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća,
uključujući neodgovaranje na upit u svezi s nekom disciplinskom stvari;
19.namjerno davanje lažnih, obmanjujućih ili nepotpunih informacija u svezi
sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima
unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima u
nadležnosti Vijeća;
20.neispunjavanje obveze sudjelovanja u oblicima obveznog stručnog
usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obveza;
21.nepostupanje sukladno odluci o privremenom upućivanju u drugo
tužiteljstvo;
22.ponašanje koje šteti ugledu tužiteljske službe; ili
23.bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene
dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i
kredibilitet tužiteljstva.


Članak 51.

Vrste disciplinskih sankcija


Vijeće može izreći slijedeće disciplinske sankcije:
1. pismenu opomenu sucu ili tužitelju;
2. javnu opomenu;
3. novčanu kaznu kojom se plaća počinitelja disciplinskoga prekršaja
umanjuje za iznos do 30% u razdoblju do šest (6) mjeseci; i/ili
4. smjenjivanje sa dužnosti.
Sva prava koja proističu iz radnoga odnosa suca, predsjednika suda, odnosno tužitelja ili zamjenika tužitelja smijenjenog s dužnosti kao rezultat protiv njega vođenog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Vijeća.


Članak 52.

Disciplinska tijela


Disciplinska tijela Vijeća su:
(1) Disciplinski tužitelj;
(2) Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo; i
(3) Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo.
Vijeće usvaja Poslovnik o radu kojim se uređuje osnivanje, članstvo i rad disciplinskih tijela, te provođenje disciplinskih postupaka sukladno odredbama ovoga zakona.
U svim slučajevima, disciplinska tijela koja su ovlaštena da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti sudaca imaju u svom sastavu većinu sudaca
koji trenutno obnašaju dužnost.
U svim slučajevima, disciplinska tijela koja su ovlaštena da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti tužitelja imaju u svom sastavu većinu tužitelja koji trenutno obnašaju dužnost.


Članak 53.

Sastav i nadležnost disciplinskih povjerenstava

Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo sastoji se od tri (3) člana i u prvom stupnju utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče sankcije.
Članovi Prvostupanjskoga disciplinskog povjerenstva ne moraju biti članovi Vijeća.
Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo, koje se sastoji od tri (3) člana, odlučuje o prizivima na odluke Prvostupanjskoga disciplinskog povjerenstva. Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo može izreći strožiju bilo strožiju ili blažu disciplinsku sankciju ukoliko prihvati utvrđenje o disciplinskoj odgovornosti.
Nijedan član povjerenstva koji je sudjelovao u rješavanju nekoga predmeta u Prvostupanjskom povjerenstvu ne smije postupati po istoj stvari u Drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu.
Članovi Drugostupanjskoga disciplinskog povjerenstva moraju biti članovi Vijeća.
Prvostupanjsko i Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo su neovisni i imaju isključivu nadležnost rješavanja disciplinskih stvari. Odluke Drugostupanjskoga disciplinskog povjerenstva su konačne i obvezujuće i neće biti predmet nikakvoga upravnog postupka ili daljnjeg sudskog postupka, osim ako nije drugačije predviđeno ovim zakonom.
U slučajevima kada Drugostupanjsko disciplinsko povjerenstvo predloži disciplinsku sankciju smjenjivanja, takav se prijedlog mora uputiti Vijeću kao cjelini, i ono mora potvrditi odluke većinom glasova sukladno primjenjivim odredbama o kvorumu. Ako Vijeće ne potvrdi sankciju smjenjivanja, Vijeće može izreći neku drugu sankciju predviđenu ovim zakonom.


Članak 54.

Imenovanje i mandat članova
disciplinskih povjerenstava


Predsjednik Vijeća imenuje članove Prvostupanjskoga i Drugostupanjskoga disciplinskog povjerenstva sukladno odredbama čl. 52. i 53.
Mandat članova traje jednu (1) godinu pod uvjetom da se završe započeti disciplinski postupci.


Članak 55.

Disciplinski tužitelji - imenovanje, ovlasti i mandati


Predsjednik Vijeća imenuje jednog suca za disciplinskoga tužitelja za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti sudaca.
Predsjednik Vijeća imenuje jednog tužitelja disciplinskim tužiteljem za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti tužitelja.
Disciplinski tužitelj i članovi njegovoga tima ne smiju biti članovi Vijeća.
Disciplinski je tužitelj odgovoran za procjenu pravne valjanosti svih pritužbi, za pokretanje svih predmeta u svezi sa disciplinskim prekršajima te za njihovo zastupanje pred disciplinskim povjerenstvima Vijeća. Postupanje disciplinskoga tužitelja propisuje se pravilima o disciplinskom postupku, a koja usvaja Vijeće.
Mandat disciplinskih tužitelja traje jednu (1) godinu.


Članak 56.

Pokretanje disciplinskog postupka


Svatko može, bez propisane forme, disciplinskom tužitelju podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskoga postupka protiv suca i tužitelja.
Disciplinski tužitelj mora pregledati svaku pritužbu kako bi utvrdio da li pritužba nakon pažljivoga i detaljnoga pregleda očito daje dovoljno dokaza da je neki sudac ili tužitelj počinio disciplinski prekršaj kako bi se opravdalo upućivanje predmeta Prvostupanjskom disciplinskom povjerenstvu.
Ako disciplinski tužitelj ustanovi da pritužba očigledno daje dovoljno dokaza da je sudac, odnosno tužitelj, učinio disciplinski prekršaj, predmet mora proslijediti na rješavanje Prvostupanjskom disciplinskom povjerenstvu.


Članak 57.

Prava stranaka tijekom disciplinskog postupka


Tijekom disciplinskoga postupka, sudac ili tužitelj protiv kojega se vodi postupak ima slijedeća prava koja moraju biti zajamčena pravilima o disciplinskom postupku, a koja usvaja Vijeće:
(1) pravo da na odgovarajući način bude upoznat o navodima o prekršaju
i dokazima koji podržavaju navode, uz pravo da odgovori pismeno
ili da usmenu izjavu na zapisnik;
(2) pravo na pravično i javno raspravljanje u razumnom roku pred neovisnim
i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim povjerenstvom. Mediji i javnost
mogu biti isključeni tijekom cijele rasprave ili tijekom dijela rasprave u
interesu ćudoređa, javnoga reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom
društvu, kada to zahtijevaju interesi malodobnika ili zaštita privatnoga života stranaka ili u mjeri u kojoj je to neophodno po mišljenju povjerenstva u posebnim okolnostima kada bi prisustvovanje javnosti bilo
na štetu interesa pravde;
(3) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti kaznenom
gonjenju i pravo da bude nazočan na svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branitelja po svome izboru;
(4) pravo da odluke budu javno objavljene; i
(5) pravo da izjavi priziv Drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu
na svaku po njega negativnu odluku koju donese Prvostupanjsko
disciplinsko povjerenstvo.
Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni, dok se kod izricanja mjera mora rukovoditi načelom srazmjernosti.


Članak 58.

Načela određivanja sankcija


Prije izricanja sankcija za disciplinske prekršaje, disciplinska povjerenstva uzimaju u obzir slijedeće činjenice:
(1) težinu učinjenoga disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stupanj odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;
(4) dosadašnji rad i ponašanje počinitelja prekršaja;
(5) sve druge okolnosti koje mogu utjecati na odluku o težini i vrsti
disciplinske sankcije; i
(6) da će se disciplinska sankcija smjenjivanja s dužnosti izreći samo u
slučajevima kada se utvrdi težak disciplinski prekršaj, a jasno je, s
obzirom na težinu prekršaja, da počinitelj prekršaja nije podoban da i dalje ostane na dužnosti.


Članak 59.

Zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka


Disciplinski postupak ne može biti pokrenut protiv suca ili tužitelja po
istjecanju više od pet (5) godina od dana kada je navodni prekršaj počinjen.
Vijeće ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv suca ili tužitelja po istjecanju više od dvije (2) godine od dana kad je Vijeće primilo prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.


Članak 60.

Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka


Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana pokretanja disciplinskog postupka, osim ukoliko se ne utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.


Članak 61.

Opće odredbe o vođenju evidencije i objavljivanju
konačnih disciplinskih odluka


Vijeće vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim sankcijama.
Disciplinske sankcije, izuzev pismenih opomena, objavljuju se u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i odgovarajućim kantonalnim službenim glasilima za područje gdje sudac ili tužitelj protiv koga je sankcija izrečena obnaša svoju službenu dužnost.


POGLAVLJE VII - PRIVREMENO UDALJENJE SUDACA
ILI TUŽITELJA OD VRŠENJA DUŽNOSTI DO
OKONČANJA KAZNENOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG
POSTUPKA ILI POSTUPKA SMJENJIVANJA


Članak 62.

Obvezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti


Vijeće određuje da se od vršenja dužnosti privremeno udalje sudac ili tužitelj:
(a) protiv kojega je nadležni tužitelj podigao optužnicu za kazneno djelo za
koje zakon predviđa kaznu zatvora; ili
(b) ako je sudac ili tužitelj stavljen u pritvor.


Članak 63.

Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti


Vijeće može odrediti privremeno udaljenje suca ili tužitelja od vršenja
dužnosti:
(a) ako je protiv suca ili tužitelja pokrenuta istraga u kaznenom postupku;
(b) ako je protiv njega pokrenut postupak smjenjivanja;
(c) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak; ili
(d) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovoga mentalnog,
emocionalnog ili fizičkog stanja;
(e) ako Vijeće utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi
način utvrditi, a da se sudac ili tužitelj privremeno ne udalje od vršenja
dužnosti tijekom postupka.


Članak 64.

Pokretanje postupka privremenoga udaljenja
od vršenja dužnosti


Vijeće može privremeno udaljiti suca ili tužitelja na svoju inicijativu, na zahtjev disciplinskoga tužitelja ili na zahtjev predsjednika suda ili tužitelja u čijem sudu, odnosno tužiteljstvu, taj sudija, odnosno tužitelj, obnaša dužnost.
Nakon saznanja o događajima iz čl. 62. i 63. ovoga poglavlja, predsjednik suda, odnosno tužitelj takvu informaciju odmah dostavlja Vijeću.


Članak 65.

Odluke o privremenom udaljenju od vršenja
dužnosti i prizivi


Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti u slučajevima iz čl. 62. i 63. donosi Prvostupanjsko disciplinsko povjerenstvo Vijeća.
Svi se prizivi na odluke o privremenom udaljenju izjavljuju Drugostupanjskom
disciplinskom povjerenstvu Vijeća.
Odluku Drugostupanjskog disciplinskog povjerenstva neće biti predmetom bilo kakvoga upravnog ili daljnjeg sudskog postupka.


Članak 66.

Ograničenje trajanja privremenog udaljenja
od vršenja dužnosti


Sudac, odnosno tužitelj neće biti privremeno udaljeni u razdoblju dužem od
šest (6) mjeseci od dana udaljenja od vršenja dužnosti, ako se u tom roku ne pokrene postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili kazneni postupak. Ako privremeno udaljenje od vršenja dužnosti traje duže od šest (6) mjeseci, a ne pokrene se postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili kazneni postupak, privremeno udaljenje se automatski ukida po istjecanju roka od šest mjeseci.


POGLAVLJE VIII - NESPOJIVOST DUŽNOSTI U SUDSTVU
I TUŽITELJSTVU S DRUGIM DUŽNOSTMA I IMUNITET

Nespojivost


Članak 67.

Opća zabrana vršenja nespojivih dužnosti


Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije obnašati nikakvu dužnost koja je nespojiva s njegovom dužnošću ili dužnost za koju se smatra da ometa ispravno i nepristrasno vršenje sudačke ili tužiteljske dužnosti, ili koja može imati negativan utjecaj na neovisnost ili ugled sudačke ili tužiteljske dužnosti, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudačke ili tužiteljske dužnosti.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije biti član niti obnašati bilo kakvu dužnost u organima političkih stranaka, odnosno udrugama ili fondacijama povezanim s političkim strankama i uzdržavat će se od sudjelovanja u aktivnostima političkih stranaka koje imaj javni karakter.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije biti član nikakve organizacije koja vrši diskriminaciju na temelju rase, boje, spola, seksualne opredjeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkoga podrijetla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti uporabu objekata koji pripadaju takvim organizacijama, te mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što dozna za takvo njihovo postupanje.


Članak 68.

Zabrana obnašanja javnih dužnosti, dužnosti iz
pravne oblasti i drugih dužnosti


Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije vršiti nikakvu drugu javnu dužnost koja je nespojiva s obnašanjem sudačke odnosno tužiteljske dužnosti, osim ako zakon drugačije ne propisuje.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije biti odvjetnik, bilježnik niti raditi druge poslove koji se vrše uz naplatu, a koji su nespojivi s obnašanjem sudačke ili tužiteljske dužnosti, osim ako zakon drugačije ne propisuje. Izuzetno, sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja mogu biti uključeni u akademske, znanstvene ili slične aktivnosti u svrhu educiranja javnosti i mogu biti za njih nagrađeni.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije biti član upravnoga ili nadzornoga odbora javnih ili privatnih poduzeća, ili drugih pravnih osoba.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja ne smije obnašati nikakve druge dužnosti koje mogu ometati vršenje sudačke ili tužiteljske dužnosti.


Članak 69.

Disciplinska odgovornost


Protiv suca, odnosno tužitelja ili zamjenika tužitelja koji krši odredbe ovoga zakona koje se odnose na nespojivost sudačke ili tužiteljske dužnosti pokreće se disciplinski postupak.


Članak 70.

Izvještavanje Visokoga sudbenog vijeća o aktivnostima


Ako predsjednik suda ili tužitelj smatra da su aktivnosti suca, odnosno tužitelja ili zamjenika tužitelja nespojive sa sudačkom ili tužiteljskom dužnošću, sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja izvještavaju se o tome, a predsjednik suda ili tužitelj prosljeđuje predmet Vijeću koje donosi konačnu odluku. Postupak se uređuje Poslovnikom o radu Vijeća.
Suci, odnosno tužitelji ili zamjenici tužitelja dostavljaju Vijeću, između ostaloga, godišnje financijsko izvješće u kojem navode aktivnosti koje su vršili izvan svoje sudačke, odnosno tužiteljske dužnosti, uključujući iznose koje su naplatili. Financijsko izvješće uključuje informacije o supružniku i djeci koji su članovi istoga kućanstva, a koji posjeduju dionice ili sudjeluju u rukovođenju privatnim ili javnim poduzećima i udrugama, uključujući političke stranke.
Vijeće može zatražiti odgovarajuće informacije koje se uključuju u standardni obrazac koji Vijeće izrađuje.

Imunitet


Članak 71.

Imunitet sudaca, tužitelja i zamjenika tužitelja


Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja neće biti kazneno gonjen, uhićen
ili držan u pritvoru niti će odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja da ili za odluke koje donose obnašajući svoje službene dužnosti.
U slučaju da se sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja pozove na svoj imunitet, Vijeće je nadležno da sucu, odnosno tužitelju ili zamjeniku tužitelja oduzme imunitet od kaznene ili građanske odgovornosti. Postupak se utvrđuje Poslovnikom o radu Vijeća.
Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u kaznenom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari sukladno zakonu vodi protiv suca, tužitelja ili zamjenika tužitelja.


POGLAVLJE IX - PRESTANAK OBNAŠANJA DUŽNOSTI


Članak 72.

Prestanak mandata za obnašanje dužnosti


Mandat suca i tužitelja prestaje:
1. za suca i zamjenika tužitelja, kada navrši starosnu dob propisanu za
obvezan odlazak u mirovinu;
2. za tužitelja, kada navrši starosnu dob propisanu za obvezan odlazak
u mirovinu ili nakon istjecanja razdoblja na koji je imenovan;
3. u slučaju podnošenja ostavke;
4. u slučaju njegovoga smjenjivanja od strane Vijeća kao rezultat
disciplinskog postupka;
5. ako se na temelju medicinske dokumentacije dokaže da je trajno izgubio
radnu sposobnost za obnašanje svoje sudačke ili tužiteljske dužnosti.
Kada sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja navrši starosnu dob za obvezan odlazak u mirovinu, njegov mandat automatski prestaje. Mandat suca,
odnosno tužitelja ili zamjenika tužitelja iz točke 3. prvoga stavka ovoga članka prestaje kada Vijeće zaprimi njegovu pismenu ostavku, a iz toč. 4. i 5. onda
kada to Vijeće odredi.
Mandat predsjednika suda prestaje nakon isteka mandata na koji je imenovan.


Članak 73.

Privremeni produžetak mandata


Predsjednik suda ili tužitelj čiji je mandat na koji je imenovan istekao i dalje ima ista prava i dužnosti dok se ne imenuje novi predsjednik ili tužitelj.
U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, on i pored toga nastavlja obnašati sudačku dužnost u istom sudu, sukladno članku 72.


Članak 74.

Starosna dob za obvezan odlazak u mirovinu


Starosna dob za obvezan odlazak u mirovinu za suce Vrhovnoga suda je navršenih 70 godina života, a za suce ostalih sudova navršenih 67 godina života.
Starosna dob za obvezan odlazak u mirovinu za tužitelje i zamjenike tužitelja je navršenih 67 godina života.
Starosna dob za obvezan odlazak u mirovinu za suce porotnike je navršenih
65 godina života.


POGLAVLJE X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Opće odredbe


Članak 75.

Prijelazno razdoblje


Tijekom prijelaznog razdoblja u kojem će se reorganizirati sudovi i tužiteljstva sukladno zakonu, Vijeće neće biti obvezno izvršavati ovlasti u svezi sa: (1) predlaganjem broja sudačkih i tužiteljskih mjesta, (2) obvezama glede proračuna sudova i tužiteljstava, (3) godišnjim proračunom i obavezama izvještavanja, i (4) imenovanjem izvršnoga direktora. Vijeće je nadležno da prekine mandat sudaca i tužitelja.
Tijekom prijelaznog razdoblja primjenjuju se odredbe ovoga zakona osim ako to nije drugačije propisano odredbama ovoga poglavlja.
Prijelazno razdoblje trajat će do 31.12.2003. godine i može se produljiti dok Vijeće ne izvrši svoje obveze utvrđene odredbama ovoga poglavlja.


Članak 76.

Sastav, imenovanje i trajanje mandata


Tijekom prijelaznog razdoblja Visoki će predstavnik imenovati članove Vijeća navedene u članku 5. u mjeri u kojoj to bude moguće. Tijekom ovoga razdoblja u sastav Vijeća ne ulazi sudac za prekršaje. Mandat domaćih članova je četiri godine kao što je propisano u članku 6. ovoga zakona.
Visoki predstavnik također imenuje do osam (8) međunarodnih članova Vijeća.
Mandat međunarodnih članova Vijeća ograničava se na prijelazno razdoblje.
Visoki predstavnik određuje koji će međunarodni članovi obnašati dužnost predsjednika i dopredsjednika tijekom prijelaznog razdoblja.


Članak 77.

Proceduralna pitanja


Međunarodni članovi raspravljaju i glasuju o svim stvarima o kojima odlučuje Vijeće sa domaćim članovima iz Federacije Bosne i Hercegovine i dva (2) člana iz Visokoga sudbenog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske, što se uređuje Poslovnikom o radu.
Predsjednik predsjeda u stvarima o kojima Vijeće odlučuje.
Dopredsjednik zamjenjuje predsjednika ako je predsjednik privremeno nenazočan.
Tijekom prijelaznog razdoblja sastanke saziva predsjednik. Ako je većina svih
članova nazočna, utvrdit će se kvorum. Vijeće odlučuje o stvarima većinom glasova nazočnih članova koji glasuju. Glas predsjednika je odlučujući u stvarima o kojima su glasovi podijeljeni.
Vijeće usvaja Poslovnik o radu kojim uređuje svoje postupanje tijekom prijelaznog razdoblja.


Članak 78.

Tajništvo


Neovisno pravosudno povjerenstvo pomaže rad Vijeća tijekom prijelaznog razdoblja i može vršiti dužnost disciplinskoga tužitelja u disciplinskim stvarima pred Vijećem.

Izbor sudaca i tužitelja na dužnost


Članak 79.

Postupak imenovanja


Tijekom prijelaznog razdoblja, sve osobe koje ispunjavaju uvjete mogu se prijaviti na javni natječaj za sudačka mjesta u svim sudovima, uključujući i mjesta predsjednika sudova, kao i za mjesta tužitelja i zamjenika tužitelja u svim tužiteljstvima, širom Federacije Bosne i Hercegovine.
Vijeće će procijeniti kvalifikacije, sposobnosti i podobnosti kandidata da obnašaju sudačku ili tužiteljsku dužnost. Prilikom imenovanja primjenjuju se odredbe Poglavlja 4. ovoga zakona, s izuzetkom sudaca i tužitelja koji budu obnašali sudačke i tužiteljske dužnosti u vrijeme prijave na natječaj, na koje se neće primjenjivati odredbe čl. 25. do 32. o uvjetima koji propisuju stručne kvalifikacije za obnašanje dužnosti. Poglavljem 4. ovoga zakona uređuje se trajanje mandata sudaca i tužitelja čije imenovanje vrši Vijeće.
Sudac, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja koji obnaša dužnost, a koji ne bude odabran za sudačko, odnosno tužiteljsko mjesto može sukladno ovom članku uložiti zahtjev za ponovno razmatranje:
(1) ukoliko Vijeće nije uzelo u obzir činjenice koje idu u prilog kandidata pod uvjetom da je informacija dostavljena Vijeću prilikom prijave na
natječaj, ili
(2) ukoliko je kandidat sukladno članku 40. iskoristio svoje pravo da
pregleda prijavni materijal prije nego što je Vijeće donijelo odluku, a Vijeće je po kandidata donijelo negativnu odluku na temelju informacija
koje nisu bile date na uvid kandidatu.
Vijeće vodi evidenciju o sucima koji nisu odabrani za sudačku dužnost, a koji će moći obnašati dužnost kao pričuvni suci na temelju privremenoga imenovanja kao ispomoć sudovima radi smanjenja broja neriješenih predmeta i pomoći u postupanju u predmetima u sudovima koji su u procesu reorganizacije. Vijeće će privremeno imenovati pričuvne suce na zahtjev predsjednika suda, pod uvjetom
da za tim postoji potreba kao i raspoloživa sredstva.


Članak 80.

Disciplinski postupak


Poglavlje 6. primjenjuje se na sva pitanja iz disciplinske oblasti. Izuzetno od odredaba Poglavlja 6. disciplinski postupak može se pokrenuti za disciplinske prekršaje iz čl. 49. i 50. ako od dana njihovoga izvršenja nije proteklo više od dvanaest (12) godina.


Članak 81.

Otpuštanje iz službe


Sudac, predsjednik suda, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja koji bude obnašao dužnost u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, a kojeg Vijeće ne odabere za sudačku ili tužiteljsku dužnost, više nema mandat za obnašanje sudačke ili tužiteljske dužnosti. Vijeće prekida mandat toga suca, predsjednika
suda, odnosno tužitelja ili zamjenika tužitelja.
Sudac, predsjednik suda, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja koji bude obnašao dužnost u vrijeme stupanja na snagu ovoga zakona i koji se prijavi na natječaj za mjesto suca ili tužitelja, a kojeg Vijeće ne odabere za sudačku ili tužiteljsku dužnost, ima pravo na plaću u visini njegove posljednje plaće i na druge naknade, uključujući zdravstveno i mirovinsko osiguranje, u razdoblju od šest mjeseci nakon prekida mandata. Taj sudac, predsjednik suda, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja, međutim, nema pravo biti raspoređen ni na jedno radno mjesto u sudstvu ili tužiteljstvu. Činjenica da sudac, predsjednik suda, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja nije odabran neće spriječiti njegovo kasnije imenovanje na sudačko ili tužiteljsko mjesto.
Ostvarivanje prava iz stavka 2. prestaje kada ta osoba navrši starosnu dob propisanu za obvezan odlazak u mirovinu za suce i tužitelje, kada će imati pravo na mirovinu i druga prava sukladno zakonu.
Sudac, predsjednik suda, odnosno tužitelj ili zamjenik tužitelja koji podnese ostavku tijekom prijelaznog razdoblja ima pravo na naknadu u visini osam (8) mjesečnih plaća, osim ukoliko ostavka nije podnesena tijekom razdoblja od šest (6) mjeseci prije nastupanja roka za obvezan odlazak u mirovinu, u kojem će slučaju naknada iznositi četiri (4) mjesečne plaće.
Ostvarivanje prava iz ovoga članka osigurava organ nadležan za financiranje rada sudova ili tužiteljstava o kojima je riječ.

Prestanak prijelaznog razdoblja


Članak 82.

Prestanak prijelaznog razdoblja


Prije nego što Vijeće izvrši obveze propisane odredbama ovoga poglavlja, predsjednik će se obratiti nadležnim organima navedenim u članku 5. ovoga zakona i od njih tražiti da izaberu, odnosno imenuju članove Vijeća.
Nakon obavijesti od strane predsjednika Vijeća, nadležni organi će predsjedniku Vijeća dostaviti imena izabranih kandidata.
Nakon što dobije imena izabranih kandidata, predsjednik Vijeća će osigurati urednu primopredaju poslova Vijeća novoizabranim članovima.

Sudovi za prekršaje


Članak 83.

Sudovi za prekršaje


Tijekom prijelaznog razdoblja, ovaj zakon se neće primjenjivati na suce za prekršaje koji će se imenovati i disciplinski kažnjavati sukladno važećem zakonu.
Nakon istjecanja prijelaznog razdoblja i nakon što se izvrši reorganizacija sudova za prekršaje, Vijeće će putem javnoga natječaja pozvati da se predaju prijave za mjesta sudaca u svim sudovima za prekršaje i imenovati kandidate na ova mjesta.

Ostale odredbe


Članak 84.

Značenje izraza


Izraz tužitelja ili tužiteljski,-a,-o uključuje zamjenika tužitelja, osim ukoliko bi takva konstrukcija očito bila protivna cilju ovoga zakona.


Članak 85.

Ukidanje dosadašnjih povjerenstava


Federalno povjerenstvo i kantonalna povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca i tužitelja ustanovljena sukladno Zakonu o sudijskoj i tužiteljskoj funkciji (''Službene novine Federacije BiH'', br. 20/01 i 37/01), ukidaju se ovim zakonom, s tim što će Federalno povjerenstvo za izbor i imenovanje sudaca nastaviti sa radom do 1.8.2002. godine kako bi Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predložilo kandidate za imenovanje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Svi postupci, predmeti, dosjei i drugi spisi Federalnoga povjerenstva i kantonalnih povjerenstava pomenutih u prethodnom stavku ustupaju se Vijeću radi postupanja sukladno ovom zakonu.


Članak 86.

Primjena zakona


Ovaj se zakon primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine i njenim kantonima. Zakonske odredbe sadržane u zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ili njenih kantona moraju se uskladiti s ovim zakonom, a sve odredbe koji nisu sukladne ovom zakonu prestaju važiti.


Članak 87.

Stupanje na snagu


Ovaj zakon bit će objavljen u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i stupit će na snagu osam (8) dana od dana objave.


________________________________________